Z A K O N
O NAMJEŠTENICIMA U ORGANIMA DRŽAVNE SLUŽBE U
FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I. OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim Zakonom uređuje se radno-pravni status namještenika u organima državne uprave Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantona, grada i općina (u daljnjem tekstu: organ državne službe), poslovi koje obavljaju namještenici, plaće, naknade i druga prava, dužnosti i odgovornosti iz radnog odnosa i druga pitanja koja se odnose na radno-pravni status namještenika u organima državne službe u Federaciji.

Član 2.

Na radno-pravni status namještenika u organima državne službe primjenjuje se Zakon o radu («Službene novine Federacije BiH», br. 43/99, 32/00 i 29/03) i drugi opći propisi o radu i kolektivni ugovori, osim u pitanjima koja su regulirana ovim Zakonom.

Član 3.

Namještenici su osobe koje u organima državne službe obavljaju poslove utvrđene u popisu iz člana 6. ovog Zakona.

Član 4.

U organima državne službe Federacije, kantona, grada i općine Bošnjaci, Hrvati i Srbi kao konstitutivni narodi zajedno sa ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će srazmjerno zastupljeni.
Kao ustavno načelo proporcionalna zastupljenost bazirat će se na popisu stanovništva iz 1991.godine dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede, izuzev u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi, prema Dejtonskom sporazumu i prema odlukama Visokog predstavnika, pripali drugom entitetu ili drugoj općini.
Vlada Federacije,vlada kantona i općinski načelnik, odnosno gradonačelnik nadziru zastupljenost namještenika u organima državne službe iz stava 1. ovog člana.

Član 5.

Namještenici organa državne službe imaju pravo po slobodnom izboru organizirati sindikat, te se u njega učlaniti u skladu sa statutom ili pravilima tog sindikata, kao i pravo na štrajk u skladu sa zakonom.

II. POSLOVI NAMJEŠTENIKA

Član 6.

Namještenici obavljaju poslove iz nadležnosti organa državne službe koji su funkcionalno povezani sa poslovima osnovne djelatnosti iz nadležnosti tih organa utvrđenih propisom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) donesen na osnovu člana 6. stav 2. Zakona o državnoj službi u Federaciji Bosne i Hercegovine («Službene novine Federacije BiH», br. 29/03, 23/04, 39/04 i 54/04) (u daljnjem tekstu: Zakon o državnoj službi) i koji neposredno doprinose da se poslovi osnovne djelatnosti mogu u cjelini, pravilno i efikasno obavljati (u daljnjem tekstu: dopunski poslovi osnovne djelatnosti i poslovi pomoćne djelatnosti).
Dopunski poslovi osnovne djelatnosti odnose se na određene stručno-operativne, informaciono-dokumentacione, računovodstveno-materijalne i administrativno-tehničke poslove, a poslovi pomoćne djelatnosti odnose se na operativno-tehničke i pomoćne poslove.
Sadržaj poslova iz stava 2. ovog člana, njihova vrsta, složenost i uvjeti za obavljanje tih poslova utvrđuju se podzakonskim propisom koji donosi Vlada Federacije na prijedlog federalnog ministra pravde.
Vlade kantona mogu svojim propisom utvrditi dopunske poslove osnovne djelatnosti i poslove pomoćne djelatnosti iz nadležnosti kantonalnih, gradskih i općinskih organa državne službe koji nisu obuhvaćeni propisom iz stava 3. ovog člana.
Propisom iz st. 3. i 4. ovog člana utvrđuju se i kategorije radnih mjesta namještenika, što se određuje prema vrsti i složenosti dopunskih poslova osnovne djelatnosti i poslova pomoćne djelatnosti.

Član 7.

Radna mjesta namještenika sa opisom poslova i uvjetima za njihovo obavljanje utvrđuju se pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe u skladu sa ovim Zakonom i propisom koji se donosi na osnovu stava 3., odnosno stava 4. člana 6. ovog Zakona.

III. DUŽNOSTI I PRAVA NAMJEŠTENIKA

Član 8.

Namještenik je dužan obavljati sve poslove predviđene opisom poslova radnog mjesta na koje je raspoređen i dužan je te poslove obavljati savjesno, stručno i nepristrasno u skladu sa zakonom i drugim propisima.

Član 9.

Namještenik je dužan izvršavati naredbe rukovodioca organa državne službe i rukovodioca organizacione jedinice (u daljnjem tekstu: šef jedinice) koje se odnose na obavljanje službenih poslova utvrđenih u opisu radnog mjesta na koje je raspoređen i postupati po tim naredbama ako nisu suprotne zakonu i drugim propisima.
Ako namještenik primi naredbu za koju se pretpostavlja da je nezakonita ili njeno izvršenje može izazvati materijalnu štetu, ima pravo upozoriti izdavaoca naredbe na te činjenice.
Ako izdavalac naredbe i pored upozorenja ostane pri naredbi, u tom slučaju dužan je naredbu izdati u pisanoj formi, ako već nije izdata u toj formi. Ako je tu naredbu izdao šef jedinice namještenik će o toj naredbi upoznati rukovodioca koji je nadređen šefu jedinice, a onda postupiti po naredbi, osim ako naredba predstavlja krivično djelo kada namještenik ima pravo odbiti izvršenje takve naredbe i taj slučaj prijaviti nadležnom tužilaštvu.
Ako namještenik izvrši pisanu naredbu čije bi izvršenje predstavljalo krivično djelo, u tom slučaju namještenik odgovara zajedno sa izdavaocem te naredbe.
Namještenik ne može biti pozvan na disciplinsku ili drugu odgovornost zbog primjedbi stavljenih na naredbu prema st. 2. i 3. ovog člana.

Član 10.

Namještenik je dužan posao svog radnog mjesta obavljati objektivno i profesionalno i ne smije tražiti, niti prihvaćati za sebe ili svoje srodnike bilo kakvu dobit, beneficiju, nagradu u novcu ili uslugama i slično.
Namještenik je dužan izbjegavati preduzimanje takvih aktivnosti ili radnji u obavljanju svog službenog posla kojima se otežava, ili onemogućava ostvarivanje prava i dužnosti građana, ili pravnih lica i u tom cilju ne smije ispoljavati svoja politička opredjeljenja i ne smije zloupotrebljavati svoja vjerska uvjerenja.

Član 11.

Namještenik je dužan čuvati službenu tajnu predviđenu zakonom ili drugim propisima i ta obaveza važi najduže jednu godinu po prestanku radnog odnosa, ako ga rukovodilac organa državne službe te obaveze ne oslobodi ranije.
Rukovodilac organa državne službe može namještenika osloboditi obaveze čuvanja službene tajne u upravnom ili sudskom postupku ako se radi o podacima bez kojih nije moguće utvrditi činjenično stanje i donijeti zakonitu odluku u tom postupku.
Oslobađanje od obaveze čuvanja službene tajne u smislu st. 1. i 2. ovog člana vrši se rješenjem.

Član 12.

Namještenik uživa zaštitu od prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja njegovog fizičkog i moralnog integriteta u toku obavljanja službenih poslova radnog mjesta na koje je postavljen.
Rukovodilac organa državne službe i šef jedinice dužni su po prijavi namještenika, ili sindikata, ili nakon saznanja na drugi način o ugrožavanju namještenika, u smislu stava 1. ovog člana, preduzeti odgovarajuće mjere za zaštitu tog namještenika.
Sa mjerama iz stava 2. ovog člana, koje su preduzete radi zaštite namještenika, obavezno se upoznaju namještenik i sindikat.

Član 13.

Rukovodilac organa državne službe i šef jedinice dužni su se prema namješteniku odnositi na način kojim se poštuje njegovo ljudsko dostojanstvo i njegov fizički i moralni integritet (zabrana vrijeđanja, omalovažavanja i maltretiranja na bilo koji način na koji se vrijeđa ljudsko dostojanstvo i moralni integritet).

Član 14.

Etički kodeks za državne službenike koji se donosi prema Zakonu o državnoj službi shodno se primjenjuje i na namještenike u organima državne službe.

IV. ODLUČIVANJE O PRAVIMA I DUŽNOSTIMA NAMJEŠTENIKA

Član 15.

O pravima, dužnostima i odgovornostima namještenika iz radnog odnosa na osnovu ovog, drugih zakona i podzakonskih propisa odlučuje rukovodilac organa državne službe osim kada je ovim Zakonom ili drugim propisima utvrđeno da o nekom pitanju odlučuje drugi organ, s tim što o pravima, dužnostima i odgovornostima namještenika u općinskim i gradskim organima državne službe odlučuje općinski načelnik, odnosno gradonačelnik (u daljnjem tesktu: rukovodilac organa državne službe).
O pravima, dužnostima i odgovornostima iz stava 1. ovog člana odlučuje se rješenjem.
Za donošenje i dostavljanje rješenja namješteniku primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.

Član 16.

Protiv rješenja iz stava 2. član 15. ovog Zakona namještenik ima pravo da u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjavi žalbu Odboru državne službe za žalbe iz člana 65. Zakona o državnoj službi (u daljnjem tekstu: Odbor za žalbe), ako ovim Zakonom nije drugačije određeno.
Žalba odlaže izvršenje rješenja ako ovim Zakonom nije drugačije predviđeno.
Rješenje Odbora za žalbe doneseno po žalbi iz stava 1. ovog člana je konačno.
Protiv rješenja iz stava 3. ovog člana može se pokrenuti spor kod nadležnog suda u roku od 30 dana od dana prijema rješenja donesenog po žalbi.

Član 17.

Medijator državne službe predviđen Zakonom o državnoj službi djeluje kao posrednik u svim pitanjima koja se odnose na radno-pravni status namještenika.

V. RASPOREĐIVANJE NAMJEŠTENIKA NA RADNA MJESTA, POPUNA UPRAŽNJENIH RADNIH MJESTA, ZAPOŠLJAVANJE I OCJENA RADA

1. Raspoređivanje i postavljanje namještenika na radno mjesto

Član 18.

Rukovodilac organa državne službe rješenjem raspoređuje i postavlja namještenika na odgovarajuće radno mjesto za koje ispunjava sve uvjete utvrđene u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.

Član 19.

Kada u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto namještenika, rukovodilac tog organa prvo razmatra da li se može na to radno mjesto premjestiti namještenik koji se nalazi na sličnom radnom mjestu u okviru organa državne službe. Taj premještaj može se izvršiti po potrebi službe ili na zahtjev namještenika.
Prilikom odlučivanja o premještanju namještenika na upražnjeno radno mjesto u obzir se uzimaju ocjene rada koje je namještenik dobijao na radnom mjestu na kojem se nalazi, kao i njegovo ukupno angažiranje i rezultati rada koje je postigao na svom radnom mjestu.
Premještaj se vrši donošenjem rješenja kojim se vrši raspoređivanje na radno mjesto iz stava 1. ovog člana.

2. Odlučivanje o prijemu namještenika u radni odnos

Član 20.

O potrebi prijema namještenika u radni odnos odlučuje rukovodilac organa državne službe u okviru potreba i slobodnih radnih mjesta namještenika utvrđenih pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe.
Prilikom odlučivanja o prijemu novih namještenika u radni odnos rukovodilac organa državne službe dužan je voditi računa da prijemom osigura proporcionalnu zastupljenost konstitutivnih naroda: Bošnjaka, Hrvata i Srba i ostalih u organu državne službe koja se bazira na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u potpunosti ne provede.

3. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem internog oglašavanja

Član 21.

Popuna upražnjenog radnog mjesta u organu državne službe prvo se vrši putem preuzimanja namještenika iz drugog organa državne službe o čemu se objavljuje interni oglas.
Interni oglas objavljuje rukovodilac organa državne službe. Oglas se objavljuje na oglasnim tablama svih organa državne službe ili na drugi pogodan način koji osigurava da se zainteresirani kandidati upoznaju sa oglasom. Pravo prijavljivanja na ovaj oglas imaju namještenici iz organa državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji.
Oglas ostaje otvoren najmanje 10 dana od dana objavljivanja.
Interni oglas sadrži:
1) naziv radnog mjesta i opis poslova upražnjenog radnog mjesta,
2) posebne uvjete utvrđene za obavljanje poslova tog radnog mjesta,
3) spisak dokumenata koje treba podnijeti uz prijavu na oglas,
4) rok trajanja oglasa,
5) adresu za podnošenje prijava na oglas.

Član 22.

Rukovodilac organa državne službe obrazuje komisiju za provođenje internog oglasa. Komisija se sastoji od tri člana od kojih je jedan predstavnik sindikata kojeg odredi sindikat, ako su namještenici tog organa organizirani u sindikat, a ako nisu organizirani u sindikat u tom slučaju član komisije je medijator državne službe. Komisija se obrazuje za svaki interni oglas.
Komisija iz stava 1. ovog člana razmatra sve prijave podnesene na interni oglas i utvrđuje listu kandidata koji ispunjavaju sve uvjete oglasa i listu kandidata koji ne ispunjavaju sve uvjete internog oglasa o čemu se sastavlja zapisnik. Lista se utvrđuje prema svim činjenicama koje su tražene internim oglasom.
Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete internog oglasa o čemu se donosi pisano rješenje, a za kandidate koji nisu primljeni u radni odnos izdaje se pisano obavještenje, koje sadrži razlog zašto nije primljen u radni odnos i podatke o kandidatima koji su primljeni u radni odnos.
Protiv rješenja, odnosno obavještenja iz stava 3. ovog člana može se izjaviti žalba u skladu sa članom 26. ovog Zakona.
Primljeni namještenik stupa na posao kada rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno.

4. Popuna upražnjenog radnog mjesta putem javnog oglašavanja

Član 23.

Ako se upražnjeno radno mjesto namještenika ne može popuniti putem internog oglasa onda se popuna tog radnog mjesta vrši putem javnog oglašavanja.
Javni oglas objavljuje se u najmanje tri različita dnevna lista koja se distribuiraju na cijelom području Federacije.
Javni oglas sadrži opće uvjete iz člana 24. ovog Zakona i posebne uvjete utvrđene pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe za radno mjesto koje se popunjava.
Rok za javni oglas ne može biti kraći od 15 dana računajući od dana objavljivanja oglasa prema stavu 2. ovog člana.
Provođenje javnog oglasa vrši se na način propisan u članu 22. ovog Zakona.

Član 24.

U radni odnos u organ državne službe na radno mjesto namještenika može biti primljena osoba koja ispunjava sljedeće opće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da je punoljetna;
3) da ima opću zdravstvenu sposobnost za obavljanje poslova radnog mjesta;
4) da ima vrstu i stepen školske spreme potrebnu za obavljanje poslova radnog mjesta prema pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe;
5) da u posljednje dvije godine od dana objavljivanja javnog oglasa nije otpuštena iz organa državne službe kao rezultat disciplinske kazne na bilo kojem nivou vlasti u Federaciji, odnosno u Bosni i Hercegovini;
6) da nije obuhvaćena odredbom člana IX 1. Ustava Bosne i Hercegovine.
Za rad na pomoćno-tehničkim i pomoćnim poslovima u organu državne službe, radni odnos može zasnovati i osoba sa navršenih 15 godina života.

Član 25.

Rukovodilac organa državne službe odlučuje o prijemu namještenika u radni odnos sa liste kandidata koji ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa.
Prijem u radni odnos vrši se rješenjem koje sadrži:
1) ime i prezime namještenika koji se prima u radni odnos;
2) naziv radnog mjesta i organizacione jedinice u kojoj se radno mjesto nalazi;
3) platni razred;
4) vrijeme trajanja radnog odnosa (neodređeno ili određeno vrijeme);
5) trajanje probnog rada i
6) datum stupanja na posao.
Namještenik stupa na posao nakon što rješenje o prijemu u radni odnos postane konačno.
Kandidati koji nisu primljeni u radni odnos, a ispunjavaju sve uvjete javnog oglasa predstavljaju rezervnu listu uspješnih kandidata i ta lista se čuva do isteka probnog rada za primljenog kandidata i koristi se pod uvjetima utvrđenim u stavu 1. člana 29. ovog Zakona.

Član 26.

Kandidat koji nije primljen u radni odnos ima pravo da po prijemu obavještenja o izboru primljenih kandidata, na obavještenje, odnosno rješenje o prijemu u radni odnos izjavi žalbu Odboru za žalbe u roku od osam dana od dana prijema rješenja, odnosno obavještenja.
Žalba iz stava 1. ovog člana zadržava izvršenje rješenja o prijemu u radni odnos.
Rješenje Odbora za žalbe doneseno po žalbi je konačno.

Član 27.

Odredbe Zakona o državnoj službi koje se odnose na eksterni premještaj državnih službenika u organ državne službe primjenjuju se i na namještenike u organima državne službe.

5. Probni rad

Član 28.

Namještenici koji se primaju u radni odnos putem javnog oglasa podliježu obavezi probnog rada koji traje tri mjeseca.
Neposredni šef jednice prati rad namještenika u toku trajanja probnog rada i daje ocjenu o njegovim stručnim sposobnostima koje je pokazao na probnom radu. Ocjena se daje pisano i mora biti obrazložena.
Ocjena rada može biti zadovoljavajuća ili nezadovoljavajuća.
Ako je ocjena zadovoljavajuća rukovodilac organa državne službe donosi rješenje kojim potvrđuje postavljanje namještenika na radno mjesto, a ako je ocjena nezadovoljavajuća u tom slučaju donosi se rješenje o prestanku radnog odnosa tom namješteniku. To rješenje donosi se uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata, ako su namještenici tog organa državne službe organizirani u sindikat, a ako namještenik nije član sindikata pribavlja se mišljenje medijatora državne službe.
Izuzetno, namješteniku čiji je probni rad ocijenjen nezadovoljavajućom ocjenom, može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe produžiti probni rad za još tri mjeseca sa utvrđenim zahtjevima koje namještenik treba da ispuni u toku produženog probnog rada o čemu rukovodilac organa državne službe donosi rješenje.
Nakon isteka produženog probnog rada iz stava 5. ovog člana postupa se na način predviđen u odredbama st. 3. i 4. ovog člana.

Član 29.

U slučaju kada se donese rješenje o prestanku radnog odnosa namješteniku iz razloga predviđenih u stavu 4. član 28. ovog Zakona, rukovodilac organa državne službe prima u radni odnos sljedećeg kandidata sa rezervne liste iz stava 4. član 25. ovog Zakona i tog kandidata postavlja na to radno mjesto.
Primljeni namještenik iz stava 1. ovog člana podliježe probnom radu u skladu sa odredbama člana 28. ovog Zakona.

6. Radni odnos na određeno vrijeme

Član 30.

Za obavljanje izvanrednih, ili privremenih, ili povremenih poslova, ili poslova čiji se obim privremeno i nepredviđeno povećao, a koji nisu trajnijeg karaktera, zasniva se radni odnos na određeno vrijeme dok traju potrebe za obavljanje tih poslova a najduže dvije godine.
Poslovi iz stava 1. ovog člana postoje onda kada njihovo obavljanje po svojoj prirodi traje određeno vrijeme i kada zbog toga ne postoje uvjeti da se za obavljanje tih poslova u pravilniku o unutrašnjoj organizaciji organa državne službe otvori radno mjesto za radni odnos na neodređeno vrijeme.
Radni odnos na određeno vrijeme, u smislu stava 1. ovog člana, zasniva se uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata o ispunjavanju uvjeta iz stava 2. ovog člana.
Ako u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto namještenika na kojem se prema opisu poslova tog radnog mjesta obavljaju poslovi iz stava 1. ovog člana, u tom slučaju za obavljanje tih poslova ne može se zasnovati radni odnos na određeno vrijeme.
Ako je radni odnos na određeno vrijeme zasnovan suprotno odredbama st. od 1. do 4. ovog člana takav radni odnos smatrat će se radnim odnosom na neodređeno vrijeme.
Radni odnos na određeno vrijeme može se zasnovati i u slučaju zamjene odsutnog namještenika, koji traje do povratka odsutnog namještenika na posao.
Postupak prijema namještenika u radni odnos na određeno vrijeme provodi se prema odredbama čl. od 23. do 26. ovog Zakona.

7. Stručni ispit

Član 31.

Namještenici koji se nalaze na radnim mjestima na kojima se obavljaju dopunski poslovi osnovne djelatnosti, u skladu sa propisom iz člana 6. ovog Zakona, podliježu obavezi polaganja stručnog ispita.
Namještenici više školske spreme iz organa državne službe na svim nivoima vlasti u Federaciji i namještenici srednje školske spreme iz federalnih i kantonalnih organa državne službe stručni ispit polažu pred komisijom koju imenuje federalni ministar pravde, a namještenici srednje školske spreme iz općinskih i gradskih organa državne službe stručni ispit polažu pred komisijom koju imenuje rukovodilac kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove uprave.
Stručni ispiti položeni pred komisijama iz stava 2. ovog člana važe u svim organima državne službe na svim nivoima vlasti u Federaciji.
Stručni ispit sastoji se iz provjere znanja iz oblasti koje su potrebne za obavljanje poslova iz nadležnosti organa državne službe koji se odnose na poslove namještenika.

Član 32.

Namještenici koji su se zatekli u radnom odnosu u organu državne službe na dan stupanja na snagu ovog Zakona, a nemaju položen stručni ispit dužni su taj ispit položiti u roku od šest mjeseci od dana donošenja propisa iz stava 6. ovog člana, a ako se radi o pripravniku on stručni ispit polaže u roku utvrđenom u članu 37. stav 3. ovog Zakona.
Namještenici srednje školske spreme koji za vrijeme prijema u radni odnos u organ državne službe imaju navršen radni staž u trajanju od šest, odnosno devet mjeseci od dana sticanja više školske spreme, a nisu položili stručni ispit mogu se primiti u radni odnos, ali su dužni taj ispit položiti najkasnije u roku od šest mjeseci od dana prijema u radni odnos u organ državne službe.
Namješteniku koji ne položi stručni ispit u roku iz st. 1. i 2. ovog člana prestaje radni odnos u organu državne službe o čemu se donosi rješenje.
Izuzetno, ako namještenik iz st. 1. i 2. ovog člana iz opravdanih razloga nije mogao izaći na polaganje stručnog ispita u predviđenom roku može se na njegov zahtjev i uz pribavljeno mišljenje medijatora državne službe produžiti rok za polaganje ispita do tri mjeseca o čemu rukovodilac organa državne službe donosi posebno rješenje.
Sredstva za polaganje stručnog ispita namještenika iz st. 1. i 2. ovog člana osigurava organ državne službe iz kojeg namještenik polaže stručni ispit, a sredstva za polaganje popravnog ispita snosi namještenik.
Sadržaj i način polaganja stručnog ispita namještenika iz člana 31. st. 1. i 2. ovog Zakona uređuje se propisom federalnog ministra pravde.

8. Stručno osposobljavanje

Član 33.

Namještenik je obavezan da se u toku rada neprestano stručno osposobljava za uspješno i pravilno obavljanje poslova svog radnog mjesta, a što se ostvaruje putem osobnog rada na svom stručnom osposobljavanju, kao i putem učestvovanja na savjetovanjima, seminarima i drugim sličnim oblicima stručnog osposobljavanja koje organizira organ državne službe ili druge institucije.
Sredstva za stručno osposobljavanje iz stava 1. ovog člana planiraju se i osiguravaju u okviru sredstava za rad organa državne službe.

9. Ocjena rada

Član 34.

Rad namještenika podliježe radnom ocjenjivanju svake godine i obavezno se vrši u januaru za prethodnu kalendarsku godinu, s tim da se ne ocjenjuju namještenici koji su u kalendarskoj godini radili manje od šest mjeseci.
Ocjena rada zasniva se na rezultatima rada koje namještenik postigne u realizaciji poslova predviđenih opisom radnog mjesta na kojem se nalazi i ciljevima koje je za dati vremenski period utvrdio rukovodilac organa državne službe.
Ocjena rada može biti nezadovoljava, zadovoljava, uspješan i naročito uspješan.
Ocjena nezadovoljava mora biti posebno obrazložena.

Član 35.

Ocjenu rada utvrđuje rješenjem rukovodilac organa državne službe na prijedlog neposredno nadređenog šefa jedinice, a ako jedinica ne postoji ocjenu rada rukovodilac daje samostalno. Ocjena rada utvrđuje se prema rezultatima rada koje je namještenik postigao u toku godine na blagovremenom, pravilnom, zakonitom i stručnom obavljanju svih poslova svog radnog mjesta.
Primjerak rješenja o ocjeni rada ulaže se u personalni dosje namještenika, a drugi primjerak dostavlja namješteniku.

Član 36.

Namješteniku čiji je rad u posljednje dvije uzastopne godine ocijenjen ocjenom nezadovoljava prestaje radni odnos u organu državne službe o čemu se donosi rješenje. To rješenje donosi se uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe.

10. Pripravnici

Član 37.

Osoba koja se prvi put zapošljava nakon završene škole prima se u radni odnos u organ državne službe u svojstvu pripravnika radi stručnog osposobljavanja za samostalan rad u struci.
Prijem pripravnika u radni odnos vrši se putem javnog oglasa koji se provodi na način propisan u odredbama čl. od 23. do 26. ovog Zakona.
Pripravnik se prima u radni odnos na period trajanja pripravničkog staža koji za pripravnike srednje školske spreme iznosi šest mjeseci, a za pripravnike više školske spreme devet mjeseci i još tri mjeseca po isteku staža u kojem pripravnik polaže stručni ispit. Taj ispit polaže se pred odgovarajućom komisijom iz člana 31. stav 2. ovog Zakona, a prema propisu koji se donosi na osnovu člana 32. stav 6. ovog Zakona.

Član 38.

Pripravnik koji uspješno položi stručni ispit postavlja se bez javnog oglasa na radno mjesto namještenika svoje struke, ako u organu državne službe ima upražnjeno odgovarajuće radno mjesto namještenika i ako postoji potreba za popunom tog radnog mjesta, a ako ne postoji takvo radno mjesto pripravniku prestaje radni odnos u organu državne službe o čemu rukovodilac organa državne službe donosi posebno rješenje.

11. Prekobrojnost

Član 39.

Prekobrojnost namještenika može nastati kao posljedica reorganizacije, ili smanjenja poslova organa državne službe, ili njihovog ukidanja, a koji se nakon tih promjena ne mogu rasporediti na odgovarajuće radno mjesto namještenika u organu državne službe koji je preuzeo poslove organa koji je zbog tih promjena prestao sa radom.
Rukovodilac organa državne službe proglašava namještenika prekobrojnim u skladu sa ovim Zakonom i kolektivnim ugovorom, uz prethodno pribavljeno mišljenje sindikata, a ako namještenici nisu organizirani u sindikat u tom slučaju mišljenje se pribavlja od medijatora državne službe.
Radno-pravni status namještenika koji je proglašen prekobrojnim rješava se na sljedeći način i to:
1) rasporedom na slično radno mjesto u okviru istog organa državne službe ako postoji takvo upražnjeno radno mjesto;
2) premještanjem u drugi organ državne službe istog ili različitog nivoa vlasti na isto ili slično radno mjesto, ako postoji takvo upražnjeno radno mjesto;
3) ukoliko premještanje nije moguće namješteniku se nudi prijevremeno penzionisanje u skladu sa zakonom, ako takva mogućnost postoji;
4) ukoliko prijevremeno penzionisanje nije moguće, rukovodilac organa državne službe donosi rješenje o prestanku radnog odnosa prekobrojnom namješteniku.
Namještenik za koga je doneseno rješenje o prestanku radnog odnosa, u smislu tačke 4. stav 3. ovog člana, ima pravo na otpremninu u skladu sa članom 47. ovog Zakona i na naknadu za slučaj nezaposlenosti, u skladu sa zakonom kojim je regulisano pitanje nezaposlenosti.

VI. PLAĆE I NAKNADE

1. Plaće namještenika

Član 40.

Namještenik ima pravo na plaću utvrđenu za radno mjesto na koje je postavljen.
Osnovna plaća namještenika utvrđuje se tako što se polazna osnovica za plaću pomnoži sa koeficijentom platnog razreda u koji je raspoređeno radno mjesto namještenika i povećava po osnovu radnog staža namještenika u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Polazna osnovica za obračun plaća namještenika u svim organima državne službe svih nivoa vlasti u Federaciji je jedinstvena, a čini je polazna osnovica za obračun plaća državnih službenika koja se utvrđuje na način propisan Zakonom o državnoj službi.

Član 41.

Koeficijente za platne razrede namještenika utvrđuju sljedeći organi i to:
1) za namještenike iz federalnih organa državne službe utvrđuje Vlada Federacije na usaglašen prijedlog federalnog ministra pravde i federalnog ministra finansija;
2) za namještenike iz kantonalnih organa državne službe utvrđuje vlada kantona na usaglašen prijedlog rukovodioca kantonalnog organa državne službe nadležnog za poslove uprave i za poslove finansija;
3) za namještenike iz općinskih, odnosno gradskih organa državne službe utvrđuje općinsko, odnosno gradsko vijeće na prijedlog općinskog načelnika, odnosno gradonačelnika.
Koeficijenti iz stava 1. ovog člana utvrđuju se za sva radna mjesta koja su utvrđena u propisu iz člana 6. stav 3. ovog Zakona.

2. Povećanje plaće po osnovu rezultata rada

Član 42.

Namještenik stiče pravo na povećanje plaće svake kalendarske godine pod sljedećim uvjetima i to:
1) kada u prethodnoj godini bude ocijenjen ocjenom "naročito uspješan" ima pravo na povećanje plaće u iznosu od 5% do 10% od visine osnovne plaće radnog mjesta na koje je postavljen;
2) kada u prethodnoj godini bude ocijenjen ocjenom "uspješan" ima pravo na povećanje plaće do 5% od osnovne plaće utvrđene za to radno mjesto.
Povećanje plaće iz stava 1. ovog člana važi samo za kalendarsku godinu u odnosu na godinu dobijanja ocjene.

3. Dodaci na plaće

Član 43.

Za namještenike koji rade na radnim mjestima na kojima se obavljaju poslovi kod kojih postoje posebni uvjeti rada štetni po zdravlje može se utvrditi pravo na poseban dodatak u visini do 20 % od osnovice iz člana 40. stav 3. ovog Zakona.
Poslovi i procenat dodatka na plaću iz stava 1. ovog člana, kao i pravo na povećanje plaće za rad noću, prekovremeni rad i za rad u dane državnog praznika utvrđuju sindikat i Vlada Federacije kolektivnim ugovorom.

4. Plaća namještenika za vrijeme godišnjeg odmora, plaćenog odsustva i bolovanja

Član 44.

Namještenik ima pravo na punu plaću za vrijeme korištenja godišnjeg odmora i plaćenog odsustva i za prva 42 dana odsustva sa posla zbog bolesti ili invalidnosti, kao i za vrijeme suspenzije, ako posebnim zakonom ili kolektivnim ugovorom za pojedine od tih slučajeva nije drugačije određeno.

5. Naknade

Član 45.

Namještenik ima pravo na naknadu za:
1) troškove prijevoza na posao i sa posla;
2) ishranu za vrijeme rada;
3) regres za godišnji odmor;
4) slučaj teže bolesti namještenika, ili člana njegove uže porodice, ili u slučaju smrti člana uže porodice i namještenika kada naknada pripada članovima njegove porodice;
5) troškove za edukaciju;
6) jubilarne nagrade;
7) otpremninu pri odlasku u penziju.
Uvjeti za ostvarivanje naknada iz stava 1. ovog člana utvrđuju se propisom Vlade Federacije koji se za ove naknade donosi za državne službenike na osnovu Zakona o državnoj službi.
Visinu naknada iz stava 1. ovog člana ugovaraju kolektivnim ugovorom sindikat, Vlada Federacije i vlade kantona.

6. Pravo na otpremninu u slučaju prekobrojnosti

Član 46.

Kada namješteniku prestane radni odnos zbog prekobrojnosti iz člana 39. ovog Zakona pripada mu pravo na otpremninu koja iznosi:
1) za radni staž manji od šest godina – šest njegovih plaća ostvarenih na radnom mjestu u organu državne službe u kojem se nalazi na radu u momentu prestanka radnog odnosa,
2) za radni staž duži od šest godina - otpremnina iz tačke 1. stav 1. ovog člana povećava se za još šest mjesečnih plaća, s tim da se to povećanje računa pojedinačno za svaku narednu navršenu kalendarsku godinu.
Za namještenike koji imaju više od 12 godina radnog staža otpremnina iznosi 12 njegovih plaća koje je ostvario u organu državne službe u kojem se nalazi na radu.
Otpremnina iz ovog člana isplaćuje se odmah kada rješenje o prestanku radnog odnosa zbog prekobrojnosti postane konačno.

7. Pravilnik o plaćama i naknadama

Član 47.

Rukovodilac organa državne službe dužan je donijeti pravilnik o plaćama i naknadama.
Pravilnik se donosi u skladu sa ovim Zakonom, podzakonskim propisima i kolektivnim ugovorom.

VII. RADNO VRIJEME, ODMORI I ODSUSTVA

1. Radno vrijeme

Član 48.

Radno vrijeme namještenika u organima državne službe iznosi 40 sati u sedmici raspoređenih na najmanje pet radnih dana.
Raspored radnog vremena namještenika je isti kao radno vrijeme državnih službenika u organima državne službe.

2. Godišnji odmor

Član 49.

Namještenik za svaku kalendarsku godinu ima pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 18 a najviše 30 radnih dana, s tim što se dužina godišnjeg odmora svakog namještenika utvrđuje pravilnikom o radnim odnosima organa državne službe u skladu sa kolektivnim ugovorom.
Dužinu i raspored korištenja godišnjeg odmora, u skladu sa odredbama stava 1. ovog člana, utvrđuje rukovodilac organa državne službe, a koristi se na osnovu rješenja koje donosi taj rukovodilac.
U dužinu godišnjeg odmora ne uračunavaju se dani sedmičnog odmora (subota i nedjelja) i dani državnih praznika i bolovanja, osim ako subota po rasporedu sedmičnog radnog vremena predstavlja radni dan.

3. Plaćeno i neplaćeno odsustvo

Član 50.

Namještenik ima pravo na plaćeno odsustvo do sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini koje se može koristiti pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom.
Namještenik ima pravo na neplaćeno odsustvo u trajanju i pod uvjetima utvrđenim kolektivnim ugovorom.

VIII. DISCIPLINSKA ODGOVORNOST NAMJEŠTENIKA

1. Zajedničke odredbe

Član 51.

Namještenici odgovaraju disciplinski za povredu službene dužnosti.
Odgovornost za izvršenje krivičnog djela ili prekršaja ne isključuje disciplinsku odgovornost, pod uvjetom da takvo djelo istovremeno predstavlja povredu službene dužnosti.
Oslobađanje od krivične odgovornosti, odnosno prekršaja ne predstavlja oslobađanje od odgovornosti za povredu službene dužnosti ako je izvršeno djelo zakonom propisano kao povreda službene dužnosti.

Član 52.

Namještenik disciplinski odgovara za povrede službene dužnosti utvrđene ovim ili drugim zakonom ili podzakonskim propisom Vlade Federacije, odnosno propisom vlade kantona.

2. Povrede službene dužnosti

Član 53.

Povrede službene dužnosti mogu biti lahke i teške.
Lahke povrede službene dužnosti su:
1) učestalo kašnjenje na posao, ili raniji odlazak sa posla bez odobrenja;
2) napuštanje posla u toku radnog vremena bez odobrenja, ili iz neopravdanih razloga;
3) neuredno čuvanje spisa, podataka ili druge povjerene dokumentacije;
4) neopravdan izostanak sa posla dva dana uzastopno ili tri dana tokom jednog mjeseca;
5) neobavještavanje organa državne službe o spriječenosti dolaska na posao duže od jednog dana bez opravdanih razloga.
Teške povrede službene dužnosti namještenika predstavljaju povrede službene dužnosti utvrđene za državne službenike u Zakonu o državnoj službi.

3. Disciplinske mjere i disciplinske kazne

Član 54.

Za učinjene povrede službene dužnosti iz člana 53. ovog Zakona namješteniku se mogu izreći sljedeće disciplinske mjere i disciplinske kazne i to:
1) za lahke povrede službene dužnosti izriču se disciplinske mjere:
- opomena,
- javna opomena;
2) za teške povrede službene dužnosti izriču se disciplinske kazne:
- novčana kazna do 40% od osnovne plaće namještenika na period do šest mjeseci,
- suspenzija prava na povećanje plaće u smislu člana 42. ovog Zakona u periodu od najviše dvije godine,
- prestanak radnog odnosa u organu državne službe.

4. Disciplinski postupak

Član 55.

Disciplinski postupak protiv namještenika zbog povrede službene dužnosti pokreće se na zahtjev rukovodioca organa državne službe. Zahtjev se podnosi onda kada rukovodilac organa državne službe sazna, ili dođe do podataka da je namještenik učinio povredu službene dužnosti.
Svaki namještenik koji raspolaže podacima da je određeni namještenik učinio povredu službene dužnosti može podnijeti prijavu za pokretanje disciplinskog postupka koja mora biti obrazložena.
Prijava se podnosi rukovodiocu organa državne službe.

Član 56.

Zahtjev za pokretanje disciplinskog postupka podnosi se prvostepenoj disciplinskoj komisiji (u daljnjem tekstu: prvostepena komisija).
Zahtjev iz stava 1. ovog člana sadrži: ime i prezime namještenika protiv kojeg se podnosi zahtjev, radno mjesto na kojem se nalazi, opis povrede službene dužnosti, mjesto i vrijeme kada je povreda učinjena, označenje zakonske odredbe u kojoj je propisana ta povreda službene dužnosti, nastale posljedice, dokaze na kojima se zasniva zahtjev i druge činjenice važne za disciplinsku odgovornost namještenika.
Uz zahtjev se prilažu i dokazi ako se sa njima raspolaže.
Pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv namještenika zastarjeva u rokovima koji su predviđeni za pokretanje i vođenje disciplinskog postupka protiv državnih službenika na osnovu Zakona o državnoj službi.

Član 57.

Prvostepeni i drugostepeni disciplinski postupak za disciplinsku odgovornost namještenika provodi se shodnom primjenom pravila disciplinskog postupka koja su utvrđena propisom Vlade Federacije za disciplinsku odgovornost državnih službenika na osnovu Zakona o državnoj službi.

5. Izricanje disciplinskih kazni

Član 58.

Disciplinske kazne izriču se rješenjem.
Zaključkom se obustavlja postupak, odbacuje prjedlog za pokretanje postupka zbog povrede službene dužnosti i odlučuje o drugim radnjama koje se tiču disciplinskog postupka.

Član 59.

Na prvostepenu odluku (rješenje i zaključak) prvostepene komisije može se izjaviti žalba drugostepenoj disciplinskoj komisiji (u daljnjem tekstu: drugostepena komisija).
Žalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana prijema rješenja, odnosno zaključka.
Rješenje drugostepene komisije doneseno po žalbi je konačno.

Član 60.

Rukovodilac organa državne službe izvršava konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku.
Sredstva od novčanih kazni izrečenih u disciplinskom postupku unose se u budžet iz kojeg se finansiraju organi državne službe.

6. Organi za vođenje disciplinskog postupka

Član 61.

Prvostepeni disciplinski postupak zbog povrede službene dužnosti vodi prvostepena komisija koju rješenjem imenuje rukovodilac organa državne službe, uz pribavljeno mišljenje sindikata, odnosno medijatora državne službe, ako u organu državne službe nije organiziran sindikat.
Prvostepena komisija ima predsjednika i dva člana koji se imenuju na period od dvije godine.
Komisija odlučuje u punom sastavu, a odluke donosi većinom glasova.

Član 62.

Drugostepeni postupak vodi drugostepena komisija.
Drugostepenu komisiju imenuje Vlada Federacije za namještenike iz federalnih organa državne službe, a vlade kantona za namještenike iz kantonalnih, općinskih i gradskih organa državne službe na period od dvije godine.
Drugostepene komisije nadležne su i to:
1) drugostepena komisija koju imenuje Vlada Federacije nadležna je rješavati po žalbama namještenika iz federalnih organa državne službe koje se izjave na prvostepena rješenja, odnosno zaključke iz člana 58. ovog Zakona koja donose prvostepene komisije iz federalnih organa državne službe,
2) drugostepena komisija koju imenuje vlada kantona nadležna je rješavati po žalbama namještenika iz kantonalnih, općinskih i gradskih organa državne službe koje se izjave na prvostepena rješenja, odnosno zaključke iz člana 58. ovog Zakona koja donose prvostepene komisije iz kantonalnih, gradskih i općinskih organa državne službe.

Član 63.

U prvostepenom i drugostepenom disciplinskom postupku ne plaćaju se takse niti troškovi postupka.

7. Krivični postupak

Član 64.

Ako se protiv namještenika pokrene krivični postupak na osnovu istih činjenica koje su predviđene za disciplinsku odgovornost iz člana 53. ovog zakona, svi pokrenuti disciplinski postupci protiv tog namještenika se suspenduju (obustavljaju) do okončanja krivičnog postupka.
Ukoliko se namještenik u krivičnom postupku oslobodi odgovornosti:
1) vraća se na ranije radno mjesto i njegov personalni dosje ne smije sadržavati informacije o krivičnom postupku, niti podatke o preventivnoj suspenziji u vezi sa tim postupkom,
2) disciplinske kazne se ne mogu preduzeti na osnovu istih činjenica po kojima je namještenik oslobođen u krivičnom postupku.
Ukoliko se optužba za krivično djelo namještenika odbije, disciplinski postupak se može preduzeti na osnovu istih činjenica u skladu sa članom 53. ovog Zakona.
Ukoliko se namještenik protiv kojeg je pokrenut krivični postupak proglasi krivim i osudi u tom slučaju činjenice koje je utvrdio nadležni sud obavezuju organ državne službe, odnosno disciplinsku komisiju koja vodi disciplinski postupak protiv tog namještenika.

8. Preventivna suspenzija

Član 65.

Ako se protiv namještenika pokrene krivični postupak u skladu sa članom 64. stav 1. ovog Zakona, rukovodilac organa državne službe dužan je tog namještenika odmah suspendovati u slučajevima kada se:
1) protiv namještenika pokrene krivični postupak za krivično djelo učinjeno u vršenju službene dužnosti,
2) namještenik nalazi u pritvoru.

Član 66.

Ako se protiv namještenika pokrene krivični postupak u skladu sa članom 64. stav 1. ovog Zakona, rukovodilac organa državne službe može tog namještenika suspendovati u slučajevima:
1) kada je protiv namještenika pokrenut krivični postupak za krivično djelo za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina;
2) kada je namještenik zatečen u izvršenju krivičnog djela za koje se po zakonu može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina;
3) kada postoje dokazi koji ukazuju na izvršenje krivičnog djela.

Član 67.

Prava namještenika u slučaju preventivne suspenzije iz čl. 65. i 66. ovog Zakona su:
1) namještenik koji je suspendovan prima puni iznos svoje plaće,
2) disciplinski postupak se suspenduje sve dok se ne donese pravomoćna presuda nadležnog suda.

Član 68.

Suspendovanje namještenika u skladu sa čl. 65. i 66. ovog Zakona vrši se rješenjem koje donosi rukovodilac organa državne službe po službenoj dužnosti.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana namještenik ima pravo izjaviti žalbu drugostepenoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema rješenja.
Izjavljena žalba ne odlaže izvršenje rješenja.
Drugostepena komisija dužna je odlučiti po žalbi najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
Rješenje drugostepene komisije doneseno po žalbi je konačno.

IX. ODGOVORNOST ZA MATERIJALNU ŠTETU

Član 69.

Namještenik je dužan naknaditi materijalnu štetu koju u vezi sa obavljanjem službenog posla učini namjerno ili iz krajnje nepažnje.
Odgovornost za materijalnu štetu iz stava 1. ovog člana rješava se na način i pod uvjetima koji su propisani za materijalnu odgovornost državnih službenika u Zakonu o državnoj službi.

X. PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Član 70.

Namješteniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima i to:
1) pisanim sporazumom između namještenika i rukovodioca organa državne službe - na dan utvrđen sporazumom;
2) dobrovoljnim pisanim otkazom od namještenika - na dan utvrđen u otkazu, s tim da taj dan ne može biti predviđen u roku kraćem od sedam dana od dana podnošenja otkaza ukoliko se drugačije ne dogovori sa rukovodiocem organa državne službe;
3) kod radnog odnosa na određeno vrijeme - istekom posljednjeg dana roka koji je utvrđen za rad na određeno vrijeme, ako se namještenik i rukovodilac organa državne službe ne sporazume o ranijem prestanku radnog odnosa;
4) ispunjavanjem zakonskih godina života, odnosno sa navršenih 40 godina penzijskog staža;
5) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine – na dan pravomoćnosti rješenja o gubitku tog državljanstva;
6) sticanjem državljanstva druge države suprotno Ustavu Bosne i Hercegovine i njenim zakonima – na dan pravomoćnosti akta o sticanju tog državljanstva;
7) ocjenom nezadovoljava za probni rad – na dan konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa po tom osnovu;
8) dvije uzastopne negativne ocjene rada – na dan konačnog rješenja o prestanku radnog odnosa po tom osnovu;
9) ako je osuđen za krivično djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora biti odsutan sa rada duže od šest mjeseci - na dan stupanja na izvršenje kazne zatvora;
10) na osnovu izrečene disciplinske kazne prestanka radnog odnosa u organu državne službe – na dan kada rješenje o disciplinskoj kazni postane konačno;
11) kada nadležni organ penzijsko-invalidskog osiguranja utvrdi da je trajno i potpuno nesposoban za rad – na dan kada akt o trajnoj nesposobnosti postane konačan;
12) kada se utvrdi da je prilikom prijema u radni odnos, ili u toku trajanja radnog odnosa u organu državne službe podnio lažne ili falsifikovane javne isprave, ili dao lažne izjave – na dan kada se utvrdi da su te isprave lažne ili falsifikovane, odnosno izjave lažne.

Član 71.

O prestanku radnog odnosa iz bilo kog razloga navedenog u članu 70. ovog Zakona donosi se rješenje.
Rješenje o prestanku radnog odnosa donosi rukovodilac organa državne službe.
Protiv rješenja o prestanku radnog odnosa može se u roku od 15 dana od dana prijema rješenja izjaviti žalba Odboru za žalbe.
Izjavljena žalba odlaže izvršenje rješenja.
Rješenje Odbora za žalbe doneseno po žalbi je konačno.

XI. NADZOR NAD PRIMJENOM OVOG ZAKONA

Član 72.

Upravni nadzor nad primjenom ovog Zakona vrši Federalno ministarstvo pravde, s tim da nadzor nad odredbama ovog zakona koje se odnose na plaće i naknade vrši Federalno ministarstvo finansija.

XII. PRIMJENA OVOG ZAKONA NA DRUGE ORGANE I SLUŽBE

Član 73.

Odredbe ovog Zakona shodno se primjenjuju i na namještenike koji taj status imaju u: stručnim i drugim službama organa zakonodavne vlasti, organima izvršne vlasti, ombudsmenima, organima sudske vlasti, tužilaštvima, pravobranilaštvima, ustanovama za izvršenje krivičnih sankcija, zatvorima i organima za prekršaje na svim nivoima vlasti u Federaciji, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

XIII. KAZNENE ODREDBE

Član 74.

Novčanom kaznom u iznosu od 800,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se za prekršaj rukovodilac organa državne službe ako:
1) namještenika pozove na odgovornost zbog primjedbe stavljene prema st. 2. i 3. člana 9. ovog Zakona;
2) ne preduzme potrebne mjere za zaštitu namještenika od prijetnji, napada ili drugih oblika ugrožavanja (član 12.);
3) u odnosu prema namješteniku ne poštuje njegovo ljudsko dostojanstvo i njegov fizički i moralni integritet (član 13.);
4) postavi namještenika na radno mjesto za koje ne ispunjava uvjete radnog mjesta (član 18.);
5) popunu upražnjenog radnog mjesta namještenika izvrši preuzimanjem namještenika iz drugog organa državne službe bez objavljivanja internog oglasa (član 21.);
6) popunu upražnjenog radnog mjesta namještenika izvrši prijemom u radni odnos namještenika bez objavljivanja javnog oglasa (član 23.);
7) primi u radni odnos namještenika koji ne ispunjava sve uvjete javnog oglasa (član 25. stav 1.);
8) zasnuje radni odnos na određeno vrijeme suprotno odredbama člana 30. ovog Zakona;
9) ne izvrši ocjenjivanje rada namještenika (član 34. stav 1.);
10) ne vrši povećanje plaće namješteniku u skladu sa članom 42. ovog Zakona;
11) namješteniku onemogući korištenje godišnjeg odmora ili plaćenog odsustva (čl. 49. i 50.).

XIV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 75.

Vlada Federacije i federalni ministar pravde, kao i vlade kantona donijet će propise iz svoje nadležnosti za koje su ovlašteni ovim Zakonom u roku od dva mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona.

Član 76.

Rukovodioci organa državne službe dužni su uskladiti pravilnike o unutrašnjoj organizaciji u skladu sa odredbama ovog Zakona u roku od tri mjeseca nakon donošenja propisa iz člana 75. ovog Zakona.

Član 77.

Rukovodioci organa državne službe dužni su donijeti pravilnik o plaćama i naknadama namještenika u skladu sa odredbama ovog Zakona i kolektivnim ugovorom u roku od 30 dana od dana donošenja pravilnika iz člana 76. ovog Zakona.

Član 78.

Rukovodioci organa državne službe dužni su u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog Zakona postojeće radne odnose na određeno vrijeme uskladiti sa odredbama člana 30. ovog Zakona.

Član 79.

Kantoni su dužni u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog Zakona staviti van snage svoje zakone kojima su uređeni radni odnosi namještenika u kantonalnim, općinskim i gradskim organima državne službe.

Član 80.

Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje da važi Zakon o radnim odnosima i plaćama službenika u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 13/98).

Član 81.

Ovaj Zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH"