ID o preduz

ZAKON O JAVNOM BILJEZNISTVU

I - TEMELJNE ODREDBE

Clanak 1.

Ovim zakonom ureduje se ustrojstvo, ovlasti, nacin rada, kao i druga pitanja od znacaja za rad javnog biljeznistva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).

Clanak 2.

Javno biljeznistvo je javna sluzba koju obavljaju javni biljeznici, kao samostalni i neovisni nositelji te sluzbe.

Clanak 3.

Javni biljeznici sluzbu javnog biljeznika obavljaju profesionalno i iskljucivo kao zanimanje tijekom vremena za koje su postavljeni, sukladno ovom zakonu i propisima donesenim na temelju ovog zakona.

Clanak 4.

Isprave i druga akta i dokumenta koja izda, ovjeri ili na drugi nacin obradi javni biljeznik imaju snagu javne isprave i vaze na teritoriji cijele Federacije, kod svih organa vlasti i drugih institucija.

II - ORGANIZACIJA JAVNIH BILJEZNIKA
1. Javni biljeznik

Clanak 5.

Poslove javnog biljeznistva predvidene ovim zakonom obavljaju javni biljeznici.

Clanak 6.

Za javnog biljeznika moze biti izabrana osoba koja kumulativno ispunjava slijedece uvjete:
1. da je drzavljanin Bosne i Hercegovine,
2. da ima poslovnu sposobnost i ispunjava opce zdravstvene uvjete,
3. da je diplomirala na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini ili bilo kojem pravnom fakultetu u bivsoj SFRJ do 06. 04. 1992. godine, a ako je diplomirala na pravnom fakultetu druge drzave ovaj uvjet stice nakon nostrifikacije diplome od nadleznog federalnog organa uprave,
4. da ima polozen pravosudni ispit u Bosni i Hercegovini ili u bivsoj SFRJ do 06. 04. 1992. godine, a ako je pravosudni ispit polozila u drugoj drzavi, ovaj uvjet stice nakon priznanja tog ispita od strane Federalnog ministarstva pravde,
5. da ima najmanje tri godine radnog staza poslije polozenog pravosudnog ispita na radnom mjestu suca, tuzitelja odnosno zamjenika tuzitelja, pravobranitelja, odnosno zamjenika pravobranitelja i odvjetnika ili da ima najmanje pet godina radnog staza poslije polozenog pravosudnog ispita na drugim pravnim poslovima,
6. da je istaknuti pravnik najvisih moralnih osobina,
7. da nije osudivana na kaznu zatvora za krivicna djela protiv uredenja i sigurnosti Bosne i Hercegovine odnosno Federacije, za krivicna djela protiv covjecnosti i medunarodnog prava, protiv sluzbene ili druge odgovorne duznosti ili za drugo krivicno djelo izvrseno iz koristoljublja ili iz drugih niskih pobuda,
8. da moze osigurati opremu i prostorije potrebne za rad prema kriterijima koje utvrdi federalni ministar pravde,
9. da ne obavlja politicke funkcije van politickih stranaka.
Osobi koja se nalazi u radnom odnosu ili u drugom radno-pravnom statusu danom izbora za javnog biljeznika prestaje radni odnos, odnosno drugi radno-pravni status.

Clanak 7.

Posebna komisija Federalnog ministarstva pravde vrsi provjeru znanja materije iz nadleznosti javnog biljeznika osoba koje su se prijavile za obavljanje javno-biljeznicke sluzbe.
O izvrsenoj provjeri iz stavka 1. ovog clanka izdaje se potvrda.
Federalni ministar pravde svojim aktom formirat ce posebnu komisiju za provjeru znanja iz stavka 1. ovog clanka i utvrditi sadrzaj materije iz koje se vrsi provjera znanja.

Clanak 8.

Osoba koja obavlja poslove javnog biljeznika ne moze vrsiti nikakvu djelatnost u drugom organu, poduzecu i drugim pravnim osobama cija djelatnost ostvaruje dobit, niti biti clan upravnog i drugog tijela u poduzecima i drugim pravnim osobama, a niti obavljati djelatnost u vidu dopunskog zanimanja osobnim radom odnosno osobnim radom i sredstvima u vlasnistvu gradana i drugim oblicima vlasnistva.

Clanak 9.

Izbor javnih biljeznika vrsi se natjecajem.
Natjecaj organizira i provodi kantonalni-zupanijski organ uprave nadlezan za poslove uprave i pravosuda (u daljnjem tekstu: nadlezni kantonalni-zupanijski organ).
Natjecaj mora da sadrzi opce i posebne uvjete za izbor javnog biljeznika predvidene ovim zakonom i drugim propisima, rok za podnosenje prijava, rok u kome ce kandidati biti obavijesteni o rezultatima natjecaja i podrucje za koje se vrsi izbor javnog biljeznika.
Rok za podnosenje prijava po natjecaju ne moze biti kraci od 15 ni duzi od 30 dana.
Natjecaj se obvezno objavljuje u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", sluzbenom glasilu kantona-zupanije, a moze se objaviti i u drugim sredstvima javnog informiranja.

Clanak 10.

O izboru izmedu kandidata koji ispunjavaju uvjete natjecaja odlucuje se na temelju svih cinjenica trazenih natjecajem, a narocito u njihovom ispunjavanju uvjeta u pogledu strucnosti predvidenih ovim zakonom i drugim propisima.
Izbor kandidata prijavljenih na natjecaj mora se izvrsiti najkasnije u roku od 15 dana od dana isteka roka za podnosenje prijave za natjecaj.
Rukovoditelj organa iz clanka 9. stavka 2. ovog zakona formira komisiju za sprovodenje natjecaja koja utvrduje listu kandidata koji ispunjavaju uvjete predvidene natjecajem. Kao clan ove komisije obvezno ulazi predstavnik Federalnog ministarstva pravde koga odredi federalni ministar pravde.
Rjesenje o izboru kandidata za javnog biljeznika donosi rukovoditelj organa iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona.
Prije izbora i razrjesenja kandidata za javnog biljeznika, rukovoditelj organa uprave iz stavka 4. ovog clanka, duzan je pribaviti prethodnu suglasnost federalnog ministra pravde.
Za kandidate koji se izaberu za javnog biljeznika donosi se rjesenje, a za kandidate koji ne budu izabrani izdaje se pismeno obavjestenje koje sadrzi podatke o kandidatu koji je izabran za javnog biljeznika i razloge zbog kojih kandidat nije izabran.
Kandidat koji nije izabran za javnog biljeznika moze na rjesenje odnosno obavijest iz stavka 5. ovog clanka, podnijeti prigovor federalnom ministru pravde u roku od 8 dana od dana primitka rjesenja, odnosno obavijesti.
Prigovor protiv rjesenja o izboru kandidata za javnog biljeznika zadrzava izvrsenje rjesenja.
Federalni ministar pravde duzan je odluciti o prigovoru u roku od 15 dana od dana prijama prigovora.
Rjesenje kojim je odluceno o prigovoru je konacno.

Clanak 11.

Vlada kantona-zupanije odreduje ukupan broj javnih biljeznika potrebitih na podrucju kantona-zupanije, kao i podrucje djelovanja javnih biljeznika, na prijedlog rukovoditelja kantonalnog-zupanijskog organa uprave nadleznog za upravu i pravosude.
Broj javnih biljeznika odreduje se prema broju stanovnika koji zive na podrucju kantona-zupanije s tim da na jednog javnog biljeznika treba da bude oko 10 tisuca stanovnika.
Opcine koje ne ispunjavaju kriterije iz stavka 1. ovog clanka mogu imati jednog biljeznika.

Clanak 12.

Javni biljeznik je duzan prije pocetka rada osigurati se od odgovornosti za stetu koju bi mogao pociniti trecim osobama obavljanjem svoje sluzbene duznosti.
Kanton-zupanija moze preuzeti osiguranje iz stavka 1. ovog clanka s tim da javni biljeznici placaju naknadu na osiguranje od odgovornosti.
Uvjete i nacin osiguranja iz stavka 1. ovog clanka utvrduje Vlada Federacije Bosne i Hercegovine.

Clanak 13.

Sluzba javnog biljeznika prestaje:
1. smrcu - danom smrti,
2. navrsenjem 65 godina zivota,
3. pismenim otkazom - danom donosenja pravomocnog rjesenja o prestanku sluzbe,
4. ako bude osuden za krivicno djelo iz clanka 6. stavak 1. tocka 7. ovog zakona na bezuvjetnu kaznu zatvora preko sest mjeseci, ili ako mu bude izrecena zabrana obavljanja sluzbe javnog biljeznika - danom pravomocnosti sudske odluke,
5. ako bez valjanog razloga ne zapocne s radom dana koji je rjesenjem o izboru za javnog biljeznika odreden za pocetak njegovog rada - danom donosenja pravomocnog rjesenja o prestanku sluzbe,
6. kad na temelju odluke disciplinskog tijela izgubi pravo na obavljanje sluzbe javnog biljeznika - danom pravomocnosti odluke disciplinskog tijela,
7. razrjesenjem - danom pravomocnosti rjesenja o razrjesenju.

Clanak 14.

Javni biljeznik ce biti razrijesen:
1. ako naknadno prestanu postojati pretpostavke za obavljanje sluzbe javnog biljeznika iz clanka 6. ovog zakona, ili ako se naknadno utvrdi da prigodom izbora na natjecaju nisu postojale,
2. ako se zaposli, ako pocne koristiti starosnu ili invalidsku mirovinu ili pocne obavljati neku drugu sluzbu, odnosno iz razloga navedenih u clanku 32. ovog zakona,
3. ako mu sudskom odlukom bude oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost,
4. ako uslijed tjelesnog nedostatka, tjelesne ili duhovne slabosti ili zbog bolesti postane trajno nesposoban za uredno obavljanje sluzbe,
5. ako njegovi poslovni odnosi ili nacin vodenja poslova javnog biljeznika, odnosno njegove materijalne prilike ugrozavaju interese stranaka,
6. ako zapocne s obavljanjem funkcije van politickih stranaka u kojima je angaziran.
Rjesenje o razrjesenju donosi se na nacin utvrden u clanku 10. st. 4. i 5. ovog zakona. Prije donosenja rjesenja o razrjesenju, javnom biljezniku mora biti omoguceno da se izjasni o razlogu za razrjesenje.

Clanak 15.

Javni biljeznik moze biti privremeno udaljen iz sluzbe:
1. ako je protiv javnog biljeznika pokrenut postupak za lisenje poslovne sposobnosti,
2. ako se utvrdi da su ispunjeni uvjeti za razrjesenje iz clanka 14. ovog zakona.
Rjesenje o udaljenju iz razloga utvrdenih u stavku 1. ovog clanka donosi se po sluzbenoj duznosti na nacin utvrden u clanku 10. stavak 4. ovog zakona.

Clanak 16.

Rjesenjem o udaljenju iz sluzbe po osnovu clanka 15. ovog zakona, mora se odluciti o cuvanju spisa, poslovnih knjiga, pecata i stambilja za vrijeme dok traje udaljenje.
Za vrijeme privremenog udaljenja iz sluzbe javni biljeznik ne smije poduzimati nikakve sluzbene radnje iz nadleznosti javnog biljeznika.
2. Vjezbenik kod javnog biljeznika

Clanak 17.

U uredu javnog biljeznika moze biti zaposlen vjezbenik.
Vjezbenik se osposobljava za samostalno vrsenje poslova javnog biljeznika i strucno osposobljava radi polaganja pravosudnog ispita radom na pravnim poslovima javnog biljeznika.

Clanak 18.

Svojstvo vjezbenika stice se donosenjem rjesenja nadleznog organa o prijemu u radni odnos u ured javnog biljeznika.
Za vjezbenika moze biti primljena osoba koja ispunjava slijedece uvjete:
1. da je drzavljanin Bosne i Hercegovine,
2. da je diplomirala na pravnom fakultetu u Bosni i Hercegovini, a ako je diplomirala u drugoj drzavi pod uvjetom iz clanka 6. stavak 1. tocka 3. ovog zakona,
3. da nije u radnom odnosu,
4. da je poslovno sposobna i da posjeduje opcu zdravstvenu sposobnost za vrsenje poslova vjezbenika.

Clanak 19.

Vjezbenik se prima u radni odnos u ured javnog biljeznika na odredeno vrijeme i ima ista prava i duznosti kao vjezbenici zaposleni u odvjetnickim uredima.
Prijem vjezbenika vrsi rukovoditelj organa iz clanka 9. stavka 2. ovog zakona putem javnog natjecaja.
Vjezbenicki staz vjezbenika traje dvije godine nakon cega vjezbenik stice uvjet za polaganje pravosudnog ispita.

Clanak 20.

Vjezbenik u uredu javnog biljeznika moze obavljati sve poslove pod neposrednim nadzorom javnog biljeznika, za koje je po zakonu ovlasten javni biljeznik.
Vjezbenik moze umjesto javnog biljeznika kod kojeg radi:
1. sastavljati nacrte isprava,
2. zamjenjivati javnog biljeznika u onim poslovima u kojima javni biljeznik zastupa stranke u stvarima koje nisu sporne,
3. podizati proteste,
4. sastavljati inventare,
5. provoditi dobrovoljne drazbe pokretnih stvari s ucinkom sudske zastite.
Sve akte i radnje koje poduzima vjezbenik potpisuje javni biljeznik.
3. Zamjenik javnog biljeznika

Clanak 21.

Ako je javni biljeznik na odsustvu, bolestan ili privremeno udaljen iz sluzbe ili je iz drugih razloga sprijecen da duze vrijeme obavlja svoju sluzbu, moze se, bez javnog natjecaja, izabrati zamjenik javnog biljeznika.
Zamjenik javnog biljeznika moze biti samo osoba koja ispunjava uvjete iz clanka 6. ovog zakona s tim da se za zamjenika moze angazirati i drugi javni biljeznik.
Izbor zamjenika javnog biljeznika moze se izvrsiti na period do tri mjeseca , s tim da se u opravdanim slucajevima to vrijeme, moze produziti jos do tri mjeseca.
Izbor zamjenika javnog biljeznika vrsi se na nacin utvrden u clanku 10. stavak 4. ovog zakona.

Clanak 22.

Prava i obveze izmedu zamjenika i javnog biljeznika ureduju se ugovorom, a ako se ne postigne suglasnost o tome odlucuje posebnim rjesenjem organ uprave koji je izvrsio izbor zamjenika javnog biljeznika.
Zamjenik javnog biljeznika obavlja sve poslove javnog biljeznika, vodi poslovne knjige, a isprave potpisuje kao zamjenik i, ako sam nije javni biljeznik, upotrebljava sluzbeni pecat i stambilj zamijenjenog javnog biljeznika. Isprave koje sastavi zamjenik javnog biljeznika cuvaju se u arhivi zamjenjenog javnog biljeznika.
Zamjenik je duzan suzdrzati se od obavljanja sluzbenih radnji u slucajevima u kojima te radnje ne bi smio obavljati ni javni biljeznik kojega zamjenjuje.

Clanak 23.

Zamjenik javnog biljeznika ima sva prava i duznosti javnog biljeznika.
Pri sastavljanju javnobiljeznickih isprava i izdavanja otpravaka, prijepisa i izvoda, zamjenik javnog biljeznika mora potpisati svoje prezime i ime i naznaciti da je zamjenik javnog biljeznika. Zamjenik mora istovremeno navesti i osobne podatke javnog biljeznika kojega zamjenjuje.
Dok traje zamjena, zamjenjeni javni biljeznik ne moze obavljati poslove javnog biljeznika.
4. Prava i duznosti javnog biljeznika

Clanak 24.

Javni biljeznik moze imati samo jedan ured za rad.
Javni biljeznik moze obavljati poslove iz svoje nadleznosti samo na podrucju za koje je izabran.
Javni biljeznik ne smije obavljati sluzbene radnje izvan teritorija Federacije, a ako se te radnje obave one nemaju snagu sluzbene radnje javnog biljeznika.

Clanak 25.

Javni biljeznik ne moze biti premjesten u drugo mjesto bez svog pristanka.

Clanak 26.

Javni biljeznik moze zapoceti s radom na dan koji je odreden u rjesenju o izboru za javnog biljeznika.
Radno vrijeme javnog biljeznika odreduje rjesenjem rukovoditelj organa iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona. Javni biljeznik moze, prema potrebi, sluzbene radnje poduzimati i izvan utvrdenog radnog vremena i tome prilagoditi dopunsko radno vrijeme svog ureda.

Clanak 27.

Javni biljeznik je duzan uskratiti izvrsenje sluzbene radnje ako je ona nespojiva s njegovom sluzbenom duznoscu, osobito ako se njegovo sudjelovanje zahtijeva radi postizanja ocigledno nedopustenog ili nepostenog cilja.
Javni biljeznik ne moze posredovati u sklapanju pravnih poslova ili u svezi koje sluzbene radnje preuzeti jamstvo ili dati drugo osiguranje za stranku. On je duzan paziti da se ni osobe koje su kod njega zaposlene ne bave takvim poslovima.

Clanak 28.

Javni biljeznik ne smije bez valjanih razloga uskratiti poduzimanje sluzbenih radnji.
Javni biljeznik ne smije poduzeti nikakvu sluzbenu radnju s osobom za koju zna ili mora znati da je zbog malodobnosti ili zbog kojega drugoga zakonskog razloga nesposobna da poduzima ili sklopi odredeni pravni posao.
Ako javni biljeznik posumnja da stranka koja zbog nedostatka punomoci ili zbog kojeg drugog razloga nije ovlastena za poduzimanje ili sklapanje pravnog posla, duzan je na to upozoriti stranku, a ako ona i uprkos tome zahtijeva da se sastavi javnobiljeznicka isprava, javni biljeznik ce sastaviti ispravu, ali ce u njoj navesti da je stranku upozorio na nedostatak.

Clanak 29.

Na izuzece javnog biljeznika od poduzimanja sluzbene radnje na odgovarajuci se nacin primjenjuju odredbe Zakona o upravnom postupku koje se odnose na izuzece sluzbene osobe koja obavlja poslove upravnog rjesavanja u upravnom postupku organa uprave.
U slucaju dvojbe da li postoje razlozi za izuzece javni biljeznik ovlasten je uskratiti obavljanje sluzbene radnje.
O izuzecu javnog biljeznika odlucuje organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona na prijedlog stranke ili javnog biljeznika.
Na izuzece vjezbenika i zamjenika javnog biljeznika na odgovarajuci se nacin primjenjuju odrebe o izuzecu javnog biljeznika iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 30.

Javni biljeznik je duzan cuvati kao tajnu ono za sto je saznao u obavljanju svoje sluzbe, osim ako iz zakona, volje stranaka ili sadrzaja pravnog posla ne proizilazi sto drugo.
Tajnu iz stavka 1. ovog clanka duzne su cuvati i osobe zaposlene kod javnog biljeznika.
Stranka moze javnog biljeznika osloboditi duznosti cuvanja tajne.
Duznost cuvanja tajne postoji i nakon prestanka sluzbe javnog biljeznika.

Clanak 31.

Javni biljeznik ne smije se povezati s odvjetnikom ni s drugim fizickim ili pravnim osobama radi zajednickog obavljanja sluzbe niti koristiti isti poslovni prostor za sjediste ureda.
Dva ili vise javnih biljeznika mogu zajednicki obavljati svoju sluzbu samo ako im to odobri organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona.
Glede politickog djelovanja javnog biljeznika odgovarajuce se primjenjuju pravila o zabrani politickog djelovanja sudaca.

Clanak 32.

Javni biljeznik ne moze istovremeno biti odvjetnik.
Javni biljeznik ne smije istovremeno biti u kojoj drugoj profesionalnoj sluzbi, ili imati kakvo drugo profesionalno zaposlenje ili biti clanom tijela pravne osobe koja obavlja kakvu privrednu djelatnost.
Zabrana iz stavka 2. ovog clanka ne odnosi se na obavljanje sluzbe izvrsitelja oporuke, stecajnog upravitelja, skrbnika ili koje druge slicne sluzbe utemeljene na odluci nadleznog organa.
Zabrana se ne odnosi ni za obavljanje znanstvene, umjetnicke ili predavacke djelatnosti te za obavljanje duznosti udruzenja javnih biljeznika i u medunarodnim udrugama javnih biljeznika.
5. Pretraga ureda javnog biljeznika

Clanak 33.

Pretraga ureda javnog biljeznika i oduzimanje isprava koje su povjerene na cuvanje javnom biljezniku, novca, i predmeta od vrijednosti koje je javni biljeznik preuzeo radi predaje trecim osobama te drugih spisa i knjiga dopusteno je samo glede isprava, predmeta i knjiga koje su izricito navedene u odluci o pretrazi donesenoj u kaznenom postupku protiv javnog biljeznika.
Pri pretrazi ureda mora biti nazocan predstavnik udruzenja javnih biljeznika.
Javni biljeznik ne smije biti pritvoren u krivicnom postupku koji je protiv njega pokrenut zbog sumnje da je pocinio krivicno djelo u obavljanju svoje sluzbe, bez dopustenja vijeca trojice sudaca nadleznog suda pred kojim se vodi krivicni postupak.
O odredivanju pritvora sud je duzan obavijestiti udruzenje javnih biljeznika i organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona.
6. Oslobadanje od placanja nagrada i naknada

Clanak 34.

Ako stranka ima pravo na oslobadanje od placanja troskova postupka po odredbama Zakona o parnicnom postupku, moze zatraziti od opcinskog suda na podrucju na kojem se nalazi sjediste javnog biljeznika od kojeg se trazi poduzimanje sluzbene radnje, da je oslobodi od duznosti placanja taksi za obavljanje te radnje.
Stranka moze biti oslobodena obveze placanja nagrade i naknade troskova javnom biljezniku, ako se utvrdi da su ispu-njeni zakonski uvjeti za oslobadanje od tih troskova. U tom slucaju javni biljeznik, ima pravo traziti od kantona-zupanije placanje nagrade i naknade troskova. O zahtjevu za isplatu nagrade i naknade odlucuje organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona, a naknade i nagrade se isplacuju iz sredstava proracuna kantona-zupanije.
7. Naknada stete

Clanak 35.

Javni biljeznik je duzan naknaditi stetu koju je drugom prouzrocio povredom svoje sluzbene duznosti.
Za prouzrokovanu stetu javni biljeznik odgovara po opcim pravilima za naknadu stete.
Odredbe st. 1. i 2. ovog clanka odnose se i na vjezbenika i na zamjenika javnog biljeznika.
8. Pecat i stambilj javnog biljeznika

Clanak 36.

Javni biljeznik ima pecat i stambilj.
Oblik, sadrzaj, nacin izdavanja, koriscenje i cuvanje pecata i stambilja javnog biljeznika ureduje svojim propisom federalni ministar pravde.

III - UDRUZENJA JAVNIH BILJEZNIKA

Clanak 37.

Javni biljeznici sa podrucja kantona-zupanije obvezno se udruzuju u udruzenje javnih biljeznika (u daljnjem tekstu: kantonalno-zupanijsko udruzenje biljeznika).
Kantonalno-zupanijsko udruzenje biljeznika ima svojstvo pravne osobe.
Kantonalno-zupanijsko udruzenje registrira se kod organa vlasti kantona-zupanije koji vodi registar udruzenja gradana, a Federalno udruzenje javnih biljeznika registrira se kod Federalnog ministarstva pravde prema propisima koji se primjenjuju za udruzenja gradana.
Sjediste udruzenja iz stavka 1. ovog clanka je u sjedistu kantona-zupanije.

Clanak 38.

Kantonalno-zupanijsko udruzenje biljeznika sacinjavaju svi javni biljeznici sa podrucja kantona-zupanije.
Kantonalno-zupanijsko udruzenje biljeznika predstavlja javne biljeznike kod nadleznih organa i stara se da javni biljeznici savjesno i sukladno zakonu obavljaju svoju djelatnost.
Kantonalno-zupanijsko udruzenje javnih biljeznika moze organizirati najmanje cetiri javna biljeznika koja imaju svoj ured na podrucju tog kantona-zupanije.
Ako se zbog manjeg broja javnih biljeznika ne moze organizirati vlastito kantonalno-zupanijsko udruzenje javnih biljeznika, javni biljeznici s podrucja tog kantona-zupanije mogu se organizirati pri jednom od drugih kantonalnih-zupanijskih udruzenja javnih biljeznika.

Clanak 39.

Vrste, broj organa, njihova nadleznost i druga pitanja od znacaja za organizaciju i rad kantonalno-zupanijskog udruzenja biljeznika ureduju se statutom tog udruzenja.

Clanak 40.

Kantonalnim-zupanijskim udruzenjem biljeznika rukovodi predsjednik.
Predsjednik predstavlja i zastupa udruzenje i vrsi druge poslove odredene statutom udruzenja.

Clanak 41.

Kantonalno-zupanijsko udruzenje biljeznika je duzno svake godine podnijeti kantonalnim-zupanijskim organima iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona izvjesce o svom radu te svoje stavove o stanju u sluzbama javnih biljeznika, kao i o mjerama koje bi trebalo poduzeti radi unapredenja tog stanja.

Clanak 42.

Kantonalna-zupanijska udruzenja biljeznika obvezno se udruzuju u Federalno udruzenje javnih biljeznika (u daljnjem tekstu: Federalno udruzenje biljeznika).
Statutom Federalnog udruzenja biljeznika ureduju se uvjeti i nacin udruzivanja, nadleznost udruzenja, vrsta i broj organa i njihova nadleznost, nacin izbora organa, medusobni odnosi kantonalnih-zupanijskih udruzenja biljeznika i Federalnog udruzenja biljeznika, kao i druga pitanja od znacaja za organizaciju i rad Federalnog udruzenja biljeznika.
Federalno udruzenje biljeznika podnosi izvjesce Federalnom ministarstvu pravde najmanje jedan put godisnje o svom radu i funkcioniranju javno-biljeznicke sluzbe.
Sjediste Federalnog udruzenja biljeznika je u Sarajevu.

Clanak 43.

Protiv odluka organa kantonalnih-zupanijskih udruzenja biljeznika kojima se odlucuje o pravima i duznostima javnih biljeznika, vjezbenika i zamjenika javnih biljeznika moze se izjaviti zalba nadleznom organu Federalnog udruzenja biljeznika u roku od 15 dana od dana prijema odluke, a primjerak zalbe i odluka dostavljaju se i Federalnom ministarstvu pravde.
Odluka donesena po zalbi je konacna i protiv nje se moze pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.

IV - NADLEZNOSTI JAVNIH BILJEZNIKA

Clanak 44.

Sluzba javnih biljeznika obuhvata vrsenje narocito slijedecih poslova:
1. sluzbeno sastavljanje i izdavanje javnih isprava o pravnim poslovima, izjavama i cinjenicama na kojima se utemeljuju prava stranaka,
2. sluzbeno ovjeravanje privatnih isprava,
3. primanje na cuvanje isprava, novca i predmeta od vrijednosti radi njihove predaje drugim osobama ili nadleznim tijelima,
4. po nalogu sudova ili drugih organa vlasti, obavljanje odredenih radnji predvidenih zakonom.
Zakonom kantona-zupanije javnim biljeznicima moze se povjeriti i vrsenje drugih poslova, sukladno nacelima ovog zakona.

Clanak 45.

Sud ili drugi organ vlasti mogu javnom biljezniku povjeriti vrsenje sljedecih poslova:
1. popis i pecacenje ostavinske imovine i stecajne mase,
2. procjene i javne prodaje (drazbe) pokretnih stvari i nekretnina u vanparnicnom postupku, osobito dobrovoljnih prodaja,
3. provedbu rasprave o razdiobi prodajne cijene u izvrsnom postupku,
4. sastavljanje i provjeru racuna koje su polozili skrbnici ili upravitelji vecih imovina.
Povjeravanje poslova iz stavka 1. ovog clanka moze se vrsiti samo pismenim aktom nadleznog suda odnosno drugog organa vlasti.

Clanak 46.

Javni biljeznik je ovlasten zastupati stranke u nespornim stvarima pred sudovima i drugim tijelima, ako se pred tim sudovima i tijelima raspravlja samo o stvarima koje su potrebite u svrhu provodenja isprave javnog biljeznika.
U slucajevima iz stavka 1. ovog clanka, javni biljeznik ima prava i duznosti odvjetnika.

V - PRAVILA POSTUPKA O NACINU POSLOVANJA JAVNIH BILJEZNIKA
1. Opce odredbe o javnobiljeznickim ispravama

Clanak 47.

Javnobiljeznicke isprave su isprave o pravnim poslovima i izjavama koje su sastavili javni biljeznici (javnobiljeznicki akti), zapisnici o pravnim radnjama koje su obavili ili kojima su bili nazocni javni biljeznici (javnobiljeznicki zapisnici) i potvrde o cinjenicama koje su posvjedocili javni biljeznici (javnobiljeznicka potvrda).
Javnobiljeznicke isprave i njihovi podnesci izdani po ovom zakonu imaju snagu javnih isprava, ako je njihovo sastavljanje i izdavanje izvrseno na nacin i po postupku koji je utvrden u ovom zakonu.
Javnobiljeznicki akt moze biti izvrsna isprava u slucajevima predvidenim ovim zakonom.

Clanak 48.

Javnobiljeznicke isprave moraju biti napisane strojem ili drugim stredstvom pisanja, jasno i citko. Izuzetno isprave se mogu pisati rukopisom, i to trajnom tintom.
Kratice se u ispravi mogu upotrebljavati samo ako su uobicajene ili opce poznate. Prazna mjesta u tekstu popunit ce se crtama.

Clanak 49.

Javni biljeznik je duzan javnobiljeznicku ispravu vlastorucno potpisati na njenom kraju. Pored potpisa stavit ce svoj sluzbeni pecat. Na kraj isprave, ali iznad potpisa javnog biljeznika, stavljaju se i potpisi stranaka, te svjedoka, ako su i oni sudjelovali u sastavljanju isprave.
Ako stranka ne zna pisati, to ce se u ispravi naznaciti. Ako stranka ne moze pisati, u ispravi ce se naznaciti i razlog zbog cega ne moze pisati.
Ako stranka ne zna ili ne moze pisati, pozvat ce se, na njen zahtjev, dva svjedoka ili jos jedan javni biljeznik, pred kojima ce ona svojerucno staviti na ispravu svoj potpis, dok ce njeno ime potpisati jedan od svjedoka ili drugi javni biljeznik, oznacavajuci sebe kao potpisinika imena stranke. Javni biljeznik je duzan upozoriti stranku na pravo da potpisivanju isprave budu nazocni svjedoci odnosno drugi javni biljeznik i to ce upozorenje unijeti u ispravu. Ako stranka ne zatrazi sudjelovanje svjedoka ili drugog javnog biljeznika, stavit ce, ako to moze, na ispravu svoj potpis, dok ce njeno ime potpisati javni biljeznik oznacavajuci sebe kao potpisnika imena stranke.

Clanak 50.

Ako se u ispravi moraju izvrsiti izmjene ili dopune, to ce se uciniti na kraju isprave s time sto se mora navesti na koji se dio teksta isprave izmjene ili dopune odnose. Izmjene i dopune potpisat ce stranke i javni biljeznik, ako su one unijete u ispravu nakon sto je ona potpisana.

Clanak 51.

U ispravi se ne smije nista brisati.
Ako treba koju rijec precrtati, to ce se uciniti tako da ona ostane citka. Broj precrtanih rijeci napisat ce se na kraju isprave s oznakom strane i reda isprave i broja precrtanih rijeci. Takvu napomenu stranke ce potpisati po pravilima koja vrijede za potpisivanje izmjena i dopuna u ispravi (clanak 50.).

Clanak 52.

Javnobiljeznicka isprava bez potpisa i pecata javnog biljeznika nema snagu javne isprave.

Clanak 53.

Ako ovim zakonom nije sto drugo odredeno, javnobiljeznicke isprave cuvat ce javni biljeznik koji ih je sastavio, a strankama se izdaju otpravci isprave.
Izvornici izvrsnih javnobiljeznickih spisa i javnobiljeznickih akata o izjavama za slucaj smrti ne mogu se izdavati strankama. Te se isprave mogu izdavati sudu ili drugom tijelu, sukladno posebnim propisima.

Clanak 54.

Ako su pri sastavljanju javnobiljeznicke isprave sudjelovali dva ili vise javnih biljeznika, raspravu ce voditi, ispravu sastaviti i cuvati onaj javni biljeznik kojemu su se stranke obratile radi obavljanja odredenog posla. Ako su se pojedine od stranaka obratile razlicitim javnim biljeznicima, te ce radnje, ako se javni biljeznici drugacije ne sporazumiju, obaviti onaj biljeznik kod kojeg ispravu treba sastaviti.
Sastavljenu ispravu potpisat ce svi javni biljeznici koji su sudjelovali u njenom sastavljanju. Ovjerene isprave pecatom vrsi samo onaj javni biljeznik koji je vodio raspravu.

Clanak 55.

Federalni ministar pravde propisat ce pravila o nacinu pisanja, obiljezavanja, ispravljanja gresaka, povezivanja i obiljezavanja isprava sa vise stranica, cuvanja i izdavanja isprava i druga pitanja od znacaja za valjanost javnobiljeznickih isprava.
2. Javnobiljeznicki akti o pravnim poslovima

Clanak 56.

Javnobiljeznicki akt potrebit je osobito za pravnu valjanost:
1. ugovora o uredenju imovinskih odnosa medu bracnim drugovima te medu osobama koje zive u izvanbracnoj zajednici,
2. ugovora o raspolaganju imovinom maloljetnih osoba i osoba kojima je oduzeta poslovna sposobnost,
3. darovanih ugovora bez predaje stvari u neposredan posjed daroprimca,
4. svih pravnih poslova medu zivima koje osobno poduzimaju slijepi ili gluhi koji ne znaju citati, ili nijemi koji ne znaju pisati. Time se ne dira u odgovarajuce propise mjenicnog i cekovnog prava.
Odredbe stavka 1. toc. 2. i 4. ovog clanka ne odnose se na male poslove svakodnevnog zivota.
Odredbama stavka 1. ovog clanka ne dira se u odredbe ovog ili drugog zakona po kojima je za valjanost pravnog posla potrebito da ispravu o njima sastavi sud ili javni biljeznik.

Clanak 57.

Ugovori o uredenju imovinskih odnosa medu bracnim drugovima (clanak 56. stavak 1. tocka 1.), nasljednopravni ugovori te drugi ugovori odredeni zakonom mogu se sastaviti pred javnim biljeznikom samo ako su istovremeno nazocni svi ugovaratelji.
Ostali ugovori mogu se sastaviti u obliku javnobiljeznickog akta i tako da javni biljeznik odvojeno utvrdi ponudu i prihvat ponude. U ponudi se mora navesti odredeno vrijeme, kalendarski utvrdeno, do kojega se i prihvat mora utvrditi javnobiljeznickim aktom. Ako se to ne ucini u odredenom roku, smatrat ce se da ugovor nije sklopljen u obliku javnobiljeznickog akta.
Akte o ponudi i prihvatu ponude ne mora sastaviti isti javni biljeznik. U takvom slucaju morat ce drugi javni biljeznik svoj akt o prihvatu ponude poslati na cuvanje onom javnom biljezniku koji je utvrdio ponudu.
a) Postupak pri sastavljanju javnobiljeznickog akta

Clanak 58.

Pri sastavljanju javnobiljeznickog akta javni biljeznik mora, ako je to moguce, ispitati da li su stranke sposobne i ovlastene za poduzimanje i sklapanje posla, objasniti strankama smisao i posljedice posla i uvjeriti se o njihovoj pravoj i ozbiljnoj volji. Javni biljeznik ce izjave stranke potpuno jasno i odredeno sastaviti pismeno i onda sam procitati strankama i neposrednim pitanjima uvjeriti se da li sadrzaj javnobiljeznickog akta odgovara volji stranaka. Prilozi ce se uvijek procitati, osim ako se stranke ne odreknu tog prava i izjave da su upoznate s njihovim sadrzajem, sto mora biti utvrdeno u javnobiljeznickom aktu.

Clanak 59.

Ako stranke hoce da se u javnobiljeznicki akt unesu nejasne, nerazgovjetne ili dvosmislene izjave, koje bi mogle dati povoda sporovima, ili koje ne bi bile pravno valjane ili bi se mogle pobijati, ili ne bi imale namjeravani ucinak, ili bi se opravdano moglo smatrati da im je svrha da se koja od stranaka osteti, javni ce biljeznik upozoriti na to stranke i dati im odgovarajuce pouke. Ako oni ipak ostanu kod tih izjava, one ce se unijeti u javnobiljeznicki akt, ali ce u tom aktu posebno napomenuti da je stranke upozorio na posljedice takvih izjava.

Clanak 60.

Ako nisu u pitanju pravni poslovi iz clanka 56. ovog zakona, stranke u pravnom poslu, svi ili neki od njih, mogu isprave o pravnom poslu potvrditi kod javnog biljeznika. Potvrdena isprava ima snagu javnobiljeznickog akta, a ako je sastavljena po odredbi clanka 54. ovog zakona, ima snagu i izvrsnog javnobiljeznickog akta.
Javni biljeznik moze potvrditi privatnu ispravu kada utvrdi da nema smetnji iz cl. 58. i 59. ovog zakona.
Ako privatna isprava odgovara po svom obliku propisima javnobiljeznicke isprave i propisima clanka 55. ovoga zakona, ona ce se potvrditi bez sastavljanja posebnog javnobiljeznickog akta na taj nacin sto ce se na ispravu staviti posvjedocenja podatka iz clanka 70. stavak 1. toc. 1., 3. i 5. ovog zakona.
Ako privatna isprava po svom obliku i sadrzaju ne odgovara zahtjevima iz stavka 3. ovog clanka, potvrda ce se izvrsiti sastavljanjem posebnog javnobiljeznickog akta. Privatna se isprava u tom slucaju mora prosiriti s javnobiljeznickim aktom, i smatrat ce se sastavnim dijelom i dopunom javnobiljeznickog akta. U tom slucaju privatnu ispravu potpisuje i javni biljeznik i svjedoci.
b) Utvrdivanje identiteta

Clanak 61.

Ako javni biljeznik ne poznaje stranke osobno i po imenu, njihov identitet utvrdit ce osobnom iskaznicom ili putovnicom, ili drugim osobnim dokumentom. Ako ni to nije moguce, njihov identitet mora posvjedociti koji drugi javni biljeznik ili dva svjedoka.
U ispravi javni ce biljeznik navesti da li poznaje stranke, odnosno na koji je nacin utvrdio njihov identitet, uz tocno navodenje imena, zanimanja i prebivalista svjedoka, datuma i broja isprave upotrebljene za utvrdivanje identiteta i organa vlasti koji je tu ispravu izdao.

Clanak 62.

Svjedoci moraju biti punoljetni, dostojni povjerenja i javnom biljezniku osobno i po imenu poznati.
Svjedok moze biti i poslovni svjedok i osoba iz clanka 65. stavka 1. tocke 4. ovog zakona. Osobe za koje se znade da se uz nagradu bave posvjedocenjem istovjetnosti ne mogu biti svjedoci istovjetnosti.
Javni biljeznik ce, u svakom slucaju, na prikladan nacin ispitati svjedoke o poznavanju osoba kod kojih se utvrduje identitet, a trazit ce i potpis osobe za koju se utvrduje identitet, da bi provjerio da li se moze vjerovati svjedocima.
c) Pozvani svjedoci (Svjedoci akta)

Clanak 63.

Dva svjedoka su potrebita pri sastavljanju javnobiljeznickog akta:
1. koji sadrzi ugovor ili drugo raspolaganje za slucaj smrti,
2. kad jedan od svjedoka ne zna sluzbeni jezik, osim ako javni biljeznik nije istodobno i zakleti sudski tumac,
3. kad je koji od svjedoka slijep, gluh, nijem ili gluhonijem,
4. kad je koji od svjedoka nepismen.
U ostalim slucajevima ovisit ce o javnom biljezniku i strankama da li ce pri sastavljanju javnobiljeznickog akta biti pozvani svjedoci akta.
Umjesto dva svjedoka akta moze se pozvati bilo koji drugi javni biljeznik.

Clanak 64.

Svjedoci akta moraju biti punoljetni i znati, osim ako ovim zakonom nije drugacije odredeno (clanak 66. stavak 3.), sluzbeni jezik, s tim da jedan od svjedoka mora znati citati i pisati.
Identitet svjedoka akta utvrduje se na nacin predviden u odredbama clanka 61. ovog zakona.

Clanak 65.

Svjedoci akta ne mogu biti:
1. osobe koje ne mogu valjano svjedociti uslijed svojih dusevnih ili tjelesnih nedostataka,
2. osobe koje su zaposlene kod javnog biljeznika ili su u njegovoj sluzbi,
3. osobe koje mogu imati kakvu korist od posla cije sklapanje posvjedocuju,
4. osobe koje su sa strankom ili s onim koji bi po javnobiljeznickom aktu trebao dobiti kakvu korist, ili sa samim javnim biljeznikom, u odnosu zbog kojega se moze traziti izuzece javnog biljeznika.

Clanak 66.

Ako zakonom nije drugacije odredeno, svjedoci akta, ili drugi javni biljeznik moraju biti nazocni najkasnije kada javni biljeznik cita strankama javnobiljeznicki akt i kad ga oni potpisuju.
Ako to stranke zahtijevaju, svjedoci akta mogu biti, ako sto drugo nije za pojedine slucajeve odredeno, iskljuceni za vrijeme citanja javnobiljeznickog akta, ali u tom slucaju sudionici moraju potpisati javnobiljeznicki akt u nazocnosti svjedoka akta i izjaviti da su akt procitali ili da im je bio procitan i da odgovara njihovoj volji. Sve ce se to naznaciti u javnobiljeznickom aktu.
Ako je koji od svjedoka slijep, gluh ili nijem, svjedoci akta moraju biti nazocni kada stranke daju izjavu o raspolozbama koja ce se unijeti u javnobiljeznicki akt, zatim prigodom citanja cijelog akta strankama, ili kad ga oni sami citaju te onda kada svjedoci izjavljuju svoj pristanak kad potpisuju javnobiljeznicki akt. To ce se naznaciti u javnobiljeznickom aktu.

Clanak 67.

Gluhi svjedok koji zna citati mora sam procitati akt i izricito izjaviti da ga je procitao i da odgovara njegovoj volji.
Nijemi ili gluhonijemi svjedok koji zna citati i pisati mora na javnobiljeznickom aktu svojerucno napisati da ga je procitao i da ga odobrava. Te izjave moraju se unijeti u javnobiljeznicki akt ispred potpisa.
U javnobiljeznickom aktu mora biti naznaceno da se postupilo prema odredbama st. 1. i 2. ovog clanka.

Clanak 68.

Ako gluhi svjedok ne zna citati ili ako nijemi ili gluhonijemi svjedok ne zna citati i pisati, mora se osim svjedoka akta pozvati i jedna osoba njegova povjerenja koja se s njime moze znacima sporazumjeti. Ta osoba mora imati svojstva svjedoka akta i ne mora znati citati i pisati. Ta osoba moze biti u srodstvu s gluhom, nijemom ili gluhonijemom osobom, ako nije osobno zainteresirana u pravnom poslu koji je predmet javnobiljeznickog akta.
Javni biljeznik se mora uvjeriti da li se osoba povjerenja zna putem znakova sporazumijeti s gluhom, nijemom ili gluhonijemom strankom i u javnobiljeznickom aktu navesti da se u to uvjerio.
d) Tumaci (prevodioci)

Clanak 69.

Ako koja od stranaka ne zna sluzbeni jezik, mora se, pored svjedoka akta iz stavka 1. clanak 63. ovog zakona pozvati i sudski tumac (prevodilac). U javnobiljeznickom aktu ce se naznaciti da se tako postupilo.
Tumac moze biti i namjestenik javnog biljeznika, ali mora imati sva druga svojstva svjedoka akta.
Tumac nije potreban ako javni biljeznik i oba svjedoka akta odnosno drugi javni biljeznik vladaju jezikom te stranke.
U slucaju iz stavka 3. ovog clanka svjedoci akta ne mogu se iskljuciti za vrijeme citanja akta. U aktu ce se naznaciti zasto nije pozvan tumac.
Kad je tumac potreban, javni ce biljeznik nastojati da preko njega sazna pravu volju sudionika, i prema njoj na sluzbenom jeziku sastaviti akt, koji ce tumac prevesti sudionicima. Ako to stranka trazi, prijevod akta na jezik stranke napisat ce se i priloziti uz javnobiljeznicki akt.
e) Sadrzaj javnobiljeznickog akta

Clanak 70.

Javnobiljeznicki akt mora sadrzavati:
1. podatke o javnom biljezniku koji sudjeluje u sastavljanju akta (prezime, ime i sjediste),
2. podatke (prezime, ime, zanimanje i adresu) o strankama, te eventualnim svjedocima i tumacima (prevodiocima),
3. nacin na koji je utvrden identitet osoba pod tockom 2. stavka 1. ovog clanka,
4. tekst pravnog posla s naznakom eventualnih punomoci i priloga,
5. napomenu da je javnobiljeznicki akt strankama procitan ili da je postupljeno po odredbama clanka 67. stavak 2, clanka 68. stavak 1. i clanka 69. ovog zakona,
6. dan, mjesec, godinu i mjesto, a kada to zakon ili sudionici zahtijevaju, i sat kada je isprava sastavljena,
7. potpis osoba pod toc. 1. i 2. stavak 1. ovog clanka i pecat javnog biljeznika koji je sastavio javnobiljeznicki akt.
Ako je javnobiljeznicki akt kasnije nadopunjen, ispravljen ili preinacen drugim javnobiljeznickim aktom, to ce se zabiljeziti na izvorniku javnobiljeznickog akta, odnosno, ako je izvornik izdan, na njegovom ovjerenom prijepisu koji cuva javni biljeznik.
f) Posljedice povrede pravila o sastavljanju javnobiljeznickog akta

Clanak 71.

Javnobiljeznicki akt pri cijem sastavljanju nisu postivani zahtjevi iz odredaba clanka 60. , clanka 61. stavka 1. , clanka 62. stavka 1. , clanka 63. stavka 1. , clanka 64. stavka 1. glede poznavanja sluzbenog jezika, cl. 65. do 69. i clanka 70. stavka 1. toc. 5., 6. i 7. ovog zakona, nema snagu javne isprave.
g) Punomoci i prilozi

Clanak 72.

Stranke mogu javnobiljeznickom aktu priloziti punomoci i druge priloge u izvorniku ili prijepisu, ali ako ih izdavalac nije potvrdio u javnobiljeznickom aktu, samim prilaganjem ne mogu dobiti vecu vjerodostojnost nego sto su je ranije imali.
Priloge koje stranke nisu potpisale i koji nisu javne isprave moraju potpisati stranke, eventualni svjedoci akta ili drugi javni biljeznik.
h) Izvrsnost javnobiljeznickog akta

Clanak 73.

Javnobiljeznicki akt je izvrsna isprava ako je u njemu utvrdena odredena obveza na cinidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi i ako sadrzi izjavu obvezanika o tome da se na temelju toga akta moze radi ostvarenja duzne cinidbe, nakon dospjelosti obveze, neposredno provesti prisilno izvrsenje.
Na temelju javnobiljeznickog akta koji sadrzi obvezu da se osnuje, prenese, ogranici ili ukine koje zemljisno-knjizno pravo, moze se neposredno provesti upis u zemljisne knjige ako je obveznik izricito na to pristao u tom aktu.
Na temelju javnobiljeznickog akta, kojim je u zemljisnim knjigama upisana hipoteka na odredenoj nekretnini, moze se neposredno traziti izvrsenje na toj nekretnini radi naplate osiguranog potrazivanja, nakon njegove dospjelosti, ako je duznik na to u tom aktu izricito pristao.
Ako obveza ovisi o uvjetu ili roku koji nije odreden kalendarski, za izvrsnost javnobiljeznickog akta je potrebno da se javnom ispravom ili, ako to nije moguce pravomocnom presudom donesenom u parnicnom postupku dokaze da je nastupio uvjet ili da je protekao rok.
Ako je javnobiljeznicki akt iz st. 1. , 2. i 3 . ovog clanka sastavljen na temelju punomoci ili ovlasti, moraju punomoc ili ovlast koji nisu javne isprave biti sudski ili javnobiljeznicki ovjereni i prilozeni u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.
Isti ucinak kao i isprava iz stavka 1. ovog clanka ima i privatna isprava takvog sadrzaja na kojoj je javni biljeznik ovjerio potpis duznika. Ako privatna isprava ne sadrzi izjavu o pristanku duznika da se neposredno na temelju nje moze traziti prisilno izvrsenje, takvu izjavu moze u privatnu ispravu, uz pristanak stranaka, unijeti javni biljeznik prigodom ovjere potpisa duznika.
U slucajevima iz st. 1. , 3. i 6. ovog clanka, javni ce biljeznik, na zahjtev stranke, sam sastaviti na ispravu potvrdu o njenoj izvrsnosti.

Clanak 74.

Izvrsnost javnobiljeznickog akta moze se pobijati po odredbama Zakona o izvrsnom postupku.
Sud ce odgoditi izvrsenje i kad utvrdi da pri sastavljanju ili otpravljanju javnobiljeznickog akta nisu postovani uvjeti koji moraju biti ispunjeni da bi taj akt dobio snagu javne isprave ili postao izvrsan.
3. Sastavljanje javnobiljeznickog akta o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima

Clanak 75.

Ucinak, oblik i nacin sastavljanja javnobiljeznickih akata o izjavama posljednje volje i o nasljednim ugovorima uredit ce se zakonom kojim se ureduju nasljednopravni odnosi.
4. Posvjedocenje (potvrdivanje) cinjenica i izjava (javno biljeznicke potvrde)
a) Ucinak javnobiljeznickog posvjedocenja

Clanak 76.

Javni biljeznik izdaje javno biljeznicke potvrde o pitanjima koja su uredena odredbama cl. 77. do 95. ovog zakona. Te potvrde imaju dokaznu snagu javne isprave samo ako nisu suprotone navedenim zakonskim odredbama.
b) Ovjera prijepisa

Clanak 77.

Javni biljeznik potvrdit ce da se prijepis isprave slaze s izvornikom ako razumije jezik na kome je isprava napisana.
Prijepis se mora slagati s ispravom i u pravopisu, interpunkciji i skracivanju rijeci. Ako su u ispravi neka mjesta preinacena, brisana, precrtana, umetnuta ili dodana, mora se to u ovjeri navesti. U ovjeri ce se navesti i je li isprava poderana, ostecena, ili po vanjskom obliku ocito sumnjiva.
Javni biljeznik mora tocno usporediti prijepis s ispravom i ako utvrdi da se slaze, potvrdit ce to na samom prijepisu, a uz to ce navesti da je to prijepis isprave koju je stranka oznacila kao izvornik, ili da je to prijepis ovjerenog ili obicnog prijepisa isprave, da li je i kako taksiran, da li je pisan rukom ili strojem ili kojim drugim mehanickim ili kemijskim sredstvom, olovkom ili perom, i gdje se, po njegovu znanju ili po tvrdenju stranke, nalazi izvornik, a ako ga je donijela stranka, ime i stan te stranke.
Ako se na ispravi nalazi kakva primjedba ili klauzula i ona ce se unijeti u prijepis.
Kad se ovjerava prijepis jednog dijela isprave ili izvod iz koje isprave, iz prijepisa se mora jasno razabrati koji su dijelovi isprave ostali neprepisani.
Ovjere prijepisa unose se u poseban javnobiljeznicki upisnik.
S prijepisom je po ovom zakonu izjednacena fotokopija isprave.

Clanak 78.

Pri ovjeri izvoda iz trgovackih ili poslovnih knjiga javni biljeznik ce usporediti izvod s odnosnim stavkama izvorne knjige i napisati ce na izvodu klauzulu ovjere s primjedbom da se izvod potpuno slaze s odgovarajucim stavkama izvorne knjige. U izvodu ce se naznaciti datum pregleda trgovacke odnosno poslovne knjige.
Ovjere izvoda iz stavka 1. ovog clanka zabiljezit ce se u poseban javnobiljeznicki upisnik.
c) Ovjera prijevoda

Clanak 79.

Javni biljeznik, ovjerit ce tocnost prijevoda koji je on sam nacinio ili koji je on savjesno ispitao i za koji je utvrdio da je ispravan.
Svoju ovjeru javni biljeznik stavit ce na prijevod koji ce, u pravilu, napisati na samoj izvornoj ispravi ili ce u svezi ove ovjere postupiti sukladno propisu iz clanka 55. ovog zakona.
Ovjere prijevoda zabiljezit ce se u poseban javnobiljeznicki upisnik.
d) Ovjera potpisa (legalizacija)

Clanak 80.

Javni biljeznik moze potvrditi da je stranka u njegovoj nazocnosti svojerucno potpisala pismeno, ili svoj potpis na njega stavila, ili da je potpis, koji je vec na pismenu, pred njim priznala kao svoj.
Identitet stranke mora se utvrditi u skladu s odredbama cl. 61. i 62. ovog zakona.
Ovjera, s pozivom na broj zapisnika ili upisnika o ovjerama i potvrdama, stavit ce se na izvornom pismenu uz naznaku na koji je nacin utvrden identitet i dodatak da je potpis istinit, i uz datum, potpis i sluzbeni pecat javnog biljeznika.
Pri ovjeri potpisa javni biljeznik se treba upoznati sa sadrzajem pismena samo ukoliko je to potrebno za popunjavanje rubrika upisnika o ovjerama i potvrdama. Javni biljeznik nije odgovoran za sadrzaj pismena niti je duzan ispitivati da li su svjedoci ovlasteni na doticni posao.
Javni biljeznik moze ovjeriti i potpis na pismenu koje nije sastavljeno na sluzbenom jeziku.
Ako je svjedok slijep ili ako ne zna citati, javni biljeznik ce mu procitati pismeno prije nego sto ovjeri potpis. Ako javni biljeznik ne zna jezik na kome je pismeno napisano, pismeno ce procitati sudski tumac, sto ce se navesti u ovjeri.
Ako se ovjerava potpis osobe kao zastupnika pravne osobe ili organa, javni biljeznik moze u ovjeri potvrditi da se ta osoba potpisala za pravnu osobu ili organ samo ako je javni biljeznik prethodno utvrdio da je ta osoba ovlastena to uciniti.
e) Potvrda o vremenu kad je isprava predocena

Clanak 81.

Vrijeme kad je isprava javnom biljezniku ili u njegovoj nazocnosti kojoj drugoj osobi predocena, potvrdit ce se na samoj ispravi uz tocnu naznaku dana, mjeseca, godine, a ako to stranka zahtijeva, i sata.
Ako to stranka zahtijeva, mora se utvrditi i identitet osobe koja je pismeno predocila i osobe kojoj je ono predoceno. U potvrdi ce se naznaciti na koji je nacin utvrden identitet tih osoba.

Clanak 82.

Javni biljeznik moze potvrditi da je netko ziv ako ga osobno i po imenu poznaje ili ako je njegov identitet utvrdio na nacin odreden odredbama cl. 61. i 62. ovog zakona.
U izvorniku isprave, koja ce se stranci izdati, potvrdit ce se da je ta osoba bila pred javnim biljeznikom, uz naznaku dana, mjeseca i godine, a na zahtjev stranke, i sata kad se to dogodilo, i kako je utvrden njen identitet.
f) Potvrda o ovlasti za zastupanje

Clanak 83.

Javni biljeznik je ovlasten izdati potvrdu o ovlasti za zastupanje ako ta ovlast proizilazi iz trgovackog ili slicnog registra. Takva potvrda ima istu dokaznu snagu kao i potvrda registarskog suda.
Javni biljeznik ce potvrdu iz stavka 1. ovog clanka izdati samo ako je prethodno obavio uvid u registar ili ovjereni izvod iz registra. U potvrdi ce se naznaciti dan uvida u registar odnosno dan izdavanja izvoda iz registra.
g) Potvrde o drugim cinjenicama iz registra

Clanak 84.

Javni biljeznik moze izdati potvrdu o postojanju ili sjedistu neke pravne osobe, o statusnim promjenama ili drugim pravno vaznim cinjenicama ako one proizilaze iz kojeg javnog registra.
U slucaju iz stavka 1. ovoga clanka, javni biljeznik je duzan postupati na nacin koji je propisan odredbama cl. 77. do 83. ovog zakona.
h) Upisnik o ovjerama i potvrdama

Clanak 85.

O sluzbenim radnjama po odredbama cl. 76. do 84. ovog zakona, nece se, u pravilu, saciniti posebni zapisnici, vec ce se o tome i o izdatim ovjerama i potvrdama voditi poseban upisnik. Stranke i svjedoci moraju potpisati ono sto je upisano u upisnik.
Ako je to potrebno, moze se o sluzbenim radnjama iz stavka 1. ovog clanka napisati i poseban zapisnik koji ce potpisati stranke i svjedoci, sto ce se naznaciti u upisniku.
i) Priopcenje izjava

Clanak 86.

Javni biljeznik moze izdati potvrdu o ucinjenoj opomeni, otkazu, ponudi i drugim izjavama koje jedna stranka daje na znanje drugoj da bi time postigla kakav pravni ucinak. Sa priopcenjem moze se spojiti i poduzimanje pravne radnje koju javni biljeznik po nalogu jedne stranke treba izvrsiti prema drugoj, npr. ponudu placanja, predaje ili preuzimanja kakve isprave ili drugih stvari.
Javni biljeznik ce o zahtjevu stranke sastaviti zapisnik i u njemu ce doslovno navesti izjavu koju treba priopciti, zatim predmet, vrstu, mjesto i vrijeme pravne radnje koju tom prigodom treba obaviti. Zapisnik mora potpisati i stranka.
Sa zapisnikom iz stavka 2. ovog clanka, javni biljeznik ce se uputiti na naznaceno mjesto protivnoj stranci, kojoj ce priopciti sto mu je nalozeno i poduzet ce odnosnu pravnu radnju. Javni ce biljeznik to potvrditi u nastavku zapisnika.
Odgovor protivne stranke unijet ce se u zapisnik samo ako ona to zatrazi ili dopusti. U tom slucaju protivna je stranka duzna potpisati zapisnik.
j) Primanje izjava pod zakletvom

Clanak 87.

Javni biljeznik je ovlasten uzeti zakletvu ili primiti izjavu pod zakletvom ako je to prema pravu neke strane zemlje ili prema odluci stranog tijela ili inace radi ostvarivanja prava u inozemstvu potrebna zakletva.

Clanak 88.

Javni biljeznik ce o ucinjenom priopcenju izdati potvrdu stranci koja je zatrazila sluzbenu radnju, a i protivnoj stranci ako ona to zatrazi.
U potvrdi ce se navesti: imena obiju stranaka, dan, mjesec i godina, a ako to bude potrebno i sat priopcenja, te obiljezja poduzete radnje. Odgovor protivne stranke moze se u potvrdu unijeti samo ako je taj odgovor unijet u zapisnik i ako ga je protivna stranka potpisala.
Na zahtjev jedne od stranaka utvrdit ce se i identitet stranke koja je zatrazila sluzbenu radnju i u tom ce se slucaju u zapisniku i u potvrdi navesti na koji je nacin njena istovjetnost utvrdena.
k) Odbijanje suradnje

Clanak 89.

Ako javni biljeznik ne nade na oznacenom mjestu stranku kojoj treba priopciti izjavu ili ako mu ona ne dopusti pristup, ili ako odbije da ga saslusa, javni biljeznik ce toj stranci, na zahtjev stranke koja je zatrazila pravnu radnju, dostaviti preporucenim pismom ovjereni prijepis onoga sto je imao priopciti. To ce se navesti u zapisniku i u potvrdi.
l) Pismeni zahtjev za poduzimanje radnje

Clanak 90.

Zahtjev da se priopci izjava i poduzme pravna radnja moze se javnom biljezniku uputiti i pismeno te putem brzojava ili telefaxa. Pismo i drugi oblik pismenog priopcenja zamjenjuje zapisnik iz clanka 86. stavak 2. ovog zakona i sastavit ce se posebnim zapisnikom koji ce javni biljeznik saciniti o radnji iz clanka 86. stavak 3. ovog zakona. U potvrdi ce se naznaciti kojim je oblikom pismenog priopcavanja zahtjev postavljen.
lj) Potvrda o pismenim priopcenjima

Clanak 91.

Javni biljeznik moze izdati potvrdu o tome da je stranci, ma gdje ona stanovala ili imala sjediste, pismom ili drugim oblikom pismenog priopcavanja, poslao priopcenje izvjesnog sadrzaja. U tom slucaju javni ce biljeznik u zapisniku o tome, te u potvrdi navesti: prezime i ime (naziv) i adresu stranke koja je to zahtijevala, doslovni sadrzaj priopcavanja, te doslovni prijepis adrese na koju je priopcenje poslato. Dokaz o upucivanju poruke pricvrstit ce se uz zapisnik.
m) Potvrdivanje zakljucaka zakonodavnih tijela i sjednica drugih tijela

Clanak 92.

Ako je javni biljeznik pozvan da potvrdi (posvjedoci) zakljucke zakonodavnog tijela ili sjednice nekog drugog tijela pravnih osoba, u zapisnik ce unijeti dan i vrijeme sjednice, zatim ce opisati sve sto se u njegovoj nazocnosti dogadalo, predlagalo i izjavilo, ukoliko je to vazno za prosudivanje pravilnosti postupka, a posebno zakljucke donijete na sjednici. On ce potvrditi i sve drugo sto je zakonom propisano.
Zapisnik iz stavka 1. ovog clanka potpisat ce i osoba koja je predsjedavala sjednici.
Na zahtjev se moze utvrditi i identitet predsjednika i drugih osoba koje su bile nazocne sastanku, a u zapisniku ce se navesti kako je njihov identitet utvrden.

Clanak 93.

Na zahtjev zainteresiranih osoba javni biljeznik moze potvrditi i druge cinjenice pored onih navedenih u cl. 76. do 92. ovog zakona, koje su se pred njim dogodile, poput rasprava o ponudama, drazbe, zdrijebanja, izjave osoba o cinjenicama i stanja za koje je javni biljeznik sam ili uz sudjelovanje strucnih osoba saznao.
O potvrdivanju cinjenica iz stavka 1. ovog clanka, javni biljeznik ce sastaviti zapisnik, u kojem ce se navesti mjesto, vrijeme, imena i adrese stranaka i drugih sudionika te tocan opis onoga sto se u njegovoj nazocnosti dogodilo ili sto je inace utvrdio. Zapisnik ce potpisati svi sudionici. Ako koji od sudionika odbije potpisati zapisnik, javni ce biljeznik to naznaciti u zapisniku.
U zapisniku iz stavka 2. ovog clanka posebno ce se naznaciti kako je utvrden identitet stranaka na koje se posvjedocenje odnosi.
n) Protesti

Clanak 94.

Protestiranje mjenica i vodenje protestnih upisnika obavljat ce se po mjenicnim propisima.
Propisi iz stavka 1. ovog clanka primjenjivat ce se na odgovarajuci nacin i prigodom protestiranja cekova i drugih vrijednosnih papira.
o) Propisi o sudskim postupcima

Clanak 95.

Odredbama cl. 76. do 94. ovog zakona ne dira se u propise kojima se ureduje nadleznost i postupak sudova za poduzimanje radnji na koje se te odredbe odnose.
5. Izdavanje otpravaka, potvrda (svjedodzbi, uvjerenja), prijepisa i izvoda

Clanak 96.

Javni biljeznik je ovlasten i duzan izdavati strankama koje su sudjelovale u sastavljanju isprave i njihovim nasljednicima otpravke, potvrde, prijepise i izvode isprava koje javni biljeznik sam cuva.
Ako javni biljeznik prestane cuvati sam svoje isprave, izdavanje isprava iz stavka 1. ovog clanka, obavljat ce vrsitelj duznosti, a ako se one nalaze u sudskoj arhivi, sud u cijoj se arhivi nalaze.

Clanak 97.

Kad se po odredbama ovog zakona izdaje otpravak ili prijepis javnobiljeznickog akta, na njemu ce se naznaciti da je usporeden s izvornikom ili prijepisom koji cuva javni biljeznik, zatim da je to otpravak ili prijepis (obicni, ovjereni, potpuni ili u izvodu), a ako je prijepis, i koji je po redu.
Ako je izvornik javnobiljeznickog akta izdan, ne moze se vise o njemu izdati otpravak nego samo prijepis.
a) Strane javnobiljeznicke isprave

Clanak 98.

Javnobiljeznicke isprave izdate u inozemstvu imaju, za uvjet uzajamnosti, iste pravne ucinke kao i javnobiljeznicke isprave izdate po ovom zakonu.
Strane javnobiljeznicke isprave ne mogu u Federaciji imati pravne ucinke koje nemaju po zakonu koji je za njihovo izdavanje bio mjerodavan u inozemstvu.
b) Otpravci javnobiljeznickih akata o pravnim poslovima medu zivima

Clanak 99.

Ako u javnobiljeznickom aktu nije sto drugo odredeno, otpravak javnobiljeznickog akta moze se izdati samo:
1. osobama koje su u ispravi sadrzani pravni posao sklopile u svoje ime,
2. osobama u ime kojih je taj pravni posao sklopljen,
3. osobama u korist kojih je taj pravni posao sklopljen,
4. pravnim sljednicima osoba pod toc. 1. do 3. stavka 1. ovog clanka.
Otpravkom u smislu ovog zakona smatra se potpuni prijepis javnobiljeznickog akta koji je oznacen kao otpravak i koji u pravnom prometu zamjenjuje izvornik javnobiljeznickog akta.

Clanak 100.

O izvrsnom javnobiljeznickom aktu moze se, osim slucajeva navedenih u stavku 2. ovog clanka, svakoj od osoba navedenih u clanku 96. ovoga zakona izdati samo jedan otpravak.
Ponovni otpravak akta iz stavka 1. ovog clanka moze se izdati samo:
1. ako sve osobe iz clanka 99. stavak 1. toc. 1. i 2. ovog zakona ili njihovi pravni nasljednici na to pristanu. Taj pristanak mora biti posvjedocen biljeskom na samom javnobiljeznickom aktu, potpisanom od stranke, ili posebnom ovjerenom ispravom, koja ce se priloziti javnobiljeznickom aktu,
2. ako je ranije izdani otpravak zbog kojeg nedostatka vracen javnom biljezniku ili ako je amortiziran,
3. ako sud, na cijem podrucju javni biljeznik ima svoje sjediste, na prijedlog stranke, naredi da mu se izda ponovni otpravak. Takvu ce naredbu sud izdati ako stranka ucini vjerovatnim da joj je potreban ponovni otpravak.
Javni ce biljeznik stranci izdati ponovni otpravak neizvrsenog javnobiljeznickog akta o pravnim poslovima medu zivima, ako ona ucini vjerovatnim da joj je on potreban.
Kad se izda ponovni prijepis, naznacit ce se u biljeski (klauzuli) o ovjeri (clanak 107) da je to drugi, treci ili daljnji otpravak, te razlog zbog kojega je ponovni otpravak izdan.
c) Prijepisi javnobiljeznickih akata o pravnim poslovima medu zivima, njihovo izdavanje i razgledanje

Clanak 101.

Prijepisom u smislu ovog zakona smatra se ovjereni prijepis javnobiljeznickog akta koji je kao takav oznacen i koji potvrduje da je u vrijeme ovjere izvornik postojao.
Ako u samom javnobiljeznickom aktu nije sto drugo odredeno, ovjereni i obicni prijepisi javnobiljeznickog akta o pravnim poslovima medu zivima, mogu se izdavati svjedocima, korisnicima, zakonskim zastupnicima te nasljednicima i drugim univerzalnim pravnim sljednicima korisnika kad god to oni zatraze. Tim ce se osobama dopustiti da mogu u svako doba razgledati te isprave.
Trecim osobama dozvolit ce se razgledanje isprava i izdavanje njihovih prijepisa ako ucine vjerovatnim svoj pravni interes ili ako im to dopuste osobe iz stavka 2. ovog clanka.

Clanak 102.

Otpravci ili prijepisi izjava posljednje volje ili odredaba za slucaj smrti koje je sastavio javni biljeznik ili koje su njemu pismeno predate, ako u javnobiljeznickom aktu nije sto drugo odredeno, mogu se izdati samo ostavitelju dok zivi ili osobi koju on na to izricito ovlasti ovjerenom punomoci. Poslije smrti ostavitelja takvi se otpravci ili prijepisi mogu izdati samo poslije proglasenja odluke posljednje volje. Dan proglasenja zabiljezit ce se na otpravku ili na prijepisu.
d) Potvrde

Clanak 103.

O zapisnicima i upisima u upisnik mogu se izdavati potpune potvrde ili samo izvodi. Prigodom izdavanja izvoda primjenjivat ce se na odgovarajuci nacin odredbe clanka 104. ovog zakona.
Na ponovno izdavanje potvrda po cl. 81. do 84. ovog zakona i prijepisa i upisa u upisnike sastavljenih o posvjedocenjima navedenim u tim odredbama primjenjuju se odredbe ovog zakona.
e) Sadrzaj i oblik otpravka i prijepisa

Clanak 104.

Otpravak i prijepis moraju biti doslovno podudarni s izvornikom. Na sadrzaj i oblik otpravka i prijepisa, primjenjivat ce se odredbe cl. 96. i 97. ovog zakona, s tim sto se preinake, ispravci i dodaci koji su u izvorniku uz propisanu paznju ucinjeni mogu uvrstiti na ono mjesto sloga gdje spadaju, a da se to u otpravku ne mora posebno naznaciti. Ako se prigodom sastavljanja izvornika nije pazilo na odredbe clanka 96. ovog zakona, izmjenu ili ispravak ili dodatak treba uciniti vidljivim u otpravku ili prijepisu.
Ako je javnobiljeznicki akt preinacen, ispravljen ili dopunjen kasnijim javnobiljeznickim aktom, otpravak ili prijepis ranijeg javnobiljeznickog akta ne mogu se izdati bez otpravka ili prijepisa kasnijeg javnobiljeznickog akta.

Clanak 105.

Ako javnobiljeznicki akt sadrzi vise samostalnih pravnih poslova, moze se na zahtjev trazitelja umjesto potpunog otpravka izdati izvod koji se odnosi na pojedini pravni posao.
Samo potpuni otpravak javnobiljeznickog akta moze biti izvrsna isprava. Izvod ne moze biti izvrsna isprava.
Glede izvoda primjenjivat ce se odredbe ovog zakona o otpravcima i prijepisima, s time da se u izvodu mora naznaciti da je to izvod i istaci koja su mjesta isprave ispustena.

Clanak 106.

Uz otpravak izvrsnog javnobiljeznickog akta prilozit ce se prijepisi priloga toga akta. Biljeska o ovjeri mora obuhvacati i priloge. Bez toga javnobiljeznicki akt nije izvrsan.
Uz otpravak javnobiljeznickog akta koji nije izvrsan moze prijepis priloga, na zahtjev stranke, izostati, ali se to u ovjeri mora navesti.

Clanak 107.

Svaki otpravak mora biti ovjeren. Biljeska o ovjeri stavlja se na kraju otpravka i mora sadrzavati: potvrdu da se taj otpravak slaze s izvornikom koji se nalazi u spisima javnog biljeznika, navode predvidene u clanku 100. stavak 4. i clanku 105. ovog zakona, napomenu za koga je otpravak sastavljen, mjesto i vrijeme izdavanja otpravka, uz potpis i sluzbeni pecat javnog biljeznika.

Clanak 108.

Otpravak javnobiljeznickog akta nema snagu javne isprave ako nije prosiven na nacin utvrden propisom iz clanka 55. ovog zakona, te ako nije potvrdena podudarnost otpravka s izvornim javnobiljeznickim aktom ili ako na njemu nema potpisa i pecata javnog biljeznika.

Clanak 109.

Na izvorniku ili na arku prisivenom izvorniku zabiljezit ce se kada je i kome izdan otpravak. Za ponovni otpravak zabiljezit ce se i razlog zbog kojeg je on izdan.
Otpravak koji je stranka vratila prilozit ce se izvorniku. Na otpravku ce se zabiljeziti da je vracen i da je izgubio snagu javne isprave.

Clanak 110.

Osobama koje imaju pravo da traze prijepis izdat ce se na njihov zahtjev potvrda da se kod javnog biljeznika nalazi javnobiljeznicki akt ili da je javnom biljezniku predana izjava posljednje volje.
Otpravke, potvrde, izvode i prijepise javni biljeznik mora izdati u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.
Javni biljeznik je duzan bez odlaganja dopustiti stranci da razgleda spise.
f) Pravna sredstva

Clanak 111.

Nezadovoljna stranka ima pravo prituzbe organu iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona zbog toga sto javni biljeznik nije poduzeo trazenu sluzbenu radnju, ili zbog toga sto je u sadrzajnom i formalnom pogledu nije poduzeo sukladno zakonu ili zbog toga sto odugovlaci s njenim poduzimanjem.
Organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona ce rjesenjem narediti javnom biljezniku da poduzme trazenu sluzbenu radnju. Zalba protiv rjesenja ne odgada njegovo izvrsenje. Izvrsenje se provodi po sluzbenoj duznosti. Primjerak rjesenja dostavit ce se udruzenju biljeznika kantona-zupanije i Federalnom udruzenju biljeznika.
6. Preuzimanje isprava, novca i vrijednosnih
papira radi cuvanja i predaje

Clanak 112.

Javni je biljeznik duzan preuzeti na cuvanje isprave svih vrsta, s tim sto je ovlasten odbiti preuzeti na cuvanje onu ispravu za koju ocijeni da postoje opravdani razlozi za takvu odluku.
O preuzimanju isprava sastavit ce se zapisnik, u kojem ce se navesti mjesto i vrijeme preuzimanja, prezime i ime, zanimanje i adresu onoga koji je ispravu predao, oznaku polozene isprave, razlog zbog kojega je polozena i kome je treba izdati. Zapisnik ce potpisati osoba koja je ispravu predala i javni biljeznik. Na zapisnik ce javni biljeznik staviti svoj sluzbeni pecat.
Ako se isprava posalje javnom biljezniku pismom, o tome ce se takoder sastaviti zapisnik sukladno stavku 2. ovog clanka. Pismo zamjenjuje potpis osobe koja je ispravu predala.
Javni ce biljeznik o preuzimanju isprave izdati potvrdu. Ako je isprava poslata postom, potvrda ce se postom poslati posiljaocu.
Javni biljeznik je duzan utvrditi identitet osobe kojoj predaje ispravu, sukladno odredbama cl. 61. i 62. ovog zakona. Primatelj je duzan potvrditi primitak isprave na zapisniku o preuzimanju.

Clanak 113.

Javni biljeznik moze preuzeti na cuvanje gotov novac, mjenice, cekove, javne obveznice i druge vrijednosne papire, a duzan ih je preuzeti samo kad su mu u povodu sastavljanja javnobiljeznickog akta predani zato da bi ih urucio odredenoj osobi ili da bi ih polozio kod odredenog organa vlasti.
Ako preuzimanje nije potvrdeno prigodom sastavljanja javnobiljeznickog akta, o preuzimanju ce se sastaviti zapisnik u kojemu ce se tocno naznaciti brojevi upisnika i depozitne knjige, mjesto i vrijeme preuzimanja, odnosno oznaka i vrijednost iznosa novca, preuzetih papira te ime osobe koja ih je predala i njenu izjavu o tome sto s njima treba uciniti. Javni ce biljeznik o preuzimanju izdati stranci potvrdu u kojoj ce specificirati novac i vrijednosne papire koji su mu predani.
Ako se novac i vrijednosni papiri javnom biljezniku posalju pismom, o tome ce se sastaviti zapisnik sukladno stavku 2. ovog clanka. Pismo ce se pricvrstiti uz zapisnik.

Clanak 114.

Preuzeti novac i vrijednosni papiri javni je biljeznik duzan cuvati odvojeno od svog novca i vrijednosnih papira, u posebnom omotu, na kojemu ce se napisati predmet i ime stranke. Novac koji mu je povjeren javni biljeznik mora cuvati na posebnom racunu kod banke ili druge financijske organizacije koji ne moze biti dostupan u okviru prinudnog izvrsenja protiv javnog biljeznika.
Preuzeti novac i vrijednosne papire javni ce biljeznik bez odgadanja predati organu vlasti ili osobi kojoj se imaju predati, nakon sto utvrdi njenu istovjetnost. Primatelj ce prijem potvrditi na spisu ili u depozitnoj knjizi.

Clanak 115.

Ako javni biljeznik ne moze izvrsiti nalozenu mu predaju u odredenom roku, duzan je, po proteku tog roka, a, ako rok nije odreden, najkasnije u roku od petanest dana od dana preuzimanja, bez odlaganja vratiti stranci preuzete vrijednosti ili, ako to nije moguce, predati ih nadleznom sudu na cuvanje i o tome obavijestiti predavatelja preporucenim pismom ili na drugi vjerodostojan nacin.
Polog ucinjen kod javnog biljeznika ima ucinak sudskog pologa.
Odredbe cl. 112. do 114. ovog zakona primjenit ce se na odgovarajuci nacin i u slucaju u kojemu javni biljeznik kao sudski povjerenik preuzme ostavinske isprave, novac, vrijednosne papire ili dragocjenosti.

VI - POSLOVNE KNJIGE JAVNOG BILJEZNIKA

Clanak 116.

Javni biljeznik vodi slijedece poslovne knjige:
1. opci poslovni upisnik, u koji se po vremenu primitka zavode svi javnobiljeznicki akti, svi zapisnici o potvrdama i sva posvjedocenja prema odredbama cl. 84. do 91. ovog zakona, zapisnici o preuzimanju novca, isprava i vrijednosnih papira po cl. 112. do 115. ovog zakona, te sve druge javnobiljeznicke radnje, osim onih koje su navedene pod toc. 2. , 3. i 6. stavka 1. ovog clanka,
2. upisnik o ovjerama i potvrdama po clanku 83. ovog zakona,
3. upisnik (registar) o protestima po propisima o protestnim upisnicama (registrima),
4. imenik osoba koje su pred javnim biljeznikom predale kakvo raspolaganje za slucaj smrti s oznakom broja odnosnog spisa,
5. depozitnu knjigu o preuzetom i izdatom tudem novcu, vrijednosnim papirima i dragocjenostima, u koju se, pored tocne oznake preuzetog depozita, treba unijeti ime i adresa deponenta te onoga kome se predmet treba predati,
6. upisnik poslova koje je sud ili koji drugi organ vlasti povjerio javnom biljezniku, s abecednim imenikom. Takav ce upisnik javni biljeznik odvojeno voditi za svaki sud odnosno drugi organ vlasti,
7. zajednicki abecedni imenik stranaka za upisnike iz toc. 1., 2. , 3. i 6. stavka 1. ovog clanka, te za depozitnu knjigu.
Federalni ministar pravde ce uputstvom utvrditi sadrzaj, obrasce i nacin vodenja poslovnih knjiga iz stavka 1. ovog clanka.

VII - CUVANJE ISPRAVA I SPISA

Clanak 117.

Javni biljeznik je duzan sve javnobiljeznicke isprave koje je sam sastavio, kao i isprave koje je preuzeo na cuvanje, cuvati pod kljucem, odvojeno od drugih spisa.
Ako su javnobiljeznicku ispravu sastavila dva javna biljeznika, izvornu ce ispravu cuvati onaj biljeznik koji je vodio raspravu.

Clanak 118.

Ako javni biljeznik prestaje sa radom duzan je o tome odmah obavijestiti organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona, a istovremeno je duzan poduzeti sve potrebne radnje radi cuvanja javno biljeznickih spisa, predmeta, poslovnih knjiga, pecata i stambilja i druge dokumentacije odnosno novca i drugih vrijednosnih papira koji se kod njega nalaze na cuvanju.
Organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona, rjesenjem ce odrediti osobe za preuzimanje spisa i druge dokumentacije iz stavka 1. ovog clanka i odrediti mjesto cuvanja tih spisa i dokumentacije. Pri obavljanju poslova iz stavka 1. ovog clanka, ove osobe postupaju sukladno odredbama ovog zakona i propisa iz clanka 119. ovog zakona.

Clanak 119.

Federalni ministar pravde propisat ce postupak preuzimanja, cuvanja i koristenja spisa, dokumentacije, novca, vrijedonosnih papira i drugih akata iz clanka 118. ovog zakona.

VIII - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST JAVNIH BILJEZNIKA

Clanak 120.

Javni biljeznik disciplinski odgovara za povrede sluzbene duznosti javnog biljeznika koje ucini svojom krivicom.
Javni biljeznik disciplinski odgovara samo za povrede sluzbene duznosti utvrdene ovim zakonom.
Odgovornost za krivicno djelo i prekrsaj ne iskljucuje disciplinsku odgovornost javnog biljeznika ako vrsta povrede predstavlja i povredu sluzbene duznosti javnog biljeznika.

Clanak 121.

Javni biljeznik cini povrede sluzbene duznosti ako:
1. se pri sastavljanju javnobiljeznickih isprava ne pridrzava odredaba ovog zakona,
2. potvrdi da se dogodila cinjenica koja se nije dogodila u njegovoj nazocnosti,
3. protivno tarifi zaracunava ili trazi vecu nagradu, ili ako kao sudski povjerenik vrsi pritisak na stranke da ga postave za svog zastupnika,
4. uz obecanje da ce sniziti nagradu, preko posrednika ili na drugi nedolican nacin trazi stranke,
5. zastupa stranku ili sastavlja isprave u slucajevima u kojima mu je to zakonom zabranjeno,
6. se ne pokorava pravomocnim odlukama sudova i nadzornih tijela,
7. neuredno vodi poslovne knjige,
8. pomaze nadripisare potpisivanjem njihovih podnesaka, davanjem savjeta i misljenja ili prikrivanjem njihove djelatnosti,
9. na javnoj drazbi, ili tijekom kojeg drugog postupka koji vodi kao javni biljeznik, ili kao povjerenik suda, ili kao zastupnik stranaka, kupi za sebe ili za svoje srodnike stvar koja se prodaje ili kupi stvari, nasljedna ili druga prava,
10. obavlja za placu drzavnu ili koju drugu stalnu javnu ili privatnu sluzbu, ako se bavi trgovinom ili posrednickim poslovima, ili zanimanjem koje nije sukladno s ugledom, cascu ili nezavisnoscu javnog biljeznika,
11. sklapa poslove pod svojim imenom za druge ili pod tudim imenom za sebe ili ako je stranka u poslovima u kojima poduzima sluzbene radnje kao javni biljeznik ili sudski povjerenik,
12. novac koji mu je povjeren na cuvanje, ulozi na svoje ime protivno odredbama ovog zakona,
13. preuzme obvezu jamstva ili odgovornosti u poslovima koji se sklapaju uz njegovo sudjelovanje u svojstvu javnog biljeznika,
14. za vrijeme udaljenosti od obavljanja sluzbe obavlja poslove javnog biljeznika,
15. ne osigurava rad vjezbenika sukladno ovom zakonu.

Clanak 122.

Za povredu sluzbene duznosti javnom biljezniku mogu se izreci slijedece dsciplinske kazne:
1. pismeni ukor,
2. novcana kazna u visini od 500 do 2. 000 KM,
3. privremeno oduzimanje prava na obavljanje sluzbe javnog biljeznika u trajanju do godinu dana,
4. oduzimanje prava na obavljanje sluzbe javnog biljeznika.

Clanak 123.

Disciplinske kazne iz clanka 122. ovog zakona izrice prvostupanjsko disciplinsko vijece koje obrazuje nadlezni organ kantonalnog-zupanijskog udruzenja javnih biljeznika.
Ako kantonalno-zupanijsko udruzenje javnih biljeznika ne moze, zbog malog broja javnih biljeznika, formirati prvostupanjsko disciplinsko vijece, to vijece ce formirati Federalno udruzenje biljeznika sto se utvrduje statutom tog udruzenja.

Clanak 124.

Postupak za utvrdivanje disciplinske odgovornosti javnog biljeznika podnosi organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona.
Postupak disciplinske odgovornosti vodi se po pravilima koja vaze za disciplinsku odgovornost sluzbenika u federalnim organima uprave zbog teze povrede sluzbene duznosti.

Clanak 125.

Disciplinske kazne izricu se rjesenjem.
Na rjesenje iz stavka 1. ovog clanka moze se izjaviti zalba drugostupanjskom disciplinskom vijecu pri Federalnom udruzenju biljeznika.
Zalba se izjavljuje u roku od 15 dana od dana prijema rjesenja.
Rjesenje doneseno po zalbi je konacno.

Clanak 126.

U odnosu na druga pitanja disciplinske odgovornosti javnog biljeznika, koje nisu uredene ovim zakonom, primjenuju se odgovarajuce odredbe zakona kojim je uredena disciplinska odgovornost sluzbenika federalnih organa uprave.

Clanak 127.

Sastav i nacin izbora prvostupanjskog disciplinskog vijeca ureduje se statutom kantonalnog-zupanijskog udruzenja biljeznika, a sastav i nacin drugostupanjskog disciplinskog vijeca ureduje se statutom Federalnog udruzenja biljeznika.

Clanak 128.

Ako je protiv javnog biljeznika pokrenut disciplinski postupak moze se donijeti rjesenje o njegovom privremenom udaljenju iz sluzbe, ako je to nuzno radi zastite casti i ugleda sluzbe ili radi osiguranja interesa stranaka.
Privremeno udaljenje javnog biljeznika ce se uvijek odrediti ako je protiv javnog biljeznika pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela ucinjenog iz koristoljublja ili kog drugog necasnog krivicnog djela.
Rjesenje o udaljenju sukladno odredbama st. 1. i 2. ovog clanka donosi prvostupanjsko disciplinsko vijece.

Clanak 129.

Pravomocne odluke donesene u disciplinskom postupku javnih biljeznika izvrsava:
1. pismeni ukor - prvostupanjsko disciplinsko vijece;
2. disciplinske kazne iz tac. 2. do 4. clanka 122. ovog zakona - organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona.
Sredstva od izrecene novcane kazne unose se u proracun organa iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona.

Clanak 130.

Odredbe ovog zakona o disciplinskoj odgovornosti javnih biljeznika, shodno se primjenjuju i na disciplinsku odgovornost vjezbenika i zamjenika javnih biljeznika.

IX - NAGRADA ZA RAD I NAKNADA TROSKOVA

Clanak 131.

Javni biljeznici imaju pravo na nagradu za svoj rad i naknadu troskova u svezi sa obavljenim radom, sukladno tarifi o naknadama i nagradama.
Tarifu o nagradama i naknadama javnih biljeznika utvrduje nadlezni organ kantonalnog-zupanijskog udruzenja biljeznika uz suglasnost vlade kantona-zupanije.

Clanak 132.

Tarifa o nagradama i naknadama iz clanka 131. ovog zakona donijet ce se u roku od 30 dana od dana konstituiranja kantonalnog-zupanijskog udruzenja biljeznika.

X - NADZOR NAD PROVODENJEM OVOG ZAKONA

Clanak 133.

Nadzor nad provodenjem ovog zakona obavlja Federalno ministarstvo pravde, a nadzor nad radom javnih biljeznika u vrsenju sluzbe javnog biljeznistva vrsi organ iz clanka 9. stavak 2. ovog zakona i Federalno ministarstvo pravde putem upravne inspekcije.
Osobe koje vrse nadzor iz stavka 1. ovog clanka imaju prava i duznosti inspektora koja su zakonom utvrdena za inspektore organa uprave.
Javni biljeznici su duzni omoguciti vrsenje nadzora i staviti na raspolaganje sve spise, akte, dokumentaciju i prostor koji se odnosi na poslove javnog biljeznika u vrsenju sluzbe javnog biljeznistva predvidene ovim zakonom i postupiti po rjesenju inspektora.

XI - KAZNENE ODREDBE

Clanak 134.

Novcanom kaznom u iznosu od 1.000 do 2.000 KM kaznit ce se za prekrsaj odgovorna osoba u organu uprave ako:
1. izabere za javnog biljeznika osobu koja ne ispunjava uvjete iz clanka 6. ovog zakona,
2. ne izvrsi izbor kandidata prijavljenih na natjecaj u roku predvidenom u odredbi clanka 10. stavak 2. ovog zakona,
3. odluci o prestanku radnog odnosa suprotno odredbi clanka 13. odnosno razrijesi javnog biljeznika suprotno clanku 14. ovog zakona,
4. za vjezbenika javnog biljeznika primi osobu koja ne ispunjava uvjete iz clanka 18. ovog zakona.

Clanak 135.

Novcanom kaznom u iznosu od 1.500 do 5.000 KM, kaznit ce se za prekrsaj javni biljeznik ako:
1. u svom radu postupi suprotno cl. 27. i 28. ovog zakona,
2. pri cuvanju tajne postupi suprotno clanku 30. ovog zakona,
3. se povezuje s odvjetnickim i drugim fizickim i pravnim osobama suprotno clanku 31. stavku 1. ovog zakona,
4. ne cuva isprave, novac i vrijednosne papire, sukladno cl. 112. do 115. ovog zakona,
5. ne vodi ili pravilno ne vodi poslovne knjige iz clanka 116. ovog zakona,
6. ne cuva isprave i spise sukladno odredbama cl. 117. i 188. ovog zakona,
7. onemoguci vrsenje nadzora sukladno odredbi clanka 133. stavak 3. odnosno ne postupi po rjesenju nadleznog inspektora.

Clanak 136.

Odgovornom osobom u organu uprave u smislu clanka 134. ovog zakona, smatra se rukovoditelj organa uprave, inspektor, kao i sluzbenik koji je zaduzen da neposredno izvrsi odreden posao, a nije izvrsio taj posao, ili je izvrsio posao suprotno datoj obvezi.

XII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 137.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine i federalni ministar pravde donijet ce propise za koje su ovlasteni ovim zakonom u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Organi vlasti i drugi organi koji su ovim zakonom ovlasteni za donosenje propisa i drugih akata za provodenje ovog zakona duzni su te propise odnosno akte donijeti u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 138.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objave u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", a pocet ce se primjenjivati nakon proteka roka od godinu dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Pero Madzar, v. r.

Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, v. r.