I. OSNOVNE ODREDBE

1. Opće odredbe

Članak 1.

(1) Porez na dobit, na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) utvrđuje se i plaća prema odredbama ovoga Zakona i propisa donesenih na osnovu ovoga Zakona.
(2) Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrđuje se posebnim zakonom.

II. POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

(1) Porezni obveznik je gospodarsko društvo i druge pravne osobe koja gospodarsku djelatnost obavljaju samostalno i trajno prodajom proizvoda i pružanjem usluga na tržištu radi ostvarivanja dobiti (u daljnjem tekstu: obveznik).
(2) Obveznik iz stavka 1. ovog članka je rezident Federacije koji ostvari dobit na teritoriju i izvan teritorija Federacije.
(3) Obveznik poreza je i nerezident koji ostvari dobit na teritoriju Federacije.
1. Osobe koja ne podliježu plaćanju poreza na dobit

Članak 3.

(1) Obveznici koji ne podliježu plaćanju poreza na dobit su:
1) Centralna banka Bosne i Hercegovine,
2) tijela federalne, kantonalne i lokalne samouprave,
3) federalne, kantonalne i lokalne ustanove, zavodi, vjerske zajednice, političke stranke, sindikat, komore, udruga, umjetničke udruge, vatrogasne udruge, turističke zajednice, sportski klubovi i savezi, fondacije, zaklade, humanitarne organizacije, i dr. po osnovi: prihoda iz proračuna ili javnih fondova, sponzorstva ili donacije u novcu ili naturi, kamata, dividendi, članarina, prihoda od prodaje ili prijenosa dobara osim dobara koja se koriste ili su se koristila za obavljanje djelatnosti.
(2) Ukoliko osobe iz stavka 1. točka 3) ovoga članka obavljaju djelatnost koja nije u vezi s njihovom registriranom djelatnošću podliježu plaćanju poreza na dobit koju ostvare obavljanjem te djelatnosti.

2. Rezident i nerezident

Članak 4.

(1) Rezident, u smislu članka 2. stavak 2. ovoga Zakona, je pravna osoba čije je sjedište (registracija) upisano u registar društava u Federaciji ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi u Federaciji.
(2) Nerezident, u smislu članka 2. stavak 3. ovoga Zakona, je pravna osoba koja je osnovana i čije je sjedište ili kojem su stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem izvan teritorija Federacije, a djelatnost u Federaciji obavlja preko poslovne jedinice ili povremeno.

3. Poslovna jedinica nerezidenta

Članak 5.

(1) Poslovna jedinica nerezidenta iz članka 4. stavak 2. ovoga Zakona označava stalno mjesto poslovanja preko kojeg nerezident obavlja stalnu djelatnost u cijelosti ili djelomično na teritoriju Federacije.
(2) Poslovnom jedinicom nerezidenta smatra se:
sjedište uprave,
područnica,
poslovnica,
tvornica,
radionica,
mjesto iskorištavanja prirodnih bogatstava,
gradilište (građevinski ili montažni projekt) ako radovi traju dulje od šest mjeseci,
pružanje savjetodavnih ili poslovnih usluga koje traju dulje od tri mjeseca uzastopno u razdoblju od 12 mjeseci,
zastupnik koji samostalno djeluje u ime nerezidenta, a vezano je za aktivnosti sklapanja ugovora u ime i za nerezidenta, drži zalihe proizvoda koje isporučuje u ime nerezidenta.

Članak 6.

Poslovnom jedinicom nerezidenta ne smatra se:
prostor koji nerezident koristi samo za skladištenje ili dostavu proizvoda, robe, drži zalihe proizvoda, robe samo radi skladištenja, izlaganja ili dostave, ili prerade koju obavlja druga osoba,
mjesto poslovanja samo radi nabave proizvoda, roba, pripreme ili obavljanja pomoćnih aktivnosti ili prikupljanja informacija za sebe.

III. POREZNA OSNOVICA

1. Opće odredbe

Članak 7.

(1) Osnovicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrđuje u poreznoj bilanci.
(2) Oporeziva dobit se utvrđuje usklađivanjem dobiti obveznika iskazane u bilanci uspjeha, na način propisan ovim Zakonom.
(3) U osnovicu oporezivanja ulazi i dobit od likvidacije.
(4) U osnovicu oporezivanja ulazi i kapitalna dobit utvrđena u bilanci stanja.

4. Usklađivanje rashoda

Članak 8.

Za utvrđivanje oporezive dobiti priznaju se samo rashodi u iznosima utvrđenim bilancom uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i Međunarodnim računovodstvenim standardima (u daljnjem tekstu: MRS), izuzev rashoda za koje je ovim Zakonom propisan drugi način utvrđivanja.

Članak 9.

(1) Troškovi materijala priznaju se u iznosima iskazanim u bilanci uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS, primjenom metode prosječne cijene.
(2) Obračun nabavne vrijednosti prodane trgovačke robe radi se na način iz stavka 1. ovoga članka.
(3) Ako se zalihe materijala i trgovačke robe evidentiraju po obračunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obračun odstupanja (razlike) obavlja se na način koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodate robe na iznose koji proizlaze iz primjene metode prosječne cijene.

Članak 10.

(1) Troškovi zarada, odnosno osobna primanja zaposlenih (naknade i druga materijalna primanja) koja nemaju karakter plaće priznaju se u iznosu obračunatom na teret poslovnih rashoda do iznosa propisanih posebnim propisima (dnevnice, upotreba privatnog automobila u službene svrhe, prehrana tijekom rada, prijevoz na posao i dr.).
(2) Primanja zaposlenih ili drugih osoba, koja potježu iz raspodjele po osnovi prava učešća u dobiti obveznika nisu rashodi u smislu porezne bilance.

Članak 11.

(1) Izdaci za reprezentaciju koja se odnosi na gospodarsku djelatnost, priznaju se kao rashod u iznosu do 30% troškova reprezentacije.
(2) Donacije za humanitarne, kulturne, obrazovne, znanstvene i sportske svrhe (osim za profesionalni sport) priznaju se kao rashod u iznosu do 3% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju.
(3) Izdaci na ime članarine komorama priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda u poreznom razdoblju osim članarina čije je plaćanje propisano zakonom.
(4) Rashodi po osnovi sponzorstva priznaju se u iznosu do 2% od ukupnog prihoda u poreznom razdoblju.

Članak 12.

(1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se samo rezerviranja koja su propisana u ovom članku.
(2) Sukladno stavku 1. ovoga članka priznaju se kao porezno dopustiv rashod rezerviranja za rizike i troškove u skladu sa zakonima i drugim propisima i rezerviranja koja su izvršena na temelju ugovora, i to za:
rezerviranja za otpremnine do propisanog iznosa,
rezerviranja za troškove obnavljanja prirodnih bogatstava,
rezerviranja za troškove u garantnim rokovima,
rezerviranja za započete sudske sporove.
(3) U slučaju da se rezerviranja iz stavka 2. ovoga članka ne iskoriste u roku, rezerviranja treba oprihodovati.

Članak 13.

(1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se svi troškovi koji se odnose na istraživanje i razvoj.
(2) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se troškovi koji se odnose na davanje stipendije učenicima i studentima na redovnom školovanju.

Članak 14.

(1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rashodi nastali po osnovi otpisa sumnjivih i spornih potraživanja.
(2) Potraživanja se smatraju sumnjivim i spornim: ako nisu naplaćena u roku 12 mjeseci od datuma dospijeća, ukoliko je obveznik utužio takvo potraživanje ili podnio zahtjev za izvršenje nadležnom sudu, ako je pokrenut postupak prinudne naplate, ako su ta potraživanja prijavljena u stečajnom postupku nad dužnikom, i ako je postignut sporazum s dužnikom u postupku stečaja ili likvidacije.

Članak 15.

Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se doprinosi koje plaća poslodavac, pristojbe i druge javne dažbine, koje ne ovise o rezultatima poslovanja.

Članak 16.

(1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rezerve za opće kreditne gubitke kod banaka koje se formiraju u skladu s posebnim propisima.
(2) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rezerve koje su dužni formirati društva za osiguranje i reosiguranje u skladu s posebnim propisima.
(3) Rezerve iz stavka 1. ovoga članka ne mogu prijeći 20% dobiti iskazane u bilanci uspjeha.

Članak 17.

(1) Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se ukupno obračunate kamate, izuzev:
1) obračunate kamate kod kredita s obilježjem transferne cijene koja se umanjuje na način propisan u članku 48. ovoga Zakona,
2) kamata koje su obračunate zbog neblagovremeno plaćenih poreza, doprinosa i drugih javnih dažbina.
(2) Na teret rashoda u poreznoj bilanci ne priznaju se novčane kazne i penali koje je platio obveznik za prekršaje.
(3) Na teret rashoda u poreznoj bilanci ne priznaju se plaćeni porez na dobit, kao i donacije političkim strankama.

5. Amortizacija

Članak 18.

(1) Odbitak po osnovi amortizacije dopušten je samo u vezi s imovinom koja podliježe amortizaciji i koja se nalazi u upotrebi.
(2) Amortizacija stalnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznoj bilanci do iznosa utvrđenog proporcionalnom metodom primjenom najviših godišnjih amortizacijskih stopa koje se propisuju podzakonskim aktom.
(3) Imovina koja se amortizira, a čija je nabavna vrijednost manja od 1.000 KM, može se odbiti u cijelosti u godini nabave, pod uvjetom da je imovina stavljena u funkciju.
(4) Nabavna vrijednost hardvera i softvera može se odbiti u cijelosti u godini u kojoj su nabavljeni.
(5) Amortizirana sredstva koja su jednom amortizirana ne mogu se ponovno uključiti u obračun amortizacije za potrebe porezne bilance.
(6) Rashodima amortizacije smatra se i amortizacija povećanja vrijednosti stalnih sredstava zbog revalorizacije.

6. Ubrzana amortizacija

Članak 19.

(1) Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uvjetima utvrđenim ovim Zakonom.
(2) Ubrzana amortizacija provodi se na način iz članka 18. stavak 2. po stopama koje mogu biti do 50% više od propisanih.
(3) Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima za stalna sredstva koja služe za:
1) sprečavanje zagađivanja zraka, vode, zemljišta i ublažavanje buke
2) školovanje i obuku kadrova.

7. Usklađivanje prihoda

Članak 20.

Prihodi za utvrđivanje oporezive dobiti su prihodi od prodaje proizvoda, usluga robe, materijala, kao i financijski, izvanredni i ostali prihodi obračunati u bilanci uspjeha u skladu s propisima o računovodstvu i MRS.

Članak 21.

(1) Dividende ostvarene po osnovi učešća u kapitalu drugog obveznika ne ulaze u poreznu osnovicu.
(2) Dividendama se, u smislu ovoga Zakona, smatraju i udjeli u dobiti gospodarskog društva.

Članak 22.

Prihod po osnovi naplaćenih otpisanih potraživanja u slučaju da su u prethodnim razdobljima bili uključeni u prihode i nisu bila predmetom porezno dopuštenog ili priznatog rashoda ne ulaze u poreznu osnovicu.

Članak 23.

(1) U vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje, poluproizvoda i gotovih proizvoda, za obračun oporezive dobiti, priznaju se troškovi proizvodnje u skladu s propisima o računovodstvu i MRS.
(2) Vrijednost zaliha obračunata u skladu sa stavkom 1. ovoga članka ne može biti veća od prodajne vrijednosti na dan podnošenja bilance.

8. Porezni tretman gubitaka

Članak 24.

(1) Ako se nakon umanjenja osnovice poreza na dobit pokaže gubitak u poreznoj bilanci, tada se taj gubitak iskazan u poreznoj bilanci može prenijeti na račun dobiti iz budućih obračunskih razdoblja, a ne dulje od pet godina.
(2) Gubitak iz stavka 1. ovoga članka koji nije bilo moguće odbiti u tekućoj nadoknađuje se u prvoj sljedećoj godini, tako da se porezna osnovica uvijek umanjuje za gubitak starijeg datuma.
(3) Porezni gubitak pravne osobe koji je nastao izvan teritorija Federacije, u Republici Srpskoj ili Brčko Distriktu Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Brčko Distrikt) kao i u inozemstvu, se ne priznaje.

IV. POREZNI TRETMAN PROMJENE OBLIKA DRUŠTVA I LIKVIDACIJA OBVEZNIKA

1. Promjena oblika društva

Članak 25.

(1) Ako obveznik mijenja pravni oblik (spajanje, pripajanje, podjela), pri čemu se nastavljaju voditi knjigovodstvene vrijednosti imovine i obveza, mijenjanje pravnog oblika ne utječe na oporezivanje.
(2) Ako se u slučaju iz stavka 1. ovoga članka ne nastavljaju knjigovodstvene vrijednosti, razlika kapitala koja proizlazi iz promjene pravnog oblika, smatra se oporezivom dobiti.
(3) Prava i obveze spojenih, pripojenih ili podijeljenih obveznika preuzima pravni slijednik iz porezno pravnog odnosa.
(4) Obveznici koji se spajaju, pripajaju ili dijele dostavljaju poreznoj upravi financijske izvještaje i poreznu prijavu s poreznom bilancom računajući od dana koji prethodi danu spajanja, pripajanja ili podjele.

Članak 26.

(1) Ako pri spajanju, pripajanju ili podjeli postoji kontinuitet u oporezivanju, smatra se da obveznik nastavlja djelatnost, te to nema utjecaja na oporezivanje.
(2) Kontinuitet u oporezivanju, prema stavku 1. ovoga članka postoji ako pri prijenosu na pravnog slijednika ne dolazi do promjena u procjeni imovine i obveza.
(3) Odredbe stavka 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se neovisno o tome radi li se o jednom ili više društava koja su izvršila prijenos, odnosno društva koja nastaju.

Članak 27.

(1) Dobit utvrđena u postupku likvidacije obveznika podliježe oporezivanju.
(2) Dobit obveznika tijekom likvidacije utvrđuje se usporedbom neto imovine obveznika na početku i na kraju postupka likvidacije.
(3) Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je na dan otvaranja postupka likvidacije zaključiti poslovne knjige i sastaviti bilancu otvaranja likvidacije, odnosno godišnji obračun.

2. Likvidacija

Članak 28.

Likvidacijski višak (ostatak neto imovine) koji pripada vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti neto imovine, u smislu ovoga Zakona smatra se dividendom.

Članak 29.

Ako je knjigovodstvena vrijednost udjela veća od iznosa likvidacijskog viška, vlasnik iz članka 26. ovoga Zakona ostvari gubitak, koji se porezno ne priznaje kao porezno dopustivo umanjenje porezne osnovice.

V. POREZNA STOPA

Članak 30.

Porez na dobit plaća se po stopi od 10% na utvrđenu poreznu osnovicu u poreznoj bilanci.

VI. POREZNI POTICAJI

1. Porezna oslobađanja

Članak 31.

Obveznik koji je u godini za koju se utvr|uje porez na dobit izvozom ostvario preko 30% od ukupno ostvarenog prihoda oslobađa se plaćanja poreza na dobit za tu godinu.

Članak 32.

(1) Obveznik koji u razdoblju od pet uzastopnih godina ulaže u proizvodnju u vrijednosti od najmanje 20 milijuna KM, na teritoriju Federacije BiH, oslobađa se plaćanja poreza na dobit za razdoblje od pet godina počevši od prve godine ulaganja u kojoj mora biti uloženo najmanje četiri milijuna KM.
(2) Ako obveznik iz stavka 1. ovoga članka, u razdoblju od pet godina ne dostigne propisani cenzus za ulaganje, gubi pravo na porezno oslobađanje, a neplaćeni porez na dobit se utvrđuje prema odredbama ovoga Zakona uvećan za zateznu kamatu koja se plaća na neblagovremeno plaćene javne prihode.

Članak 33.

Obveznik koji zapošljava više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama dulje od godinu dana oslobađa se plaćanja poreza na dobit za godinu u kojoj je bilo zaposleno više od 50% invalidnih osoba i osoba s posebnim potrebama.

Članak 34.

Obveznik - poslovna jedinica nerezidenta koji je osnovan ili čije je sjedište ili kojem se stvarna uprava i nadzor nad poslovanjem nalazi izvan teritorija Federacije, a u Bosni i Hercegovini oslobađa se plaćanja poreza na dobit za dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriju Federacije.

VII. OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI OSTVARENE IZVAN TERITORIJA FEDERACIJE, A U BOSNI I HERCEGOVINI

Članak 35.

Obvezniku - rezidentu umanjuje se obračunati i plaćeni porez na dobit koji je njegova nerezidentna poslovna jedinica platila na dobit izvan teritorija Federacije, a u Bosni i Hercegovini, a koja je uključena u dobit obveznika.

Članak 36.

Obveznik iz članka 35. ovoga Zakona dužan je nadležnoj jedinici Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Porezna uprava) podnijeti dokaze o visini dobiti i plaćenom porezu nerezidentne poslovne jedinice.

VIII. POREZNI KREDIT ZA POREZ PLAĆEN IZVAN BOSNE I HERCEGOVINE

Članak 37.

(1) Ako je obveznik ostvario prihod ili dobit poslovanjem izvan teritorija Bosne i Hercegovine (izravno ili putem poslovne jedinice) i na njih platio porez na dobit, plaćeni porez u inozemstvu uračunat će mu se u plaćeni porez najviše do iznosa poreza na dobit koji bi za tako ostvareni prihod ili na tako ostvarenu dobit platio u Federaciji.
(2) Za priznavanje plaćenog poreza u inozemstvu iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan nadležnoj Poreznoj upravi dostaviti dokaz o plaćenom porezu u inozemstvu.

Članak 38.

Ratificirani ugovori (sporazumi, konvencije) o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja koje je potpisala Bosna i Hercegovina primjenjuju se kod oporezivanja dobiti nerezidenta, i imaju prioritet u odnosu na odredbe Zakona o porezu na dobit.

Članak 39.

(1) Matičnom gospodarskom društvu - rezidentu Federacije može se umanjiti obračunati porez na dobit za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna podružnica platila izvan teritorija Bosne i Hercegovine na dobit koja je uključena u prihode matičnog gospodarskog društva.
(2) Matičnim gospodarskim društvom, u smislu ovoga Zakona, smatra se pravna osoba koja posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih osoba pod uvjetima predviđenim ovim Zakonom.
(3) Podružnicom u smislu ovog Zakona smatra se pravna osoba u čijem kapitalu matičnog gospodarskog društva sudjeluje pod uvjetima propisanim ovim Zakonom.

Članak 40.

Pravo na porezni kredit iz članka 39. ovoga Zakona ima matično gospodarsko društvo koje je u razdoblju od najmanje godinu dana, koji prethodi podnošenju bilance uspjeha, držalo 25% ili više dionica, odnosno udjela nerezidentne podružnice.

IX. POREZ PO ODBITKU

Članak 41.

(1) Porez po odbitku, u smislu ovoga Zakona predstavlja porez koji se obračunava na prihod koji je nerezident ostvario na teritoriju Federacije.
(2) Porez po odbitku obračunava i uplaćuje isplatitelj kod isplate prihoda. Isplatitelj je dužan u roku od 10 dana od dana isplate podnijeti izvještaj Poreznoj upravi o obračunatom i uplaćenom porezu po odbitku.
(3) Osnovica na koju se obračunava porez po odbitku je bruto iznos koji isplaćuje rezident Federacije nerezidentu po osnovi:
dividendi, kamata, autorskih prava i drugih prava intelektualnog vlasništva,
naknade za usluge istraživanja tržišta, poreznog savjetovanja, revizorske usluge,
zabavnih i sportskih događaja,
premija osiguranja za osiguranje ili reosiguranje od rizika u Federaciji,
telekomunikacijske usluge između Federacije i druge države, kao i sve druge usluge koje su obavljene na teritoriju Federacije.
(4) Porez po odbitku plaća se po stopi 10%, a na dividende po stopi od 5%.
(5) Porez po odbitku ne plaća se na kamate koje se plaćaju:
1) kod prodaje opreme na kredit koju obveznik nabavlja za obavljanje djelatnosti,
2) kod prodaje robe na kredit obvezniku,
3) vlasnicima državnih i korporativnih obveznica
4) na depozite.

X. GRUPNO OPOREZIVANJE

1. Porezno konsolidiranje

Članak 42.

(1) Matično gospodarsko društvo i njegove podružnice čine grupu gospodarskih društava u smislu ovoga Zakona, ukoliko među njima postoji neposredna ili posredna kontrola nad najmanje 90% udjela.
(2) Grupa gospodarskih društava ima pravo tražiti porezno konsolidiranje pod uvjetom da su sva gospodarska društva u grupi rezidenti Federacije.
(3) Zahtjev za poreznim konsolidiranjem matično gospodarsko društvo podnosi nadležnoj ispostavi Porezne uprave.

Članak 43.

(1) Svaki član grupe dužan podnijeti svoju poreznu bilancu, a matično gospodarsko društvo podnosi konsolidiranu poreznu bilancu za grupu gospodarskih društava.
(2) U konsolidiranoj poreznoj bilanci gubici jednog ili više gospodarskih društava prebijaju se na račun dobiti ostalih gospodarskih društava u grupi.
(3) Za obračunati porez po konsolidiranoj bilanci obveznici su pojedinačni članovi grupe, razmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinačne porezne bilance, a isplatitelj obračunatog poreza po konsolidiranoj bilanci je matično gospodarsko društvo.

Članak 44.

(1) Jednom odobreno porezno konsolidiranje primjenjuje se najmanje pet godina.
(2) Ukoliko se jedno, više njih ili sva gospodarska društva u grupi naknadno opredijele za pojedinačno oporezivanje, svi članovi grupe su dužni razmjerno platiti razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili.

2. Transferne cijene

Članak 45.

(1) Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u vezi s transakcijama sredstvima ili stvaranjem obveza među povezanim osobama.
(2) Povezanom osobom s obveznikom smatra se ona fizička osoba ili pravna osoba u čijim se odnosima s obveznikom javlja mogućnost kontrole ili značajnijeg utjecaja na poslovne odluke.
(3) Posjedovanje više od polovice ili pojedinačno najvećeg dijela dionica ili udjela smatra se omogućenom kontrolom.
(4) Značajnijim utjecajem smatra se uzajamno veliki obujam kupoprodaje, tehnološka ovisnost ili na drugi način stečena kontrola nad upravljanjem.
(5) Povezanom osobom s obveznikom smatra se i ona pravna osoba u kojoj, kao i kod obveznika iste fizičke ili pravne osobe neposredno ili posredno sudjeluju u upravljanju, kontroli ili kapitalu na način predviđen u stavcima 3. i 4. ovoga članka.

Članak 46.

(1) Obveznik je dužan transakcije iz članka 45. stavak 1. ovoga Zakona posebno prikazati u svojoj poreznoj bilanci.
(2) Obveznik je dužan, zajedno s transakcijama iz članka 45. stavak 1. ovoga Zakona u poreznoj bilanci posebno prikazati vrijednosti istih transakcija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili sličnih transakcija da se nije radilo o povezanim osobama (načelo "izvan dohvata ruke").

Članak 47.

(1) Razlika između cijene utvrđene primjenom načela "izvan dohvata ruke" i transferne cijene uključuje se u poreznu osnovicu i oporezuje se.
(2) Kod utvrđivanja cijene transakcije po načelu "izvan dohvata ruke" koriste se usporedive cijene na tržištu, a kada to nije moguće, metoda koštanja uvećana za uobičajenu zaradu.

Članak 48.

(1) Kod kredita koje obveznik uzima od povjeritelja sa statusom povezane osobe iz članka 45. stav 2. ovoga Zakona, kamata i pripadajući troškovi koji se priznaju u rashode u poreznoj bilanci ne mogu biti veći od onih po kojima je na tržištu bilo moguće uzeti takav kredit u obračunskom razdoblju.
(2) Razlika između tržišne kamate i kamate po kreditu između povezanih osoba, u smislu ovoga Zakona, ima status dividende.

XI. UTVRĐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT

1. Utvrđivanje poreza

1) Razdoblje utvrđivanja poreza

Članak 49.

Porez na dobit utvrđuje se nakon isteka kalendarske godine ili drugog razdoblja utvrđivanja poreza na dobit prema poreznoj osnovici utvrđenoj u tom razdoblju.

Članak 50.

(1) Razrez poreza na dobit gospodarskog društva obavlja se unosom u evidenciju Porezne uprave iznosa obveze koju je utvrdio i u svojoj poreznoj prijavi iskazao obveznik.
(2) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obveze dobiven kontrolom obveznika, odnosno obradom njegove porezne prijave i usklađivanjem podataka iz porezne bilance.
(3) Razrezom se smatra i unos u evidenciju Porezne uprave iznosa porezne obveze koju je utvrdila na osnovi podataka iz porezne prijave, a koju je ona podnijela u ime obveznika.
(4) Razrez poreza se poništava ili mijenja ukoliko rukovodilac nadležnog poreznog ureda ili Komisija za rješavanje poreznih žalbi odredi da se može razrez izmijeniti ili poništiti, ili kada inspektori i drugi ovlašteni službenici Porezne uprave rješenjem nalože uplatu dodatno utvrđene porezne obveze na osnovi zapisnika o izvršenom inspekcijskom nadzoru.

2) Porezna prijava

Članak 51.

(1) Obveznik je dužan pravilno i točno popunjenu poreznu prijavu s poreznom bilancom podnijeti nadležnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obračuna rezultata poslovanja.
(2) Uz poreznu prijavu s poreznom bilancom obveznik podnosi bilancu uspjeha i drugu dokumentaciju koja je propisana ovim Zakonom.
(3) Porezna prijava s poreznom bilancom treba sadržavati podatke o prihodima obveznika koju je ostvarila njegova stalna područnica u Republici Srpskoj, odnosno Brčko Distriktu, kao i prihode ostvarene izvan teritorija Bosne i Hercegovine.
(4) Porez na dobit, koja je rezultat ukupnog poslovanja gospodarskog društva obračunava se i plaća prema odredbama ovoga Zakona.
(5) Na zahtjev obveznika ili obavljenog nadzora ili na osnovi drugih podataka o poslovanju obveznika s kojima raspolaže, Porezna uprava može rješenjem utvrditi novi iznos mjesečne akontacije poreza na dobit ili drugo razdoblje plaćanja akontacije.
(6) Obveznik koji počinje s poslovanjem prvi put, nije dužan podnijeti prijavu za plaćanje akontacije poreza na dobit za prvu godinu poslovanja.
(7) Obrazac porezne prijave i porezne bilance propisuje federalni ministar financija.

3. Naplata poreza

Članak 52.

Kontrola, utvrđivanje i naplata poreza na dobit vrši se na način i po postupku propisanom Zakonom o Poreznoj upravi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 33/02 i 28/04).

Članak 53.

(1) Obveznik tijekom godine plaća porez na dobit gospodarskog društva u mjesečnim iznosima iskazanim u poreznoj prijavi.
(2) Do podnošenja godišnje porezne prijave iz stavka 1. ovoga članka, obveznik je dužan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit u visini koja odgovara mjesečnoj akontaciji iz prethodnog razdoblja.
(3) Obveznik iznos mjesečne akontacije može promijeniti zbog promjene poreznih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utječu na visinu porezne obveze na način iz članka 51. stavak 5.
(4) Obveznik koji koristi porezna osloba|đnja iz čl. 31., 32. i 33. i u slučaju prijenosa gubitka koji je iskazan u poreznoj bilanci nije obvezan plaćati mjesečne akontacije poreza na dobit.
(5) Mjesečna akontacija se plaća do kraja tekućeg mjeseca za prethodni mjesec.

Članak 54.

(1) Ako je porez koji je obveznik utvrdio i iskazao u godišnjoj poreznoj prijavi veći od iznosa uplaćenih mjesečnih akontacija poreza na dobit, obveznik je dužan razliku manje uplaćenog poreza uplatiti najkasnije do zakonom propisanog roka za podnošenje porezne prijave.
(2) Ukoliko je iznos uplaćenih mjesečnih akontacija veći od porezne obveze, više plaćeni porez na zahtjev poreznog obveznika može se vratiti ili se uračunati u akontacije poreza na dobit u narednom razdoblju, ukoliko nema neizmirenih obveza po osnovi drugih poreza.

Članak 55.

Na iznos poreza na dobit koji nije plaćen u zakonom propisanom roku plaća se kamata utvrđena Zakonom o visini stope zatezne kamate na javne prihode ("Službene novine Federacije BiH", br. 48/01, 52/01 i 42/06).

Članak 56.

Obveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno uplaćenog poreza na dobit, kamate i troškova prisilne naplate u skladu s odredbama Zakona o Poreznoj upravi.

4. Zastara

Članak 57.

(1) Pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamata i troškova prisilne naplate i novčanih kazni izrečenih prema ovom Zakonu zastarijevaju za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo izvršiti utvrđivanje, odnosno naplatu poreza, kamate, troškova prisilne naplate i novčanih kazni.
(2) Izuzetno od stavka 1. ovoga članka, pravo na utvrđivanje i naplatu poreza, kamate i troškova prisilne naplate i novčanih kazni ne zastarijeva u slučaju kada se utvrdi da je porezna obveza utvrđena na osnovi lažne prijave.

XII. POSLOVNE EVIDENCIJE

Članak 58.

(1) Za utvrđivanje porezne osnovice mjerodavne su poslovne evidencije koje se vode sukladno propisima o računovodstvu MRS i MSFI koji se sastavljaju na osnovi tih propisa i propisa na osnovi ovoga Zakona.
(2) Obveznik rezultate poslovanja utvrđuje i u računovodstvu iskazuje na osnovi računovodstvenog načela nastanka događaja, odnosno da se poslovni događaji u računovodstvu iskazuju kada su nastali i iskazuju u financijskim izvještajima za razdoblje na koje se odnosi.

XIII. OVLASTI

Članak 59.

Federalni ministar financija se ovlašćuje da u roku od 90 dana, od dana stupanja na snagu Zakona, donose Pravilnik o primjeni odredaba Zakona o porezu na dobit kojim će se propisati: metodologija utvrđivanja osnovice poreza na dobit u poreznoj bilanci, stope amortizacije, način ubrzane amortizacije, načine i rokove dostavljanja obrazaca porezne prijave i porezne bilance, obrazac za obračun i plaćanje poreza po odbitku, procedure za ostvarivanje prava na porezne poticaje i dr.

XIV. KAZNENE ODREDBE

Članak 60.

Povrede odredaba ovoga Zakona, koje imaju karakter prekršaja, kao odgovornosti i sankcije za prekršaje propisana su Zakonom o Poreznoj upravi.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 61.

Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o porezu na dobit gospodarskih društava ("Službene novine Federacije BiH", br. 32a/97 i 29/00), osim odredaba koje se odnose na umanjenje porezne obveze iz članaka 27., 28. i 29. koje će se primjenjivati do isteka razdoblja za koje su se mogle koristiti.

Članak 62.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH

Stjepan Krešić

Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH

Safet Softić