ZAKON O PARNICNOM POSTUPKU

Dio prvi

OPCE ODREDBE

I - OSNOVNA NACELA

Clanak 1.

Ovim zakonom se odredjuju pravila postupka na temelju kojih opcinski sudovi, kantonalno-zupanijski sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vrhovni sud Federacije) raspravljaju i odlucuju u sporovima iz osobnih i obiteljskih odnosa, iz radnih odnosa, te iz imovinskih i drugih gradjansko-pravnih odnosa fizickih i pravnih osoba.
Odredbe ovog zakona mogu primjenjivati i drugi sudovi, ako posebnim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 2.

U parnicnom postupku sud odlucuje u granicama zahtjeva koji su stavljeni u postupku.

Clanak 3.

Stranke mogu slobodno raspolagati zahtjevima koje su stavile tijekom postupka.
One se mogu odreci svog zahtjeva, priznati zahtjev protivnika i nagoditi se.
Sud nece uvaziti raspolaganja stranaka koja su protivne prisilnim propisima i pravilima morala drustva.

Clanak 4.

Sud odlucuje o tuzbenom zahtjevu, u pravilu, na temelju usmene, neposredne i javne rasprave.

Clanak 5.

Sud ce svakoj stranci dati mogucnost da se izjasni o zahtjevima i navodima protivne stranke.
Samo kad je to ovim zakonom odredjeno, sud je ovlasten odluciti o zahtjevu o kome protivnoj stranci nije bila dana mogucnost izjasnjavanja.

Clanak 6.

Parnicni postupak vodi se na bosanskom jeziku ili hrvatskom jeziku, a sluzbeno pismo je latinica.

Clanak 7.

Sud je duzan potpuno i istinito utvrditi sporne cinjenice o kojima ovisi osnovanost zahtjeva.
Stranke su duzne iznijeti sve cinjenice na kojima temelje svoje zahtjeve i predloziti dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice.
Sud je ovlasten izvesti i dokaze koje stranke nisu predlozile, ako su ti dokazi znacajni za odlucivanje.
Sud je ovlasten utvrditi i cinjenice sto ih stranke nisu iznijele, ako iz rezultata rasprave i dokazivanja proizlazi da stranke idu za tim da raspolazu zahtjevima kojima ne mogu raspolagati (clanak 3. stavak 2), ali svoju odluku ne moze temeljiti na cinjenicama o kojima strankama nije dana mogucnost da se izjasne.

Clanak 8.

Koje ce cinjenice uzeti kao dokazane odlucuje sud prema svojem uvjerenju na temelju savjesne i brizljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

Clanak 9.

Stranke su duzne pred sudom govoriti istinu i savjesno se koristiti pravima koja su im priznata ovim zakonom.

Clanak 10.

Sud je duzan nastojati da se postupak provede bez odugovlac enja i sa sto manje troskova, te onemoguciti svaku zlou-potrebu prava koja strankama pripadaju u postupku.

Clanak 11.

Stranku koja se iz neznanja ne koristi pravima sto joj pripadaju prema ovom zakonu, sud ce upozoriti koje parnicne radnje moze poduzeti.

Clanak 12.

Kad odluka suda ovisi o prethodnom rjesenju pitanja postoji li neko pravo ili pravni odnos, a o tom pitanju jos nije donio odluku sud ili drugi nadlezni organ (prethodno pitanje), sud moze sam rijesiti to pitanje ako posebnim propisima nije drukcije odredjeno.
Odluka suda o prethodnom pitanju ima pravni ucinak samo u parnici u kojoj je to pitanje rijeseno.
U parnicnom postupku sud je u pogledu postojanja kaznenog djela i kaznene odgovornosti ucinitelja vezan za pravomocnu presudu krivicnog suda kojom se optuzenik oglasava krivim.

Clanak 13.

U parnicnom postupku sudovi sude kao sudac pojedinac i u vijecu, a u sjednici svih sudaca kada je to zakonom odredjeno.
Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, sudac pojedinac u rjesavanju stvari iz svoje nadleznosti ima sva prava i duznosti koje pripadaju predsjedniku vijeca i vijecu.

Clanak 14.

Ako za pojedine radnje nije zakonom odredjen oblik u kome se mogu poduzeti, stranke poduzimaju parnicne radnje pismeno izvan rocista ili usmeno na rocistu.

II - NADLEZNOST I SASTAV SUDA

1. Zajednicke odredbe

Clanak 15.

Poslije primitka tuzbe, sud ocjenjuje, je li nadlezan i u kojem je sastavu nadlezan.
Ocjenjivanje nadleznosti obavlja se na temelju navoda u tuzbi i na temelju cinjenica koje su sudu poznate.
Ako se u tijeku postupka promijene okolnosti na kojima je utemeljena nadleznost suda, ili ako tuzitelj smanji tuzbeni zahtjev, sud koji je bio nadlezan u vrijeme podnosenja tuzbe ostaje i dalje nadlezan i ako bi zbog tih promjena bio nadlezan drugi sud.

Clanak 16.

Sud u tijeku cijelog postupka, po sluzbenoj duznosti, pazi da li rjesavanje spora spada u sudsku nadleznost.
Kad sud u tijeku postupka utvrdi da za rjesavanje spora nije nadlezan sud nego koji drugi domaci organ, oglasit ce se nenadleznim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tuzbu.
Kad sud u tijeku postupka utvrdi da za rjesavanje spora nije nadlezan sud u Bosni i Hercegovini, po sluzbenoj duznosti proglasit ce se nenadleznim, ukinut ce provedene radnje u postupku i odbaciti tuzbu, osim u slucajevima u kojima nadleznost suda u Bosni i Hercegovini ovisi o pristanku tuzenika, a tuzenik je dao svoj pristanak.

Clanak 17.

Svaki sud tijekom cijelog postupka, po sluzbenoj duznosti, pazi na svoju stvarnu nadleznost.
Ako je vec odrzano pripremno rociste, ili ako ono nije odrzano zato sto se tuzenik na prvom rocistu za glavnu raspravu upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, visi sud prvog stupnja se ne moze ni u povodu prigovora ni po sluzbenoj duznosti oglasiti stvarno nenadleznim za predmete iz nadleznosti nizeg suda prvog stupnja.
Protiv rjesenja viseg suda prvog stupnja kojim se oglasio stvarno nadleznim te protiv rjesenja kojim se taj sud oglasio stvarno nenadleznim i predmet ustupio nizem sudu prvog stupnja nije dopustena zalba.

Clanak 18.

Kad sudsko vijece tijekom postupka ili predsjednik vijeca na pripremnom rocistu, po sluzbenoj duznosti ili u povodu prigo-vora stranaka, utvrdi da je rijec o sporu koji treba da sudi sudac pojedinac istog suda, odlucit ce da se postupak nastavi pred sucem pojedincem i to po mogucnosti pred predsjednikom tog vijeca, kao sucem pojedincem.
Sudac pojedinac vezan je za odluku kojom mu se predmet ustupa u nadleznost.
U slucaju iz stavka 1. ovog clanka vijece moze, prema stanju postupka, odluciti da predmet ne ustupi sucu pojedincu, vec da ono samo provede postupak.
Protiv te odluke vijeca nije dopustena zalba.
Odredbe st. 1. i 2. ovog clanka primjenjivat ce se i kad se tijekom postupka pred vijecem promijene okolnosti ili tuzitelj smanji tuzbeni zahtjev, tako da bi spor trebao da sudi sudac pojedinac.
Ako je vijece donijelo odluku o sporu koji je trebalo da sudi sudac pojedinac, ta se odluka ne moze pobijati zbog toga sto odluku o sporu nije donio sudac pojedinac.
Kad sudac pojedinac tijekom postupka, po sluzbenoj duznosti ili u povodu prigovora stranaka, nadje da je za sudjenje nadlezno vijece istog suda, donijet ce rjesenje kojim ce odluciti da se postupak nastavlja pred vijecem.
Protiv ovog rjesenja suca pojedinca nije dopustena zalba.

Clanak 19.

Do donosenja odluke o glavnoj stvari sud ce rjesenjem obustaviti parnicni postupak ako utvrdi da bi postupak trebalo provesti po pravilima izvanparnicnog postupka.
Postupak ce se nakon pravomocnosti rjesenja nastaviti po pravilima izvanparnicnog postupka pred nadleznim sudom.
Radnje sto ih je proveo parnicni sud (uvidjaj, vjestacenje, saslusavanje svjedoka i dr.), te odluke koje je donio taj sud, nisu bez vaznosti samo zato sto su poduzete u parnicnom postupku.

Clanak 20.

Sud se moze, u povodu prigovora tuzenika, proglasiti mjesno nenadleznim, ako je prigovor podnesen najkasnije na privre-menom rocistu ili, ako to rociste nije odrzano, do upustanja tuzenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom rocistu za glavnu raspravu.
Sud se moze proglasiti, po sluzbnoj duznosti, mjesno nenadleznim samo kad postoji iskljuciva mjesna nadleznost nekoga drugog suda, ali najkasnije na pripremnom rocistu ili, ako to rociste nije odrzano, do upustanja tuzenika u raspravljanje o glavnoj stvari na prvom rocistu za glavnu raspravu.

Clanak 21.

Nakon pravomocnosti rjesenja kojim se sud oglasio nenadleznim (cl. 16. i 20), sud ce ustupiti predmet nadleznom sudu.
Prije nego sto ustupi predmet nadleznom sudu, sud ce, prema potrebi, zatraziti obavijesti od tuzitelja.
Sud kome je predmet ustupljen kao nadleznom, nastavit ce postupak kao da je kod njega bio pokrenut.
Ako je odluka o nenadleznosti bila donesena na glavnoj raspravi, sud kome je predmet ustupljen zakazat ce glavnu raspravu i postupiti kao da se rasprava drzi pred izmijenjenim vijecem (clanak 295. stavak 3).
Ako je odluka o nenadleznosti bila donesena na pripremnom rocistu, nece se zakazati novo pripremno rociste ako predsjednik vijeca smatra da ono nije potrebno s obzirom na radnje poduzete na prijasnjem priprem-nom rocistu. Parnicne radnje nenadleznog suda (uvidjaj, vjestacenje, saslusavanje svjedoka i dr.) nisu bez vaznosti samo zato sto ih je poduzeo nenadlezni sud.

Clanak 22.

Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadleznom smatra da je nadlezan sud koji mu je predmet ustupio ili koji drugi sud, dostavit ce predmet sudu koji treba rijesiti taj sukob nadleznosti, osim ako nadje da mu je predmet ustupljen zbog ocite pogreske, a trebalo je da bude ustupljen kojem drugom sudu, u kom ce slucaju predmet ustupiti drugom sudu i o tome obavijestiti sud koji mu je predmet ustupio.
Kad je u povodu zalbe protiv odluke prvostupanjskog suda kojom se on oglasio mjesno nenadleznim odluku donio drugostupanjski sud, za tu je odluku vezan u vezi s nadleznoscu i sud kome je predmet ustupljen, ako je drugostupanjski sud koji je odluku donio nadlezan za rjesavanje sukoba nadleznosti izmedju tih sudova.
Odluka drugostupanjskog suda o stvarnoj nenadleznosti prvostupanjskog suda vezuje svaki sud kome se kasnije isti predmet ustupi, ako je drugostupanjski sud nadlezan za rjesavanje sukoba nadleznosti izmedju tih sudova.

Clanak 23.

Sukob nadleznosti izmedju opcinskih sudova istog kantona-zupanije rjesava kantonalni-zupanijski sud.
Sukob nadleznosti izmedju opcinskog suda i kantonalnog-zupanijskog suda s podrucja istog kantona-zupanije rjesava Vrhovni sud Federacije.
Sukob nadleznosti izmedju opcinskih sudova s podrucja dva ili vise kantona-zupanija rjesava Vrhovni sud Federacije.
Sukob nadleznosti izmedju opcinskog suda kantona-zupanije s kantonalnim-zupanijskim sudom drugog kantona-zupanije, kao i sukob nadleznosti kantonalnih-zupanijskih sudova rjesava Vrhovni sud Federacije.
Sukob nadleznosti Vrhovnog suda Federacije i opcinskog, odnosno kantonalnog-zupanijskog suda, rjesava Vrhovni sud Federacije na opcoj sjednici.

Clanak 24.

O sukobu nadleznosti moze se odluciti i kad se stranke prije toga ne izjasne o nadleznosti.
Dok se ne rijesi sukob nadleznosti, sud kome je predmet ustupljen duzan je poduzimati one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odgode.
Protiv rjesenja kojim se odlucuje o sukobu nadleznosti nije dopustena zalba.

Clanak 25.

Svaki sud obavlja radnje u postupku na svom podrucju, ali ako postoji opasnost od odgode, sud ce poduzeti izvrsenje pojedinih radnji i na podrucju drugog suda.
O tome ce se prethodno obavijestiti sud na cijem ce se podrucju poduzeti radnja.

Clanak 26.

Glede nadleznosti sudova u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) za sudjenje strancima koji uzivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini i za sudjenje stranim drzavama i medjunarodnim organizacijama vaze pravila medjunarodnog prava.
U slucaju sumnje o postojanju i opsegu prava imuniteta objasnjenje daje Federalno ministarstvo pravde.

2. Nadleznost sudova u sporovima s medjunarodnim elementom

Clanak 27.

Sud u Federaciji nadlezan je za sudjenje kad je njegova nadleznost u sporu s medjunarodnim elementom izricito odredjena zakonom Bosne i Hercegovine ili zakonom Federacije, odnosno medjunarodnim ugovorom.
Ako u zakonu ili medjunarodnom ugovoru nema izricite odredbe o nadleznosti suda u Federaciji za odredjenu vrstu sporova, sud u Federaciji nadlezan je za sudjenje u toj vrsti sporova i kad njegova nadleznost proizlazi iz odredaba ovog zakona o mjesnoj nadleznosti.

3. Stvarna nadleznost

a) Opca odredba

Clanak 28.

U parnicnom postupku sudovi sude u granicama svoje stvarne nadleznosti odredjene ovim ili drugim zakonom Feder-acije , odnosno zakonom kantona-zupanije.

b) Utvrdjivanje vrijednosti spora

Clanak 29.

Kad je za utvrdjivanje stvarne nadleznosti, sastava suda, prava na izjavljivanje revizije i u drugim slucajevima predvidjenim u ovom zakonu mjerodavna vrijednost predmeta spora, kao vrijednost predmeta spora uzima se u obzir samo vrijednost glavnog zahtjeva.
Kamate, ugovorna kazna i ostala sporedna trazenja ne uzi-maju se u obzir ako ne cine glavni zahtjev.

Clanak 30.

Ako se zahtjev odnosi na buduca davanja koja se ponavljaju, vrijednost predmeta spora racuna se po njihovu zbroju, ali najvise do iznosa koji odgovara zbroju davanja za vrijeme od pet godina.

Clanak 31.

Ako jedna tuzba protiv istog tuzenika obuhvaca vise zahtjeva koji se temelje na istoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, nadleznost se odredjuje po zbroju vrijednosti svih zahtjeva.
Ako zahtjevi u tuzbi proizlaze iz raznih osnova, ili su istaknuti protiv vise tuzenika, nadleznost se odredjuje prema vrijednosti svakoga pojedinog zahtjeva.

Clanak 32.

Kad se spor vodi o postojanju najamnog ili zakupnog odnosa, ili iz odnosa koristenja stana odnosno poslovnih prostorija, vrijednost se racuna prema jednogodisnjoj najamnini, odnosno zakupnini, osim ako je rijec o najamnom ili zakupnom odnosu zakljucenom na krace vrijeme.

Clanak 33.

Ako se tuzbom zahtijeva samo davanje osiguranja za stanovito potrazivanje ili ustanovljenje zaloznog prava, vrijed-nost predmeta spora odredjuje se prema iznosu potrazivanja koje treba osigurati, a ako predmet zaloga ima manju vrijednost od potrazivanja koje treba osigurati, kao vrijednost predmeta spora uzet ce se vrijednost predmeta zaloga.

Clanak 34.

Ako se tuzbeni zahtjev ne odnosi na novcanu svotu, ali tuzitelj u tuzbi navede da pristaje da umjesto udovoljenja tom zahtjevu primi odredjenu novcanu svotu, kao vrijednost predmeta spora uzet ce se ta svota.
U drugim slucajevima, kad se tuzbeni zahtjev ne odnosi na novcanu svotu, mjerodavna je vrijednost predmeta spora koju je tuzitelj u tuzbi naznacio.
Ako je u slucaju iz stavka 2. ovog clanka tuzitelj vrijednost predmeta spora ocito suvise visoko ili suvise nisko naznacio, tako da se postavlja pitanje stvarne nadleznosti, sastava suda ili prava na izjavljivanje revizije, sud ce najkasnije na pripremnom rocistu, a ako pripremno rociste nije odrzano, onda na glavnoj raspravi prije pocetka rasprave o glavnoj stvari, brzo i na prikladan nacin provjeriti tocnost naznacene vrijednosti.

Clanak 35.

Ako novcani iznos nije izrazen u konvertibilnoj marki, vec u drugoj valuti, vrijednost predmeta spora se utvrdjuje u konverti-bilnoj marki, po srednjem kursu odnosne valute i njemacke marke koji je utvrdila nadlezna financijska organizacija u vrijeme podnosenja tuzbe.

4. Sastav suda

Clanak 36.

Sudac pojedinac sudi sporove o imovinsko-pravnim zahtjevima, ako vrijednost predmeta spora ne premasuje 20.000 KM.
U postupku stranke se mogu sporazumjeti da imovinsko-pravne i radne sporove sudi sudac pojedinac, bez obzira na vrijednost predmeta spora.
Sudac pojedinac sudi sporove zbog smetanja posjeda.
Sudac pojedinac provodi postupak i donosi odluku u pred-metima pravne pomoci.

Clanak 37.

Sudsko vijece je sastavljeno od trojice sudaca.
Kad odlucuje o reviziji i zahtjevu za zastitu zakonitosti sudovi sude u vijecu sastavljenom od pet sudaca, ako zakonom nije drukcije odredjeno.

5. Mjesna nadleznost

a) Opca mjesna nadleznost

Clanak 38.

Ako zakonom nije odredjena iskljuciva mjesna nadleznost kojega drugog suda, za sudjenje je nadlezan sud koji je opce mjesno nadlezan za tuzenika.
U slucajevima predvidjenim u ovom zakonu, za sudjenje je, osim suda opce mjesne nadleznosti, nadlezan i drugi odredjeni sud.

Clanak 39.

Za sudjenje je opce mjesno nadlezan sud na cijem podrucju tuzenik ima prebivaliste.
Ako tuzenik nema prebivaliste ni u Federaciji niti u kojoj drugoj drzavi, opce mjesno je nadlezan sud na cijem podrucju tuzenik ima boraviste.
Ako tuzenik, pored prebivalista ima i boraviste u kojem drugom mjestu, a prema okolnostima moze se pretpostaviti da ce tu duze vrijeme boraviti, opce mjesno je nadlezan i sud boravista tuzenika.

Clanak 40.

Za sudjenje u sporovima protiv Federacije, kantona-zupanije, grada i opcine, opce mjesno je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi sjediste njihovog zakonodavnog tijela, odnosno vijeca.
Za sudjenje u sporovima protiv ostalih pravnih osoba, opce mjesno je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi njihovo sjediste.
U slucaju dvojbe, sjedistem ce se smatrati mjesto u kojem se nalaze njihovi organi upravljanja.

Clanak 41.

Za sudjenje u sporovima protiv drzavljanina Federacije i Bosne i Hercegovine koji stalno zivi u inozemstvu, kamo je upucen na sluzbu ili na rad od drzavnog organa ili pravne osobe, opce mjesno je nadlezan sud njegovog posljednjeg prebivalista u Federaciji. b) Posebna mjesna nadleznost Nadleznost za suparnicare

Clanak 42.

Ako je jednom tuzbom tuzeno vise osoba u svojstvu materi-jalnih suparnicara, a za njih ne postoji mjesna nadleznost istog suda, nadlezan je sud koji je mjesno nadlezan za jednog od tuzenika, a ako medju njima ima glavnih i sporednih obveznika, sud koji je mjesno nadlezan za kojeg od glavnih obveznika. Nadleznost u sporovima za zakonsko uzdrzavanje

Clanak 43.

Za sudjenje u sporovima za zakonsko uzdrzavanje, ako je tuzitelj osoba koja trazi uzdrzavanje, nadlezan je pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem podrucju tuzitelj ima prebi-valis te odnosno boraviste. Ako je u sporovima za zakonsko uzdrzavanje s medjunarod-nim elementom sud u Federaciji nadlezan zato sto tuzitelj ima prebivaliste u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem po-druc ju tuzitelj ima prebivaliste. Ako nadleznost suda u Federaciji u sporovima o zakonskom uzdrzavanju postoji zato sto tuzenik ima imovinu u Federaciji iz koje se moze naplatiti uzdrzavanje, mjesno je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi ta imovina. Nadleznost u sporovima za naknadu stete

Clanak 44.

Za sudjenje u sporovima o izvanugovornoj odgovornosti za stetu, osim suda opce mjesne nadleznosti, nadlezan je i sud na cijem je podrucju stetna radnja pocinjena ili sud na cijem je podrucju stetna posljedica nastupila. Ako je steta nastala zbog smrti ili teske tjelesne ozljede, nadlezan je, pored suda iz stavka 1. ovog clanka i sud na cijem podrucju tuzitelj ima prebivaliste, odnosno boraviste. Odredbe st. 1. i 2. ovog clanka primjenjivat ce se i u sporovima protiv drustava za osiguranje, radi naknade stete trecim osobama na temelju propisa o neposrednoj odgovornosti drustava osiguranja, a odredba stavka 1. ovog clanka i u sporovima o regresnim zahtjevima po osnovi naknade stete protiv regresnih duznika. Nadleznost u sporovima radi zastite prava na temelju jam-stva proizvodjaca

Clanak 45.

Za sudjenje u sporovima za zastitu prava na temelju pismenog jamstva protiv proizvodjaca koji je jamstvo dao nadlezan je, osim suda opce mjesne nadleznosti za tuzenika, i sud opce mjesne nadleznosti za prodavaca koji je pri prodaji stvari urucio kupcu pismeno jamstvo proizvodaca. Nadleznost u bracnim sporovima

Clanak 46.

Za sudjenje u sporovima radi utvrdjivanja postojanja ili nepos-tojanja braka, ponistaja braka ili rastave braka (bracni sporovi) nadlezan je, pored suda opce mjesne nadleznosti i sud na cijem su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebi-valis te. Ako je u bracnim sporovima sud u Federaciji nadlezan zato sto su bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivaliste u Federaciji, odnosno zato sto tuzitelj ima prebivaliste u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem su podrucju bracni drugovi imali posljednje zajednicko prebivaliste, odnosno sud na cijem po-druc ju tuzitelj ima prebivaliste.

Clanak 47.

Ako je u sporovima o imovinskim odnosima bracnih drugova sud u Federaciji nadlezan zato sto se imovina bracnih drugova nalazi u Federaciji ili zato sto tuzitelj u vrijeme podnosenja tuzbe ima prebivaliste ili boraviste u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem podrucju tuzitelj ima prebivalliste ili boraviste u vrijeme podnosenja tuzbe. Nadleznost u sporovima o utvrdjivanju ili osporavanju ocin-stva ili materinstva

Clanak 48.

U sporovima radi utvrdjivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva, dijete moze podici tuzbu bilo pred sudom opce mjesne nadleznosti bilo pred sudom na cijem podrucju ima prebivaliste odnosno boraviste. Ako je u sporovima radi utvrdjivanja ili osporavanja ocinstva ili materinstva sud u Federaciji nadlezan zato sto tuzitelj ima prebivaliste u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem po-druc ju tuzitelj ima prebivaliste. Nadleznost u sporovima o nekretninama i zbog smetanja posjeda

Clanak 49.

Za sudjenje u sporovima o pravu vlasnistva i o drugim stvarnim pravima na nekretninama, u sporovima zbog smetanja posjeda na nekretnini, te u sporovima iz zakupnih ili najamnih odnosa na nekretnini, ili iz ugovora o koristenju stana ili pos-lovnih prostorija, iskljucivo je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi nekretnina.
Ako nekretnina lezi na podrucju vise sudova, nadlezan je svaki od tih sudova.
Za sporove zbog smetanja posjeda na pokretnim stvarima nadlezan je, pored suda opce mjesne nadleznosti, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje.

Nadleznost u sporovima o zrakoplovu i brodu

Clanak 50.

Kad je za sudjenje u sporovima o pravu vlasnistva i drugim stvarnim pravima na zrakoplovima, odnosno brodovima, kao i sporovima iz zakupnih odnosa na zrakoplovu i brodu, nadlezan sud u Federaciji, iskljucivo je mjesno nadlezan sud na cijem se podrucju vodi registar u koji je zrakoplov, odnosno brod, upisan.
Kad je za sudjenje u sporovima zbog smetanja posjeda na brodovima, odnosno zrakoplovima iz stavka 1. ovog clanka nadlezan sud u Federaciji, mjesno je nadlezan, pored suda na cijem se podrucju vodi registar u koji je brod odnosno zrakoplov upisan, i sud na cijem se podrucju dogodilo smetanje.
Nadleznost za osobe koje nemaju opcu mjesnu nadleznost u Federaciji

Clanak 51.

Tuzba o imovinskopravnim zahtjevima protiv osobe koja nema opcu mjesnu nadleznost u Federaciji, moze se podnijeti svakome sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi kakva imovina te osobe ili predmet koji se tuzbom trazi.
Ako nadleznost suda u Federaciji postoji zato sto je obveza nastala za vrijeme boravka tuzenika u Federaciji, mjesno je nadlezan sud na cijem je podrucju obveza nastala.
U sporovima protiv osobe koja u Federaciji nema opcu mjesnu nadleznost, za obveze koje treba ispuniti u Federaciji, tuzba se moze podnijeti sudu na cijem podrucju tu obvezu treba ispuniti.
Nadleznost po mjestu u kome se nalazi poslovna jedinica pravne osobe

Clanak 52.

Za sudjenje u sporovima protiv pravne osobe koja ima poslovnu jedinicu izvan svog sjedista, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice, pored suda opce mjesne nadleznosti, nadlezan je i sud na cijem se podrucju ta poslovna jedinica nalazi.
Nadleznost po mjestu gdje se nalazi zastupnistvo strane osobe u Federaciji

Clanak 53.

U sporovima protiv fizicke ili pravne osobe koja ima sjediste u inozemstvu glede obveza koje su zasnovane u Federaciji ili im se u njoj ima udovoljiti, tuzba se moze podnijeti sudu u Federaciji na cijem se podrucju nalazi njezino stalno zastupnistvo za Bosnu i Hercegovinu, odnosno Federaciju ili sjediste organa kome je povjereno da obavlja njezine poslove.
Nadleznost za sporove iz odnosa s vojnim jedinicama

Clanak 54.

U sporovima protiv Federacije iz odnosa s vojnim jedinicama iskljucivo je nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi sjediste komande vojne jedinice.

Nadleznost u sporovima iz nasljednopravnih odnosa

Clanak 55.

Dok ostavinski postupak nije pravomocno zavrsen, za sudjenje u sporovima iz nasljednopravnih odnosa, te u sporovima o potrazivanjima vjerovnika prema ostavitelju, pored suda opce mjesne nadleznosti, mjesno je nadlezan i sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi ostavinski postupak.

Nadleznost za sporove u izvrsnom i stecajnom postupku

Clanak 56.

Za sudjenje u sporovima koji nastaju u tijeku i u povodu sudskog ili administrativnog izvrsnog postupka odnosno u tijeku i u povodu stecajnog postupka, mjesno je iskljucivo nadlezan sud na cijem se podrucju nalazi sud koji provodi izvrsni ili stecajni postupak odnosno sud na cijem se podrucju provodi administrativno izvrsenje.

Nadleznost po mjestu placanja

Clanak 57.

Za sudjenje u sporovima imatelja mjenice ili ceka protiv potpisnika, nadlezan je, pored suda opce mjesne nadleznosti, i sud mjesta placanja.

Nadleznost u sporovima iz radnih odnosa

Clanak 58.

Ako je u sporu iz radnog odnosa tuzitelj radnik, za sudjenje je nadlezan, pored suda koji je opce mjesno nadlezan za tuzenika, i sud na cijem se podrucju rad obavlja ili se obavljao, odnosno sud na cijem bi se podrucju rad morao obavljati, te sud na cijem je podrucju zasnovan radni odnos.

c) Odredjivanje mjesne nadleznosti od viseg suda

Clanak 59.

Ako nadlezni sud zbog izuzeca sudaca ne moze postupati, obavijestit ce o tome neposredno visi sud, koji ce odrediti da u tom predmetu postupa drugi stvarno nadlezni sud s njegova podrucja.

Clanak 60.

Kantonalni-zupanijski sud moze na prijedlog stranke ili nadleznog opcinskog suda odrediti da u pojedinom predmetu postupa drugi stvarno nadlezan opcinski sud s njegovog podrucja, ako je ocito da ce se tako lakse provesti postupak ili ako za to postoje drugi razlozi.
Vrhovni sud Federacije moze, na prijedlog stranke ili nadleznog suda, odrediti da u pojedinom predmetu postupa stvarno nadlezan sud u drugom kantonu-zupaniji, ako je ocito da ce se tako lakse provesti postupak ili ako za to postoje drugi vazni razlozi.

Clanak 61.

Ako je za sudjenje nadlezan sud u Federaciji, ali se prema odredbama ovog zakona ne moze utvrditi koji je sud mjesno nadlezan, Vrhovni sud Federacije ce, na prijedlog stranke, odrediti koji ce stvarno nadlezan sud biti mjesno nadlezan.

d) Sporazum o mjesnoj nadleznosti

Clanak 62.

Ako zakonom nije odredjena iskljuciva mjesna nadleznost nekog suda, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi sud koji nije mjesno nadlezan, uz uvjet da je taj sud stvarno nadlezan.
Ako je zakonom odredjeno da su za sudjenje u odredjenom sporu mjesno nadlezna dva ili vise sudova u Federaciji, stranke se mogu sporazumjeti da im u prvom stupnju sudi jedan od tih sudova ili neki drugi stvarno nadlezni sud.
Taj sporazum vazi samo ako je pismeno sastavljen i ako se tice odredjenog spora ili vise sporova koji svi proistjecu iz odredjenog pravnog odnosa.
Ispravu o sporazumu tuzitelj mora priloziti uz tuzbu.
Ako tuzba nije podnesena sudu na koji upucuje sporazum o mjesnoj nadleznosti tuzeni moze zahtijevati da se predmet ustupi tom sudu.
Zahtjev iz prethodnog stavka tuzeni mora podnijeti prije upustanja u raspravljanje o glavnoj stvari, uz prilaganje isprave o sporazumu.
Odredbe st. 5. i 6. ovog clanka sukladno ce se primjenjivati i kada se sud na koji upucuje sporazum o mjesnoj nadleznosti oglasio nenadleznim stoga sto isprava o sporazumu nije bila prilozena uz tuzbu.

III - IZUZECE

Clanak 63.

Sudac ne moze suditi:
1) ako je sam stranka, zakonski zastupnik ili punomocnik stranke, ako je sa strankom u odnosu suovlastenika, suob-veznika ili regresnog obveznika ili ako je u istom predmetu saslusan ili predlozen kao svjedok ili vjestak;
2) ako mu je stranka ili zakonski zastupnik ili punomocnik stranke srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobocnoj liniji do cetvrtog stupnja ili mu je bracni drug ili srodnik po tazbini do drugog stupnja, bez obzira na to je li brak prestao ili nije;
3) ako je staratelj, usvojitelj ili usvojenik stranke, njenog zakonskog zastupnika ili punomocnika;
4) ako je u istom predmetu sudjelovao u donosenju odluke nizeg suda ili drugog organa;
5) ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.
Odredba tocke 4. prethodnog stavka ne primjenjuju se kada se o pravnom lijeku odlucuje u sjednici svih sudaca.

Clanak 64.

Sudac cim sazna da postoji koji od razloga za izuzece iz clanka 63. toc. 1. do 4. ovog zakona, duzan je prekinuti svaki rad na tom predmetu i o tome obavijestiti predsjednika suda, koji ce mu odrediti zamjenika.
Ako je rijec o izuzecu predsjednika suda, on ce odrediti sebi zamjenika iz reda sudaca tog suda, a ako to nije moguce, postupit ce prema clanku 59. ovog zakona.
Ako sudac smatra da postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost (clanak 63. tocka 5), obavijestit ce o tome predsjednika suda, koji ce odluciti o izuzecu.
Do donosenja rjesenja predsjednika suda, sudac moze poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.

Clanak 65.

Izuzece mogu traziti i stranke.
Stranka je duzna podnijeti zahtjev za izuzece suca cim sazna da postoji razlog za izuzece, a najkasnije do zavrsetka rasprave pred prvostupanjskim sudom, a ako nije bilo rasprave - do donosenja odluke.
Zahtjev za izuzece suca viseg suda stranka moze staviti u pravnom lijeku ili odgovoru na pravni lijek, a ako se pred visim sudom odrzava rasprava - onda do zavrsetka rasprave.
Stranka je duzna u zahtjevu navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzece.

Clanak 66.

O zahtjevu stranke za izuzece suca odlucuje predsjednik suda.
Ako stranka trazi izuzece predsjednika suda, odluku o izuzecu donosi predsjednik neposredno viseg suda.
O zahtjevu stranaka za izuzece predsjednika Vrhovnog suda Federacije, odlucuje opca sjednica tog suda.
Prije donosenja rjesenja o izuzecu uzet ce se izjava od suca cije se izuzece trazi, a prema potrebi obavit ce se i drugi izvidjaj.
Protiv rjesenja kojim se zahtjev za izuzece prihvaca nije dopustena zalba, a protiv rjesenja kojim se zahtjev odbija nije dopustena posebna zalba.

Clanak 67.

Kad sudac sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzece, duzan je odmah obustaviti svaki rad na tom predmetu, a ako je u pitanju izuzece iz clanka 63. tocke 6. ovog zakona, moze, do donosenja rjesenja o zahtjevu za izuzece poduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odgode.

Clanak 68.

Odredbe ovog zakona o izuzecu sudaca, primjenjivat ce se na odgovarajuci nacin i na zapisnicare. O izuzecu zapisnicara odlucuje predsjednik vijeca, odnosno vijece.

IV - STRANKE I NJIHOVI ZAKONSKI ZASTUPNICI

Clanak 69.

Stranka u postupku moze biti svaka fizicka i pravna osoba.
Posebnim propisima odredjuje se tko moze biti stranka u postupku osim fizickih i pravnih osoba.
Parnicni sud moze, iznimno, s pravnim ucinkom u odredjenoj parnici, priznati svojstvo stranke i onim oblicima udruzivanja koji nemaju stranacku sposobnost prema odredbama st. 1. i 2. ovog clanka, ako utvrdi da, s obzirom na predmet spora, u biti udovoljavaju bitnim uvjetima za stjecanje stranacke sposobnosti, a osobito ako raspolazu imovinom na kojoj se moze provesti izvrsenje.
Protiv rjesenja iz stavka 3. ovog clanka kojim se priznaje svojstvo stranke u parnici nije dopustena posebna zalba.

Clanak 70.

Kad su ombudsman Federacije Ustavom Federacije i nadlezni tuzitelj zakonom ovlasceni da pokrenu parnicni postu-pak, oni mogu poduzimati radnje u postupku potrebne za ostvari-vanje ovih ovlasti.

Clanak 71.

Stranka koja je potpuno poslovno sposobna moze sama obavljati radnje u postupku (parnicna sposobnost). Punoljetna osoba kojoj je djelomicno ogranicena poslovna sposobnost parnicno je sposobna u granicama svoje poslovne sposobnosti.
Maloljetnik koji nije stekao potpunu poslovnu sposobnost parnicno je sposoban u granicama u kojima mu se priznaje poslovna sposobnost.

Clanak 72.

Stranku koja nema parnicnu sposobnost zastupa njezin zakonski zastupnik.
Zakonski zastupnik odredjuje se zakonom ili aktom nadleznoga drzavnog organa donesenim na temelju zakona.

Clanak 73.

Zakonski zastupnik moze u ime stranke poduzimati sve radnje u postupku, ali ako je za podnosenje ili povlacenje tuzbe, za priznanje odnosno za odricanje od tuzbenog zahtjeva, za zakljuc enje nagodbe ili za poduzimanje drugih radnji u postupku, u posebnim propisima odredjeno da zastupnik mora imati posebne ovlasti, on moze te radnje poduzimati samo ako ima takve ovlasti.
Osoba koja se pojavljuje kao zakonski zastupnik duzna je na zahtjev suda dokazati da je zakonski zastupnik.
Kad je za poduzimanje odredjenih radnji u postupku potrebno posebno ovlastenje, zakonski zastupnik duzan je dokazati da ima takvo ovlastenje.
Kad sud ustanovi da zakonski zastupnik osobe pod starateljstvom ne pokazuje potrebnu paznju u zastupanju, obavijestit ce o tome organ starateljstva.
Ako bi zbog propustanja zastupnika mogla nastati steta za osobu pod starateljstvom, sud ce zastati s postupkom i predloziti da se odredi drugi zakonski zastupnik.

Clanak 74.

U tijeku cijelog postupka sud ce, po sluzbenoj duznosti, paziti moze li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnicno sposobna, zastupa li parnicno nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebne ovlasti kad su one potrebne.

Clanak 75.

Kad sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao stranka ne moze biti stranka u postupku, a taj se nedostatak moze otkloniti, pozvat ce tuzitelja da izvrsi potrebne ispravke u tuzbi ili ce poduzeti druge mjere da bi se postupak mogao nastaviti s osobom koja moze biti stranka u postupku.
Isto tako, kad sud utvrdi da stranka nema zakonskog zastupnika ili da zakonski zastupnik nema posebne ovlasti kad su one potrebne, zatrazit ce da nadlezni organ starateljstva postavi staratelja parnicno nesposobnoj osobi, odnosno pozvat ce zakon-skog zastupnika da pribavi posebne ovlasti ili ce poduzeti druge mjere koje su potrebne da bi parnicno nesposobna strana bila pravilno zastupana.
Sud moze odrediti stranci rok za otklanjanje nedostataka iz st. 1. i 2. ovog clanka.
Dok se ne otklone ti nedostaci, mogu se u postupku poduzimati samo one radnje zbog cije bi odgode mogle nastati stetne posljedice za stranku.
Ako se navedeni nedostaci ne mogu otkloniti ili ako odredjeni rok bezuspjesno protekne, sud ce rjesenjem ukinuti radnje provedene u postupku ako su zahvacene tim nedostacima i odbaciti tuzbu ako su nedostaci takve prirode da sprjecavaju daljnje vodjenje parnice.
Protiv rjesenja kojim se naredjuju mjere za otklanjanje nedostataka nije dopustena zalba.

Clanak 76.

Ako se tijekom postupka pred prvostupanjskim sudom pokaze da bi redovan postupak oko postavljanja zakonskog zas-tupnika tuzeniku trajao dugo, tako da bi zbog toga za jednu ili obje stranke mogle nastati stetne posljedice, sud ce tuzeniku postaviti privremenog zastupika.
Uz uvjet iz stavka 1. ovog clanka, sud ce postaviti tuzeniku privremenog zastupnika osobito u ovim slucajevima:
1) ako tuzenik nije parnicno sposoban, a nema zakonskog zastupnika;
2) ako postoje protivni interesi tuzenika i njegova zakonskog zastupnika;
3) ako obje stranke imaju istoga zakonskog zastupnika;
4) ako je boraviste tuzenika nepoznato, a tuzenik nema punomocnika,
5) ako se tuzenik ili njegov zakonski zastupnik, koji nemaju punomocnika u Federaciji nalaze u inozemstvu, a dostava se nije mogla obaviti.
O postavljanju privremenog zastupnika sud ce bez odgodjenja obavijestiti organ starateljstva, a i stranke kad je to moguce.

Clanak 77.

Privremeni zastupnik ima u postupku za koji je postavljen sva prava i duznosti zakonskog zastupnika.
Ta prava i duznosti privremeni zastupnik obnasa sve dok se tuzenik ili njegov punomocnik ne pojavi pred sudom, odnosno dok organ starateljstva ne obavijesti sud da je postavio staratelja.

Clanak 78.

Ako je privremeni zastupnik postavljen tuzeniku iz razloga navedenih u clanku 76. stavak 2. toc. 4. i 5. ovog zakona, sud ce izdati oglas koji ce objaviti u "Sluzbenim novinama Federacije BiH", sluzbenom glasilu kantona-zupanije i na oglasnoj ploci suda, a prema potrebi i na drugi prikladan nacin.

Clanak 79.

Parnicna sposobnost drzavljanina Federacije procjenjuje se po zakonu Federacije, odnosno kantona-zupanije, koji je mjerodavan za utvrdjivanje njegove poslovne sposobnosti.
Drzavljanin Federacije koji nije parnicno sposoban po zakonu kantona-zupanije koji je mjerodavan za procjenjivanje njegove poslovne sposobnosti, a parnicno je sposoban po zakonu kantona-zupanije pred cijim se sudom provodi postupak, moze sam poduzimati radnje u postupku.
Njegov zakonski zastupnik moze poduzimati radnje u postupku samo dok taj drzavljanin ne izjavi da sam poduzima vodjenje parnice.
Parnicna sposobnost drzavljanina Republike Srpske u pos-tupku pred sudovima Federacije, procjenjuje se po zakonu Re-publike Srpske.

V - PUNOMOCNICI

Clanak 80.

Stranke mogu poduzimati radnje u postupku osobno ili preko punomocnika, ali sud moze pozvati stranku koja ima punomocnika da se pred sudom osobno izjasni o cinjenicama koje treba utvrditi u parnici.
Stranka koju zastupa punomocnik moze uvijek doci pred sud i davati izjave pored svog punomocnika.

Clanak 81.

Punomocnik moze biti svaka osoba koja je potpuno poslovno sposobna, osim osoba koje se bave nadripisarstvom. Ako se kao punomocnik pojavi osoba koja se bavi nadripis-arstvom, sud ce takvoj osobi uskratiti daljnje zastupanje i o tome odmah obavijestiti stranku.
Zalba protiv rjesenja o uskracivanju zastupanja ne zadrzava izvrsenje rjesenja.
Ako sud utvrdi da punomocnik koji nije odvjetnik nije sposoban obavljati tu duznost, on ce upozoriti stranku na stetne posljedice koje mogu nastati zbog nepravilnog zastupanja.

Clanak 82.

Radnje u postupku sto ih punomocnik poduzima u granicama punomoci imaju isti pravni ucinak kao da ih je poduzela sama stranka.

Clanak 83.

Stranka moze izmijeniti ili opozvati izjavu svog punomocnika na rocistu na kome je ta izjava dana.
Ako je punomocnik priznao koju cinjenicu na rocistu na kojem stranka nije bila nazocna ili je koju cinjenicu priznao u podnesku, a stranka to priznanje kasnije izmijeni ili opozove, sud ce cijeniti obje izjave prema clanku 204 . stavku 2. ovog zakona.

Clanak 84.

Opseg punomoci odredjuje stranka. Stranka moze ovlastiti punomocnika da poduzima samo odredjene radnje ili da poduzima sve radnje u postupku.

Clanak 85.

Ako je stranka izdala odvjetniku punomoc za vodjenje parnice, a nije poblize odredila ovlasti u punomoci, odvjetnik je ovlasten na temelju takve punomoci:
1) obavljati sve radnje u postupku, a osobito podnijeti tuzbu, povuci je, priznati tuzbeni zahtjev ili se odreci tuzbenog zahtjeva, zakljuciti nagodbu, podnijeti pravni lijek i odreci se ili odustati od njega, te zahtijevati izdavanje privremenih mjera osiguranja;
2) stavljati zahtjev za izvrsenje ili osiguranje i poduzimati potrebne radnje u postupku, u povodu takvog zahtjeva;
3) od protivne stranke primiti dosudjene troskove;
4) punomoc prenijeti na drugog odvjetnika ili ovlastiti drugog odvjetnika na poduzimanje samo pojedinih radnji u postupku.
Za podnosenje prijedloga za ponavljanje postupka odvjetniku je potrebna posebna punomoc, ako je od pravomocnosti odluke proteklo vise od sest mjeseci.
Odvjetnika moze zamjenjivati odvjetnicki vjezbenik koji je kod njega uposlen, i to samo pred sudom prvog stupnja.

Clanak 86.

Ako stranka u punomoci nije poblize odredila ovlasti punomocnika, punomocnik koji nije odvjetnik moze, na temelju takve punomoci, obavljati sve radnje u postupku, ali mu je uvijek potrebno izricito ovlastenje za povlacenje tuzbe, za priznanje ili za odricanje od tuzbenog zahtjeva, za zakljucenje nagodbe, za odricanje ili odustanak od pravnog lijeka i za prenosenje punomoci na drugu osobu te za podnosenje izvanrednih pravnih lijekova.

Clanak 87.

Stranka izdaje punomoc pismeno ili usmeno na zapisnik kod suda.
Stranka koja nije pismena ili nije u stanju potpisati se stavit ce na pismenu punomoc umjesto potpisa otisak kaziprsta. Ako se u tom slucaju punomoc izdaje osobi koja nije odvjetnik, potrebna je nazocnost dvojice svjedoka koji ce se potpisati na punomoci.
Ako posumnja u istinitost pismene punomoci, sud moze rjesenjem odrediti da se podnese ovjerena punomoc.
Protiv tog rjesenja nije dopustena zalba.

Clanak 88.

Punomocnik je duzan pri prvoj radnji u postupku podnijeti punomoc.
Sud moze dopustiti da radnje u postupku za stranku privremeno obavi osoba koja nije podnijela punomoc, ali ce istodobno narediti toj osobi da naknadno u odredjenom roku podnese punomoc ili odobrenje stranke za obavljanje parnicne radnje.
Dok ne protekne rok za podnosenje punomoci, sud ce odgoditi donosenje odluke.
Ako taj rok bezuspjesno protekne, sud ce nastaviti postupak, ne uzimajuci u obzir radnje sto ih je obavila osoba bez punomoci.
Sud je duzan tijekom cijelog postupka paziti je li osoba koja se pojavljuje kao punomocnik ovlastena za zastupanje.
Ako sud utvrdi da osoba koja se pojavljuje kao punomocnik nije ovlastena za zastupanje, ukinut ce parnicne radnje sto ih je ta osoba poduzela ako te radnje nije stranka naknadno odobrila.

Clanak 89.

Stranka moze punomoc u svako vrijeme opozvati, a punomocnik je moze u svako vrijeme otkazati.
Opozivanje odnosno otkaz punomoci, mora se priopciti sudu pred kojim se vodi postupak pismeno ili usmeno na zapisnik. Opozivanje odnosno otkaz punomoci, vazi za protivnu stranku od trenutka kad joj je priopcen.
Poslije otkaza punomoci punomocnik je duzan jos mjesec dana obavljati radnje za osobu koja mu je izdala punomoc ako je potrebno da od nje otkloni kakvu stetu koja bi u to vrijeme mogla nastati.

Clanak 90.

Ako je punomocniku data ovlast da moze obavljati sve radnje u postupku, a stranka, odnosno njezin zakonski zastupnik umre ili postane poslovno nesposoban, ili ako zakonski zastupnik bude razrijesen duznosti, punomocnik je ovlasten i nadalje poduzimati radnje u postupku, ali nasljednik, odnosno novi zakonski zastupnik, moze opozvati punomoc.
U slucajevima navedenim u stavku 1. ovog clanka punomocniku koji nije odvjetnik uvijek prestaju ovlasti koje se u punomoci moraju izricito navesti (clanak 86).

Clanak 91.

Prestankom pravne osobe prestaje i punomoc koju je ona izdala.
U slucaju stecaja punomoc koju je izdao stecajni duznik prestaje kad prema vazecim propisima nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka.
Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovog clanka, punomocnik je duzan jos mjesec dana obavljati radnje u postupku ako je potre-bno da od stranke otkloni stetu.

VI - JEZIK U POSTUPKU

Clanak 92.

Stranke i drugi sudionici u postupku imaju pravo pri sudjelovanju na rocistima i pri usmenom poduzimanju drugih procesnih radnji pred sudom upotrebljavati svoj jezik.
Ako se postupak ne vodi na jeziku stranke, odnosno drugih sudionika u postupku, sud je duzan osigurati usmeno prevodjenje na njihov jezik onoga sto se na rocistu iznosi, te usmeno prevodjenje isprava koje se na rocistu koriste radi dokazivanja.
Stranke i drugi sudionici u postupku poucit ce se o pravu da usmeni postupak pred sudom prate na svom jeziku uz pomoc tumaca.
One se mogu odreci prava na prevodjenje, ako izjave da znaju jezik na kojem se vodi postupak.
U zapisniku ce se zabiljeziti da im je data pouka, te unijeti izjave stranaka, odnosno sudionika u svezi s datom poukom.
Prevodjenje obavljaju (prevoditelji) tumaci.
Troskovi prevodjenja padaju na teret sredstava suda.

Clanak 93.

Pozivi, odluke i druga sudska pismena upucuju se strankama i drugim sudionicima u postupku na jeziku koji je u sluzbenoj uporabi u sudu, suglasno odredbi clanka 6. ovog zakona.

Clanak 94.

Stranke i drugi sudionici u postupku upucuju sudu svoje tuzbe, zalbe i druge podneske na jeziku koji je u sluzbenoj uporabi u sudu.

VII - PODNESCI

Clanak 95.

Tuzba, odgovor na tuzbu, pravni lijekovi i druge izjave, prijedlozi i saopcenja koji se daju izvan rasprave podnose se pismeno (podnesci).
Uvjet pismene forme ispunjavaju i podnesci upuceni brzojavom.
Ovakvi podnesci se smatraju potpisanim, ako je u njima oznacen posiljatelj.
Podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadrzavati sve ono sto je potrebno da bi se u svezi s njima moglo postupiti.
Osobito trebaju sadrzati: oznaku suda, ime, zanimanje i prebivaliste odnosno boraviste stranaka, njihovih zakonskih zastupnika u punomocnika, ako ih imaju, premdet spora, sadrzaj izjave i potpis podnositelja.
Ako izjava sadrzi kakav zahtjev, stranka treba da u podnesku navede cinjenice na kojima temelji zahtjev i dokaze kad je to potrebno.
Izjava koja se daju podneskom moze se, umjesto podneskom, dati usmeno na zapisnik kod parnicnog suda.

Clanak 96.

Podnesci koje treba dostaviti protivnoj stranci predaju se sudu u dostatnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.
Tako treba postupiti i kad se uz podnesak podnose prilozi.
Ako je na protivnoj strani vise osoba koje imaju zajednickoga zakonskog zastupnika ili punomocnika, mogu se, za sve te osobe podnesci i prilozi predavati u jednom primjerku.

Clanak 97.

Isprave koje se prilazu podnesku podnose se u izvorniku ili u prijepisu.
Ako stranka prilozi ispravu u izvorniku, sud ce takvu ispravu zadrzati, a protivnoj stranci dopustiti da je razgleda.
Kad prestane potreba da se takva isprava drzi u sudu, vratit ce se podnositelju na njegov zahtjev, ali sud moze traziti od podnositelja da spisima prilozi prijepis isprave.
Ako je isprava prilozena u prijepisu, sud ce na zahtjev protivne stranke pozvati podnositelja da podnese sudu ispravu u izvorniku, a protivnoj stranci dopustiti da je pregleda.
Kad je to potrebno, sud ce odrediti rok u kojem se isprava ima predati odnosno pregledati.
Protiv tih rjesenja nije dopustena zalba.

Clanak 98.

Ako je podnesak nerazumljiv ili ne sadrzi sve sto je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, sud ce podnositelja pouciti i pomoci mu da podnesak ispravi odnosno dopuni i u tu svrhu moze ga pozvati u sud ili mu vratiti podnesak radi ispravka.
Kad sud vrati podnesak podnositelju radi ispravka ili dopune, odredit ce rok za ponovno podnosenje podneska.
Ako podnesak vezan za rok bude ispravljen odnosno dopunjen i predan sudu u roku odredjenom za dopunu ili ispravak, smatrat ce se da je podnesen sudu onog dana kad je prvi put bio podnesen.
Smatrat ce se da je podnesak povucen ako ne bude vracen sudu u odredjenom roku, a ako bude vracen bez ispravka, odnosno dopune, odbacit ce se.
Ako rokovi ili prilozi nisu podneseni u dostatnom broju primjeraka, sud ce pozvati podnositelja da ih u odredjenom roku podnese.
Ako podnositelj ne postupi po tom nalogu, sud ce podnesak odbaciti.
Iznimno, sud moze odrediti da se podnesci i prilozi prepisu na trosak stranke.

Clanak 99.

Novcanom kaznom do 300 konvertibilnih maraka sud ce kazniti osobu koja u podnesku vrijedja sud, stranku ili drugog sudionika u postupku.
Izrecena kazna prema stavku 1. ovog clana ne utjece na izricanje kazne za krivicno djelo.
Ako osoba koja je novcano kaznjena ne plati tu kaznu u odredjenom roku, ona ce se zamijeniti zatvorom, cije trajanje odmjerava sud razmjerno visini izrecene kazne, ali koji ne moze biti dulji od deset dana.
Odredba stavka 3. ovog clanka primijenit ce se u svim slucajevima kad sud sukladno ovom zakonu izrice novcanu kaznu (cl. 229, 236, 296. i 298).

VIII - ROKOVI I ROCISTA

1. Rokovi

Clanak 100.

Ako rokovi nisu odredjeni zakonom, odredjuje ih sud s obzirom na okolnosti slucaja.
Rok koji sud odredi moze se produljiti na prijedlog zainteresirane osobe ako za to postoje opravdani razlozi.
Prijedlog za produzenje roka se mora podnijeti prije proteka roka cije se produljenje trazi.
Protiv rjesenja o produljenju roka nije dopustena zalba.

Clanak 101.

Rokovi se racunaju na dane, mjesece i godine.
Ako je rok odredjen na dane, u rok se ne uracunava dan kad je dostava ili priopcenje obavljeno, odnosno dan u koji pada dogadjaj otkad treba racunati trajanje roka, vec se za pocetak roka uzima prvi iduci dan.
Rokovi odredjeni na mjesece odnosno na godine zavrsavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine, koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoceo.
Ako nema tog dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrsava posljednjeg dana tog mjeseca.
Ako posljednji dan roka pada na drzavni praznik, ili u nedjelju ili u koji drugi dan kad sud ne radi, rok istjece protekom prvoga iduceg radnog dana.

Clanak 102.

Kad je podnesak vezan za rok, smatra se da je podnesen u roku ako je prije nego sto rok protekne predan nadleznom sudu.
Ako je podnesak upucen preko poste preporucenom posiljkom ili telegrafski, dan predaje posti smatra se danom predaje sudu kojemu je upucen.
Ako je podnesak upucen telegrafski, a ne sadrzi sve sto je potrebno da bi se po njemu moglo postupiti, smatrat ce se da je dan u roku ako uredan podnesak naknadno bude predat sudu ili bude upucen sudu preporucenom posiljkom u roku od tri dana od dana predaje brzojava posti.
Za osobe koje se nalaze na obveznoj vojnoj sluzbi u vojsci Federacije dan predaje podneska vojnoj jedinici odnosno vojnoj ustanovi ili stabu smatra se danom predaje sudu.
Odredba stavka 4. ovog clanka odnosi se i na ostale osobe koje se nalaze u sluzbi u vojnim jedinicama odnosno vojnim ustanovama ili stabovima vojske Federacije u mjestima u kojima ne postoji redovna posta.
Za osobe lisene slobode dan predaje podneska upravi zatvora, odnosno ustanove i za izvrsenje krivicnih i prekrsajnih sankcija, smatra se danom predaje sudu.
Ako je podnesak koji je vezan za rok predan ili upucen nenadleznom sudu prije proteka roka, a stigne nadleznom sudu nakon proteka roka, smatrat ce se da je na vrijeme podnesen ako se njegovo podnosenje nenadleznom sudu moze pripisati neznanju ili ocitoj pogresci podnositelja.
Odredbe st. 1. do 7. ovog clanka primjenjuju se i na rok u kojem se prema posebnim propisima mora podici tuzba, te i na rok zastare potrazivanja ili kakva drugog prava.

2. R o c i s t a

Clanak 103.

Rociste odredjuje sud kad je to zakonom propisano ili kad to zahtijevaju potrebe postupka.
Protiv rjesenja o odredjivanju rocista nije dopustena zalba.
Sud ce na rociste pravovremeno pozvati stranke i ostale osobe cija se nazocnost smatra potrebnom.
Uz poziv ce se stranci dostaviti podnesak koji je dao povod za odredjivanje rocista, a u pozivu ce se naznaciti mjesto, prostorija i vrijeme odrzavanja rocista.
Ako se uz poziv ne dostavlja podnesak, u pozivu ce se navesti stranke, predmet spora te radnja koja ce se na rocistu obaviti.
Sud ce u pozivu osobito upozoriti na zakonske posljedice izostanka s rocista.

Clanak 104.

Rociste se, u pravilu, odrzava u sudskoj zgradi.
Sud moze odluciti da se rociste odrzi izvan sudske zgrade kad ustanovi da je to nuzno ili da ce se na taj nacin ustedjeti u vremenu ili u troskovima postupka.
Protiv takva rjesenja nije dopustena zalba.

Clanak 105.

Sud moze rociste odgoditi kad je to potrebno radi izvodjenja dokaza ili kad za to postoje drugi opravdani razlozi.
Kad se rociste odgodi, sud ce po mogucnosti nazocnima odmah priopciti mjesto i vrijeme novog rocista.
Protiv rjesenja o odgodi rocista nije dopustena zalba.

3. Povrat u prijasnje stanje

Clanak 106.

Ako stranka propusti rociste ili rok za poduzimanje kakve radnje u postupku i zbog toga izgubi pravo na poduzimanje te radnje, sud ce toj stranci na njezin prijedlog dopustiti da naknadno obavi tu radnju (povrat u prijasnje stanje) ako ocijeni da postoje opravdani razlozi za propustanje.
Kad se dopusti povrat u prijasnje stanje, parnica se vraca u ono stanje u kojem se nalazila prije propustanja i ukidaju se sve odluke koje je sud zbog propustanja donio.

Clanak 107.

Prijedlog za povrat u prijasnje stanje podnosi se sudu kod kojega je trebalo obaviti propustenu radnju.
Prijedlog se mora podnijeti u roku od petnaest dana, racunajuci od dana kad je prestao razlog koji je uzrokovao propustanje, a ako je stranka tek kasnije saznala za propustanje -od dana kad je za to saznala.
Nakon proteka tri mjeseca od dana propustanja ne moze se traziti povrat u prijasnje stanje.
Ako se povrat u prijasnje stanje predlaze zbog propustanja roka, predlagatelj je duzan istodobno s podnosenjem prijedloga obaviti i propustenu radnju.

Clanak 108.

Ne moze se zahtijevati povrat u prijasnje stanje ako je propusten rok za stavljanje prijedloga da se dopusti povrat u prijasnje stanje ili ako je propusteno rociste odredjeno u povodu prijedloga za povrat u prijasnje stanje.

Clanak 109.

Prijedlog za povrat u prijasnje stanje, u pravilu, ne utjece na tijek parnice, ali sud moze odluciti da se postupak prekine do pravomocnosti rjesenja o prijedlogu.
Ako je sud donio odluku da se postupak prekine, a pred visim je sudom u tijeku postupak u povodu zalbe, obavijestit ce se visi sud o toj odluci.

Clanak 110.

Nepravodobne i nedopustene prijedloge za povrat u prijasnje stanje odbacit ce predsjednik vijeca rjesenjem.
U svezi s prijedlogom za povrat u prijasnje stanje sud ce zakazati rociste, osim ako su cinjenice na kojima se prijedlog temelji opcepoznate.

Clanak 111.

Protiv rjesenja kojim se prihvaca prijedlog za povrat u prijasnje stanje nije dopustena zalba, osim ako je prijedlog pri-hvac en protivno clanku 108. ovog zakona ili prijedlog koji je nepravodobno podnesen.

IX - ZAPISNICI

Clanak 112.

Zapisnik se sastavlja o radnjama poduzetim na rocistu.
Zapisnik se sastavlja i o vaznijim izjavama ili priopcenjima koje stranke ili drugi sudionici daju izvan rocista.
O manje vaznim izjavama ili priopcenjima nece se sastavljati zapisnik, nego ce se samo staviti sluzbena biljeska u spisu.
Zapisnik pise zapisnicar.

Clanak 113.

U zapisnik se unosi: naziv i sastav suda, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad se obavlja radnja, naznaka predmeta spora i imena nazocnih stranaka, odnosno trecih osoba, i njihovih zakonskih zastupnika odnosno punomocnika.
Zapisnik treba da sadrzava bitne podatke o sadrzaju poduzete radnje.
U zapisnik o glavnoj raspravi, osobito ce se unijeti: je li rasprava bila javna ili je javnost bila iskljucena, sadrzaj izjava stranaka, njihovi prijedlozi, dokazi koje su ponudile, dokazi koji su izvedeni, uz navodenje sadrzaja iskaza svjedoka i vjestaka te odluke suda donesene na rocistu, odnosno, nakon zakljucenja glavne rasprave.

Clanak 114.

Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nista brisati, dodati ili mijenjati.
Prekrizena mjesta moraju ostati citljiva.

Clanak 115.

Zapisnik se sastavlja tako da predsjednik vijeca kazuje glasno zapisnicaru sto ce unijeti u zapisnik.
Stranke imaju pravo procitati zapisnik ili zahtijevati da im se procita te staviti svoje prigovore na sadrzaj zapisnika.
To pravo imaju i druge osobe cija je izjava unesena u zapisnik, ali samo u svezi s onim dijelom zapisnika koji sadrzi njihovu izjavu.
Ispravci ili dodaci u pogledu sadrzaja zapisnika koje treba provesti u povodu prigovora stranaka ili drugih osoba ili po sluzbenoj duznosti unijet ce se na kraju zapisnika.
Na zahtjev tih osoba unijet ce se i prigovori koji nisu prihvaceni.

Clanak 116.

Zapisnik potpisuju predsjednik vijeca, zapisnicar, stranke, odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici i tumac.
Svjedok i vjestak potpisuju svoj iskaz na zapisniku kad se oni saslusavaju pred zamoljenim sucem ili predsjednikom vijeca.
Nepismena osoba ili osoba koja se ne moze potpisati stavit ce na zapisnik otisak kaziprsta, a zapisnicar ce ispod otiska upisati njezino ime i prezime.
Ako se koja stranka, njezin zakonski zastupnik ili punomocnik, svjedok ili vjestak udalji prije potpisivanja zapisnika ili ne zeli potpisati zapisnik, zabiljezit ce se to u zapisnik i navesti razlog koji je iznesen.

Clanak 117.

O vijecanju i glasovanju sastavlja se poseban zapisnik.
Ako je kod viseg suda u postupku u vezi s pravnim lijekom odluka donesena jednoglasno, nece se sastaviti zapisnik, nego ce se na izvorniku odluke staviti biljeska o vijecanju i glasovanju.
Zapisnik o vijecanju i glasovanju sadrzi tijek glasovanja i odluku koja je donesena.
Odvojena misljenja prikljucuju se zapisniku o vijecanju i glasovanju ako nisu unesena u sam zapisnik.
Zapisnik potpisuju svi clanovi vijeca i zapisnicar.
Zapisnik o vijecanju i glasovanju zatvorit ce se u poseban omot.
Taj zapisnik moze razgledati samo visi sud kad rjesava o pravnom lijeku i u tom slucaju zapisnik ce se ponovno zatvoriti u poseban omot i na omotu naznaciti da je zapisnik razgledan.
Biljesku o glasovanju potpisuju svi clanovi vijeca.

X - DONOSENJE ODLUKE

Clanak 118.

Sud donosi odluke u obliku presude ili rjesenja.
O tuzbenom zahtjevu sud odlucuje presudom, a u postupku zbog smetanja posjeda rjesenjem.
Kad ne odlucuje presudom, sud odlucuje rjesenjem.
U postupku izdavanja platnog naloga rjesenje kojim se prihvaca tuzbeni zahtjev donosi se u obliku platnog naloga.
Odluka o troskovima u presudi smatra se rjesenjem.

Clanak 119.

Odluke vijeca donose se nakon vijecanja glasovanjem.
U prostoriji u kojoj se vijeca i glasa mogu biti nazocni samo clanovi vijeca i zapisnicar.
Kad treba donijeti odluku o jednostavnijim pitanjima, vijece moze odluku donijeti i u samom zasjedanju.

Clanak 120.

Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjem i glasovanjem i glasa posljednji.
On se brine da se o svim pitanjima svestrano i potpuno raspravlja.
Za svaku odluku vijeca potrebna je vecina glasova.
Clanovi vijeca ne mogu odbiti da glasuju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeca.
Clan vijeca koji je pri glasovanju o kojem ranijem pitanju ostao u manjini ne moze se suzdrzati od glasovanja o pitanju o kojem se ima kasnije odluciti.
Ako se u vezi s pojedinim pitanjima o kojima se odlucuje glasovi podijele na vise razlicitih misljenja, tako da nijedno od njih nema vecinu, razdvojit ce se pitanja i glasovanje ce se ponavljati sve dok se ne postigne vecina.
Ako se u pogledu visine novcane svote ili kolicine glasovi podijele na vise od dva misljenja, ponovno ce se raspravljati o razlozima za svako misljenje; pa ako se i nakon toga ne moze postici vecina, glasovi dati za najvecu novcanu svotu ili kolicinu dodat ce se glasovima datim za najblizu manju novcanu svotu ili kolicinu dok se ne postigne vecina.

Clanak 121.

Prije odlucivanja o glavnoj stvari sud odlucuje je li potrebno dopuniti postupak te o drugim prethodnim pitanjima.
Ako pri rjesavanju o glavnoj stvari treba odluciti o vise zahtjeva, glasovat ce se o svakom zahtjevu posebno.

XI - DOSTAVA PISMENA I RAZMATRANJE SPISA

1. Nacin dostave pismena

Clanak 122.

Pismena se dostavljaju, u pravilu, preko poste, a mogu se dostavljati preko odredjenog radnika suda, preko nadlezne sluzbe opcine ili neposredno u sudu.

Clanak 123.

Dostava drzavnim organima i pravnim osobama obavlja se predajom pismena osobi ovlastenoj za primanje pismena ili radniku koji se zatekne u uredu, odnosno poslovnoj prostoriji.
Dostava pravnoj osobi moze se obaviti i putem njene poslovne jedinice, ako spor proizlazi iz pravnog odnosa te jedinice.
Kad pismeno treba dostaviti tuzitelju ili pravobranitelju ili ombudsmanu, dostava se obavlja predajom pismena njegovoj pisarnici, odnosno sluzbi za primanje pismena.
Danom dostave smatra se dan predaje pismena pisarnici, odnosno ovlastenoj sluzbi.
Dostava prema odredbama st. 1. i 2. ovog clanka obavlja se i kad su stranke, navedene u tom stavku, za svog punomocnika odredile osobu koja je njihov radnik.

Clanak 124.

Vojnim osobama, radnicima policije, radnicima kopnenog, rijecnog, pomorskog i zracnog prometa poziv se dostavlja preko njihovog zapovjednistva, odnosno neposrednog starjesine, a prema potrebi, mogu im se na taj nacin dostavljati i ostala pismena.

Clanak 125.

Kad dostavu treba obaviti osobama ili ustanovama u inozemstvu ili strancima koji uzivaju pravo imuniteta, dostava ce se obaviti diplomatskim putem, ako u medjunarodnom ugovoru ili u ovom zakonu nije sto drugo odredjeno.
Ako se dostava pismena ima obaviti drzavljanima Bosne i Hercegovine u inozemstvu, to se moze uciniti preko nadleznog konzularnog odnosno diplomatskog predstavnistva Bosne i Hercegovine u toj drzavi putem organa uprave nadleznog za inozemne poslove Bosne i Hercegovine.

Clanak 126.

Dostava pravnoj osobi koja ima sjediste u inozemstvu, moze se obaviti i putem njenog zastupnistva, odnosno predstavnistva u Federaciji.

Clanak 127.

Osobama lisenim slobode dostava se obavlja preko uprave zatvora, odnosno uprave ustanove za izvrsenje krivicnih i prekrsajnih sankcija.

Clanak 128.

Kad stranka ima zakonskog zastupnik, odnosno punomocnika, dostava se obavlja zakonskom zastupniku odnosno punomocniku, ako u ovom zakonu nije sto drugo odredjeno.
Ako stranka ima vise zakonskih zastupnika, odnosno punomocnika, dovoljno je dostavu obaviti jednom od njih.

Clanak 129.

Dostava odvjetniku kao punomocniku moze se obaviti i predajom pismena njegovu namjesteniku u odvjetnickom uredu.

Clanak 130.

Dostava se obavlja radnim danom, i to danju, u stanu ili na radnom mjestu osobe kojoj se dostava ima obaviti ili u sudu kad se ta osoba tamo zatekne.
Dostava se moze obaviti i u drugo vrijeme i na drugom mjestu, po pristanku osobe kojoj se dostava ima obaviti ili na temelju posebne odluke suda koju je dostavljac duzan na zahtjev pokazati.
Odredba da se dostava obavlja samo radnim danom ne vazi za dostavu postom.

Clanak 131.

Ako se osoba kojoj se pismeno ima dostaviti ne zatekne u svom stanu, dostava se obavlja predajom pismena kome od njezinih odraslih clanova domacinstva, koji je duzan primiti pismeno.
Ako se oni ne zateknu u stanu, pismeno ce se predati kucepazitelju ili susjedu, ako oni na to pristanu.
Ako se dostava obavlja na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta se osoba tu ne zatekne, dostava se moze obaviti osobi koja na istom mjestu radi, ako ona pristane da primi pismeno.
Predaja pismena drugoj osobi nije dopustena ako ona sud-jeluje u parnici kao protivnik osobe kojoj se dostava ima obaviti.

Clanak 132.

Tuzba, platni nalog, izvanredni pravni lijek, presuda i rjesenje protiv kojih je dopustena posebna zalba dostavit ce se osobno stranci odnosno njezinu zakonskom zastupniku odnosno punomocniku.
Ostala pismena dostavit ce se osobno kad je to ovim zakonom izricito odredjeno ili kad sud smatra da je zbog prilozenih isprava u izvorniku ili iz kojeg drugog razloga potrebna veca opreznost.
Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostava ima obaviti, dostavljac ce se obavijestiti kad bi i na kojem mjestu mogao tu osobu zateci i ostaviti joj kod jedne od osoba navedenih u clanku 131. st. 1. i 2. ovog zakona pismenu obavijest da radi primanja pismena bude u odredjeni dan i sat u svom stanu odnosno na svome radnom mjestu.
Ako i nakon toga dostavljac ne zatekne osobu kojoj se pismeno ima dostaviti, postupit ce se prema odredbama clanka 131. ovog zakona, i time se smatra da je dostava obavljena.
Ako pismeno iz stavka 1. ovog clanka treba dostaviti drzavnim organima i pravnim osobama, dostava se obavlja prema odredbama clanka 123. ovog zakona.

Clanak 133.

Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj osobe navedene u clanku 131. st. 1. i 2. ovog zakona ne mogu pismeno na vrijeme predati, vratit ce se pismeno sudu uz naznaku gdje se odsutni nalazi.

2. Odbijanje primitka pismena

Clanak 134.

Kad osoba kojoj je pismeno upuceno, odnosno odrasli clan njezina domacinstva, odnosno ovlastena osoba ili radnik drzavnog organa i pravne osobe bez zakonitog razloga odbije da primi pismeno, dostavljac ce ga ostaviti u stanu ili u prostorijama gdje ta osoba radi ili ce pismeno pribiti (nalijepiti) na vrata stana ili prostorije.
Na dostavnici ce zabiljeziti dan, sat i razlog odbijanja primitka, a i mjesto gdje je pismeno ostavljeno, i time se smatra da je dostava obavljena.

3. Promjena adrese

Clanak 135.

Kad stranka ili njezin zakonski zastupnik do dostave drugostupanjske odluke kojom se postupak zavrsava promijene adresu, duzni su o tome odmah obavijestiti sud.
Ako oni to ne ucine, a dostavljac ne moze saznati u koje su se mjesto, odnosno stan odselili, sud ce odrediti da se sve daljnje dostave u parnici za tu stranku obavljaju stavljanjem pismena na oglasnu plocu suda.
Dostava se smatra obavljenom nakon proteka osam dana od dana stavljanja pismena na oglasnu plocu suda.
Kad punomocnik, odnosno punomocnik za primanje pis-mena do dostave drugostupanjske odluke kojom se postupak zavrsava promijeni adresu, a ne obavijesti o tome sud, dostava ce se obaviti kao da punomocnik nije ni postavljen.

4. Punomocnik za primanje pismena

Clanak 136.

Stranku ili njenog zakonskog zastupnika koji se nalaze u inozemstvu, a nemaju punomocnika u Federaciji, pozvat ce sud da u primjerenom roku postave punomocnika za primanje pis-mena u Federaciji.
Ako stranka ili njen zakonski zastupnik ne postave takva punomocnika, sud ce stranci na njezin trosak postaviti privremenog zastupnika ovlastenog za primanje pismena i o tome obavijestiti stranku, odnosno njezina zakonskog zastupnika.

Clanak 137.

Ako vise osoba zajednicki tuze, a nemaju zajednickoga zakonskog zastupnika odnosno punomocnika, sud ih moze pozvati da u odredjenom roku imenuju zajednickog punomocnika za primanje pismena.
Istodobno sud ce obavijestiti tuzitelje koga ce od njih smatrati zajednickim punomocnikom za primanje pismena ako oni sami ne imenuju takva punomocnika.
Odredbe stavka 1. ovog clanka primjenjivat ce se i kad je vise osoba tuzeno kao jedinstveni suparnicari.

5. Utvrdjivanje adrese

Clanak 138.

Ako stranka ne moze sama saznati adresu osobe kojoj pismeno treba dostaviti, sud ce nastojati od nadleznog organa uprave ili na drugi nacin dobiti potrebne podatke.

6. Dostavnica

Clanak 139.

Potvrdu o obavljenoj dostavi (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavljac.
Primatelj ce na dostavnici slovima sam napisati dan primitka.
Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju potpisati se, dostavljac ce ispisati njegovo ime i prezime i slovima dan primitka te staviti napomenu zasto primatelj nije stavio svoj potpis.
Ako primatelj odbije potpisati dostavnicu, dostavljac ce to zabiljeziti na dostavnici i ispisati slovima dan predaje i time se smatra da je dostava obavljena.
Ako je dostava obavljena prema odredbi clanka 132. stavka 2. ovog zakona, na dostavnici ce se pored potvrde o primitku pismena naznaciti da je prethodila pismena obavijest.
Kad je prema odredbama ovog zakona pismeno predano drugoj osobi, a ne onoj kojoj se pismeno imalo dostaviti, na dostavnici ce dostavljac naznaciti odnos tih dviju osoba.
Ako je na dostavnici netocno naznacen datum dostave, smatrat ce se da je dostava obavljena onog dana kad je pismeno predato.
Ako je dostavnica nestala, dostava se moze dokazivati i na drugi nacin.

7. Razmatranje i prepisivanje spisa

Clanak 140.

Stranke imaju pravo razmotriti i prepisivati spise parnice u kojoj sudjeluju.
Ostalim osobama koje imaju opravdan interes moze se dopustiti razmatranje i prepisivanje pojedinih spisa.
Kad je postupak u tijeku, dozvolu daje predsjednik vijeca; a kad je postupak zavrsen - predsjednik suda, odnosno radnik u sudu koga on odredi.

XII - TROSKOVI POSTUPKA

1. Parnicni troskovi

Clanak 141.

Parnicne troskove cine izdaci ucinjeni u tijeku ili u povodu postupka.
Parnicni troskovi obuhvacaju i nagradu za rad odvjetnika i drugih osoba kojima zakon priznaje pravo na nagradu.

Clanak 142.

Svaka stranka prethodno sama podmiruje troskove koje je prouzrocila svojim radnjama.

Clanak 143.

Kad stranka predlozi izvodjenje dokaza, duzna je po nalogu suda unaprijed poloziti iznos potreban za podmirenje troskova koji ce nastati u povodu izvodjenja dokaza.
Kad izvodjenje dokaza predloze obje stranke, ili kad ga sud odredi po sluzbenoj duznosti, sud ce odrediti da iznos potreban za podmirenje troskova poloze obje stranke na jednake dijelove.
Ako je sud odredio izvodjenje dokaza po sluzbenoj duznosti, moze odrediti da iznos polozi samo jedna stranka.
Sud ce odustati od izvodjenja dokaza ako iznos potreban za podmirenje troskova ne bude polozen u roku sto ga sud odredi.
U tom ce slucaju sud, s obzirom na sve okolnosti, po svojem uvjerenju cijeniti od kakve je vaznosti sto stranka nije u roku polozila iznos potreban za podmirenje troskova.
Iznimno od odredbe stavka 3. ovog clanka, ako sud po sluzbenoj duznosti odredi izvodjenje dokaza radi utvrdjivanja cinjenica u svezi s primjenom clanka 3. stavka 2. ovog zakona, a stranke ne poloze odredjeni iznos, troskovi za izvodjenje dokaza isplatit ce se iz sredstava suda.

Clanak 144.

Stranka koja u cijelosti izgubi parnicu duzna je protivnoj stranci nadoknaditi troskove.
Ako stranka djelimicno uspije u parnici, sud moze s obzirom na postignuti uspjeh, odrediti da svaka stranka podmiruje svoje troskove ili da jedna stranka nadoknadi drugoj razmjeran dio troskova.
Sud moze odluciti da jedna stranka nadoknadi sve troskove koje je protivna stranka imala, ako protivna stranka nije uspjela samo u razmjerno neznatnom dijelu svog zahtjeva, a zbog tog dijela nisu nastali posebni troskovi.
Prema rezultatu dokazivanja sud ce odluciti hoce li troskove iz clanka 143. stavka 4. ovog zakona podmirivati jedna ili obje stranke ili ce ti troskovi pasti na teret sredstava suda.

Clanak 145.

Pri odlucivanju koji ce se troskovi stranci nadoknaditi sud ce uzeti u obzir samo troskove koji su bili potrebni radi vodjenja parnice.
O tome koji su troskovi bili potrebni te o visini troskova odlucuje sud ocjenjujuci brizljivo sve okolnosti.
Ako je propisana tarifa za nagrade odvjetnika ili za druge troskove, odmjerit ce se takvi troskovi prema toj tarifi.

Clanak 146.

Stranka je duzna neovisno o ishodu parnice nadoknaditi protivnoj stranci troskove koje je prouzrocila svojom krivnjom ili slucajem koji se njoj dogodio.

Clanak 147.

Ako tuzenik nije dao povod za tuzbu i ako je u odgovoru na tuzbu odnosno na pripremnom rocistu, a ako se ne odrzava pripremno rociste - onda na glavnoj raspravi, prije nego sto se upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, priznao tuzbeni zahtjev, tuzitelj ce nadoknaditi tuzeniku parnicne troskove.

Clanak 148.

Tuzitelj koji povuce tuzbu duzan je protivnoj stranci nadoknaditi parnicne troskove, osim ako je povlacenje tuzbe uslijedilo nakon udovoljenja zahtjevu od tuzenika.
Stranka koja odustane od pravnog lijeka duzna je protivnoj stranci nadoknaditi troskove nastale u povodu pravnog lijeka.

Clanak 149.

Svaka stranka podmiruje svoje troskove ako je parnica zavrsena sudskom nagodbom, a u nagodbi nije drukcije ugo-voreno.
Troskovi nagodbe koja je pokusana (clanak 304.), ali nije uspjela, ulaze u parnicne troskove.

Clanak 150.

Ako u izlucnoj parnici bude prihvacen tuzbeni zahtjev za izlucenje stvari, a sud utvrdi da je tuzenik kao vjerovnik u izvrsnom postupku imao opravdanih razloga da smatra da ne postoje prava trecih osoba na tim stvarima, odredit ce da svaka stranka podmiruje svoje troskove.

Clanak 151.

Suparnicari podmiruju troskove na jednake dijelove.
Ako postoji znatna razlika u pogledu njihova udjela u predmetu spora, sud ce prema razmjeru tog udjela odrediti koliki ce dio troskova nadoknaditi svaki od suparnicara.
Suparnicari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troskove dosudjene protivnoj strani.
Za troskove prouzrocene posebnim parnicnim radnjama pojedinih suparnicara ostali suparnicari ne odgovaraju.

Clanak 152.

Kad nadlezni tuzitelj odnosno ombudsman, sudjeluje u postupku kao stranka, on ima pravo na naknadu troskova prema odredbama ovog zakona, ali ne i pravo na nagradu.

Clanak 153.

Odredbe o troskovima primjenjuju se i na stranke sto ih zastupa pravobraniteljstvo.
U tom slucaju troskovi postupka obuhvacaju i iznos koji bi se stranci priznao na ime nagrade odvjetniku.

Clanak 154.

O naknadi troskova odlucuje sud na odredjen zahtjev stranke, bez raspravljanja.
Stranka je duzna u zahtjevu odredjeno navesti troskove za koje trazi naknadu.
Zahtjev za naknadu troskova stranka je duzna staviti najkasnije do zavrsetka raspravljanja koje prethodi odlucivanju o troskovima, a ako je rijec o donosenju odluke bez prethodnog raspravljanja, stranka je duzna zahtjev za naknadu troskova staviti u prijedlogu o kojem sud treba odluciti.
O zahtjevu za naknadu troskova sud ce odluciti u presudi ili rjesenju kojim se zavrsava postupak pred tim sudom.
U slucaju usmene objave presude ili rjesenja kojim se naredjuje naknada troskova sud moze odluciti da ce iznos troskova odmjeriti u pismeno izradjenoj presudi, odnosno rjesenju ako se rjesenje ima dostaviti strankama.
U tijeku postupka sud ce posebnim rjesenjem odluciti o naknadi troskova samo kad pravo na naknadu troskova ne ovisi o odluci o glavnoj stvari.
U slucaju iz clanka 148. ovog zakona, ako povlacenje tuzbe ili odustanak od pravnog lijeka nisu obavljeni na raspravi, zahtjev za naknadu troskova moze se staviti u roku od petnaest dana nakon prijama obavijesti o odustanku, odnosno povlacenju tuzbe.

Clanak 155.

U djelimicnoj presudi ili medjupresudi sud moze izreci da se odluka o troskovima ostavlja za kasniju presudu.

Clanak 156.

Kad sud odbaci ili odbije pravni lijek, odlucit ce i o troskovima nastalim u postupku u povodu toga pravnog lijeka.
Kad sud preinaci odluku protiv koje je podnesen pravni lijek ili ukine tu odluku i odbaci tuzbu, odlucit ce o troskovima cijelog postupka.
Kad se ukine odluka protiv koje je podnesen pravni lijek i predmet vrati na ponovno sudjenje, ostavit ce se da se o troskovima postupka u povodu pravnog lijeka odluci u konacnoj odluci.
Sud moze postupiti prema odredbi stavka 3. ovog clanka i kad odluku protiv koje je podnesen pravni lijek samo djelimicno ukine.

Clanak 157.

Odluka o troskovima sadrzana u presudi moze se napadati samo zalbom na rjesenje ako se istodobno ne napada i odluka o glavnoj stvari.
Ako jedna stranka napada presudu samo u pogledu troskova, a druga u pogledu glavne stvari, visi ce sud jednom odlukom odluciti o oba pravna lijeka.

2. Troskovi u postupku za osiguranje dokaza

Clanak 158.

Troskove postupka za osiguranje dokaza podmiruje stranka koja je podnijela prijedlog za osiguranje dokaza.
Ona je duzna nadoknaditi i troskove protivnoj stranci odnosno postavljenom privremenom zastupniku.
Te troskove stranka moze naknadno ostvarivati kao dio parnicnih troskova, prema uspjehu u parnici.

3. Osobodjenje od placanja troskova postupka

Clanak 159.

Sud ce osloboditi placanja troskova postupka stranku koja prema svome opcem imovnom stanju ne moze podmiriti te troskove bez stete za nuzno uzdrzavanje svoje i svoje obitelji.
Oslobodjenje od placanja troskova postupka obuhvaca oslobodjenje od placanja taksa i oslobodjenje od polaganja predujma za troskove svjedoka, vjestaka, uvidjaja i sudskih oglasa.
Sud moze osloboditi stranku samo placanja taksa ako bi placanjem taksa bila znatno umanjena sredstva iz kojih se uzdrzava stranka i clanovi njezine obitelji.
Pri donosenju odluke o oslobodjenju od placanja troskova postupka sud ce brizljivo ocijeniti sve okolnosti, a osobito ce uzeti u obzir vrijednost predmeta spora, broj osoba koje stranka uzdrzava i prihode koje imaju stranka i clanovi njene obitelji.

Clanak 160.

Odluku o oslobodjenju od placanja troskova postupka donosi prvostupanjski sud na prijedlog stranke.
Stranka je duzna uz prijedlog podnijeti uvjerenje nadleznog organa uprave o imovnom stanju.
Kad je to potrebno, i sam sud moze, po sluzbenoj duznosti, pribaviti potrebne podatke i obavijesti o imovnom stanju stranke koja trazi oslobodjenje, a moze o tome saslusati i protivnu stranku.
Protiv rjesenja suda kojim se prihvaca prijedlog stranke za oslobadjanje od placanja troskova postupka nije dopustena zalba.

Clanak 161.

Kad je stranka potpuno oslobodjena placanja troskova postupka (clanak 159. stavak 2), prvostupanjski sud ce na njezin zahtjev odrediti da je zastupa punomocnik, ako je to nuzno radi zastite prava stranke.
Stranka kojoj je postavljen punomocnik oslobadja se placanja stvarnih izdataka i nagrade postavljenog punomocnika.
Za punomocnika postavlja se odvjetnik, ali ako u sjedistu suda nema dovoljno odvjetnika, za punomocnika se moze postaviti i druga osoba s pravnom spremom, sposobna dati potrebnu pravnu pomoc.
Punomocnika iz reda odvjetnika postavlja predsjednik suda pred kojim se vodi postupak prvog stupnja.
Postavljeni punomocnik moze iz opravdanih razloga traziti da bude razrijesen.
O tome odlucuje izvan glavne rasprave predsjednik vijeca, a na raspravi vijece.
Protiv odluke suda kojom se punomocnik razrjesava nije dopustena zalba.
Protiv rjesenja suda kojim se prihvaca zahtjev stranke o postavljenju punomocnika nije dopustena zalba.

Clanak 162.

Kad je stranka potpuno oslobodjena placanja troskova postupka, iz sredstava suda isplatit ce se predujam za troskove svjedoka, vjestaka, uvidjaja i izdavanja sudskog oglasa te stvarni izdaci postavljenog punomocnika.

Clanak 163.

Rjesenje o oslobodjenju od placanja troskova postupka i o postavljanju punomocnika prvostupanjski sud moze tijekom postupka ukinuti ako utvrdi da je stranka u stanju podmirivati troskove postupka.
Tom prilikom sud ce rijesiti hoce li stranka potpuno ili djelimicno nadoknaditi i one troskove i takse od kojih je prije bila oslobodjena te stvarne izdatke i nagradu postavljenog punomocnika.
U prvom redu imaju se nadoknaditi iznosi isplaceni iz sredstava suda.

Clanak 164.

Takse i troskovi isplaceni iz sredstava suda te stvarni izdaci i nagrada postavljenog punomocnika cine dio parnicnih troskova.
O naknadi tih troskova od strane protivnika stranke koja je oslobodjena placanja troskova postupka sud ce odluciti prema odredbama o naknadi troskova.
Takse i troskove isplacene iz sredstava suda naplacuje, prema sluzbenoj duznosti, prvostupanjski sud od stranke koja je duzna nadoknaditi te troskove.
Ako je protivnik stranke koja je oslobodjena placanja troskova postupka dosudjeno da nadoknadi parnicne troskove, a utvrdi se da on nije u stanju te troskove platiti, sud moze naknadno odrediti da troskove iz stavka 1. ovog clanka plati u cijelosti ili djelimicno stranka koja je oslobodjena placanja troskova postupka iz onoga sto joj je dosudjeno.
Time se ne dira u pravo te stranke da za ono sto je platila trazi naknadu od protivnika.

XIII - PRAVNA POMOC

Clanak 165.

Sudovi u Federaciji su duzni jedan drugome davati pravnu pomoc u parnicnom postupku.
Ako zamoljeni sud nije nadlezan da obavi radnju za koju je zamoljen, ustupit ce molbu nadleznom sudu, odnosno drugome drzavnom organu i o tome obavijestiti sud od koga je primio molbu, a ako mu nadlezni sud, odnosno drzavni organ nije poznat, vratit ce molbu sudu koji je podnio molbu.
Ako u jednom mjestu postoji vise sudova stvarno nadleznih za davanje pravne pomoci, molba za davanje pravne pomoci moze se podnijeti bilo kojem od tih sudova.

Clanak 166.

Sudovi ce ukazivati pravnu pomoc inozemnim sudovima u slucajevima predvidjenim medjunarodnim ugovorom i kad postoji uzajamnost u ukazivanju pravne pomoci.
U slucaju sumnje o postojanju uzajamnosti objasnjenje daje Federalno ministarstvo pravde.
Sud ce uskratiti pravnu pomoc inozemnom sudu ako se trazi izvrsenje radnje koja je protivna javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.
U takvom ce slucaju sud nadlezan za davanje pravne pomoci po sluzbenoj duznosti dostaviti predmet Vrhovnom sudu Federacije radi donosenja konacne odluke.
Odredbe clanka 165. st. 2. i 3. ovog zakona vaze i za postupanje s molbom inozemnog suda.

Clanak 167.

Sudovi ukazuju pravnu pomoc inozemnim sudovima na nacin predvidjen u domacem zakonu.
Radnja koja je predmet molbe inozemnog suda moze se obaviti i na nacin koji zahtijeva inozemni sud, ako takav postupak nije protivan javnom poretku Bosne i Hercegovine, odnosno Federacije.

Clanak 168.

Ako medjunarodnim ugovorom nije sto drugo odredjeno, sudovi ce uzimati u postupak molbe za pravnu pomoc inozemnih sudova samo ako su dostavljene diplomatskim putem i ako su molba i prilozi sastavljeni na jeziku u sluzbenoj upotrebi u Federaciji, ili ako je prilozen ovjereni prijevod na tom jeziku.

Clanak 169.

Ako medjunarodnim ugovorom nije sto drugo odredjeno, molbe sudova iz Federacije za pravnu pomoc dostavljaju se inozemnim sudovima diplomatskim putem preko organa uprave nadleznog za inozemne poslove Bosne i Hercegovine. Molbe i prilozi moraju biti sastavljeni na jeziku zamoljene drzave ili uz njih mora biti prilozen njihov ovjereni prijevod na tom jeziku.

D i o d r u g i

TIJEK PARNICNOG POSTUPKA

A. Postupak pred prvostupanjskim sudom

XIV - T U Z B A

1. Tuzba i njen sadrzaj

Clanak 170.

Parnicni postupak pokrece se tuzbom.

Clanak 171.

Tuzba treba sadrzavati odredjen zahtjev glede glavne stvari i sporednih trazenja, cinjenice na kojima tuzitelj temelji zahtjev, dokaze kojima se utvrdjuju te cinjenice, a i druge podatke koje mora imati svaki podnesak (clanak 95).
Kad nadleznost, sastav suda ili pravo na izjavljivanje revizije ovisi o vrijednosti predmeta spora, a predmet tuzbenog zahtijeva nije novcana svota, tuzitelj je duzan u tuzbi naznaciti vrijednost predmeta spora.
Sud ce po tuzbi postupiti i kad tuzitelj nije naveo pravni temelj tuzbenog zahtjeva, a ako je tuzitelj naveo pravni temelj, sud nije vezan za taj pravni temelj.

2. Tuzba za utvrdjenje

Clanak 172.

Tuzitelj moze u tuzbi traziti da sud samo utvrdi postojanje odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa, ili istini-tost, odnosno neistinitost kakve isprave.
Takva se tuzba moze podici kad je to posebnim propisima predvidjeno, kad tuzitelj ima pravni interes da sud utvrdi postojanje, odnosno nepostojanje kakva prava ili pravnog odnosa ili istinitost odnosno neistinitost, kakve isprave prije dospjelosti zahtijeva za cinidbu iz istog odnosa ili kad tuzitelj ima kakav drugi pravni interes za podizanje takve tuzbe.
Ako odluka o sporu ovisi o tome postoji li ili ne postoji kakav pravni odnos koji je tijekom parnice postao sporan, tuzitelj moze, pored postojeceg zahtjeva, istaknuti i tuzbeni zahtjev da sud utvrdi da takav odnos postoji, odnosno da ne postoji, ako je sud pred kojim parnica tece nadlezan za takav zahtjev.
Isticanje zahtjeva prema odredbi stavka 3. ovog clanka nece se smatrati preinakom tuzbe.

3. Isticanje vise tuzbenih zahtjeva u jednoj tuzbi

Clanak 173.

U jednoj tuzbi tuzitelj moze istaknuti vise zahtjeva protiv istog tuzenika kad su svi zahtjevi povezani istom cinjenicnom i pravnom osnovom.
Ako zahtjevi nisu povezani istom cinjenicnom i pravnom osnovom, oni se mogu istaknuti u jednoj tuzbi protiv istog tuzenika samo kad je isti sud stvarno nadlezan za svaki od tih zahtjeva i kad je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka.
Tuzitelj moze u jednoj tuzbi istaknuti dva ili vise tuzbenih zahtjeva koji su u medjusobnoj vezi, i to tako sto ce traziti da sud prihvati sljedeci od tih zahtjeva u slucaju da bude pravomocno odbijen prema onome koji je u tuzbi naveden prije njega.
Zahtjevi se mogu, prema stavku 2. ovog clanka, istaknuti u jednoj tuzbi samo ako je sud stvarno nadlezan za svaki od istaknutih zahtjeva i ako je za sve zahtjeve odredjena ista vrsta postupka.
Ako o nekim od zahtjeva istaknutih u istoj tuzbi treba suditi vijece, a o drugima sudac pojedinac istog suda, o svim zahtjevima sudit ce vijece.

4. Protutuzba

Clanak 174.

Tuzenik moze do zakljucenja glavne rasprave pred sudom podnijeti kod istog suda protutuzbu, ako je zahtjev protutuzbe u svezi s tuzbenim zahtjevom, ili ako se ti zahtjevi mogu prebiti, ili ako se protutuzbom trazi utvrdjenje kakva prava ili pravnog odnosa o cijem postojanju ili nepostojanju ovisi u cijelosti ili djelomicno odluka o tuzbenom zahtjevu.
Protutuzba se ne moze podnijeti ako je za zahtjev iz protutuz be stvarno nadlezan visi sud.
Protutuzba se moze podnijeti i kad o zahtjevu iz protutuzbe treba da sudi isti sud u drugom sastavu.

5. Preinaka tuzbe

Clanak 175.

Tuzitelj moze do zakljucenja glavne rasprave preinaciti tuzbu.
Nakon dostave tuzbe tuzeniku, za preinaku tuzbe potreban je pristanak tuzenika, ali i kad se tuzenik protivi, sud moze dopustiti preinaku ako smatra da bi to bilo svrhovito za konacno rjesenje odnosa medju strankama.
Smatrat ce se da postoji pristanak tuzenika na preinaku tuzbe ako se on upusti u raspravljanje o glavnoj stvari po preinacenoj tuzbi, a nije se prije toga protivio preinaci.
Ako je parnicni sud za preinacenu tuzbu stvarno nenadlezan, dostavit ce predmet nadleznom sudu, koji ce, ako se tuzenik protivi preinaci, rijesiti je li preinaka dopustena.
Na nacin predvidjen u stavku 4. ovog clanka postupit ce se i kad po preinacenoj tuzbi treba da sudi isti sud u drugom sastavu (clanak 18).
Kad sud dopusti preinaku tuzbe, duzan je ostaviti tuzeniku vrijeme potrebno da se moze pripremiti za raspravljanje po preinacenoj tuzbi, ako za to nije imao dovoljno vremena.
Na isti nacin sud ce postupiti ako tuzenik koji se ne protivi preinaci zatrazi da mu se ostavi potrebno vrijeme radi pripremanja.
Ako je tuzba preinacena na rocistu na kojem tuzenik nije nazocan, sud ce odgoditi rociste i dostaviti tuzeniku prijepis zapisnika s tog rocista.
Protiv rjesenja kojim se prihvaca preinaka tuzbe nije dopustena posebna zalba.

Clanak 176.

Preinaka tuzbe jest promjena istovjetnosti zahtjeva, povecanje postojeceg ili isticanje drugog zahtjeva uz postojeci.
Ako tuzitelj preinacuje tuzbu tako da, zbog okolnosti koje su nastale nakon podnosenja tuzbe, zahtijeva iz iste cinjenicne os-nove drugi predmet ili novcanu svotu, tuzenik se takvoj preinaci ne moze protiviti.
Tuzba nije preinacena ako je tuzitelj promijenio pravnu os-novu tuzbenog zahtjeva ako je smanjio tuzbeni zahtjev ili ako je promijenio, dopunio ili ispravio pojedine navode, tako da zbog toga tuzbeni zahtjev nije promijenjen.

Clanak 177.

Tuzitelj moze sve do zakljucenja glavne rasprave svoju tuzbu preinaciti i tako da umjesto prvobitnog tuzenika tuzi drugu osobu.
Za preinaku tuzbe prema stavku 1. ovog clanka potreban je pristanak osobe koja treba da stupi u parnicu umjesto tuzenika, a ako se tuzenik vec upustio u raspravljanje o glavnoj stvari, potreban je i pristanak tuzenika.
Osoba koja stupa u parnicu umjesto tuzenika mora primiti parnicu u onom stanju u kakvu se ona nalazi u trenutku kad u nju stupa.

6. Povlacenje tuzbe

Clanak 178.

Tuzitelj moze povuci tuzbu bez pristanka tuzenika prije nego sto se tuzenik upusti u raspravljanje o glavnoj stvari.
Tuzba se moze povuci i kasnije, sve do zakljucenja glavne rasprave, ako tuzenik na to pristane.
Ako se tuzenik u roku od 15 dana od dana obavijesti o povlacenju tuzbe ne izjasni o tome, smatrat ce se da je pristao na povlacenje.
Povucena tuzba smatra se kao da nije ni bila podnesena i moze se ponovno podnijeti.

7. Postojanje parnice

Clanak 179.

Parnica pocinje teci dostavom tuzbe tuzeniku.
Glede zahtjeva koji je stranka postavila tijekom postupka parnica pocinje teci od trenutka kad je o tom zahtjevu obavijestena protivna stranka.
Dok parnica tece, ne moze se u pogledu istog zahtjeva pokrenuti nova parnica medju istim strankama, a ako takva parnica bude pokrenuta, sud ce tuzbu odbaciti.
Sud ce tijekom cijelog postupka po sluzbenoj duznosti paziti tece li vec druga parnica o istom zahtjevu medju istim strankama pred sudom u Federaciji.

Clanak 180.

Ako koja od stranaka otudji stvar ili pravo o kojem tece parnica, to ne sprjecava da se parnica medju istim strankama dovrsi.
Osoba koja je pribavila stvar ili pravo o kojem tece parnica moze stupiti u parnicu umjesto tuzitelja, odnosno tuzenika, samo ako na to pristanu obje stranke.

XV - SUPARNICARI

Clanak 181.

Vise osoba mogu jednom tuzbom tuziti, odnosno biti tuzeni (suparnicari):
1) ako su u pogledu predmeta spora u pravnoj zajednici ili ako njihova prava, odnosno obveze proistjecu iz iste cinjenicne i pravne osnove (materijalni suparnicari);
2) ako su predmet spora zahtjevi, odnosno obveze iste vrste koji se temelje na bitno istovrsnoj cinjenicnoj i pravnoj osnovi, te ako postoji stvarna i mjesna nadleznost istog suda za svaki zahtjev i za svakog tuzenika (formalni suparnicari);
3) ako je to drugim zakonom odredjeno.
Do zakljucenja glavne rasprave moze, uz uvjete iz stavka 1. ovog clanka, uz tuzitelja pristupiti novi tuzitelj, ili tuzba moze biti prosirena na novog tuzenika s njegovim pristankom.
Osoba koja pristupa tuzbi, odnosno na koju se tuzba prosiruje mora primiti parnicu u onom stanju u kojem se ona nalazi kad ona u nju stupa.

Clanak 182.

Tuzitelj moze tuzbom obuhvatiti dva ili vise tuzenika i tako sto ce traziti da tuzbeni zahtjev bude prihvacen prema sljedecem tuzeniku u slucaju da bude pravomocno odbijen prema onome koji je u tuzbi naveden prije njega.
Na nacin predvidjen u stavku 1. ovog clanka moze tuzitelj tuzbom obuhvatiti dva ili vise tuzenika samo ako prema svakom od njih istice isti zahtjev ili ako prema pojedinom od njih istice razlicite zahtjeve koji su u medjusobnoj vezi, te ako je isti sud stvarno i mjesno nadlezan za svaki od zahtjeva.

Clanak 183.

Osoba koja u cijelosti ili djelomicno trazi stvar ili pravo o kojem izmedju drugih osoba vec tece parnica, moze pred sudom pred kojim ta parnica tece tuziti obje stranke jednom tuzbom, sve dok se postupak pravomocno ne zavrsi.

Clanak 184.

Glavni duznik i jamac mogu biti zajednicki tuzeni ako to nije u protivnosti sa sadrzajem ugovora o jamstvu.

Clanak 185.

Svaki je suparnicar u parnici samostalna stranka i njegove radnje ili propustanja niti koriste niti stete drugim suparnicarima.

Clanak 186.

Ako se prema zakonu ili zbog prirode pravnog odnosa spor moze rijesiti samo na jednak nacin prema svim suparnicarima (jedinstveni suparnicari), smatraju se oni kao jedna parnicna stranka, tako da se u slucaju ako pojedini suparnicari propuste koju parnicnu radnju ucinak parnicnih radnji sto su ih poduzeli drugi suparnicari proteze i na one koji te radnje nisu poduzeli.

Clanak 187.

Ako rokovi za izvrsenje odredjene parnicne radnje za pojedine jedinstvene suparnicare isticu u razno vrijeme, tu parnicnu radnju moze svaki suparnicar poduzeti sve dok ma i za jednog od njih jos tece rok za poduzimanje te radnje.

Clanak 188.

Svaki suparnicar ima pravo podnositi prijedloge koji se ticu tijeka parnice.

XVI - SUDJELOVANJE TRECIH OSOBA U PARNICI

1. Sudjelovanje ombudsmana Federacije

Clanak 189.

Ombudsman Federacije ima se pravo umijesati u parnicu koja je u tijeku kad u obnasanju poslova iz svoje nadleznosti nadje da za to ima osnove, a radi zastite ljudskog dostojanstva, odnosno ostvarivanja prava i sloboda gradjana zajamcenih Ustavom i instrumentima navedenim u Anexu Ustava Federacije.
U slucaju kada se ombudsman umijesa u parnicu koja tece, ima pravo da u granicama tuzbenog zahtjeva predlaze da se utvrde i cinjenice koje stranke nisu navele i izvedu dokazi koje stranke nisu predlozile.
Svoje sudjelovanje u parnici koja tece izmedju stranaka ombudsman prijavljuje podneskom sudu, pred kojim se vodi parnica medju strankama.
Sud je duzan omoguciti ombudsmanu sudjelovanje u parnici, i pozivati ga na sva rocista i dostavljati mu sve odluke protiv kojih je dopusten pravni lijek.

2. Sudjelovanje umjesaca

Clanak 190.

Osoba koja ima pravni interes da u parnici koja tece medju drugim osobama jedna od stranaka uspije, moze se pridruziti toj stranci.
Umjesac moze stupiti u parnicu u tijeku cijelog postupka sve do pravomocnosti odluke o tuzbenom zahtjevu, te u tijeku postupka nastavljenog podnosenjem izvanrednoga pravnog lijeka.
Izjavu o stupanju u parnicu umjesac moze dati na rocistu ili pismenim podneskom.
Podnesak umjesaca dostavlja se objema parnicnim strankama, a ako je izjava umjesaca data na rocistu, prijepis tog dijela zapisnika dostavit ce se samo onoj stranci koja je s rocista izostala.

Clanak 191.

Svaka stranka moze osporiti umjesacu pravo da sudjeluje u postupku i predloziti da se umjesac odbije, a sud moze i bez izjasnjenja stranaka odbiti sudjelovanje umjesaca ako utvrdi da ne postoji pravni interes umjesaca.
Do pravomocnosti rjesenja kojim se odbija sudjelovanje umjesaca, umjesac moze sudjelovati u postupku i njegove parnicne radnje ne mogu se iskljuciti.
Protiv odluke suda kojom prihvaca sudjelovanje umjesaca nije dopustena posebna zalba.

Clanak 192.

Umjesac mora primiti parnicu u onom stanju u kakvom se nalazi u trenutku kad se umijesa u parnicu.
U daljnjem tijeku parnice on je ovlasten stavljati prijedloge i poduzimati sve ostale parnicne radnje u rokovima u kojima bi te radnje mogla poduzimati stranka kojoj se pridruzio.
Ako je umjesac stupio u parnicu nakon pravomocnosti odluke o tuzbenom zahtjevu, ovlasten je podnijeti i izvanredni pravni lijek.
Ako umjesac podnese pravni lijek, primjerak njegova podneska dostavit ce se i stranci kojoj se pridruzio.
Parnicne radnje umjesaca imaju za stranku kojoj se pridruzio pravni ucinak ako nisu u protivnosti s njezinim radnjama.
Nakon pristanka obiju parnicnih stranaka umjesac moze stupiti u parnicu kao stranka umjesto stranke kojoj se pridruzio.

Clanak 193.

Ako pravni ucinak presude treba da se odnosi i na umjesaca, on ima polozaj jedinstvenog suparnicara.
Umjesac s polozajem jedinstvenog suparnicara moze podnijeti izvanredni pravni lijek i u parnici u kojoj do nastupanja pravomocnosti odluke o tuzbenom zahtjevu nije sudjelovao kao umjesac.

3. Imenovanje prethodnika

Clanak 194.

Osoba koja je tuzena kao imatelj kakve stvari ili korisnik kakva prava, a tvrdi da stvar ima ili pravo obnasa u ime trece osobe, moze najkasnije na pripremnom rocistu, a ako ono nije odrzano onda na glavnoj raspravi prije nego sto se upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, pozvati preko suda tu trecu osobu (prethodnika) da umjesto nje stupi kao stranka u parnicu.
Pristanak tuzitelja da umjesto tuzenika u parnicu stupi prethodnik potreban je samo ako tuzitelj protiv tuzenika istice i takve zahtjeve koji ne ovise o tome da li tuzenik u ime prethodnika drzi stvar ili obnasa pravo. Ako prethodnik koji je uredno pozvan ne dodje na rociste ili odbije stupiti u parnicu, tuzenik se ne moze protiviti da se upusti u parnicu.

4. Obavijest trece osobe o parnici

Clanak 195.

Ako tuzitelj ili tuzenik treba trecu osobu obavijestiti o otpocetoj parnici, da bi se time zasnovao stanoviti gradjansko-pravni ucinak, oni mogu, sve dok se parnica pravomocno ne dovrsi, to uciniti podneskom preko parnicnog suda, u kojem ce navesti razlog obavijesti i u kakvu se stanju nalazi parnica.
Stranka koja je trecu osobu obavijestila o parnici ne moze zbog toga traziti prekid otpocete parnice, produljenje rokova ili odgodu rocista.

XVII - PREKID I MIROVANJE POSTUPKA

1. Prekid postupka

Clanak 196.

Postupak se prekida:
1) kad stranka umre ili izgubi parnicnu sposobnost, a nema punomocnika u toj parnici;
2) kad zakonski zastupnik stranke umre ili prestane njegovo ovlastenje za zastupanje, a stranka nema punomocnika u toj parnici;
3) kad stranka koja je pravna osoba prestane postojati, odnosno kad nadlezni organ pravomocno odluci o zabrani rada;
4) kad nastupe pravne posljedice otvaranja stecajnog postupka;
5) kad zbog rata ili drugih uzroka prestane rad u sudu;
6) kad je to drugim zakonom odredjeno.

Clanak 197.

Osim slucajeva posebno predvidjenih u ovom zakonu prekid postupka sud ce odrediti:
1) ako je odlucio da sam ne rjesava o prethodnom pitanju (clanak 12);
2) ako se stranka nalazi na podrucju koje je zbog izvanrednih dogadjaja (poplava i sl.) odsjeceno od suda.
Sud moze odrediti prekid postupka ako odluka o tuzbenom zahtjevu ovisi o tome je li ucinjen privredni prijestup ili je li ucinjeno krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, tko je ucinitelj i je li on odgovoran, a osobito kad se pojavi sumnja da je svjedok ili vjestak dao lazan iskaz ili da je isprava upotrijebljena kao dokaz lazna.

Clanak 198.

Prekid postupka uzrokuje to da prestaju teci svi rokovi odredjeni za obavljanje parnicnih radnji.
Za vrijeme trajanja prekida postupka sud ne moze poduzimati nikakve radnje u postupku, ali ako je prekid nastupio poslije zakljucenja glavne rasprave, sud moze na temelju te rasprave donijeti odluku.
Parnicne radnje sto ih je jedna stranka poduzela dok traje prekid postupka nemaju prema drugoj stranci nikakav pravni ucinak.
Njihov ucinak pocinje tek nakon sto postupak bude nastavljen.

Clanak 199.

Postupak koji je prekinut iz razloga navedenih u clanku 196. toc. 1. do 4. ovog zakona nastavit ce se kad nasljednik ili staratelj ostavstine, novi zakonski zastupnik, stecajni upravitelj ili pravni sljedbenici pravne osobe preuzmu postupak ili kad ih sud na prijedlog protivne strane pozove da to ucine.
Ako je sud prekinuo postupak iz razloga navedenih u clanku 197. stavku 1. tocki 1. i stavku 2. ovog zakona, postupak ce se nastaviti kad se pravomocno zavrsi postupak pred sudom ili drugim nadleznim organom ili kad sud ustanovi da vise ne postoje razlozi da se ceka na njegov zavrsetak.
U svim ostalim slucajevima prekinuti postupak nastavit ce se na prijedlog stranke cim prestanu razlozi prekida.
Rokovi koji su zbog prekida postupka prestali teci pocinju za zainteresiranu stranku teci u cijelosti iznova od dana kad joj sud dostavi rjesenje o nastavljanju postupka.
Stranci koja nije stavila prijedlog za nastavljanje postupka, rjesenje o nastavljanju postupka dostavlja se prema odredbama clanka 132. ovog zakona.

2. Mirovanje postupka

Clanak 200.

Mirovanje postupka nastupa ako se obje stranke prije zakljucenja glavne rasprave o tome sporazumiju, ili kad obje stranke izostanu s pripremnog rocista ili rocista za glavnu raspravu, odnosno kad nazocne stranke na rocistu nece da raspravljaju, te i kad jedna stranka koja je uredno pozvana izostane, a druga predlozi mirovanje, ili kad na rociste dodje samo tuzitelj, pa ne predlozi donosenje presude zbog izostanka.
Kad su se stranke sporazumjele da postupak miruje, to mirovanje nastupa od dana kad stranke o tome obavijeste sud.
Mirovanje postupka nece nastupiti ako obje stranke izostanu s rocista za izvodjenje dokaza pred predsjednikom vijeca ili zamoljenim sucem.
U tom slucaju, ako su stranke uredno pozvane, rociste ce se odrzati.
Ako se u istom postupku ponovno udovolji uvjetima za mirovanje, smatrat ce se da je tuzba povucena.

Clan 201.

U slucaju mirovanja postupka nastupaju iste pravne posljedice kao i pri prekidu postupka, osim sto rokovi odredjeni zakonom ne prestaju teci.
Postupak miruje dok jedna stranka ne predlozi da se postupak nastavi.
Takav prijedlog ne moze se staviti prije nego sto proteknu tri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka.
Ako nijedna stranka u roku od cetiri mjeseca od dana kad je nastupilo mirovanje postupka ne stavi prijedlog za nastavljanje postupka, smatra se da je tuzba povucena.
U rjesenju kojim se utvrdjuje mirovanje postupka naznacit ce se od kojeg dana postupak miruje i upozorit ce se stranke na pravne posljedice iz st. 1. do 3. ovog clanka.

Clanak 202.

Zalba protiv rjesenja kojim se utvrdjuje ili odredjuje prekid postupka, te protiv rjesenja kojim se utvrdjuje mirovanje pos-tupka, ne zadrzava izvrsenje rjesenja.
Ako je sud na rocistu odbio prijedlog za prekid postupka i odlucio da se postupak odmah nastavi, protiv tog rjesenja nije dopustena posebna zalba.

XVIII - DOKAZI I IZVODJENJE DOKAZA

1. Opce odredbe

Clanak 203.

Svaka stranka duzna je iznijeti cinjenice i predloziti dokaze na kojima temelji svoj zahtjev ili kojim pobija navode i dokaze protivnika.

Clanak 204.

Dokazivanje obuhvaca sve cinjenice koje su vazne za donosenje odluke.
Koji ce se dokazi izvesti radi utvrdjivanja odlucnih cinjenica, rjesava sud.

Clanak 205.

Ne treba dokazivati cinjenice koje je stranka priznala pred sudom tijekom parnice, ali sud moze narediti da se dokazuju i takve cinjenice ako smatra da stranka njihovim priznanjem ide za tim da raspolaze zahtjevom kojim ne moze raspolagati (clanak 3. stavak 2).
Sud ce, uzimajuci u obzir sve okolnosti, prema svom uvjerenju ocijeniti hoce li uzeti za priznatu ili osporenu cinjenicu koju je stranka najprije priznala, a onda potpuno ili djelomicno porekla ili ogranicila priznanje dodavanjem drugih cinjenica.
Cinjenice cije postojanje zakon pretpostavlja ne treba dokaz-ivati, ali se moze dokazivati da te cinjenice ne postoje, ako zakonom nije sto drugo odredjeno.
Ne treba dokazivati cinjenice koje su opcepoznate.

Clanak 206.

Ako sud na temelju ocjene izvedenih dokaza (clanak 8) ne moze sa sigurnoscu utvrditi neku cinjenicu, o postojanju te cinjenice zakljucit ce primjenom pravila o teretu dokazivanja.

Clanak 207.

Ako se utvrdi da stranci pripada pravo na naknadu stete, na novcanu svotu ili na zamjenjive stvari, ali se visina svote odnosno kolicina stvari ne moze utvrditi ili bi se mogla utvrditi samo s nesrazmjernim teskocama, sud ce o tome odluciti prema slobod-noj ocjeni.

Clanak 208.

Dokazi na glavnoj raspravi izvode se pred vijecem, ali vijece moze iz vaznih razloga odluciti da se odredjeni dokazi izvedu pred predsjednikom vijeca ili sucem zamoljenog suda (zamoljeni sudac).
U tom slucaju zapisnici o izvedenim dokazima procitat ce se na glavnoj raspravi.
Kad vijece odluci da se kakav dokaz izvede pred zamoljenim sucem, u zamolnici za izvodjenje dokaza opisat ce se stanje stvari prema tijeku glavne rasprave i posebno ce se naznaciti o kojim okolnostima treba osobito voditi racuna pri izvodjenju dokaza.
O rocistu za izvodjenje dokaza pred predsjednikom vijeca ili pred zamoljenim sucem obavijestit ce se i stranke, ako nisu izjavile da nece pristupiti rocistu.
Predsjednik vijeca ili zamoljeni sudac ima pri izvodjenju dokaza sva ovlastenja koja ima vijece, odnosno predsjednik vijeca kad se dokazi izvode na glavnoj raspravi.
Protiv rjesenja suda kojim se izvodjenje dokaza povjerava predsjedniku vijeca ili zamoljenom sucu nije dopustena posebna zalba.

Clanak 209.

Predsjednik vijeca ili zamoljeni sudac kome je povjereno izvodjenje kakva dokaza ovlasten je izvesti i druge dokaze, ako smatra da je to svrhovito.

Clanak 210.

Ako se prema okolnostima moze pretpostaviti da se kakav dokaz nece moci izvesti ili da se nece moci izvesti u primjerenom roku, ili ako dokaz treba izvesti u inozemstvu, sud ce u rjesenju o izvodjenju dokaza odrediti rok do kojeg ce se cekati izvodjenje dokaza.
Kad odredjeni rok protekne, rasprava ce se provesti bez obzira na to sto odredjeni dokaz nije izveden.

2. Uvidjaj

Clanak 211.

Uvidjaj se poduzima kad je za utvrdjivanje kakve cinjenice ili za razjasnjenje kakve okolnosti potrebno neposredno opazanje suda.
Uvidjaj se moze obavljati i uz sudjelovanje vjestaka.

Clanak 212.

Vijece ce ovlastiti predsjednika vijeca da obavi uvidjaj ako se stvar koju treba razgledati ne moze donijeti u sud ili bi njezino donosenje prouzrocilo znatne troskove, a vijece smatra da nije nuzno neposredno opazanje svih clanova vijeca.

Clanak 213.

Ako treba razgledati stvar koja se nalazi kod jedne od stranaka, kod trece osobe, kod drzavnog organa ili kod pravne osobe kojoj je povjereno obnasanje javnog ovlastenja, na odgovarajuci ce se nacin primijeniti odredbe ovog zakona o pribavljanju isprava od ovih organa ili pravnih osoba (cl. 215. do 217).

3. Isprave

Clanak 214.

Isprava koju je u propisanom obliku izdao drzavni organ u granicama svoje nadleznosti, te isprava koju je u takvom obliku izdala pravna osoba u obnasanju javnog ovlastenja koje joj je povjereno zakonom ili propisom zasnovanim na zakonu (javna isprava) dokazuje istinitost onoga sto se u njoj potvrdjuje ili odredjuje.
Istu dokaznu snagu imaju i druge isprave koje su posebnim propisima glede dokazne snage izjednacene s javnim ispravama.
Dopusteno je dokazivati da su u javnoj ispravi neistinito utvrdjene cinjenice ili da je isprava nepravilno sastavljena.
Ako sud posumnja u autenticnost isprave, moze zatraziti da se o tome izjasni organ od kojega bi ona trebalo da potjece.

Clanak 215.

Ako medjunarodnim ugovorom nije sto drugo odredjeno, inozemne javne isprave koje su propisno ovjerene imaju, uz uvjet uzajamnosti, istu dokaznu snagu kao i domace javne isprave.

Clanak 216.

Stranka je duzna sama podnijeti ispravu na koju se poziva za dokaz svojih navoda.
Uz ispravu sastavljenu na stranom jeziku podnosi se i ovjereni prijevod.
Ako se isprava nalazi kod drzavnog organa ili pravne osobe kojoj je povjereno obnasanje javnog ovlastenja, a sama stranka ne moze isposlovati da se isprava preda ili pokaze, sud ce po sluzbenoj duznosti pribaviti tu ispravu.

Clanak 217.

Kad se jedna stranka poziva na ispravu i tvrdi da se ona nalazi kod druge stranke, sud ce tu stranku pozvati da podnese ispravu, ostavljajuci joj za to odredjeni rok.
Stranka ne moze uskratiti podnosenje isprave ako se ona sama u parnici pozvala na tu ispravu za dokaz svojih navoda, ili ako je rijec o ispravi koju je po zakonu duzna predati ili pokazati, ili ako se isprava s obzirom na njezin sadrzaj smatra zajednickom za obje strane.
Glede prava stranke da uskrati podnosenje drugih isprava na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe cl. 220. i 221. ovog zakona.
Kad stranka koja je pozvana da podnese ispravu porice da se isprava kod nje nalazi, sud moze radi utvrdjivanja te cinjenice izvoditi dokaze.
Sud ce, s obzirom na sve okolnosti, prema svom uvjerenju cijeniti od kakva je znacenja sto stranka koja drzi ispravu nece postupiti po rjesenju suda kojim joj se nalaze da podnese ispravu ili protivno uvjerenju suda porice da se isprava kod nje nalazi.
Protiv odluke suda iz stavka 1. ovog clanka nije dopustena posebna zalba.

Clanak 218.

Trecoj osobi sud moze narediti da podnese ispravu samo kad je ona po zakonu duzna pokazati ili je podnijeti ili kad je rijec o ispravi koja je po svojem sadrzaju zajednicka za tu osobu i stranku koja se poziva na ispravu.
Prije nego sto donese odluku kojom trecoj osobi naredjuje da podnese ispravu, sud ce pozvati trecu osobu da se o tome izjasni.
Kad treca osoba porice svoju duznost da podnese ispravu koja se kod nje nalazi, sud ce rijesiti je li treca osoba duzna podnijeti ispravu.
Kad treca osoba porice da se isprava nalazi kod nje, sud moze radi utvrdjivanja te cinjenice izvoditi dokaze.
Pravomocno rjesenje o duznosti trece osobe da podnese ispravu moze se izvrsiti prema pravilima izvrsnog postupka.
Treca osoba ima pravo na naknadu troskova sto ih je imala u vezi s podnosenjem isprava.
Odredbe clanka 230. ovog zakona na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati i u tom slucaju.

4. Svjedoci

Clanak 219.

Svaka osoba koja se poziva kao svjedok duzna je odazvati se pozivu, a ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, duzna je i svjedociti.
Kao svjedoci mogu se saslusati samo osobe koje su sposobne dati obavijesti o cinjenicama koje se dokazuju.

Clanak 220.

Ne moze se saslusati kao svjedok osoba koja bi svojim iskazom povrijedila duznost cuvanja sluzbene ili vojne tajne, dok je nadlezni organ ne oslobodi te duznosti.

Clanak 221.

Svjedok moze uskratiti svjedocenje:
1) o onome sto mu je stranka kao svom punomocniku povjerila;
2) o onome o cemu se stranka ili druga osoba svjedoku kao vjerskom ispovjedniku ispovijedala;
3) o cinjenicama sto ih je svjedok saznao kao odvjetnik, lijecnik ili u obavljanju kakva drugog poziva ili kakve druge djelatnosti, ako postoji obveza da se kao tajna cuva ono sto se saznalo u obavljanju tog poziva ili djelatnosti.
Predsjednik vijeca upozorit ce te osobe da mogu uskratiti davanje iskaza.

Clanak 222.

Svjedok moze uskratiti odgovor na pojedina pitanja ako za to postoje vazni razlozi, a osobito ako bi svojim odgovorom na ta pitanja izlozio teskoj sramoti, znatnoj imovinskoj steti ili krivicnom gonjenju sebe ili svoje srodnike po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, a u pobocnoj liniji do treceg stupnja zakljucno, svoga bracnog druga ili srodnike po tazbini do drugog stupnja zakljucno i onda kad je brak prestao te svog staratelja ili staranika, usvojitelja ili usvojenika.
Predsjednik vijeca upozorit ce svjedoka da moze uskratiti davanje odgovora na postavljeno pitanje.

Clanak 223.

Svjedok ne moze zbog opasnosti od kakve imovinske stete uskratiti svjedocenje o pravnim poslovima pri kojima je bio nazocan kao pozvani svjedok, o radnjama sto ih je glede spornog odnosa poduzeo kao pravni prethodnik ili zastupnik jedne od stranaka, o cinjenicama koje se ticu imovinskih odnosa uvjetovanih obiteljskom ili bracnom vezom, o cinjenicama koje se ticu rodjenja, sklapanja braka ili smrti te kad je na temelju posebnih propisa duzan podnijeti prijavu ili dati izjavu.

Clanak 224.

Opravdanost razloga za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedina pitanja ocjenjuje sud pred kojim svjedok treba svjedociti.
Ako je potrebno, prije toga ce se o tome saslusati stranka.
Protiv rjesenja suda iz stavka 1. ovog clanka stranke nemaju pravo na posebnu zalbu, a svjedok moze to rjesenje pobijati u zalbi protiv rjesenja o novcanoj kazni ili o zatvoru zbog toga sto je uskratio svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.

Clanak 225.

Stranka koja predlaze da se odredjena osoba saslusa kao svjedok mora prije toga naznaciti o cemu ona treba svjedociti i navesti njezino ime i prezime, zanimanje i boraviste.

Clanak 226.

Svjedoci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi prezime i ime i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao svjedok.
U pozivu ce se svjedok upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka i na pravo na naknadu troskova.
Svjedoci koji se zbog starosti, bolesti ili teskih tjelesnih mana ne mogu odazvati pozivu saslusat ce se u svom stanu, odnosno prostorijama u kojima borave.

Clanak 227.

Svjedoci se saslusavaju pojedinacno i bez nazocnosti svjedoka koji ce se kasnije saslusavati.
Svjedok je duzan odgovore davati usmeno.
Svjedok ce se najprije opomenuti da je duzan govoriti istinu i da ne smije nista presutjeti, a nakon toga ce se upozoriti na posljedice davanja laznog iskaza.
Zatim ce se svjedok pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boraviste, mjesto rodjenja, godine zivota i njegov odnos sa strankom.

Clanak 228.

Poslije opcih pitanja svjedok se poziva da iznese sve sto mu je poznato o cinjenicama o kojima treba svjedociti, a nakon toga mu se mogu postavljati pitanja radi provjere, dopune ili razjasnjenja.
Nije dopusteno postavljati pitanja u kojima je vec sadrzano kako bi trebalo odgovoriti.
Svjedok ce se uvijek pitati od kuda mu je poznato ono o cemu svjedoci.
Svjedoci se mogu suociti ako se njihovi iskazi ne slazu o vaznim cinjenicama.
Suoceni ce se o svakoj okolnosti u kojoj se ne slazu pojedinacno saslusati i njihov odgovor unijet ce se u zapisnik.

Clanak 229.

Svjedok koji ne zna jezik na kome se vodi postupak saslusat ce se preko tumaca.
Ako je svjedok gluh, postavljat ce mu se pitanja pismeno, a ako je nijem pozvat ce se da pismeno odgovara.
Ako se saslusanje prije moze obaviti na taj nacin, pozvat ce se kao tumac osoba koja se sa svjedokom moze sporazumjeti.
Sud ce tumaca upozoriti na duznost vjernog prenosenja pitanja koja se svjedoku postavljaju i izjava koje svjedok bude davao.

Clanak 230.

Ako svjedok koji je uredno pozvan ne dodje, a izostanak ne opravda ili se bez odobrenja ili opravdanog razloga udalji s mjesta gdje treba da bude saslusan, sud moze narediti da se prisilno dovede i podmiri troskove dovodjenja, a moze ga i kazniti novcano do 500 konvertibilnih maraka.
Ako svjedok dodje i nakon sto je upozoren na posljedice uskrati svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje, a sud ocijeni da su razlozi uskracivanja neopravdani, moze ga kazniti novcano do 500 konvertibilnih maraka, a ako i poslije toga odbije da svjedoci, moze ga zatvoriti.
Zatvor traje sve dok svjedok ne pristane svjedociti ili dok njegovo saslusanje ne postane nepotrebno, ali najdulje mjesec dana.
Zalba protiv rjesenja o novcanoj kazni ili o zatvoru ne zadrzava izvrsenje rjesenja, osim ako se u toj zalbi pobija i odluka suda kojom nisu prihvaceni razlozi svjedoka za uskracivanje svjedocenja ili odgovora na pojedino pitanje.
Sud ce na zahtjev stranke odluciti da je svjedok duzan nadoknaditi troskove sto ih je prouzrocio svojim neopravdanim izostankom, odnosno neopravdanim odbijanjem da svjedoci.
Ako svjedok naknadno opravda svoj izostanak sud ce opozvati svoje rjesenje o kazni a moze svjedoka sasvim ili djelomicno osloboditi naknade troskova.
Sud moze opozvati svoje rjesenje o kazni i kad svjedok naknadno pristane svjedociti.
Vojne osobe i radnici policije ne mogu se zatvoriti, ali ce se o njihovu odbijanju da svjedoce izvijestiti njihovo zapovjednistvo radi kaznjavanja.
Ako je potrebno da se te osobe radi svjedocenja prisilno dovedu, sud ce se obratiti njihovom starjesini koji ce narediti da se one privedu sudu.

Clanak 231.

Svjedok ima pravo na naknadu putnih trosova i troskova za prehranu i prenociste te na naknadu izmakle zarade.
Svjedok treba zahtijevati naknadu odmah nakon saslusanja; inace gubi pravo na nju.
Sud je duzan na to upozoriti svjedoka.
U rjesenju kojim se odmjeravaju troskovi svjedoka sud ce odrediti da se odredjena svota isplati iz polozenog predujma, a ako predujam nije polozen, naredit ce stranci da odredjenu svotu plati svjedoku u roku od osam dana.
Zalba protiv tog rjesenja ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

5. Vjestaci

Clanak 232.

Sud ce izvesti dokaz vjestacenjem kad je radi utvrdjivanja ili razjasnjenja kakve cinjenice potrebno strucno znanje kojim sud ne raspolaze.

Clanak 233.

Vjestacenje obavljaju vjestaci koje odredjuje parnicni sud.
Prije nego sto odredi koje ce osobe uzeti za vjestake sud ce o tome saslusati stranke.
U hitnim slucajevima sud moze odrediti vjestaka iako prije toga stranke nisu saslusane.
Parnicni sud moze ovlastiti predsjednika vijeca ili zamoljenog suca da oni odrede vjestake ako je njima povjereno izvodjenje dokaza vjestacenjem.
Umjesto odredjenog vjestaka sud moze uvijek odrediti drugog vjestaka.

Clanak 234.

Vjestacenje, u pravilu, obavlja jedan vjestak; a kad sud ocijeni da je vjestacenje slozeno, moze odrediti dva ili vise vjestaka.
Vjestaci se odredjuju, ponajprije, iz reda imenovanih sudskih vjestaka za odredjenu vrstu vjestacenja.
Vjestacenje se moze povjeriti i strucnoj ustanovi (bolnici, kemijskom laboratoriju, fakultetu i sl.).
Ako postoje posebne ustanove za odredjene vrste vjestacenja (vjestacenje laznog novca, rukopisa, daktiloskopsko vjestacenje i sl.), takva vjestacenja, a osobito slozenija, povjerit ce se, u prvom redu, tim ustanovama.

Clanak 235.

Odredjeni vjestaci duzni su odazvati se pozivu suda i iznijeti svoj nalaz i misljenje.
Sud ce vjestaka, na njegov zahtjev, osloboditi duznosti vjestacenja iz razloga iz kojih svjedok moze uskratiti svjedocenje ili odgovor na pojedino pitanje.
Sud moze vjestaka, na njegov zahtjev, osloboditi duznosti vjestacenja i iz drugih opravdanih razloga.
Oslobodjenje od duznosti vjestacenja moze traziti i ovlasteni radnik organa ili organizacije u kojoj vjestak radi.

Clanak 236.

Vjestak moze biti izuzet iz istih razloga iz kojih moze biti izuzet sudac ili sudac porotnik, ali se za vjestaka moze uzeti i osoba koja je vec bila saslusana kao svjedok.
Stranka je duzna podnijeti zahtjev za izuzece vjestaka cim sazna da postoji razlog za izuzece, a najkasnije prije pocetka izvodjenja dokaza vjestacenjem.
Ako je sud prije odredjivanja vjestaka saslusao stranku o osobi vjestaka, stranka se duzna tom prilikom izjasniti o izuzecu.
U zahtjevu za izuzece vjestaka stranka je duzna navesti okolnosti na kojima temelji svoj zahtjev za izuzece.
O zahtjevu za izuzece odlucuje sud.
Sudac zamoljenog suda i predsjednik vijeca odlucuju o izuzecu ako im je povjereno izvodjenje dokaza vjestacenjem.
Protiv rjesenja kojim se prihvaca zahtjev za izuzece nije dopustena zalba, a protiv rjesenja kojim se zahtjev odbija nije dopustena posebna zalba.
Ako je stranka saznala za razlog izuzeca poslije obavljenog vjestacenja i prigovara vjestacenju iz tog razloga, sud ce postupiti kao da je zahtjev za izuzece stavljen prije obavljenog vjestacenja.

Clanak 237.

Sud moze kazniti novcano do 500 konvertibilnih maraka vjestaka koji ne dodje na rociste iako je uredno pozvan, a izostanak ne opravda, a i vjestaka koji bez opravdanog razloga odbije vjestaciti.
Rjesenje o kazni sud moze opozvati uz uvjete iz clanka 229. stavka 5. ovog zakona.
Na zahtjev stranke sud moze rjesenjem narediti vjestaku da nadoknadi troskove koje je prouzrocio svojim neopravdanim nedolaskom ili neopravdanim odbijanjem da vjestaci.

Clanak 238.

Vjestak ima pravo na naknadu putnih troskova i troskova za prehranu i prenociste, na naknadu izmakle zarade i troskova vjestacenja te pravo na nagradu za obavljeno vjestacenje.
U pogledu naknade troskova i nagrade vjestaka na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe clanka 230. st. 2. i 3. ovog zakona.

Clanak 239.

Vjestaci se pozivaju dostavom pismenog poziva u kojem se navodi ime i prezime i zanimanje pozvanoga, vrijeme i mjesto dolaska, predmet u vezi s kojim se poziva i naznaka da se poziva kao vjestak.
U pozivu ce se vjestak upozoriti na posljedice neopravdanog izostanka i na pravo na naknadu troskova.

Clanak 240.

Prije pocetka vjestacenja pozvat ce se vjestak da predmet vjestacenja brizljivo razmotri, da tocno navede sve sto opazi i nadje i da svoje misljenje iznese savjesno i sukladno pravilima znanosti i vjestine, a upozorit ce se i na posljedice davanja laznog iskaza.
Nakon toga ce se vjestak pitati za ime i prezime, ime oca, zanimanje, boraviste, mjesto rodenja, godine zivota i njegov odnos sa strankom.

Clanak 241.

Sud rukovodi vjestacenjem, oznacuje vjestaku predmet koji ce se razgledati, postavlja mu pitanja i, prema potrebi, trazi objasnjenja u vezi s danim nalazom i misljenjem.
Vjestaku se mogu davati razjasnjenja, a moze mu se dopustiti i razmatranje spisa.
Na zahtjev vjestaka mogu se izvoditi i novi dokazi da bi se utvrdile okolnosti koje su vazne za stvaranje misljenja vjestaka.

Clanak 242.

Sud ce odrediti hoce li vjestak iznijeti svoj nalaz i misljenje samo usmeno na raspravi ili ce ih podnijeti i pismeno prije rasprave.
Sud ce odrediti rok za pismeno podnosenje nalaza i misljenja.
Vjestak mora uvijek obrazloziti svoje misljenje.
Sud ce, po mogucnosti, dostaviti strankama pismeni nalaz i misljenje prije rocista na kojem ce se o njima raspravljati.

Clanak 243.

Ako je odredjeno vise vjestaka, oni mogu podnijeti zajednicki nalaz i misljenje kad se u nalazu i misljenju slazu.
Ako se u nalazu i misljenju ne slazu, svaki vjestak posebno iznosi svoj nalaz i misljenje.
Ako se podaci vjestaka o njihovu nalazu bitno razilaze, ili ako je nalaz jednog ili vise vjestaka nejasan, nepotpun ili u proturijecnosti sam sa sobom ili s izvedenim okolnostima, a ti se nedostaci ne mogu otkloniti ponovnim saslusanjem vjestaka, obnovit ce se vjestacenje s istim ili drugim vjestacima.
Ako u misljenju jednog ili vise vjestaka ima proturjecnosti ili nedostataka, ili se pojavi osnovana sumnja u pravilnost datog misljenja, a ti se nedostaci ili sumnja ne mogu otkloniti ponovnim saslusanjem vjestaka, zatrazit ce se misljenje drugih vjestaka.

Clanak 244.

Protiv rjesenja suda iz cl. 233, 234. i 243. ovog zakona nije dopustena zalba.

Clanak 245.

Odredbe clanka 233. clanka 234. stavka 2, cl. 235. do 239, clanka 240. stavka 2. i clanka 244. ovog zakona na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na tumace.

6. Saslusanje stranaka

Clanak 246.

Sporne cinjenice vazne za odluku sud moze utvrdjivati i saslusavanjem stranaka.

Clanak 247.

Ako se uvjerio da stranci, odnosno osobi koja se ima saslusati za stranku nisu poznate sporne cinjenice, ili ako saslusanje te stranke nije moguce, sud moze odluciti da se saslusa samo druga stranka. Isto tako, sud moze odluciti da se saslusa samo jedna stranka, ako druga stranka uskrati davanje iskaza ili se ne odazove pozivu suda.

Clanak 248.

Izvodjenje dokaza saslusanjem stranaka preko predsjednika vijeca ili zamoljenog suca dopusteno je samo ako stranka zbog neotklonjivih smetnji ne moze osobno doci ili ako bi njezin dolazak prouzrocio nesrazmjerne troskove.

Clanak 249.

Za stranku koja nema parnicnu sposobnost saslusat ce se njezin zakonski zastupnik.
Sud moze odluciti da se umjesto ili pored zakonskog zastupnika saslusa sama stranka, ako je njezino saslusanje moguce.
Za pravnu osobu saslusat ce se osoba koja je zakonom ili pravilima odredjena da je zastupa.
Ako kao stranka u sporu sudjeluje na jednoj strani vise osoba, sud ce odluciti hoce li se saslusati sve te osobe ili samo neke od njih.

Clanak 250.

Poziv na rociste na kojem ce se izvoditi dokaz saslusanjem stranaka dostavit ce se osobno strankama, odnosno osobi koja ce se za stranku saslusati.
U pozivu ce se naznaciti da ce se na rocistu izvoditi dokaz saslusanjem stranaka i da stranka koja ne dodje na rociste moze biti saslusana u odsutnosti druge stranke.

Clanak 251.

Ne mogu se primijeniti nikakve prisilne mjere prema stranci koja se nije odazvala pozivu suda radi saslusanja niti se stranka moze prisiliti na davanje iskaza.
Sud ce, s obzirom na sve okolnosti, ocijeniti od kakva je znacenja sto stranka nije dosla na saslusanje ili sto je uskratila iskaz.

Clanak 252.

Odredbe o izvodjenju dokaza svjedocima primjenjivat ce se i pri izvodjenju dokaza saslusanjem stranaka, ako za saslusanje stranaka nije sto drugo propisano.

XIX - OSIGURANJE DOKAZA

Clanak 253.

Ako postoji opravdana bojazan da se dokaz nece moci izvesti ili da ce njegovo kasnije izvodjenje biti otezano, moze se tijekom, a i prije pokretanja parnice, predloziti da se taj dokaz izvede.
Osiguranje dokaza moze se traziti i nakon sto odluka kojom se postupak zavrsava postane pravomocna, ako je to potrebno prije ili tijekom postupka po izvanrednim pravnim lijekovima.

Clanak 254.

Ako je prijedlog za osiguranje dokaza stavljen tijekom parnicnog postupka, za postupanje je nadlezan sud pred kojim je postupak u tijeku.
Kad se trazi osiguranje dokaza prije pokretanja postupka te u hitnim slucajevima ako je postupak vec u tijeku, nadlezan je nizi sud prvog stupnja na cijem se podrucju nalaze stvari koje treba razgledati odnosno sud na cijem podrucju boravi osoba koju treba saslusati.
O prijedlogu iz stavka 1. ovog clanka odlucuje predsjednik vijeca ili sudac pojedinac koji vodi postupak, a u slucajevima iz stavka 2. ovog clanka sudac pojedinac nadleznog suda.

Clanak 255.

U podnesku kojim trazi osiguranje dokaza predlagac je duzan navesti cinjenice koje se imaju dokazati, dokaze koje treba izvesti i razloge iz kojih smatra da se kasnije dokaz nece moci izvesti ili da ce njegovo izvodjenje biti otezano.
U podnesku treba navesti ime i prezime protivnika, osim ako iz okolnosti proistjece da on nije poznat.

Clanak 256.

Podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza dostavit ce se protivniku, ako je poznat.
Ako postoji opasnost od odgode, sud ce o prijedlogu odluciti i bez prethodnog izjasnjenja protivnika.
U rjesenju kojim se prihvaca prijedlog sud ce odrediti rociste za izvodjenje dokaza, navest ce cinjenice o kojima ce se izvoditi dokazi, te dokaze koji ce se izvesti, a ako je potrebno, imenovat ce i vjestake.
Ako protivniku nije prije bio dostavljen podnesak u kojem je stavljen prijedlog za osiguranje dokaza, on ce mu se dostaviti zajedno s rjesenjem suda kojim se prihvaca prijedlog za osigu-ranje dokaza.
Protivniku koji je nepoznat ili je nepoznato njegovo boraviste sud moze radi sudjelovanja na rocistu za izvodjenje dokaza posta-viti privremenog zastupnika.
O tom postavljanju nije potrebno izdati oglas.
Sud moze u hitnim slucajevima odrediti da izvodjenje dokaza zapocne i prije nego sto se rjesenje kojim se prihvaca prijedlog za osiguranje dokaza dostavi protivniku.
Protiv rjesenja suda kojim se prihvaca prijedlog za osiguranje dokaza te protiv rjesenja kojim se odlucuje da izvodjenje dokaza zapocne prije nego sto se rjesenje dostavi protivniku, nije dopustena zalba.

Clanak 257.

Ako su dokazi izvedeni prije nego sto je postupak pokrenut, zapisnik o izvodjenju dokaza cuvat ce se kod suda pred kojim su dokazi izvedeni.
Ako je postupak u tijeku, a osiguranje dokaza nije izveo sud koji vodi postupak, zapisnik ce se dostaviti tome sudu.

XX - PRIPREMANJE GLAVNE RASPRAVE

1. Opce odredbe

Clanak 258.

Nakon primitka tuzbe obavljaju se pripreme za glavnu raspravu.
Te pripreme obuhvacaju prethodno ispitivanje tuzbe, dostavu tuzbe tuzeniku na odgovor, odrzavanje pripremnog rocista i zakazivanje glavne rasprave.
Pripremanjem glavne rasprave rukovodi predsjednik vijeca.
U tijeku pripremanja glavne rasprave stranke mogu upucivati podneske u kojima ce navesti cinjenice koje namjeravaju iznijeti na glavnoj raspravi te dokaze cije izvodjenje namjeravaju predloziti.

Clanak 259.

U tijeku pripremanja glavne rasprave do rocista za glavnu raspravu predsjednik vijeca ovlasten je da odlucuje: o stupanju prethodnika u parnicu, o sudjelovanju umjesaca, o osiguranju dokaza, o preinaci tuzbe, o troskovima postupka u slucaju povlacenja tuzbe, o prekidu ili mirovanju postupka, o privremenim mjerama osiguranja, o spajanju parnica, o razdvajanju postupka, o odredjivanju sudskih rokova ili njihovu produljenju, o zakazivanju rocista ili njihovoj odgodi, o povratu u prijasnje stanje zbog propustanja roka ili rocista, o oslobodjenju stranke od placanja troskova postupka, o osiguranju parnicnih troskova, o polaganju predujma na ime troskova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o postavljanju privremenog zastupnika, o dostavi sudskih pismena, o mjerama za ispravljanje podnesaka, o urednosti punomoci te o svim pitanjima koja se ticu upravljanja postupkom.
Protiv odluka koje donosi predsjednik vijeca u tijeku pripremanja glavne rasprave, a koje se odnose na upravljanje postup-kom, nije dopustena zalba.

Clanak 260.

Predsjednik vijeca moze u tijeku pripremanja glavne rasprave donijeti presudu na temelju priznanja, presudu na te-melju odricanja i presudu zbog izostanka i primiti na zapisnik nagodbu stranaka.

2. Prethodno ispitivanje tuzbe

Clanak 261.

Nakon prethodnog ispitivanja tuzbe predsjednik vijeca ovlasten je donositi rjesenja iz clanka 259. ovog zakona, ako nije rijec o pitanjima o kojima se po prirodi stvari ili prema odred-bama ovog zakona odluka moze donijeti tek u daljnjem tijeku postupka.

Clanak 262.

Kad utvrdi da je tuzba nerazumljiva ili nepotpuna, ili da postoje nedostaci koji se ticu sposobnosti tuzitelja ili tuzenika da budu stranke u parnici, ili nedostaci glede zakonskog zastupanja stranke, ili nedostaci koji se odnose na ovlastenje zastupnika da pokrene parnicu kad je takvo ovlastenje potrebno, predsjednik ce vijeca radi otklanjanja tih nedostataka poduzeti potrebne mjere predvidjene u ovom zakonu.

Clanak 263.

Nakon prethodnog ispitivanja tuzbe predsjednik vijeca donosi rjesenje kojim se tuzba odbacuje ako utvrdi da rjesavanje o tuzbenom zahtjevu ne ide u sudsku nadleznost ili da je tuzba podnesena nepravodobno, ako je posebnim propisima odredjen rok za podnosenje tuzbe.
Predsjednik vijeca donosi i rjesenje kojim se sud oglasava nenadleznim i predmet ustupa drugome sudu.

Clanak 264

. Ako smatra da nema dovoljno osnova za donosenje odluke o pitanju koje se postavilo u tijeku prethodnog ispitivanja tuzbe, predsjednik vijeca ostavit ce da o tom pitanju donese odluku nakon primitka odgovora na tuzbu ili na pripremnom rocistu.

3. Pripremno rociste i odgovor na tuzbu

Clanak 265.

Ako predsjednik vijeca smatra da se na temelju tuzbe moze dalje postupati, dogovorit ce, u pravilu, pripremno rociste i narediti da se primjerak tuzbe dostavi tuzeniku.
Pripremno rociste nece se dogovoriti kad je za sudjenje nadlezan sudac pojedinac.
Predsjednik vijeca moze odmah dogovoriti rociste za glavnu raspravu ako smatra da s obzirom na navode u tuzbi i na prirodu spora nije potrebno odrzavanje pripremnog rocista.

Clanak 266.

Prije dogovoranja pripremnog rocista predsjednik vijeca moze zatraziti od tuzenika da podnese odgovor na tuzbu, ako bi zbog slozenosti spora ili zbog veceg broja zahtjeva stavljenih u tuzbi bilo svrsishodno da se tuzenik pismeno izjasni o navodima u tuzbi.
Odgovor na tuzbu podnosi se u roku koji odredi predsjednik vijeca, ali taj rok ne moze biti duzi od petnaest dana od dostave tuzbe.
Iznimno, s obzirom na osobite okolnosti slucaja, taj rok moze biti i do 30 dana.
Ako tuzenik podnese odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca ocijenit ce je li s obzirom na prijedloge i navode stranaka potrebno dogovoriti pripremno rociste ili se moze zakazati odmah rociste za glavnu raspravu.
Ako tuzenik u odredjenom roku ne podnese odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca dogovorit ce pripremno rociste ili rociste za glavnu raspravu.
Tuzenik moze pismeno odgovoriti na tuzbu iako mu sud to nije nalozio.
Posto primi odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca moze doni-jeti sva rjesenja koja moze donositi u tijeku prethodnog ispitivanja tuzbe.

Clanak 267.

Pripremno rociste treba odrediti tako da strankama ostane dovoljno vremena za pripremu, a najmanje osam dana od primitka poziva.
U pozivu za pripremno rociste nalozit ce se strankama da na rociste donesu sve isprave koje im sluze za dokaz, a i sve predmete koje treba razgledati u sudu.
Ako je potrebno da se za pripremno rociste pribave spisi, isprave ili predmeti koji se nalaze kod suda ili kod kojega drugog drzavnog organa ili pravne osobe kojoj je povjereno vrsenje javnog ovlastenja, predsjednik vijeca naredit ce da se ti predmeti odnosno isprave pravodobno pribave.

Clanak 268.

Pripremno rociste pocinje izlaganjem tuzbe, a nakon toga tuzenik iznosi svoj odgovor na tuzbu.
Kad bude potrebno, predsjednik vijeca zatrazit ce od stranaka razjasnjenje u svezi s njihovim navodima ili prijedlozima.

Clanak 269.

Na pripremnom rocistu najprije se raspravlja o pitanjima koja se odnose na smetnje za daljni tijek postupka, bilo da je predsjednik vijeca nakon ispitivanja tuzbe odgodio rjesavanje tih pitanja bilo da su ona pokrenuta u odgovoru na tuzbu ili na pripremnom rocistu.
O tim se pitanjima mogu na pripremnom rocistu izvoditi dokazi kad je to potrebno.
Osim rjesenja, koje je ovlasten da donosi nakon prethodnog ispitivanja tuzbe na pripremnom rocistu, predsjednik vijeca donosi i rjesenje o odbacivanju tuzbe, ako utvrdi da o tuzbenom zahtjevu vec tece parnica, da je stvar pravomocno presudjena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba, da se tuzitelj u ranijoj parnici odrekao tuzbenog zahtjeva, ili da ne postoji pravni interes tuzitelja za podnosenje tuzbe za utvrdjenje.
Ako predsjednik vijeca ne prihvati prigovor da postoji koja od smetnji za vodjenje postupka iz stavka 2. ovog clanka, nastavit ce se s raspravljanjem, a odluku o prigovoru donijet ce vijece posebno ili zajedno s odlukom o glavnoj stvari.
Na pripremnom rocistu predsjednik vijeca ima u pogledu upravljanja postupkom sve ovlasti koje imaju predsjednik vijeca i vijece na glavnoj raspravi.

Clanak 270.

Kad ustanovi da ne postoje smetnje za daljnje vodjenje postupka, predsjednik ce vijeca, prema rezultatima raspravljanja na pripremnom rocistu, odluciti koji ce se svjedoci i vjestaci pozvati na glavnu raspravu i koji ce se drugi dokazi pribaviti.
O tome koji ce se od tih dokaza izvesti odlucuje vijece na glavnoj raspravi.
Ako predsjednik vijeca ne prihvati prijedloge stranaka o dokazima, stranke mogu svoje prijedloge ponoviti na glavnoj raspravi.

Clanak 271.

Ako predsjednik vijeca smatra da je neke sporne cinjenice potrebno utvrditi preko vjestaka, a nijedna se stranka ne protivi da se obavi vjestacenje, predsjednik vijeca imenovat ce vjestake, odluciti o zahtjevima za izuzece vjestaka i pozvati jednu stranku ili obje stranke da poloze svotu potrebnu za troskove vjestaka.
Imenovane vjestake sud ce obavijestiti o predmetu koji treba razgledati i pozvati ih da do glavne rasprave pripreme svoj nalaz i misljenje .
Ako je potrebno, predsjednik vijeca moze, uz suglasnost stranaka, obaviti uvidjaj izvan suda.
Ako se taj uvidjaj obavlja uz sudjelovanje vjestaka, primijenit ce se pri tome odredbe st. 1. i 2. ovog clanka.

Clanak 272.

Ako na pripremno rociste ne dodje tuzitelj ili ne dodje tuzenik, a nema uvjeta za donosenje presude zbog izostanka, predsjednik vijeca raspravljat ce s nazocnom strankom.

Clanak 273.

Na pripremnom rocistu predsjednik vijeca, u pravilu, priopcava strankama dan i sat kad ce se odrzati glavna rasprava.

4. Dogovaranje rocista za glavnu raspravu

Clanak 274.

Rociste za glavnu raspravu dogovara predsjednik vijeca.
Uz poziv za glavnu raspravu tuzeniku ce se dostaviti tuzba, ako mu vec prije nije bila dostavljena.
Predsjednik vijeca pozvat ce na rociste stranke te svjedoke i vjestake koje je na pripremnom rocistu odlucio pozvati na glavnu raspravu.
Ako pripremno rociste nije odrzano, predsjednik vijeca odlucit ce kojeg ce od svjedoka sto su ih stranke predlozile pozvati, a stranke ce upozoriti da mogu na rociste dovesti i druge svjedoke.
Odredbe clanka 267. ovog zakona primijenit ce se i pri dogovaranju rocista za glavnu raspravu.

XXI - GLAVNA RASPRAVA

1. Tijek glavne rasprave

Clanak 275.

Predsjednik vijeca otvara glavnu raspravu i objavljuje predmet raspravljanja.
Nakon toga utvrdjuje jesu li dosle sve pozvane osobe, pa ako nisu, provjerava jesu li uredno pozvane i jesu li opravdale svoj izostanak.

Clanak 276.

Ako s prvog rocista za glavnu raspravu izostane tuzitelj, ili ako na to rociste ne dodje tuzenik, a nema uvjeta za donosenje presude zbog izostanka, te kad s kojega kasnijeg rocista izostane tuzitelj ili tuzenik, rasprava se moze odrzati.

Clanak 277.

Ako stranka ili zakonski zastupnik stranke nije u stanju da se jasno i odredjeno izjasni o predmetu o kojemu se raspravlja, a nema punomocnika, predsjednik vijeca upozorit ce je na potrebu da uzme punomocnika.
Ako stranka ne moze odmah uzeti punomocnika, vijece ce na njezin prijedlog odgoditi rociste.

Clanak 278.

Ako nije prije toga odrzano pripremno rociste, prvo rociste za glavnu raspravu pocinje izlaganjem tuzbe, a nakon toga tuzenik odgovara na navode tuzbe.
Ako je prije glavne rasprave odrzano pripremno rociste, predsjednik vijeca upoznat ce vijece s tijekom i rezultatima toga rocista.
Stranke mogu dopuniti izlaganje predsjednika vijeca.
U daljnjem toku rasprave raspravljat ce se o prijedlozima stranaka i cinjenicnim navodima kojima stranke obrazlazu svoje prijedloge odnosno pobijaju prijedloge protivnika, a i o dokazima ponudjenim s njihove strane, izvodit ce se dokazi i raspravljati o rezultatima njihova izvodjenja.
Stranke mogu iznositi i svoja pravna shvacanja koja se od-nose na predmet spora.
Kad je u ovom zakonu predvidjeno da stranka moze staviti odredjen prigovor ili prijedlog ili poduzeti kakvu drugu parnicnu radnju dok se tuzenik na glavnoj raspravi ne upusti u raspravljanje o glavnoj stvari, takav prigovor odnosno prijedlog tuzitelj moze staviti odnosno drugu parnicnu radnju poduzeti dok ne zavrsi izlaganje po tuzbi, a tuzenik dok ne zavrsi svoj odgovor na tuzbu.

Clanak 279.

Predsjednik vijeca ce se postavljanjem pitanja i na drugi svrhovit nacin brinuti da se u tijeku rasprave iznesu sve odlucne cinjenice, da se dopune nepotpuni navodi stranaka o vaznim cinjenicama, da se oznace ili dopune dokazna sredstva koja se odnose na navode stranaka i, uopce, da se dadu sva razjasnjenja potrebna da bi se utvrdilo cinjenicno stanje vazno za odluku.

Clanak 280.

Svaka stranka treba u svojim izlaganjima iznijeti sve cin-jenice potrebne za obrazlozenje svojih prijedloga ponuditi dokaze potrebne za utvrdjivanje svojih navoda te izjasniti se o navodima i ponudjenim dokazima protivne stranke.
Stranke mogu u tijeku cijele glavne rasprave iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze.
Stranke mogu i u tijeku glavne rasprave upucivati podneske u kojima ce navesti cinjenice koje namjeravaju iznijeti na rocistu, a i dokaze cije izvodjenje namjeravaju predloziti.

Clanak 281.

Izvodjenje dokaza odredjuje vijece rjesenjem u kojemu ce se naznaciti sporna cinjenica o kojoj treba izvesti dokaz i dokazno sredstvo.
Predlozene dokaze koje ne smatra vaznim za odluku vijece ce odbiti i u rjesenju naznaciti razlog odbijanja.
Protiv rjesenja kojim se odredjuje ili odbija izvodjenje dokaza nije dopustena posebna zalba.
Sud nije u daljnjem tijeku parnice vezan za svoje prijasnje rjesenje o izvodjenju dokaza.

Clanak 282.

Ako stranka prigovori da rjesavanje o tuzbenom zahtjevu ne spada u sudsku nadleznost, da sud nije stvarno ili mjesno nadlezan, da o istom zahtjevu vec tece parnica, da je stvar pravomocno presudjena, da je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba, ili da se tuzitelj pred sudom odrekao tuzbenog zahtjeva, sud ce rijesiti hoce li o tim prigovorima raspravljati i odlucivati odvojeno od glavne stvari ili zajedno s njom.
Ako sud ne prihvati prigovor iz stavka 1. ovog clanka o kojemu se raspravljalo zajedno s glavnom stvari, ili ako sud nakon odvojenog raspravljanja ne prihvati prigovor i odluci da se odmah nastavi glavna rasprava, rjesenje o prigovoru unijet ce se u odluku o glavnoj stvari.
Protiv rjesenja kojim se odbijaju prigovori stranaka nije dopustena posebna zalba ako je vijece odlucilo da se odmah nastavi raspravljanje o glavnoj stvari.
Odredbe st. 1. do 3. ovog clanka primijenit ce se i kad sud po sluzbenoj duznosti odluci da odvojeno od glavne stvari raspravi o tome da li stvar spada u sudsku nadleznost, da li je sud stvarno nadlezan, da li vec tece parnica, da li je stvar vec pravomocno presudjena, da li se tuzitelj pred sudom odrekao tuzbenog zahtjeva, te da li je o predmetu spora sklopljena sudska nagodba.

Clanak 283.

Kad predsjednik vijeca zavrsi saslusanje pojedinog svjedoka, vjestaka ili stranke, clanovi vijeca mogu toj osobi neposredno postavljati pitanja.
Stranka i njezin zastupnik ili punomocnik mogu po odobrenju predsjednika vijeca neposredno postavljati pitanja protivnoj stranci, svjedocima i vjestacima.
Predsjednik vijeca zabranit ce stranci postavljanje odredjenih pitanja ili ce zabraniti odgovor na postavljeno pitanje, ako je vec u pitanju sadrzano kako na nj treba odgovoriti ili ako se pitanje ne odnosi na predmet.
Ako predsjednik vijeca zabrani postavljanje odredjenog pitanja ili davanje odgovora, stranka moze zahtijevati da o tome odluci vijece.
Na zahtjev stranke u zapisnik ce se unijeti pitanje koje je vijece odbilo, a i pitanje na koje je zabranjen odgovor.

Clanak 284.

Saslusani svjedoci i vjestaci ostaju u sudnici, ako ih predsjednik vijeca, nakon izjasnjenja stranaka, sasvim ne otpusti ili ne odredi da se privremeno udalje iz sudnice.
Predsjednik vijeca moze odrediti da se saslusani svjedoci kasnije ponovno pozovu i jos jednom saslusaju u nazocnosti ili odsutnosti svjedoka i vjestaka.

Clanak 285.

Kad vijece smatra da je predmet raspravljen tako da se moze donijeti odluka, predsjednik vijeca priopcit ce da je glavna rasprava zakljucena, i nakon toga ce se vijece povuci na vijecanje i glasovanje radi donosenja odluke.
Vijece moze odluciti da glavnu raspravu zakljuci i kad je ostalo da se pribave stanoviti spisi koji sadrze dokaze potrebne za odlucivanje ili ako treba sacekati zapisnik o dokazima izvedenim od zamoljenog suca, a stranke odustanu od raspravljanja o tim dokazima ili vijece smatra da to raspravljanje nije potrebno.

Clanak 286.

Vijece moze u tijeku vijecanja i glasovanja odluciti da se zakljucena glavna rasprava ponovno otvori ako je to potrebno radi dopune postupka ili razjasnjenja pojedinih vaznijih pitanja.

2. Javnost glavne rasprave

Clanak 287.

Glavna je rasprava javna.
Raspravi mogu biti nazocne samo punoljetne osobe.
Osobe koje su nazocne raspravi ne smiju nositi oruzje ili opasno orudje.
Odredba stavka 3. ovog clanka ne odnosi se na cuvare osoba koje sudjeluju u postupku.

Clanak 288.

Vijece moze iskljuciti javnost za cijelu glavnu raspravu ili jedan njezin dio ako to zahtijevaju interesi cuvanja sluzbene, poslovne ili osobne tajne, interesi javnog reda ili razlozi morala.
Vijece moze iskljuciti javnost i kada se mjerama za odrzavanje reda predvidjenim u ovom zakonu ne bi moglo osigurati nesmetano odrzavanje rasprave.

Clanak 289.

Iskljucenje javnosti ne odnosi se na stranke, njihove zakonske zastupnike, punomocnike i umjesace.
Vijece moze dopustiti da glavnoj raspravi na kojoj je javnost iskljucena budu nazocne pojedine sluzbene osobe, a i znanstveni i javni radnici, ako je to od interesa za njihovu sluzbu, odnosno znanstvenu ili javnu djelatnost.
Na zahtjev stranke vijece moze dopustiti da raspravi budu nazocne najvise dvije osobe koje ona oznaci.
Predsjednik vijeca upozorit ce osobe koje budu nazocne raspravi na kojoj je javnost iskljucena da su duzne kao tajnu cuvati sve ono sto su na raspravi saznale i upozoriti ih na posljedice odavanja tajne.

Clanak 290.

O iskljucenju javnosti odlucuje vijece rjesenjem koje mora biti obrazlozeno i javno objavljeno.
Protiv rjesenja o iskljucenju javnosti nije dopustena posebna zalba.

Clanak 291.

Odredbe o javnosti na glavnoj raspravi na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati i na pripremnom rocistu, na rocistu izvan glavne rasprave pred predsjednikom vijeca te na rocistu pred zamoljenim sucem.

3. Rukovodjenje glavnom raspravom

Clanak 292.

Predsjednik vijeca rukovodi glavnom raspravom, ispituje stranke, izvodi dokaze, daje rijec clanovima vijeca, strankama, njihovim zakonskim zastupnicima i punomocnicima te objavljuje odluke vijeca.
Duznost je predsjednika vijeca da se brine da se o predmetu spora svestrano raspravlja, ali da se zbog toga postupak ne odugovlaci, tako da se rasprava po mogucnosti dovrsi na jednom rocistu.
Ako se osoba koja sudjeluje na raspravi protivi kakvoj mjeri predsjednika vijeca koja se odnosi na rukovodjenje raspravom ili kakvu pitanju koje je postavio predsjednik vijeca, clan vijeca ili druga osoba koja sudjeluje u postupku, o takvu protivljenju odlucuje vijece.
Sud nije vezan za svoje rjesenje koje se odnosi na rukovodjenje raspravom.
Protiv rjesenja koja se odnose na rukovodjenje raspravom nije dopustena posebna zalba.

Clanak 293.

Izvan rocista za glavnu raspravu predsjednik vijeca donosi rjesenje o ispravljanju podneska, o postavljenju privremenog zastupnika, o urednosti punomoci, o polaganju predujma na ime troskova za poduzimanje pojedinih radnji u postupku, o oslobodjenju od placanja troskova postupka, o osiguranju parnicnih troskova, o dostavi sudskih pismena, o osiguranju dokaza, o privremenim mjerama osiguranja, o prekidu i mirovanju postupka, o troskovima postupka u slucaju povlacenja tuzbe, o zakazivanju rocista i njihovoj odgodi, o spajanju parnica, te i o odredjivanju rokova i njihovom produljivanju.
Predsjednik vijeca isto je tako ovlasten da, nakon sto primi zapisnik o izvodjenju dokaza pred zamoljenim sucem, odredi da se obave potrebni ispravci ili dopune.
Izvan rocista za glavnu raspravu predsjednik vijeca ovlasten je da u povodu izjave tuzenika, odnosno tuzitelja, date pismeno ili na zapisnik kod parnicnog suda, donese presudu na temelju priznanja, odnosno presudu na temelju odricanja, te i da primi na zapisnik sudsku nagodbu.

Clanak 294.

Ako pred istim sudom tece vise parnica izmedju istih osoba ili u kojima je ista osoba protivnik raznih tuzitelja ili raznih tuzenika, sve se te parnice mogu rjesenjem vijeca spojiti radi zajednickog raspravljanja, ako bi se time ubrzalo raspravljanje ili smanjili troskovi.
Za sve spojene parnice sud moze donijeti zajednicku presudu.
Vijece moze odrediti da se radi zajednickog raspravljanja pred njim spoji vise parnica i onda kad je za koju od njih nadlezan sudac pojedinac istog suda.
Vijece moze odrediti da se odvojeno raspravlja o pojedinim zahtjevima u istoj tuzbi i nakon zavrsetka odvojenog raspravljanja moze donijeti posebne odluke o tim zahtjevima.

Clanak 295.

Kad vijece odluci da se odgodi rociste za glavnu raspravu, predsjednik vijeca brinut ce se da se za iduce rociste pribave svi dokazi cije je izvodjenje odredjeno za to rociste i da se obave druge pripreme kako bi se rasprava mogla zavrsiti na tom rocistu.
Protiv rjesenja suda kojim se odgadja rociste ili se odbijaju prijedlozi stranaka o odgodi rocista, nije dopustena zalba.

Clanak 296.

Ako se rociste odgodi, novo rociste odrzat ce se, po mogucnosti, pred istim vijecem.
Ako se novo rociste drzi pred istim vijecem, glavna ce se rasprava nastaviti i predsjednik ce vijeca ukratko izloziti tijek prijasnjih rocista, ali u tom slucaju vijece moze odluciti da rasprava pocne iznova.
Ako se rociste drzi pred izmijenjenim vijecem, glavna rasprava mora poceti iznova, ali vijece moze, nakon sto se stranke o tome izjasne, odluciti da se ponovno ne saslusavaju svjedoci i vjestaci i da se ne obavlja nov uvidjaj, vec da se procitaju zapisnici o izvodjenju tih dokaza, na koji nacin ce postupiti i kada je izveden dokaz saslusanjem stranaka u smislu clanka 248. ovog zakona.

Clanak 297.

Sud u tijeku postupka moze kazniti novcanom kaznom do 500 konvertibilnih maraka stranku, zakonskog zastupnika, punomocnika ili umjesaca koji su svojim parnicnim radnjama teze zloupotrijebili prava priznata ovim zakonom.

4. Odrzavanje reda na glavnoj raspravi

Clanak 298.

Duznost predsjednika vijeca je da se u tijeku glavne rasprave brine o odrzavanju reda u sudnici i o dostojanstvu suda.

Clanak 299.

Ako osoba koja sudjeluje u postupku ili osoba koja je kao slusatelj nazocna raspravi, vrijedja sud ili druge sudionike u postupku, ometa rad ili se ne pokorava naredbama predsjednika vijeca za odrzavanje reda, predsjednik vijeca opomenut ce je.
Ako opomena bude bezuspjesna, vijece moze opomenutu osobu udaljiti iz sudnice ili kazniti novcanom kaznom do 500 konvertibilnih maraka, a moze je i udaljiti i kazniti novcanom kaznom.
Ako stranka bude udaljena iz sudnice, rociste ce se odrzati i bez njezine nazocnosti.
Ako iz sudnice bude udaljen punomocnik, vijece ce na zahtjev stranke odgoditi rociste, a ako stranka nije nazocna rocistu, vijece ce uvijek odgoditi rociste i obavijestiti stranku da je njezin punomocnik udaljen s rocista zbog narusavanja reda.
Kad sud kazni novcanom kaznom ili udalji iz sudnice odvjetnika ili odvjetnickog pripravnika kao punomocnika, obavijestit ce o tome odvjetnicku komoru.
Zalba protiv rjesenja o novcanoj kazni ili udaljenju iz sudnice ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 300.

Ako osoba koja zamjenjuje nadleznog tuzitelja, pravobranitelja ili ombudsmana narusava red, predsjednik vijeca obavijestit ce o tome tuzitelja, pravobranitelja, odnosno ombudsmana, a vijece moze odgoditi rociste i od nadleznog tuzitelja, pravobranitelja odnosno ombudsmana zatraziti da odredi drugu osobu za sudjelovanje u parnici.

Clanak 301.

Ovlasti koje za odrzavanje reda na glavnoj raspravi imaju predsjednik vijeca i vijece pripadaju predsjedniku vijeca i na pripremnom rocistu i na rocistu izvan glavne rasprave, a i zamoljenom sucu.

XXII - SUDSKA NAGODBA

Clanak 302.

Stranke mogu u tijeku cijelog postupka pred parnicnim sudom prvog stupnja zakljuciti nagodbu o predmetu spora (sudska nagodba).
Nagodba se moze odnositi na cijeli tuzbeni zahtjev ili na jedan njegov dio.
Sud ce u tijeku postupka upozoriti stranke na mogucnost sudske nagodbe i pomoci im da zakljuce nagodbu.
Pred sudom se ne moze zakljuciti nagodba (clanak 3. stavak 2) glede zahtjeva kojima stranke ne mogu raspolagati.
Kad sud donese rjesenje kojim ne dopusta nagodbu stranaka, zastat ce s postupkom dok to rjesenje ne postane pravomocno.

Clanak 303.

Sporazum stranaka o nagodbi unosi se u zapisnik.
Nagodba je zakljucena kad stranke nakon procitanog zapisnika o nagodbi potpisu zapisnik.
Strankama ce se na njihov zahtjev izdati ovjeren prijepis zapisnika u koji je unesena nagodba.

Clanak 304.

Sud ce u tijeku cijelog postupka po sluzbenoj duznosti paziti vodi li se parnica o predmetu o kojemu je ranije bila zakljucena sudska nagodba, i ako utvrdi da se parnica vodi o predmetu o kojemu je vec zakljucena sudska nagodba, odbacit ce tuzbu.

Clanak 305.

Osoba koja namjerava podici tuzbu moze preko nizeg suda prvog stupnja na cijem podrucju protivna strana ima prebivaliste pokusati da postigne nagodbu.
Sud kojemu je takav prijedlog upucen pozvat ce protivnu stranu i upoznati je s prijedlogom o nagodbi.
Troskove tog postupka podmiruje podnositelj prijedloga.

XXIII - PRESUDA

1. Opce odredbe

Clanak 306.

Presudom sud odlucuje o zahtjevu koji se tice glavne stvari i sporednih trazenja.
Ako postoji vise zahtjeva, sud ce o svim tim zahtjevima, u pravilu, odluciti jednom presudom.
Ako je vise parnica spojeno radi zajednickog raspravljanja, a za konacnu odluku sazrela je samo jedna parnica, moze se donijeti presuda samo za tu parnicu.

Clanak 307.

Sud moze naloziti tuzeniku da obavi odredjenu cinidbu samo ako je ona dospjela do zakljucenja glavne rasprave.
Ako sud prihvati zahtjev za uzdrzavanje, moze obvezati tuzenika i na cinidbe koje nisu dospjele.
Presuda kojom se tuzenik obvezuje da preda ili preuzme stvari date u najam ili zakup moze se donijeti i prije prestanka tih odnosa.

Clanak 308.

Ako je tuzitelj u tuzbi trazio da mu se dosudi stanovita stvar, a istodobno je u tuzbi ili do zakljucenja glavne rasprave izjavio da je voljan umjesto stvari primiti odredjenu novcanu svotu, sud ce, ako prihvati tuzbeni zahtjev, izreci u presudi da se tuzenik moze osloboditi davanja stvari ako plati tu novcanu svotu.

Clanak 309.

Kad se stranci u presudi nalaze izvrsenje kakve cinidbe, odredit ce se i rok u kojemu je tu cinidbu duzna izvrsiti.
Ako posebnim propisima nije drukcije odredjeno, rok za izvrsenje cinidbe jest petnaest dana, ali za cinidbe koje se ne sastoje u novcanom davanju sud moze odrediti duzi rok.
U mjenicnim i cekovnim sporovima taj je rok osam dana.
Rok za izvrsenje cinidbe pocinje teci prvog dana nakon dostave prijepisa presude stranci kojoj je nalozeno izvrsenje.

2. Djelimicna presuda

Clanak 310.

Ako su od vise tuzbenih zahtjeva, zbog priznanja ili na temelju raspravljanja samo neki sazreli za konacnu odluku ili ako je samo dio jednog zahtjeva sazrio za konacnu odluku, sud moze o sazrelim zahtjevima odnosno dijelu zahtjeva zakljuciti raspravu i donijeti presudu (djelimicna presuda).
Djelimicnu presudu sud moze donijeti i kad je podnesena protutuzba, ako je za odluku sazrio samo zahtjev tuzbe ili zahtjev protutuzbe.
Pri ocjeni pitanja hoce li donijeti djelimicnu presudu sud ce osobito uzeti u obzir velicinu zahtjeva ili dijela zahtjeva koji je sazrio za odluku.
Sto se tice pravnih lijekova i izvrsenja, djelimicna presuda smatra se samostalnom presudom.

3. Medjupresuda

Clanak 311.

Ako je tuzenik osporio i osnovu tuzbenog zahtjeva i iznos tuzbenog zahtjeva, a u pogledu osnova stvar je sazrela za donosenje odluke, sud moze iz razloga svrhovitosti donijeti najprije presudu samo o osnovi tuzbenog zahtjeva (medjupre-suda).
Do pravomocnosti medjupresude sud ce zastati s raspravljan-jem o iznosu tuzbenog zahtjeva.

4. Presuda na temelju priznanja

Clanak 312.

Ako tuzenik do zakljucenja glavne rasprave prizna tuzbeni zahtjev, sud ce bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom prihvaca tuzbeni zahtjev (presuda na temelju priznanja).
Sud nece donijeti presudu na temelju priznanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako nadje da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (clanak 3. stavak 2).
Donosenje presude na temelju priznanja odgodit ce se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog clanka prije toga pribave obavijesti.
Priznanje tuzbenog zahtjeva, na rocistu ili u pismenom podnesku, tuzenik moze i bez pristanka tuzitelja opozvati do donosenja presude.

5. Presuda na temelju odricanja

Clanak 313.

Ako se tuzitelj do zakljucenja glavne rasprave odrekne tuzbenog zahtjeva, sud ce bez daljnjeg raspravljanja donijeti presudu kojom odbija tuzbeni zahtjev (presuda na temelju odricanja).
Za odricanje od tuzbenog zahtjeva nije potreban pristanak tuzenika.
Sud nece donijeti presudu na temelju odricanja i kad je udovoljeno potrebnim uvjetima, ako utvrdi da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati (clanak 3. stavak 2).
Donosenje presude na temelju odricanja odgodit ce se, ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 3. ovog clanka pre-thodno pribave potrebne obavijesti.
Tuzitelj moze, na rocistu ili u pisanom podnesku i bez pristanka tuzenika, opozvati odricanje od tuzbenog zahtjeva, do donosenja presude.

6. Presuda zbog izostanka

Clanak 314.

Kad tuzenik ne dodje na pripremno rociste do njegova zakljucenja, ili na prvo rociste za glavnu raspravu ako pripremno rociste nije odrzano, ili ako dodje na ta rocista, ali nece da se upusti u raspravljanje ili se udalji s rocista, a ne ospori tuzbeni zahtjev, donijet ce se presuda kojom se prihvaca tuzbeni zahtjev (presuda zbog izostanka), ako je udovoljeno ovim uvjetima:
1) ako je tuzenik bio uredno pozvan;
2) ako tuzitelj predlozi donosenje presude zbog izostanka;
3) ako tuzenik nije podneskom osporio tuzbeni zahtjev;
4) ako osnovanost tuzbenog zahtjeva proizlazi iz cinjenica navedenih u tuzbi;
5) ako cinjenice na kojima se temelji tuzbeni zahtjev nisu u protivnosti s dokazima koje je sam tuzitelj podnio ili s cinjenicama koje su opcepoznate;
6) ako ne postoje opcepoznate okolnosti iz kojih proizlazi da su tuzenika sprijecili opravdani razlozi da dodje na rociste.
Nece se donijeti presuda zbog izostanka i kad je udovoljeno uvjetima iz stavka 1. ovog clanka ako sud nadje da je rijec o zahtjevu kojim stranke ne mogu raspolagati.
Donosenje presude zbog izostanka odgodit ce se ako je potrebno da se o okolnostima iz stavka 2. ovog clanka prije toga pribave obavijesti.
Ako iz cinjenica navedenih u tuzbi ne proizlazi osnovanost tuzbenog zahtjeva, a tuzba na rocistu nije preinacena, sud ce donijeti presudu kojom se tuzbeni zahtjev odbija.
Donosenje presude zbog izostanka moze se odgoditi i ako nema dokaza da je tuzenik uredno pozvan, a nesumnjivo je da mu je poziv upucen.
U tom slucaju predsjednik vijeca odredit ce rok, koji ne moze biti duzi od trideset dana za dostavu u zemlji, odnosno duzi od sest mjeseci za dostavu u inozemstvu, da se izvidi je li tuzenik uredno pozvan.
Ako se u tom roku utvrdi da je tuzenik bio uredno pozvan, predsjednik vijeca donijet ce presudu zbog izostanka.
Protiv odluke suda kojom se odbija prijedlog tuzitelja da se donese presuda zbog izostanka dopustena je posebna zalba.
U slucajevima predvidjenim u st. 3. i 5. ovog clanka, presudu zbog izostanka sud moze donijeti bez izjasnjenja stranaka.

7. Pravomocnost presude

Clanak 315.

Presuda koja se vise ne moze pobijati zalbom postaje pravomocna ako je njome odluceno o zahtjevu tuzbe ili protutuzbe.
Sud tijekom cijelog postupka po sluzbenoj duznosti pazi je li stvar pravomocno presudjena, i ako utvrdi da je parnica pokrenuta o zahtjevu o kojemu je vec pravomocno odluceno, odbacit ce tuzbu.
Ako je u presudi odluceno o potrazivanju koje je tuzenik istakao prigovorom radi prebijanja, odluka o postojanju ili nepostojanju toga potrazivanja postaje pravomocna.

Clan 316.

Sud je vezan za svoju presudu cim je objavljena, a ako presuda nije objavljena, cim je otpravljena.
Prema strankama presuda ima ucinak tek od dana kad im je dostavljena.

8. Donosenje i objava presude

Clanak 317.

Presuda se donosi u ime Federacije Bosne i Hercegovine.
Kad se glavna rasprava odrzava pred vijecem, presudu donose predsjednik vijeca i clanovi vijeca koji su sudjelovali na rocistu na kojem je glavna rasprava zakljucena.
Odmah nakon zakljucenja glavne rasprave, sud donosi presudu koju objavljuje predsjednik vijeca.
U slozenijim predmetima sud moze odgoditi donosenje presude za osam dana od dana zakljucenja glavne rasprave.
U takvom slucaju presuda se nece objaviti, vec ce se prijepis presude dostaviti strankama.
U slucaju iz clanka 285. stavka 2. ovog zakona, presuda ce se donijeti najkasnije u roku od osam dana od dana primitka spisa odnosno zapisnika.
Ta se presuda nece objavljivati.

Clanak 318.

Kad se presuda objavljuje, predsjednik vijeca javno ce procitati izreku i priopciti ukratko razloge presude.
Pri objavi presude moze se priopciti da je sud odlucio da se o odmjeravanju troskova naknadno odluci.
U takvu slucaju odmjeravanje troskova obavlja predsjednik vijeca, a odluka se unosi u pismeni sastav presude.
Ako je javnost na glavnoj raspravi bila iskljucena, izreka presude uvijek ce se javno procitati, a sud ce odluciti hoce li se i koliko iskljuciti javnost pri objavi razloga presude.
Svi nazocni saslusat ce citanje izreke presude stojeci.

9. Pismena izrada i dostava presude

Clanak 319.

Presuda se mora pismeno izraditi u roku od osam dana od donosenja.
Izvornik presude potpisuje predsjednik vijeca.
Strankama se dostavlja ovjeren prijepis presude s uputom o pravu na izjavljivanje pravnog lijeka protiv presude.

Clanak 320.

Pismeno izradjena presuda mora imati uvod, izreku i obrazlozenje.
Uvod presude sadrzi; naznaku da se presuda izrice u ime Federacije Bosne i Hercegovine, naziv suda, ime i prezime predsjednika i clanova vijeca, ime i prezime i prebivaliste, odnosno boraviste stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika, kratku oznaku predmeta spora, dan zakljucenja glavne rasprave, naznaku stranaka, njihovih zastupnika i punomocnika koji su toj raspravi bili nazocni, te dan kad je presuda donesena.
Izreka presude sadrzi odluku suda o prihvacanju ili odbijanju pojedinih zahtjeva koji se ticu glavne stvari i sporednih trazenja te odluku o postojanju ili nepostojanju potrazivanja istaknutog radi prebijanja (clanak 315. stavak 3).
U obrazlozenju sud ce izloziti: zahtjeve stranaka i njihove navode o cinjenicama na kojima se ti zahtjevi temelje, dokaze, a i propise na kojima je sud utemeljio presudu.
U obrazlozenju presude zbog izostanka, presude na temelju priznanja ili presude na temelju odricanja, iznijet ce se samo razlozi koji opravdavaju donosenje takvih presuda.

10. Dopunska presuda

Clanak 321.

Ako je sud propustio da odluci o svim zahtjevima o kojima se mora odluciti presudom, ili je propustio odluciti o dijelu zahtjeva, stranka moze u roku od petnaest dana od primitka presude predloziti parnicnom sudu da se presuda dopuni.
Nepravovremeni ili neosnovani prijedlog za dopunu presude odbacit ce odnosno odbiti predsjednik vijeca bez odrzavanja rocista.

Clanak 322.

Kad predsjednik vijeca nadje da je prijedlog za dopunu presude osnovan, dogovorit ce glavnu raspravu pred vijecem radi donosenja presude o zahtjevu koji nije rijesen (dopunska presuda).
Dopunska presuda moze se donijeti i bez ponovnog otvaranja glavne rasprave ako tu presudu donosi isto vijece koje je donijelo i prvobitnu presudu, a zahtjev u pogledu kojega se trazi dopuna dovoljno je raspravljen.
Ako vijece ustanovi da je prijedlog za donosenje dopunske presude nepravovremen ili neosnovan, odbacit ce odnosno odbiti prijedlog rjesenjem.
Ako se prijedlog za dopunu presude odnosi samo na troskove postupka, odluku o prijedlogu donosi predsjednik vijeca bez odrzavanja rocista.

Clanak 323.

Ako je uz prijedlog za dopunu presude podnesena i zalba protiv presude, prvostupanjski sud zastat ce s dostavom te zalbe drugostupanjskom sudu dok se ne donese odluka o prijedlogu za dopunu presude i dok ne protekne rok za zalbu protiv te odluke.
Ako protiv odluke o dopuni presude bude podnesena zalba, ta zalba zajedno sa zalbom protiv prvobitne presude dostavit ce se drugostupanjskom sudu.
Ako se prvostupanjska presuda pobija zalbom samo zato sto prvostupanjski sud nije presudom odlucio o svim zahtjevima stranaka koji su predmet parnice, zalba ce se smatrati prijedlogom stranke da se donese dopunska presuda.

11. Ispravljanje presude

Clanak 324.

Pogreske u imenima i brojevima, i druge ocite pogreske u pisanju i racunanju, nedostatke u obliku i nesuglasnost prijepisa presude s izvornikom ispravit ce predsjednik vijeca u svako doba. Ispravljanje ce se obaviti posebnim rjesenjem i unijeti na kraju izvornika, a strankama ce se dostaviti prijepis rjesenja. Ako izmedju izvornika i prijepisa presude postoji nesuglas-nost glede kakve odluke sadrzane u izreci presude, strankama ce se dostaviti ispravljeni prijepis presude s naznakom da se tim prijepisom presude zamjenjuje prijasnji prijepis presude. U takvu slucaju rok za izjavljivanje pravnog lijeka glede ispravljenog dijela presude tece od dana dostave ispravljenog prijepisa pre-sude. O ispravljanju presude sud moze odluciti bez saslusanja stranaka. XXIV - RJESENJE

Clanak 325.

Sva rjesenja koja se donose na rocistu objavljuje predsjednik vijeca.
Rjesenje koje je na rocistu objavljeno dostavit ce se strankama u ovjerenom prijepisu samo ako je protiv toga rjesenja dopustena posebna zalba, ili ako se na temelju rjesenja moze odmah traziti izvrsenje, ili ako to zahtijeva upravljanje parnicom.
Sud je vezan za svoja rjesenja ako se ona ne odnose na upravljanje parnicom ili ako ovim zakonom nije sto drugo odredjeno.
Kad se rjesenje ne dostavlja pismeno, ono prema strankama ima ucinak cim je objavljeno.

Clanak 326.

Rjesenja koja sud donosi izvan rocista priopcavaju se strankama dostavom ovjerenog prijepisa rjesenja.
Ako se rjesenjem odbija prijedlog jedne stranke bez prethodnog saslusanja protivne stranke, toj se stranci rjesenje nece dostaviti.

Clanak 327.

Rjesenje mora biti obrazlozeno ako se njime odbija prijedlog stranke ili ako se njime rjesava o prijedlozima stranaka koji su medju sobom u opreci, a moze biti obrazlozeno i u drugim slucajevima kad je to potrebno.
Pismeni sastav rjesenja treba sadrzavati uvijek uvod i izreku, a obrazlozenje samo ako prema stavku 1. ovog clanka rjesenje mora biti obrazlozeno.

Clanak 328.

Pravomocna rjesenja o kaznama izrecenim prema odredbama ovog zakona izvrsavaju se po sluzbenoj duznosti.

Clanak 329.

Odredbe clanka 309., clanka 316. stavka 2, clanka 317. stavka 2, clanka 318. stavka 2. i cl.319. do 324. ovog zakona, na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati i na rjesenja.

B. Postupak po pravnim lijekovima

XXV - REDOVNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Zalba protiv presude

a) Pravo na zalbu

Clanak 330.

Protiv presude donesene u prvom stupnju stranke mogu podnijeti zalbu u roku od petnaest dana od dana dostave prijepisa presude, ako u ovom zakonu nije odredjen drugi rok.
U mjenicnim i cekovnim sporovima taj je rok osam dana.
Pravovremeno podnesena zalba sprijecava da presuda postane pravomocna u dijelu koji se pobija zalbom.
O zalbi protiv presude odlucuje drugostupanjski sud.

Clanak 331.

Stranka se moze odreci prava na zalbu od trenutka kad je presuda objavljena, a ako presuda nije objavljena, onda od trenutka kad joj prijepis presude bude dostavljen.
Do donosenja odluke drugostupanjskog suda stranka moze odustati od vec podnesene zalbe.
Odricanje ili odustanak od zalbe ne moze se opozvati.

b) Sadrzaj zalbe

Clanak 332.

Zalba treba sadrzavati:
1) oznacenje presude protiv koje se izjavljuje zalba;
2) izjavu da se presuda pobija u cijelini ili u odredjenom dijelu;
3) razlog zalbe;
4) potpis podnositelja zalbe.

Clanak 333.

Ako se na temelju podataka iz zalbe ne moze utvrditi koja se presuda pobija ili ako zalba nije potpisana (nepotpuna zalba), prvostupanjski sud ce rjesenjem protiv kojega nije dopustena zalba pozvati zalitelja da u odredjenom roku dopuni ili ispravi zalbu podneskom ili na zapisnik kod toga suda.
Ako zalitelj u odredjenom roku ne postupi po trazenju suda, sud ce rjesenjem odbaciti zalbu kao nepotpunu.
Ako zalba po svojem sadrzaju ima drugih nedostataka, prvostupanjski ce sud zalbu dostaviti drugostupanjskom sudu ne pozivajuci zalitelja da je dopuni, odnosno ispravi.

Clanak 334.

U zalbi se mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi.
Pozivajuci se na nove cinjenice, zalitelj je duzan navesti dokaze kojima bi se te cinjenice utvrdile, a predlazuci nove dokaze, duzan je navesti cinjenice koje tim dokazima treba utvrditi.
Zalitelj koji nije ucinio vjerojatnim da je iz opravdanih razloga propustio da u prvostupanjskom postupku polozi iznos potreban za podmirenje troskova povodom izvodjenja predlozenog dokaza (clanak 143. stavak 3) ne moze u zalbi predloziti da se taj dokaz izvede.
Prigovor radi prebijanja koji nije iznesen pred prvostupan-jskim sudom ne moze se iznositi u zalbi.
Ako su zbog iznosenja novih cinjenica i predlaganja novih dokaza prouzroceni troskovi u postupku u povodu zalbe, te ce troskove neovisno o ishodu spora podmirivati ona stranka koja je iznijela nove cinjenice, odnosno predlozila nove dokaze.

c) Razlozi zbog kojih se presuda moze pobijati

Clanak 335.

Presuda se moze pobijati:
1) zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka;
2) zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja;
3) zbog pogresne primjene materijalnog prava.
Presuda zbog izostanka ne moze se pobijati zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja.
Presuda na temelju priznanja i presuda na temelju odricanja mogu se pobijati zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka ili zbog toga sto je izjava o priznanju, odnosno o odricanju data u zabludi ili pod utjecajem prisile ili prijevare.

Clanak 336.

Bitna povreda odredaba parnicnog postupka postoji ako sud u tijeku postupka nije primijenio ili je nepravilno primijenio koju odredbu ovog zakona, a to je bilo ili je moglo biti od utjecaja na donosenje zakonite i pravilne presude.
Bitna povreda odredaba parnicnog postupka uvijek postoji:
1) ako je sud bio nepropisno sastavljen ili ako je u donosenju presude sudjelovao sudac koji nije sudjelovao na glavnoj raspravi;
2) ako je u donosenju presude sudjelovao sudac ili sudac porotnik koji se po zakonu mora izuzeti (clanak 63. stavak 1. toc. l. do 4.) odnosno koji je rjesenjem suda bio izuzet;
3) ako je odluceno o zahtjevu u sporu koji ne ide u sudsku nadleznost (clanak 16);
4) ako je sud odlucio o tuzbenom zahtjevu za koji je stvarno nadlezan drugi sud ili ako je povodom prigovora stranaka nepravilno odlucio da je mjesno nadlezan, a stranka se zbog toga zali;
5) ako je protivno odredbama ovog zakona sud utemeljio svoju odluku na nedopustenim raspolaganjima stranaka;
6) ako je protivno odredbama ovog zakona sud donio presudu zbog izostanka, presudu na temelju priznanja ili presudu na temelju odricanja;
7) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propustanjem dostave, nije dana mogucnost da raspravlja pred sudom;
8) ako je protivno odredbama ovog zakona sud odbio zahtjev stranke da se u postupku sluzi svojim jezikom i pismom i da prati tijek postupka na svom jeziku, a stranka se zbog toga zali;
9) ako je sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je duzan odrzati glavnu raspravu;
10) ako je u postupku kao tuzitelj ili tuzenik sudjelovala osoba koja ne moze biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlastena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebne ovlasti za vodjenje parnice ili za pojedine radnje u postupku, ako vodjenje parnice od-nosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
11) ako je odluceno o zahtjevu o kome vec tece parnica, ili o kojemu je vec prije pravomocno presudjeno, ili od koga se tuzitelj vec odrekao, ili o kojem je vec zakljucena sudska nagodba;
12) ako je protivno zakonu bila iskljucena javnost na glavnoj raspravi;
13) ako presuda ima nedostataka zbog kojih se ne moze ispitati, a osobito ako je izreka presude nerazumljiva, ako proturjeci sama sebi ili razlozima presude, ili ako presuda nema uopce razloga, ili u njoj nisu navedeni razlozi o odlucnim cinjenicama, ili su ti razlozi nejasni ili proturijecni, ili ako o odlucnim cinjenicama postoji proturijecnost izmedju onoga sto se u razlozima presude navodi o sadrzaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika.

Clanak 337.

Pogresno ili nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje postoji kad je sud kakvu odlucnu cinjenicu pogresno utvrdio odnosno kad je nije utvrdio.
Nepotpuno utvrdjeno cinjenicno stanje postoji i kad na to upozoravaju nove cinjenice ili novi dokazi.

Clanak 338.

Pogresna primjena materijalnog prava postoji kad sud nije primijenio odredbu materijalnog prava koju je trebao primijeniti ili kad takvu odredbu nije pravilno primijenio.

d) Postupak po zalbi

Clanak 339.

Zalba se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku.

Clanak 340.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu zalbu odbacit ce rjesenjem predsjednik vijeca prvostupanjskog suda bez odrzavanja rocista.
Zalba je nepravovremena ako je podnesena nakon proteka zakonskog roka za njezino podnosenje.
Zalba je nedopustena ako je zalbu podnijela osoba koja nije ovlastena za podnosenje zalbe, ili osoba koja se odrekla ili je odustala od zalbe, ili ako osoba koja je podnijela zalbu nema pravnog interesa za podnosenje zalbe.

Clanak 341.

Primjerak pravovremene, potpune i dopustene zalbe dostavit ce prvostupanjski sud protivnoj stranci koja moze u roku od osam dana od primitka podnijeti tome sudu odgovor na zalbu.
Primjerak odgovora na zalbu dostavit ce prvostupanjski sud zalitelju.
Nepravovremeno podnesen odgovor na zalbu nece se odbaciti, vec ce se dostaviti drugostupanjskom sudu koji ce ga uzeti u obzir ako je to jos moguce.

Clanak 342.

Nakon primitka odgovora na zalbu ili nakon proteka roka za odgovor na zalbu predsjednik ce vijeca zalbu i odgovor na zalbu, ako je podnesen, sa svim spisima dostaviti drugostupanjskom sudu.
Ako zalitelj tvrdi da su u prvostupanjskom postupku povrijedjene odredbe parnicnog postupka predsjednik vijeca prvostupanjskog suda dat ce objasnjenje u povodu navoda zalbe koji se ticu tih povreda, a prema potrebi ce provesti i izvidjaje da provjeri istinitost tih navoda u zalbi.

Clanak 343.

Kad spisi po zalbi stignu drugostupanjskom sudu, predsjednik zalbenog vijeca odredjuje suca izvjestitelja.
Sudac izvjestitelj moze, prema potrebi, od prvostupanjskog suda pribaviti izvjestaj o povredama odredaba postupka i zatraziti da se radi utvrdjivanja tih povreda provedu izvidjaji.

Clanak 344.

Drugostupanjski sud odlucuje o zalbi u pravilu, bez rasprave.
Kad vijece drugostupanjskog suda nadje da je radi pravilnog utvrdjivanja cinjenicnog stanja potrebno da se pred drugostupanjskim sudom ponove vec izvedeni dokazi, dogovorit ce raspravu pred drugostupanjskim sudom.

Clanak 345.

Na raspravu se pozivaju stranke odnosno njihovi zakonski zastupnici ili punomocnici, a i oni svjedoci i vjestaci za koje sud odluci da se saslusaju.
Ako s rasprave izostane jedna stranka ili obje stranke, sud ce raspravljati o zalbi i donijeti odluku uzimajuci u obzir osobito ono sto je izneseno u zalbi i u odgovoru na zalbu.
Rasprava pred drugostupanjskim sudom pocinje izvjescem izvjestitelja, koji izlaze stanje stvari ne dajuci svoje misljenje o osnovanosti zalbe.
Nakon toga procitat ce se presuda ili dio presude na koji se odnosi zalba, a prema potrebi i zapisnik o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom.
Zatim ce zalitelj obrazloziti svoju zalbu, a protivna stranka odgovor na zalbu.
Stranka moze na raspravi iznositi cinjenice i predlagati dokaze koje nije iznijela odnosno predlozila u zalbi, ali ne moze isticati prigovor prebijanja koji nije istaknut pred prvostupanjskim sudom.

Clanak 346.

Ako u cl. 344. i 345. ovog zakona nije sto drugo odredjeno, odredbe o glavnoj raspravi pred prvostupanjskim sudom na odgovarajuci se nacin primjenjuju i na raspravu pred drugostupanjskim sudom.

e) Granice ispitivanja prvostupanjske presude

Clanak 347.

Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u onom dijelu u kojemu se pobija zalbom; a ako se iz zalbe ne vidi u kojem se dijelu presuda pobija, drugostupanjski sud uzet ce da se presuda pobija u dijelu u kojemu stranka nije uspjela u sporu.
Drugostupanjski sud ispituje prvostupanjsku presudu u gra-nicama razloga navedenih u zalbi pazeci po sluzbenoj duznosti na bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz clanka 336. stavka 2. ovog zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.
Na prekoracenje tuzbenog zahtjeva drugostupanjski sud pazi samo na zahtjev stranke.

f) Odluke drugostupanjskog suda o zalbi

Clanak 348.

Drugostupanjski sud moze u sjednici vijeca ili na temelju odrzane rasprave odbaciti zalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili kao nedopustenu, odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu, ukinuti tu presudu i uputiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno sudjenje, ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tuzbu ili preinaciti prvostupanjsku presudu. Drugostupanjski sud moze ukinuti presudu i kad stranka trazi njezinu preinaku, a moze preinaciti presudu iako stranka trazi da se ona ukine.

Clanak 349.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu zalbu odbacit ce drugostupanjski sud rjesenjem, ako to nije ucinio prvostupanjski sud.

Clanak 350.

Drugostupanjski sud ce presudom odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu kad ustanovi da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje pazi po sluzbenoj duznosti.

Clanak 351.

Drugostupanjski sud ce rjesenjem ukinuti prvostupanjsku presudu ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parnicnog postupka i vratiti predmet istom prvostupanjskom sudu ili ce ga ustupiti nadleznome prvostupanjskom sudu radi odrzavanja nove glavne rasprave.
U tom ce rjesenju drugostupanjski sud odluciti i koje se provedene radnje, zahvacene bitnom povredom odredaba parnicnog postupka, ukidaju.
Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijedjene odredbe iz clanka 336. stavka 2. toc. 3. i 11. ovog zakona, drugostupanjski sud ce ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tuzbu.
Ako su u postupku pred prvostupanjskim sudom povrijedjene odredbe iz clanka 336. stavka 2. tocke 10. ovog zakona, drugostupanjski sud ce, s obzirom na prirodu povrede, ukinuti prvostupanjsku presudu i vratiti predmet nadleznom prvostupanjskom sudu ili ce ukinuti prvostupanjsku presudu i odbaciti tuzbu.

Clanak 352.

Drugostupanjski sud ce rjesenjem ukinuti presudu prvostupanjskog suda i vratiti predmet tom sudu na ponovno sudjenje ako smatra da radi pravilnog utvrdjivanja cinjenicnog stanja treba odrzati novu glavnu raspravu pred prvostupanjskim sudom, osim ako je odlucio da sam odrzi raspravu.
Tako ce drugostupanjski sud postupiti i kad stranka nije pobijala presudu zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja, ako se pri rjesavanju o zalbi pojavi opravdana sumnja da su cinjenice na kojima je utemeljena prvostupanjska presuda pravilno utvrdjene.
Ako drugostupanjski sud u sjednici vijeca ili na raspravi ustanovi da radi pravilnog utvrdjivanja cinjenicnog stanja treba utvrditi nove cinjenice ili izvesti nove dokaze ukinut ce prvostu-panjsku presudu i vratiti predmet prvostupanjskom sudu na ponovno sudjenje.

Clanak 353.

Kad drugostupanjski sud ukine presudu prvostupanjskog suda i vrati predmet istom sudu na ponovno sudjenje, moze narediti da se nova glavna rasprava odrzi pred drugim vijecem.

Clanak 354.

Ako utvrdi da je prvostupanjskom presudom prekoracen tuzbeni zahtjev, drugostupanjski sud ce, prema prirodi prekoracenja tuzbenog zahtjeva, rjesenjem ukinuti presudu prvostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno sudjenje tom sudu odnosno presudom preinaciti pobijanu odluku.

Clanak 355.

Drugostupanjski sud ce presudom preinaciti prvostupanjsku presudu:
1) ako je na temelju rasprave utvrdio drukcije cinjenicno stanje nego sto je ono u prvostupanjskoj presudi;
2) ako je prvostupanjski sud pogresno ocijenio isprave ili posredno izvedene dokaze, a odluka je prvostupanjskog suda utemeljena iskljucivo na tim dokazima;
3) ako je prvostupanjski sud iz cinjenica sto ih je utvrdio izveo nepravilan zakljucak o postojanju drugih cinjenica, a na tim je cinjenicama utemeljena presuda;
4) ako smatra da je cinjenicno stanje u prvostupanjskoj presudi pravilno utvrdjeno, ali da je prvostupanjski sud pogresno primijenio materijalno pravo.

Clan 356.

Drugostupanjski sud ne moze preinaciti presudu na stetu stranke koja se zalila ako je samo ona podnijela zalbu.

Clanak 357.

U obrazlozenju presude odnosno rjesenja drugostupanjski sud treba ocijeniti zalbene navode koji su od odlucnog znacenja i oznaciti razloge koje je uzeo u obzir po sluzbenoj duznosti.
Kad se prvostupanjska presuda ukida zbog bitnih povreda odredaba parnicnog postupka, treba u obrazlozenju navesti koje su odredbe povrijedjene i u cemu se povrede sastoje.
Ako se prvostupanjska presuda ukida i predmet vraca prvostupanjskom sudu na ponovno sudjenje radi pravilnog utvrdjivanja cinjenicnog stanja, navest ce se u cemu se sastoje nedostaci u utvrdjivanju cinjenicnog stanja, odnosno zasto su nove cinjenice i dokazi vazni i od utjecaja za donosenje pravilne odluke.

Clanak 358.

Drugostupanjski sud vratit ce sve spise sudu prvog stupanja s dovoljnim brojem ovjerenih prijepisa svoje odluke, radi predaje strankama i drugim zainteresiranim osobama.

Clanak 359.

Prvostupanjski sud duzan je izvesti sve parnicne radnje i raspraviti sva sporna pitanja na koja je upozorio drugostupanjski sud u svom rjesenju.
Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze.
Ako presuda bude ukinuta zato sto je presudu donio nenadlezni sud, nova rasprava pred prvostupanjskim sudom odrzat ce se prema odredbama koje vaze za odrzavanje glavne rasprave u slucaju kad se promijeni vijece.

2. Zalba protiv rjesenja

Clanak 360.

Protiv rjesenja prvostupanjskog suda dopustena je zalba ako u ovom zakonu nije odredjeno da zalba nije dopustena.
Ako ovaj zakon izricito odredjuje da posebna zalba nije dopustena, rjesenje prvostupanjskog suda moze se pobijati samo u zalbi protiv konacne odluke.

Clanak 361.

Pravovremeno podnesena zalba zadrzava izvrsenje rjesenja, ako ovim zakonom nije drukcije propisano.
Rjesenje protiv kojega nije dopustena posebna zalba moze se odmah izvrsiti.

Clanak 362.

Rjesavajuci o zalbi drugostupanjski sud moze:
1) odbaciti zalbu kao nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu;
2) odbiti zalbu kao neosnovanu i potvrditi rjesenje prvostupanjskog suda;
3) uvaziti zalbu i rjesenje preinaciti ili ukinuti te prema potrebi predmet vratiti na ponovan postupak.

Clanak 363.

U postupku po zalbi protiv rjesenja na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe koje vaze za zalbu protiv presude, osim odredaba o odgovoru na zalbu i o odrzavanju rasprave pred drugostupanjskim sudom.

XXVI - IZVANREDNI PRAVNI LIJEKOVI

1. Revizija

Clanak 364.

Protiv pravomocne presude donesene u drugom stupnju, ako je u sporu primijenjen materijalni zakon Bosne i Hercegovine ili Federacije, odnosno medjunarodni ugovor stranke mogu izjaviti reviziju u roku od 30 dana od dana dostave prijepisa presude.
Revizija nije dopustena u imovinsko-pravnim i radnim sporovima u kojima se tuzbeni zahtjev odnosi na potrazivanje u novcu, na predaju stvari ili izvrsenje kakve druge cinidbe, ako vrijednost predmeta spora pobijanog dijela pravomocne presude ne prelazi 15.000 KM.
Revizija nije dopustena u imovinsko-pravnim i radnim sporovima u kojima se tuzbeni zathjev ne odnosi na potrazivanje u novcu, predaju stvari ili izvrsenje kakve druge cinidbe, ako vrijednost predmeta spora koju je tuzitelj u tuzbi naveo ne prelazi 15.000 KM.
Revizija nije dopustena u sporovima iz obiteljskih odnosa i sporovima zakonskog izdrzavanja.

Clanak 365.

O reviziji odlucuje Vrhovni sud Federacije.

Clanak 366.

Podnesena revizija ne zadrzava izvrsenje pravomocne presude protiv koje je izjavljena.

Clanak 367.

Revizija se moze izjaviti:
1) zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz clanka 336. stavka 2. ovog zakona, osim ako se povreda odnosi na odredbe toc. 1., 4,. 6.,7., 9., 11. i 12. stavka 2. clanka 336. ovog zakona u dijelu kojim je odluceno o zahtjevu o kojem vec tece parnica;
2) zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz clanka 336. stavka 1. ovog zakona koja je ucinjena u postupku pred drugostupanjskim sudom;
3) zbog pogresne primjene materijalnog prava.
Zbog prekoracenja tuzbenog zahtjeva revizija se moze izjaviti samo ako je ta povreda ucinjena tek u postupku pred drugostupanjskim sudom.
Revizija se ne moze izjaviti zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja.
Protiv presude donesene u drugom stupnju kojom se potvrdjuje presuda na temelju priznanja, revizija se moze izjaviti samo iz razloga iz stavka 1. toc. 1. i 2. i stavka 2. ovog clanka.

Clanak 368.

Revizijski sud ispituje pobijanu presudu samo u onom dijelu u kojemu se ona pobija revizijom i u granicama razloga navedenih u reviziji, pazeci po sluzbenoj duznosti na bitnu povredu odredaba parnicnog postupka iz clanka 336. stavka 2. tocke 10. ovog zakona i na pravilnu primjenu materijalnog prava.

Clanak 369.

Stranke mogu u reviziji iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze samo ako se oni odnose na bitne povrede odredaba parnicnog postupka zbog kojih se revizija moze izjaviti.

Clanak 370.

Revizija se podnosi sudu koji je izrekao prvostupanjsku presudu u dovoljnom broju primjeraka za sud, protivnu stranku i federalnog tuzitelja.

Clanak 371.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu reviziju od-bacit ce rjesenjem predsjednik vijeca prvostupanjskog suda, bez odrzavanja rocista.
Revizija je nedopustena ako ju je izjavila osoba koja nije ovlastena na podnosenje revizije, ili osoba koja je odustala od revizije, ili ako osoba koja je izjavila reviziju nema pravni interes za podnosenje revizije ili ako je revizija izjavljena protiv presude protiv koje se po zakonu ne moze podnijeti.

Clanak 372.

Primjerak pravovremene, potpune i dopustene revizije predsjednik vijeca prvostupanjskog suda dostavit ce protivnoj stranci i federalnom tuzitelju.
Federalnom tuzitelju dostavit ce se, zajedno s revizijom, i prijepis presude protiv koje je revizija izjavljena.
U roku od 8 dana od dana dostave revizije protivna stranka moze podnijeti sudu odgovor na reviziju.
Nakon primitka odgovora na reviziju ili nakon proteka roka za odgovor predsjednik vijeca prvostupanjskog suda dostavit ce reviziju i odgovor na reviziju, ako je podnesen, sa svim spisima, revizijskom sudu preko drugostupanjskog suda.

Clanak 373.

O reviziji revizijski sud odlucuje bez rasprave.

Clanak 374.

Nepravovremenu, nepotpunu ili nedopustenu reviziju odbacit ce revizijski sud rjesenjem ako to, u granicama svojih ovlastenja, nije ucinio prvostupanjski sud.

Clanak 375.

Revizijski ce sud presudom odbiti reviziju kao neosnovanu ako utvrdi da ne postoje razlozi zbog kojih je revizija izjavljena, a ni razlozi na koje pazi po sluzbenoj duznosti.

Clanak 376.

Kad odbije reviziju, Vrhovni sud Federacije moze se umjesto posebnog obrazlozenja pozvati u izreci presude na razloge iz prvostupanjske ili drugostupanjske presude.
Revizijski sud ne mora obrazloziti svoju odluku, ako odbije reviziju zbog toga sto smatra da ne postoje povrede odredaba parnicnog postupka koje revident istice.

Clanak 377.

Ako utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parnicnog postupka iz clanka 336. st.1. i 2. ovog zakona zbog koje se revizija moze izjaviti, osim povreda odredjenih u st. 2. i 3. ovog clanka, revizijski ce sud rjesenjem ukinuti u cijelosti ili djelomicno presudu drugostupanjskog i prvostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno sudjenje istom ili drugom vijecu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda odnosno drugom nadleznom sudu.
Ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupan-jskim sudom ucinjena povreda iz clanka 336. stavka 2. toc. 3. i 11. ovog zakona, osim ako je odluceno o zahtjevu o kojemu vec tece parnica, revizijski sud ce ukinuti rjesenjem donesene odluke i odbaciti tuzbu.
Ako je u postupku pred prvostupanjskim ili drugostupanjskim sudom ucinjena povreda iz clanka 336. stavka 2. tocke 10. ovog zakona, revizijski sud ce s obzirom na prirodu povrede, postupiti prema odredbama st. 1. ili 2. ovog clanka.

Clanak 378.

Ako revizijski sud utvrdi da je materijalno pravo pogresno primijenjeno, presudom ce prihvatiti reviziju i preinaciti pobijanu presudu.
Ako revizijski sud ustanovi da je zbog pogresne primjene materijalnog prava cinjenicno stanje nepotpuno utvrdjeno i da zbog toga nema uvjeta za preinaku pobijane presude, rjesenjem ce prihvatiti reviziju, ukinuti u cijelosti ili djelomicno presudu prvostupanjskog i drugostupanjskog suda ili samo presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno sudjenje istom ili drugom vijecu prvostupanjskog, odnosno drugostupanjskog suda.

Clanak 379.

Ako utvrdi da je pravomocnom presudom donesenom u drugom stupnju prekoracen tuzbeni zahtjev, revizijski sud ce, prema prirodi prekoracenja tuzbenog zahtjeva, rjesenjem ukinuti presudu drugostupanjskog suda i predmet vratiti na ponovno sudjenje drugostupanjskom sudu, odnosno presudom preinaciti pobijanu presudu.

Clanak 380.

Odluka revizijskog suda dostavlja se prvostupanjskom sudu preko drugostupanjskog suda.

Clanak 381.

Ako u glavi XXVI ovog zakona nije sto drugo odredjeno, u postupku povodom revizije sukladno ce se primjenjivati odredbe ovog zakona o zalbi protiv presude, osim odredaba o odrzavanju rasprave pred drugostupanjskim sudom.

Clanak 382.

Stranke mogu izjaviti reviziju i protiv rjesenja drugostupanjskog suda kojim je postupak pravomocno zavrsen.
Revizija protiv rjesenja iz stavka 1. ovog clanka nije dopustena u sporovima u kojima ne bi bila dopustena revizija protiv pravomocne presude (clanak 364. st. 2. i 3).
Revizija je uvijek dopustena protiv rjesenja drugostupanjskog suda kojim se podnesena zalba odbacuje, odnosno kojim se potvrdjuje rjesenje prvostupanjskog suda o odbacivanju revizije.
Revizija nije dopustena protiv odluke o naknadi parnicnih troskova.
U postupku u povodu revizije protiv rjesenja na odgovarajuci ce se nacin primjenjivati odredbe ovog zakona o reviziji protiv presude.

2. Zahtjev za zastitu zakonitosti

Clanak 383.

Protiv pravomocne sudske odluke nadlezni tuzitelj moze podici zahtjev za zastitu zakonitosti u roku od tri mjeseca, ako protiv te odluke nije dopustena revizija.
Federalni tuzitelj moze podici zahtjev za zastitu zakonitosti u slucajevima iz clanka 3. stavak 2. ovog zakona i u slucaju kada je revizija dopustena.
Kantonalni-zupanijski tuzitelj moze podici zahtjev za zastitu zakonitosti kada je u sporu primijenjen materijalni zakon kantona-zupanije ili medjunarodni ugovor koji je zakljucio kanton-zupanija.
Rok za podizanje zakona za zastitu zakonitosti iz stavka 1. ovog clanka racuna se:
1. protiv odluke donesene u prvom stupnju protiv koje nije podnesena zalba - od dana kada se ta odluka vise nije mogla pobijati;
2. protiv odluke donesene u drugom stupnju protiv koje nije izjavljena revizija - od dana kada je ta odluka dostavljena onoj stranci kojoj je kasnije dostavljena.
Protiv odluke iz stavka 1. ovog clanka donesene u drugom stupnju protiv koje su stranke izjavile reviziju nadlezni tuzitelj moze podici zahtjev za zastitu zakonitosti samo u roku od 30 dana od dana kada mu je dostavljena revizija one stranke cija mu je revizija ranije dostavljena.
Zahtjev za zastitu zakonitosti nije dopusten protiv odluke suda donesene u povodu revizije ili zahtjeva za zastitu zakonitosti.

Clanak 384.

O zahtjevu za zastitu zakonitosti federalnog tuzitelja odlucuje Vrhovni sud Federacije.
O zahtjevu za zastitu zakonitosti kantonalno-zupanijskog tuzitelja odlucuje nadlezni kantonalni -zupanijski sud u vijecu sastavljenom od pet sudaca.
Ako nadlezni kantonalni-zupanijski sud ne moze osigurati vijece iz stavka 2. ovog clanka o zahtjevu za zastitu zakonitosti kantonalno-zupanijskog tuzitelja odlucuje taj sud u sjednici svih sudaca.

Clanak 385.

Zahtjev za zastitu zakonitosti se moze podici :
1. zbog bitnih povreda odredaba parnicnog postupka iz clanka 336. st. 1. i 2. ovog zakona, osim ako je prvostupanjski sud donio presudu bez glavne rasprave, a bio je duzan odrzati glavnu raspravu, ako je odluceno o zahtjevu o kojem vec tece parnica ili ako je protivno zakonu bila iskljucena javnost na glavnoj raspravi;
2. zbog pogresne primjene materijalnog prava.
Zahtjev za zastitu zakonitosti ne moze se podici zbog prekoracenja tuzbenog zahtjeva niti zbog pogresno ili nepotpuno utvrdjenog cinjenicnog stanja.

Clanak 386.

Prema odredbi clanka 377. stavka 1. ovog zakona Vrhovni sud Federacije postupit ce i kad utvrdi da postoji bitna povreda odredaba parnicnog postupka iz clanka 336. stavka 1. ovog zakona, koja je ucinjena u postupku pred prvostupanjskim sudom.

Clanak 387.

Ako su protiv iste odluke podneseni i revizija i zahtjev za zastitu zakonitosti, Vrhovni sud Federacije odlucit ce o tim pravnim lijekovima jednom odlukom.

Clanak 388.

O sjednici na kojoj ce sud odluciti o zahtjevu za zastitu zakonitosti obavijestit ce se nadlezni tuzitelj.

Clanak 389.

Kad rjesava o zahtjevu za zastitu zakonitosti, sud ce se ograniciti samo na ispitivanje povreda koje nadlezni tuzitelj istice u svom zahtjevu.

Clanak 390.

Ako u ovom poglavlju nije sto drugo odredjeno, u postupku povodom zahtjeva za zastitu zakonitosti, sukladno ce se primjen-jivati odredbe ovog zakona koje se odnose na reviziju.

3. Ponavljanje postupka

Clanak 391.

Postupak koji je odlukom suda pravomocno zavrsen moze se na prijedlog stranke ponoviti:
1) ako je pri donosenju odluke sudjelovao sudac odnosno sudac porotnik koji je po zakonu morao biti izuzet (clanak 63. stavak 1. toc. 1. do 4), odnosno koji je rjesenjem suda bio izuzet;
2) ako kojoj stranci nezakonitim postupanjem, a osobito propustanjem dostave, nije bila dana mogucnost da raspravlja pred sudom;
3) ako je u postupku kao tuzitelj ili tuzenik sudjelovala osoba koja ne moze biti stranka u postupku, ili ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlastena osoba, ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zas-tupnik, ili ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebne ovlasti za vodjenje parnice, ili za pojedine radnje u postupku, ako vodjenje parnice, odnosno obavljanje pojedinih radnji u postupku nije bilo naknadno odobreno;
4) ako se odluka suda temelji na laznom iskazu svjedoka ili vjestaka;
5) ako se odluka suda temelji na ispravi koja je krivotvorena ili u kojoj je ovjeren neistinit sadrzaj;
6) ako je do odluke suda doslo zbog krivicnog djela suca, odnosno suca porotnika, zakonskog zastupnika ili punomocnika stranke, protivne stranke ili koje trece osobe;
7) ako stranka stekne mogucnost da upotrijebi pravomocnu odluku suda koja je ranije medju istim strankama donesena o istom zahtjevu;
8) ako se odluka suda temelji na nekom prethodnom pitanju, a nadlezni sud ili organ je to pitanje kasnije rijesio u bitnim tockama drukcije;
9) ako se odluka suda temelji na drugoj odluci suda ili na odluci kakva drugog organa, a ta odluka bude pravomocno preinacena, ukinuta odnosno ponistena;
10) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi nove dokaze na temelju kojih je za stranku mogla biti donesena povoljnija odluka da su te cinjenice ili dokazi bili upotrijebljeni u prijasnjem postupku.

Clanak 392.

Iz razloga navedenih u clanku 391. toc. 1. do 3. ovog zakona, ne moze se zahtijevati ponavljanje postupka, ako je taj razlog bio bez uspjeha iznesen u prijasnjem postupku.
Zbog okolnosti navedenih u clanku 391. toc.1, 7, 8, 9. i 10. ovog zakona, ponavljanje postupka moze se dopustiti samo ako stranka bez svoje krivnje nije mogla te okolnosti iznijeti prije nego sto je prijasnji postupak zavrsen pravomocnom sudskom odlukom.

Clanak 393.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se u roku od 30 dana, i to:
1) u slucaju iz clanka 391. tocke 1. ovog zakona - od dana kad je stranka saznala za taj razlog;
2) u slucaju iz clanka 391. tocke 2. ovog zakona - od dana kad je odluka dostavljena stranci;
3) u slucaju iz clanka 391. tocke 3. ovog zakona, ako je u postupku kao tuzitelj ili tuzenik sudjelovala osoba koja ne moze biti stranka u postupku - od dana kad je odluka dostavljena toj osobi; ako stranku koja je pravna osoba nije zastupala ovlastena osoba ili ako parnicno nesposobnu stranku nije zastupao zakonski zastupnik - od dana kad je odluka dostavljena stranci odnosno njezinu zakonskom zastupniku, ako zakonski zastupnik odnosno punomocnik stranke nije imao potrebno ovlastenje za vodjenje parnice ili za pojedine radnje u postupku - od dana kad je stranka saznala za taj razlog;
4) u slucajevima iz clanka 391. toc. 4. do 6. ovog zakona -od dana kad je stranka saznala za pravomocnu presudu u krivicnom postupku; a ako se krivicni postupak ne moze provesti - onda od dana kad je saznala za obustavu tog postupka ili za okolnosti zbog kojih se postupak ne moze pokrenuti;
5) u slucajevima iz clanka 391. toc. 7, 8. i 9. ovog zakona -od dana kad je stranka mogla upotrijebiti pravomocnu odluku koja je razlog za ponavljanje postupka;
6) u slucaju iz clanka 391. tocke 10. ovog zakona - od dana kad je stranka mogla iznijeti sudu nove cinjenice odnosno nova dokazna sredstva. Ako bi rok odredjen u stavku 1. ovog clanka poceo teci prije nego sto je odluka postala pravomocna, taj ce se rok racunati od pravomocnosti odluke ako protiv nje nije bio izjavljen pravni lijek odnosno od dostave pravomocne odluke viseg suda izrecene u posljednjem stupnju.
Nakon sto protekne rok od pet godina od dana kad je odluka postala pravomocna prijedlog za ponavljanje postupka ne moze se podnijeti, osim ako se ponavljanje trazi iz razloga navedenih u clanku 391. toc. 2. i 3. ovog zakona.

Clanak 394.

Prijedlog za ponavljanje postupka podnosi se uvijek sudu koji je donio odluku u prvom stupnju.
U prijedlogu se osobito moraju navesti zakonska osnova po kojoj se trazi ponavljanje, okolnosti iz kojih proizlazi da je prijedlog podnesen u zakonskom roku i dokazi kojima se potkrepljuju navodi predlagaca.

Clanak 395.

Nepravovremene, nepotpune ili nedopustene prijedloge za ponavljanje postupka odbacit ce rjesenjem predsjednik vijeca bez odrzavanja rocista.
Ako predsjednik vijeca ne odbaci prijedlog, dostavit ce primjerak prijedloga protivnoj stranci koja ima pravo da u roku od petnaest dana odgovori na prijedlog.
Kad sudu stigne odgovor na prijedlog ili kad protekne rok za davanje odgovora, predsjednik vijeca odredit ce rociste za raspravljanje o prijedlogu.
Ako se ponavljanje postupka zahtijeva iz razloga navedenog u clanku 391. tocki 9. ovog zakona, predsjednik vijeca moze raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka spojiti s raspravljanjem o glavnoj stvari.

Clanak 396.

Rociste za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka drzi se pred predsjednikom vijeca prvostupanjskog suda, osim ako raspravljanje o prijedlogu nije spojeno s raspravljanjem o glavnoj stvari.

Clanak 397.

Nakon odrzanog rocista za raspravljanje o prijedlogu predsjednik vijeca prvostupanjskog suda donosi odluku o prijedlogu, osim ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljucivo na postupak pred visim sudom.
U rjesenju kojim se dopusta ponavljanje postupka izreci ce se da se ukida odluka donesena u prijasnjem postupku.
Predsjednik vijeca odredit ce glavnu raspravu tek nakon pravomocnosti rjesenja kojim se dopusta ponavljanje postupka, ali u tom rjesenju moze odluciti da se odmah otpocne raspravljanje o glavnoj stvari.
Na novoj glavnoj raspravi stranke mogu iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze.
Protiv rjesenja kojim se dopusta ponavljanje postupka nije dopustena posebna zalba ako je predsjednik vijeca odlucio da se odmah otpocne raspravljanje o glavnoj stvari.
Ako je predsjednik vijeca dopustio ponavljanje postupka i odlucio da se odmah raspravlja o glavnoj stvari, ili ako se o prijedlogu za ponavljanje postupka raspravljalo zajedno s glavnom stvari, rjesenje kojim se dopusta ponavljanje postupka i ukida odluka donesena u prijasnjem postupku unosi se u odluku o glavnoj stvari.

Clanak 398.

Ako se razlog za ponavljanje postupka odnosi iskljucivo na postupak pred visim sudom, predsjednik vijeca prvostupanjskog suda nakon odrzanog rocista za raspravljanje o prijedlogu za ponavljanje postupka dostavit ce predmet tome visem sudu radi donosenja odluke.
Kad predmet stigne visem sudu, predsjednik vijeca postupit ce prema odredbama clanka 346. ovog zakona.
O prijedlogu za ponavljanje postupka visi sud odlucuje bez rasprave.
Kad visi sud ustanovi da je opravdan prijedlog za ponavljanje postupka i da nije potrebno da se odrzi nova glavna rasprava, ukinut ce svoju odluku, a i odluku viseg suda ako takva postoji, i donijeti novu odluku o glavnoj stvari.

Clanak 399.

Protiv pravomocnih drugostupanjskih rjesenja donesenih u povodu prijedloga za ponavljanje postupka revizija nije dopustena.

4. Odnos izmedju prijedloga za ponavljanje postupka i drugih izvanrednih pravnih lijekova

Clanak 400.

Ako u roku za izjavljivanje revizije stranka podnese prijedlog za ponavljanje postupka samo iz razloga iz kojih se moze izjaviti i revizija, smatrat ce se da je stranka izjavila reviziju.
Ako stranka izjavi reviziju iz razloga iz clanka 336. stavka 2. tocke 11. ovog zakona i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz bilo kojeg razloga clanka 391. ovog zakona, sud ce prekinuti postupak u povodu prijedloga za ponavljanje postupka do zavrsetka postupka po reviziji.
Ako stranka izjavi reviziju iz bilo kojeg razloga, osim iz razloga iz clanka 336. stavka 2. tocke 11. ovog zakona, i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka iz razloga iz clanka 391. toc. 4. do 6. ovog zakona koji su potkrijepljeni pravomocnom presudom donesenom u krivicnom postupku, sud ce prekinuti postupak po reviziji do zavrsetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka.
U svima ostalim slucajevima u kojima stranka izjavi reviziju i istodobno ili nakon toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka sud ce odluciti koji ce postupak nastaviti, a koji prekinuti, uzimajuci u obzir sve okolnosti, a osobito razloge zbog kojih su oba pravna lijeka podnesena i dokaze, koje su stranke predlozile.

Clanak 401.

Odredbe clanka 400. st. 1. i 3. ovog zakona primijenit ce se i kad je stranka najprije podnijela prijedlog za ponavljanje postupka, a nakon toga izjavila reviziju.
U svima ostalim slucajevima u kojima stranka podnese pri-jedlog za ponavljanje postupka i nakon toga izjavi reviziju sud ce, u pravilu, prekinuti postupak po reviziji do zavrsetka postupka u povodu prijedloga za ponavljanje postupka, osim ako ustanovi da postoje ozbiljni razlozi da postupi drukcije.

Clanak 402.

Rjesenje iz clanka 400. ovog zakona donosi predsjednik vijeca prvostupanjskog suda ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne prvostupanjskom sudu prije nego sto je predmet u povodu revizije upucen revizijskom sudu.
Ako prijedlog za ponavljanje postupka stigne posto je predmet u povodu revizije upucen revizijskom sudu, rjesenje iz clanka 400. ovog zakona donosi revizijski sud.
Rjesenje iz clanka 400. ovog zakona donosi predsjednik vijeca prvostupanjskog suda, osim ako je predmet, u vrijeme kad revizija stigne prvostupanjskom sudu, u povodu prijedloga za ponavljanje postupka upucen visem sudu radi donosenja odluke,u kojem slucaju rjesenje donosi visi sud.
Protiv rjesenja suda iz st. 1. i 2. ovog clanka nije dopustena zalba.

Clanak 403.

Odredbe cl. 400. do 402. ovog zakona, sukladno ce se primjenjivati i kad nadlezni tuzitelj podigne zahtjev za zastitu zakonitosti, a stranka prije, istodobno ili poslije toga podnese prijedlog za ponavljanje postupka.

D i o  t r e c i

POSEBNI POSTUPCI

XXVII - POSTUPAK U PARNICAMA IZ OBITELJSKIH ODNOSA

Clanak 404.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz obiteljskih odnosa primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clanak 405.

Parnicki postupak radi utvrdjivanja postojanja ili nepostojanja braka, ponistenja braka ili razvoda braka (bracni sporovi) pokrece se tuzbom.
Ako oba bracna druga suglasno zahtijevaju razvod braka, parnicni postupak pokrece se zajednickim prijedlogom za razvod braka, odnosno zahtjevom za sporazumni razvod braka.

Clanak 406.

Po prijamu tuzbe, odnosno zajednickog prijedloga za razvod braka, ako bracni drugovi imaju zajednicku malodobnu ili usvojenu djecu ili djecu nad kojom je produzeno roditeljsko pravo, sud ce zatraziti od nadleznog tijela da pokusa mirenje bracnih drugova i dostavit ce mu primjerak tuzbe.
Do okoncanja ovog postupka sud ce zastati s postupkom po tuzbi, odnosno zajednickom prijedlogu.

Clanak 407.

Pravo na tuzbu u bracnom sporu ne zastarijeva niti je ograniceno drugim rokovima i uvjetima ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.
Pravo na tuzbu za ponistenje braka i za razvod braka ne prelazi na nasljednike bracnih drugova, ali nasljednici bracnog druga koji je podnio tuzbu, mogu nastaviti vec zapoceti postupak radi utvrdjivanja da je postojala osnova za ponistenje, odnosno razvod braka isticana do trenutka smrti tuzitelja.

Clanak 408.

Ako tuzbu u bracnom sporu podnosi punomocnik stranke, u punomoci se mora izricito navesti kakvu ce tuzbu punomocnik podnijeti i iz kojih razloga.

Clanak 409.

U postupku u bracnim sporovima iskljucena je javnost.

Clanak 410.

Cinjenice na kojima stranka zasniva svoj zahtjev u bracnom sporu sud moze utvrdjivati i kad te cinjenice nisu medju strankama sporne, osim ako se zahtijeva sporazumni razvod braka.
Sud je u tijeku cijelog postupka duzan nastojati da dodje do izmirenja bracnih drugova.

Clanak 411.

U bracnim sporovima ne moze se izreci presuda zbog izostanka niti presuda na osnovu priznanja, odnosno odricanja.

Clanak 412.

U parnicama za razvod braka tuzitelj moze tuzbu povuci do zakljucenja glavne rasprave bez pristanka tuzenog, a s pristankom tuzenog dok postupak nije pravosnazno zavrsen.
Zajednicki prijedlog za razvod braka i zahtjev za sporazumni razvod braka mogu bracni drugovi povuci dok postupak nije pravosnazno zavrsen.
U slucajevima iz st. 1. i 2. ovog clanka, ako je povlacenje tuzbe, odnosno zajednickog prijedloga i zahtjeva za sporazumni razvod braka uslijedilo nakon donosenja prvostupanjske presude, prvostupanjski sud ce rjesenjem utvrditi da je presuda bez pravnog ucinka i da se postupak obustavlja.
Ovako ce sud postupiti i kad je od zahtjeva za sporazumni razvod braka odustao samo jedan od bracnih drugova.
Na nacin iz stavka 3. ovog clanka sud ce postupiti i u slucaju smrti bracnog druga, cim se ne dira u pravo nasljednika da nastave postupak u smislu clanka 407. stavak 2. ovog zakona.
U bracnim sporovima odricanje od tuzbenog zahtjeva ima isti pravni ucinak kao i povlacenje tuzbe.

Clanak 413.

Presudom kojom se utvrdjuje da brak ne postoji, ili se brak ponistava, ili da se brak razvodi, sud ce odluciti i o zastiti, odgoju i izdrzavanju zajednicke djece, kao i o izdrzavanju bracnog druga, ako je on to zahtijevao.

Clanak 414.

Ako se u bracnom sporu rjesava i o zastiti, odgoju i izdrzavanju djece, organ starateljstva sudjeluje u tom postupku radi zastite interesa djece.
U postupku iz stavka 1. ovog clanka organ starateljstva stavit ce prijedlog o zastiti, odgoju i izdrzavanju djece, a ovlascen je da u granicama tog prijedloga iznosi i cinjenice koje stranke nisu navele i predlaze da se izvedu potrebni dokazi, da ulaze pravna sredstva i poduzima druge parnicne radnje.
Sud koji rjesava bracni spor obavijestit ce organ starateljstva o postupku radi zastite, odgoja i izdrzavanja djece i pozivati ga na sva rocista, kao i dostavljati mu sve odluke donesene u tom postupku.

Clanak 415.

U tijeku postupka u bracnim sporovima sud moze, po sluzbenoj duznosti, rjesenjem odrediti privremene mjere radi davanja izdrzavanja zajednickoj malodobnoj djeci, kao i za njihov smjestaj.
Privremene mjere iz stavka 1. ovog clanka sud moze odrediti i u korist bracnog druga po njegovom prijedlogu.
Zalba protiv rjesenja iz st. 1. i 2. ovog clanka ne zadrzavanja izvrsenje rjesenja.

Clanak 416.

Presuda kojom se brak razvodi na temelju sporazuma bracnih drugova moze se pobijati zbog bitnih povreda odredaba parnicnog postupka, zbog toga sto je pristanak za razvod braka na temelju sporazuma dat u zabludi ili pod utjecajem sile ili prevare, kao i u slucaju ako za donosenje presude nije bilo uvjeta odredjenih ovim zakonom.

Clanak 417.

Ako je pravomocnom presudom utvrdjeno da brak ne postoji, ili ako je brak ponisten ili je razveden, ne moze se, povodom prijedloga za ponavljanje postupka, zahtjeva za zastitu zakonitosti ili prijedloga za povracaj u predjasnje stanje izmijeniti pravomoc na presuda u dijelu o prestanku braka, bez obzira je li koja od stranaka zakljucila novi brak.

Clanak 418.

Postupak u sporovima za utvrdjivanje, odnosno osporavanje ocinstva i materinstva pokrece se tuzbom.
Stranke u sporu za utvrdjivanje ocinstva su osobe cije se ocinstvo utvrdjuje, dijete i majka djeteta.
Stranke u sporu o osporavanju ocinstva je osoba koja se po zakonu smatra ocem djeteta, dijete i majka djeteta.
Kad treca osoba osporava ocinstvo osobi koja je dijete priznala za svoje, stranke u sporu su osoba koja osporava ocinstvo, osoba cije se ocinstvo osporava, dijete i majka djeteta.

Clanak 419.

Ako tuzbom za utvrdjivanje odnosa za osporavanje ocinstva nisu kao tuzitelj ili kao tuzeni obuhvacene sve stranke u sporu, sud ce pozvati tuzitelja da dopuni tuzbu tako sto ce navesti i stranku koja tuzbom nije obuhvacena.
Ako tuzitelj u roku koji je sud odredio ne postupi na nacin iz stavka 1. ovog clanka, tuzba ce se odbaciti.

Clanak 420.

Stranke koje podnose tuzbu radi utvrdjivanja, odnosno osporavanja ocinstva, odnosno protiv kojih je upravljen tuzbeni zahtjev jedinstveni su suparnicari.
Ako je tuzbu za utvrdjivanje odnosno osporavanje ocinstva podnijela ovlastena osoba u zakonskom roku, tuzbi se, kao suparnicar, moze pridruziti i osoba kojoj je istekao rok za podnosenje tuzbe.

Clanak 421.

Ako dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete zajedno podnose tuzbu za utvrdjivanje ili osporavanje ocinstva, odnosno ako su tuzeni istom tuzbom, taj ce roditelj zastupati dijete i u parnici, ali organ starateljstva moze djetetu postaviti posebnog staratelja, ako izmedju djeteta i roditelja u toj parnici postoje protivni interesi.
Ako su dijete i roditelj koji po zakonu zastupa dijete, u parnici u protivnim stranackim ulogama tuzitelja i tuzenog, organ starateljstva postavit ce djetetu posebnog staratelja.

Clanak 422.

U postupku u sporovima radi utvrdjivanja odnosno osporavanja ocinstva i materinstva iskljucena je javnost.
U sporovima za utvrdjivanje ili osporavanje ocinstva ili materinstva ne moze se donijeti presuda zbog izostanka niti na temelju priznanja, odnosno odricanja.
U parnicama za utvrdjivanje ili osporavanje ocinstva ili materinstva odricanje od tuzbenog zahtjeva ima isti pravni ucinak kao i povlacenje tuzbe.

Clanak 423.

U postupku za utvrdjivanje odnosno osporavanje ocinstva ili materinstva, sud moze po sluzbenoj duznosti odrediti privremene mjere radi zastite smjestaja i izdrzavanja djece.
Zalba protiv rjesenja o privremenoj mjeri ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 424.

Sud ce po sluzbenoj duznosti odluciti o izdrzavanju djece kada odlucuje o povjeravanju djece na zastitu i odgoj jednom od roditelja ili nekoj drugoj fizickoj ili pravnoj osobi.

XXVIII - POSTUPAK U PARNICAMA IZ RADNIH ODNOSA

Clanak 425.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama iz radnih odnosa primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clanak 426.

U postupku u parnicama iz radnih odnosa, a osobito pri odredjivanju rokova i rocista, sud ce uvijek obracati osobitu paznju na potrebu hitnog rjesavanja radnih sporova.

Clanak 427.

U tijeku postupka sud moze i po sluzbenoj duznosti odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvrsnom postupku radi sprjecavanja nasilnog postupanja ili radi otklanjanja nenadoknadive stete.
Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba.

Clanak 428.

Sud ce u presudi kojom nalaze izvrsenje kakve cinidbe odrediti rok od osam dana za njezino izvrsenje.

Clanak 429.

Rok za podnosenje zalbe na presudu odnosno rjesenje iz radnih odnosa je osam dana.

XXIX - POSTUPAK U PARNICAMA ZBOG SMETANJA POSJEDA

Clanak 430.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u parnicama zbog smetanja posjeda primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clanak 431.

Pri odredjivanju rokova i rocista po tuzbama zbog smetanja posjeda sud ce uvijek obracati osobitu paznju na potrebu hitnog rjesavanja prema prirodi svakoga pojedinog slucaja.

Clanak 432.

Raspravljanje o tuzbi zbog smetanja posjeda ogranicit ce se samo na raspravljanje i dokazivanje cinjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja.
Iskljuceno je raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, savjesnosti ili nesavjesnosti posjeda ili o zahtjevima za naknadu stete.

Clanak 433.

U tijeku postupka sud moze po sluzbenoj duznosti i bez saslusanja protivne stranke odrediti privremene mjere koje se primjenjuju u izvrsnom postupku radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog ostecenja ili sprjecavanja nasilja ili otklanjanja nenadoknadive stete.
Protiv toga rjesenja nije dopustena posebna zalba.

Clanak 434.

Rok za udovoljenje duznostima koje su nalozene strankama sud ce odrediti prema okolnostima pojedinog slucaja. Rok za podnosenje zalbe jest osam dana.
Iz vaznih razloga sud moze odluciti da zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja.
Protiv rjesenja donesenih u parnicama zbog smetanja posjeda revizija nije dopustena.

Clanak 435.

Tuzitelj gubi pravo da u izvrsnom postupku zahtijeva izvrsenje rjesenja kojim se tuzeniku po tuzbi zbog smetanja posjeda nalaze izvrsenje odredjene radnje, ako nije zahtijevao izvrsenje u roku od 30 dana nakon proteka roka koji je rjesenjem odredjen za izvrsenje te radnje.

Clanak 436.

Ponavljanje pravomocno zavrsenog postupka zbog smetanja posjeda dopusteno je samo iz razloga predvidjenih u clanku 391. toc. 2. i 3 ovog zakona, i to samo u roku od 30 dana od pravomocnosti rjesenja o smetanju posjeda.

XXX - IZDAVANJE PLATNOG NALOGA

Clanak 437.

Kad se tuzbeni zahtjev odnosi na dospjelo potrazivanje u novcu, a to se potrazivanje dokazuje vjerodostojnom ispravom prilozenoj tuzbi u izvorniku ili ovjerenom prijepisu, sud ce izdati nalog tuzeniku da udovolji tuzbenom zahtjevu (platni nalog).
Kao vjerodostojne isprave smatraju se osobito:
1) javne isprave;
2) privatne isprave na kojima je potpis obveznika ovjerio organ nadlezan za ovjeru;
3) mjenice i cekovi s protestom i povratnim racunima ako su oni potrebni za zasnivanje zahtjeva;
4) izvaci iz ovjerenih poslovnih knjiga;
5) fakture;
6) isprave koje prema posebnim propisima imaju znacenje javnih isprava.
Platni nalog izdat ce sud iako tuzitelj u tuzbi nije predlozio izdavanje platnog naloga, a udovoljeno je svim uvjetima za izdavanje platnog naloga.
Kad se na temelju vjerodostojne isprave moze zahtijevati izvrsenje po zakonu kojim je uredjen izvrsni postupak, sud ce izdati platni nalog samo ako tuzitelj ucini vjerojatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga.
Ako tuzitelj ne ucini vjerojatnim postojanje pravnog interesa za izdavanje platnog naloga, sud ce tuzbu odbaciti.

Clanak 438.

Kad se tuzbeni zahtjev odnosi na dospjelo potrazivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 800 KM, sud ce izdati platni nalog protiv tuzenika iako tuzbi nisu prilozene vjerodostojne isprave, ali je u tuzbi iznesena osnova i visina dugovanja i naznaceni dokazi na temelju kojih se moze utvrditi istinitost tuzbenih navoda.
Platni nalog iz stavka 1. ovog clanka moze se izdati samo protiv glavnog duznika.

Clanak 439.

Platni nalog izdaje predsjednik vijeca, bez odrzavanja rocista.
U platnom nalogu sud ce izreci da je tuzenik duzan u roku od osam dana, a u mjenicnim i cekovnim sporovima u roku od tri dana, nakon primitka platnog naloga udovoljiti zahtjevu tuzbe zajedno s troskovima koje je sud odmjerio ili u istom roku podici prigovore protiv platnog naloga.
U platnom nalogu sud ce tuzenika upozoriti da ce odbaciti nepravovremeno podnesene prigovore.
Platni nalog dostavlja se objema strankama.
Tuzeniku se uz platni nalog dostavlja i primjerak tuzbe s prilozima.

Clanak 440.

Ako sud ne prihvati prijedlog za izdavanje platnog naloga, nastavit ce postupak po tuzbi.
Protiv rjesenja suda kojim se ne prihvaca prijedlog za izdavanje platnog naloga nije dopustena zalba.

Clanak 441.

Platni nalog tuzenik moze pobijati samo prigovorom.
Ako se platni nalog pobija jedino u pogledu odluke o troskovima, ta se odluka moze pobijati samo zalbom protiv rjesenja.
U dijelu u kojemu nije napadnut prigovorom, platni nalog postaje pravomocan.

Clanak 442.

Nepravovremene, nepotpune ili nedopustene prigovore od-bacit ce predsjednik vijeca, bez odrzavanja rocista.
Ako su prigovori podneseni pravovremeno, predsjednik vijeca ocijenit ce je li potrebno da dogovori pripremno rociste ili moze odmah odrediti rociste za glavnu raspravu.
U tijeku pripremnog rocista i glavne rasprave stranke mogu iznositi nove cinjenice i predlagati nove dokaze, a tuzenik moze isticati i nove prigovore u svezi s pobijanim dijelom platnog naloga.
U odluci o glavnoj stvari sud ce odluciti da li se platni nalog u cijelosti ili djelomicno odrzava na snazi ili se ukida.

Clanak 443.

Ako tuzenik prigovori da nisu postojale zakonske osnove za izdavanje platnog naloga (cl. 437. i 438), ili da postoje smetnje za daljnji tijek postupka, sud ce najprije odluciti o tom prigovoru.
Ako ustanovi da je takav prigovor osnovan, ukinut ce rjesenjem platni nalog i nakon pravomocnosti rjesenja otpoceti raspravljanje o glavnoj stvari kad takvu raspravljanju ima mjesta.
Ako sud ne prihvati taj prigovor, prijeci ce na raspravljanje o glavnoj stvari, a rjesenje suda unijet ce se u odluku o glavnoj stvari.
Ako u povodu prigovora nedospjelosti sud ustanovi da je zahtjev tuzbe dospio nakon izdavanja platnog naloga, ali prije zakljucenja glavne rasprave, sud ce presudom ukinuti platni nalog i odluciti o tuzbenom zahtjevu (clanak 307. stavak 1).

Clanak 444.

Tuzenik moze istaci prigovor mjesne nenadleznosti samo u prigovoru protiv platnog naloga.

Clanak 445.

Ako se sud nakon izdavanja platnog naloga oglasi stvarno nenadleznim, ukinut ce platni nalog i nakon pravomocnosti rjesenja o nenadleznosti ustupiti predmet nadleznom sudu.
Ako sud nakon izdavanja platnog naloga utvrdi da je mjesno nenadlezan, nece ukinuti platni nalog, nego ce nalozi pra-vomoc nosti rjesenja kojim se oglasio nenadleznim ustupiti predmet nadleznom sudu.

Clanak 446.

Kad sud u slucajevima predvidjenim ovim zakonom donese rjesenje kojim se odbacuje tuzba, ukinut ce i platni nalog.

Clanak 447.

Tuzitelj moze povuci tuzbu bez pristanka tuzenika samo do podnosenja prigovora.
Ako se tuzba povuce, sud ce rjesenjem ukinuti platni nalog.
Ako tuzenik do zakljucenja glavne rasprave odustane od svih podnesenih prigovora, platni nalog ostaje na snazi.

XXXI - POSTUPAK U SPOROVIMA MALE VRIJEDNOSTI

Clanak 448.

Ako u ovoj glavi ne postoje posebne odredbe, u postupku u sporovima male vrijednosti primjenjivat ce se ostale odredbe ovog zakona.

Clanak 449.

Sporovi male vrijednosti, prema odredbama ove glave, jesu sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev odnosi na potrazivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 1.000 KM.
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev ne odnosi na potrazivanje u novcu, a tuzitelj je u tuzbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenja odredjenom zahtjevu primi odredjeni novcani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog clanka (clanak 34. stavak 1).
Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tuzbenog zahtjeva nije novcana svota, vec predaja pokretne stvari cija vrijednosti, koju je tuzitelj u tuzbi naveo, ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog clanka (clanak 34. stavak 2).

Clanak 450.

Ne smatraju se sporovima male vrijednosti, prema odredbama ove glave, sporovi o nekretninama, sporovi iz radnih odnosa i sporovi zbog smetanja posjeda.

Clanak 451.

Postupak u sporovima male vrijednosti provodit ce se i u povodu prigovora protiv platnog naloga, ako vrijednost osporenog dijela platnog naloga ne prelazi svotu od 1.000 KM.

Clanak 452.

Postupak u sporovima male vrijednosti provodi se pred nizim sudovima prvog stupnja, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno.

Clanak 453.

U postupku u sporovima male vrijednosti dopustena je pose-bna zalba samo protiv rjesenja kojim se zavrsava postupak.
Ostala rjesenja protiv kojih je po ovom zakonu dopustena zalba mogu se pobijati samo zalbom protiv odluke kojom se postupak zavrsava.
Rjesenja iz stavka 2. ovog clanka ne dostavljaju se strankama, vec se objavljuju na rocistu i unose u pismeni sastav odluke.

Clanak 454.

U postupku u sporovima male vrijednosti zapisnik o glavnoj raspravi, osim podataka iz clanka 112. stavka 1. ovog zakona, sadrzi:
1) izjave stranaka od bitnog znacenja, a osobito one kojima se, u cijelosti ili djelomicno, priznaje tuzbeni zahtjev, ili se odrice od tuzbenog zahtjeva ili od zalbe, ili se preinacava ili povlaci tuzba;
2) bitni sadrzaj izvedenih dokaza;
3) odluke protiv kojih je dopustena zalba i koje su objavljene na glavnoj raspravi;
4) jesu li stranke bile nazocne objavi presude i, ako su bile nazocne, da su poucene uz koje uvjete mogu podnijeti zalbu.

Clanak 455.

Ako tuzitelj preinaci tuzbeni zahtjev tako da vrijednost predmeta spora prelazi svotu od 1.000 KM, postupak ce se dovrsiti prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku.
Ako tuzitelj do zakljucenja glavne rasprave koja se vodi prema odredbama ovog zakona o redovnom postupku smanji tuzbeni zahtjev tako da vise ne prelazi svotu od 1.000 KM daljnji postupak provest ce se prema odredbama ovog zakona o postupku u sporovima male vrijednosti.

Clanak 456.

Ako tuzitelj ne dodje na prvo rociste za glavnu raspravu, a obje stranke su uredno pozvane, smatrat ce se da je povukao tuzbu, osim ako se tuzeni na tom rocistu ne upusti u raspravljanje.
Ako s kojeg kasnijeg rocista izostanu obje stranke, smatrat ce se da je tuzitelj povukao tuzbu.
U postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe ovog zakona o mirovanju postupka.
U pozivu za glavnu raspravu navest ce se, medju ostalim, da ce se smatrati da je tuzitelj povukao tuzbu ako ne dodje na prvo rociste za glavnu raspravu, da se u postupku u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju odredbe o mirovanju postupka i da u tom postupku stranke trebaju sve cinjenice i dokaze iznijeti do zakljucenja glavne rasprave, jer se u zalbi protiv presude ne mogu iznositi nove cinjenice ni predlagati novi dokazi, te da se odluka moze pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka i zbog pogresne primjene materijalnog prava.

Clanak 457.

Presuda u postupku u sporovima male vrijednosti objavljuje se odmah nakon zakljucenja glavne rasprave.
Prijepis presude uvijek se dostavlja stranci koja nije bila nazocna objavi, a stranci koja je bila nazocna objavi samo na njezin zahtjev.
Taj zahtjev stranka moze postaviti najkasnije na rocistu na kojemu se presuda objavljuje.
Pri objavi presude sud je duzan pouciti nazocne stranke o uvjetima uz koje mogu podnijeti zalbu (clanak 455).

Clanak 458.

Presuda ili rjesenje kojim se zavrsava spor u postupku u sporovima male vrijednosti moze se pobijati samo zbog bitne povrede odredaba parnicnog postupka iz clanka 336. stavka 2. ovog zakona i zbog pogresne primjene materijalnog prava.
U postupku u povodu zalbe u sporovima male vrijednosti ne primjenjuju se odredbe clanka 352. ovog zakona.
Protiv prvostupanjske presude odnosno rjesenja iz stavka 1. ovog clanka, stranke mogu podnijeti zalbu u roku od osam dana.
Rok za zalbu racuna se od dana objave presude odnosno rjesenja, a ako je presuda odnosno rjesenje dostavljeno stranci, rok se racuna od dana dostave.
U postupku u sporovima male vrijednosti, rok iz clanka 308. stavka 2. i clanka 321. stavka 1. ovog zakona je osam dana.

XXXII - POSTUPAK PRED ARBITRAZOM

Clanak 459.

Stranke se mogu sporazumjeti da rjesavanje spora o pravima kojima slobodno raspolazu povjere arbitrazi.

Clanak 460.

Ugovor o arbitrazi moze se sklopiti glede odredjenog spora i glede buducih sporova koji mogu proizici iz odredjenog pravnog odnosa.
Ugovor o arbitrazi pravovaljan je samo ako je sklopljen u pismenom obliku.
Ugovor o arbitrazi sklopljen je u pismenom obliku i kada je sklopljen razmjenom pisma, brzojava, telexa ili drugih telekomunikacijskih sredstava koja omogucuju pisani dokaz o sklopljenom ugovoru.
Ugovor o arbitrazi sklopljen je u pisanom obliku i kada je sklopljen razmjenom tuzbe u kojoj tuzitelj navodi postojanje tog ugovora i odgovora na tuzbu u kojem tuzeni to ne osporava.
Ugovor o arbitrazi moze se dokazivati samo ispravama.

Clanak 461.

Ugovor o arbitrazi pravovaljano je sklopljen i kad je odredba od nadleznosti arbitraze sadrzana u opcim uvjetima za sklapanje pravnog posla.

Clanak 462.

Broj arbitara arbitraze mora biti neparan.
Ako ugovorom stranaka nije odredjen broj arbitara, svaka stranka postavlja po jednog arbitra, a oni biraju predsjednika.
Arbitri arbitraze iz clanka 1. ovog zakona mogu biti birani samo za predsjednika arbitraze.

Clanak 463.

Ako su stranke za rjesavanje odredjenog spora ugovorile nadleznost arbitraze, sud kojem je podnesena tuzba u istom sporu i medju istim stranakama na prigovor tuzenika oglasit ce se nenadleznim, ukinuti provedene radnje u postupku i odbaciti tuzbu.
Prigovor iz stavka 1. ovog clanka tuzenik moze staviti najkasnije na pripremnom rocistu, a ako se pripremno rociste ne odrzava, onda na glavnoj raspravi prije nego sto se upusti o raspravljanju u glavnoj stvari.

Clanak 464.

Stranku koja na temelju ugovora o arbitrazi treba da postavi arbitra moze pozvati protivna stranka da u roku od 15 dana obavi to postavljenje i da je o tome obavijesti.
Poziv prema stavku 1. ovog clanka, pravovaljan je samo ako je stranka koja ga upucuje postavila svog arbitra i o tome obavijestila protivnu stranku.
Kad na temelju ugovora o arbitrazi postavljanje arbitra treba obaviti treca osoba, svaka stranka moze uputiti poziv iz stavka 2. ovog clanka toj osobi.
Osoba koja je pozvana da postavi arbitra arbitraze vezana je za postavljenje koje je obavljeno cim je to postavljenje priopceno protivniku, odnosno jednoj od stranaka.

Clanak 465.

Ako arbitar arbitraze ne bude na vrijeme postavljen, a iz ugovora ne proizlazi sto drugo, arbitra ce na prijedlog stranke postaviti sud.
Ako se arbitri ne mogu sloziti o izboru predsjednika, a iz ugovora ne proizlazi sto drugo, predsjednika ce na prijedlog svakog arbitra ili stranke, postaviti sud.
Za postavljenje arbitra, odnosno predsjednika arbitraze, nadlezan je sud koji bi za spor bio nadlezan u prvom stupnju da nije sklopljen ugovor o arbitrazi.
Protiv rjesenja suda nije dopustena zalba.
Stranka koja se ne zeli koristiti ovlastenjem iz stavka 1. ili stavka 2. ovog clanka moze tuzbom zahtijevati da sud nadlezan za postavljenje proglasi prestanak vazenja ugovora o arbitrazi.

Clanak 466.

Osim slucaja iz clanka 465. ovog zakona svaka stranka moze tuzbom zahtjevati da sud proglasi prestanak vazenja ugovora o arbitrazi:
1) ako se stranke ne mogu sloziti o izboru arbitara koje one zajednicki trebaju postaviti;
2) ako osoba koja je u samom ugovoru o arbitrazi postavljena za arbitra arbitraze nece ili ne moze obavljati tu duznost.
O zahtjevu odlucuje sud predvidjen u clanku 465. stavak 3. ovog zakona.
Na rociste za raspravljanje na zahtjevu sud ce pozvati stranke, ali sud moze odluku donijeti i kad stranke kada su uredno pozvane nisu dosle.

Clanak 467.

Arbitar arbitraze duzan je da se izuzme kad postoje razlozi za izuzece iz clanka 63. ovog zakona.
Iz istih razloga mogu stranke zahtijevati izuzece arbitra arbitraze.
Stranka koja je sama ili zajedno s protivnom strankom postavila arbitra moze zahtijevati njegovo izuzece samo ako je razlog za izuzece nastao ili je stranka za njega saznala nakon sto je arbitar postavljen.
Ako se stranke nisu drukcije sporazumjele o izuzecu odlucuje sud predvidjen u clanku 465. stavku 3. ovog zakona.

Clanak 468.

Ako se stranke nisu drukcije sporazumjele, arbitri ce odrediti postupak pred arbitrazom.

Clanak 469.

Prema svjedocima, strankama i drugim osobama koje sudjeluju u postupku, arbitraza ne moze upotrijebiti prisilna sredstva niti izricati kazne.
Arbitraza moze zatraziti od suda mjesno nadleznog za davanje pravne pomoci da izvede pojedine dokaze koje sam ne moze izvesti.
Na postupak za izvodjenje dokaza primijenit ce se odredbe ovog zakona o izvodjenju dokaza pred zamoljenim sudom.

Clanak 470.

Arbitraza moze donijeti presudu po pravicnosti, samo ako su joj stranke dale takvu ovlast.

Clanak 471.

Kad se arbitraza sastoji od vise od jednog arbitra, presuda se donosi vecinom glasova, ako u ugovoru o arbitrazi nije drukcije odredjeno.
Ako se ne moze postici potrebna vecina glasova, arbitraza je duzna o tome obavijestiti stranke.
Ako se za slucaj iz stavka 2. ovog clanka stranke nisu drukcije sporazumjele, svaka od stranaka moze tuzbom zahtijevati da sud predvidjen u clanku 465. stavak 3. ovog zakona, izrekne prestanak vazenja ugovora o arbitrazi.

Clanak 472.

Presuda arbitraze mora biti obrazlozena, ako stranke nisu sto drugo ugovorile.
Izvornik presude i sve prijepise potpisuju svi arbitri.
Presuda vazi i kad koji arbitar uskrati da je potpise, ako je presudu potpisala vecina arbitara i na presudi utvrdila to uskracivanje potpisa.
Strankama se ostavljaju prijepisi presude preko suda predvidjenog u clanku 465. stavak 3. ovog zakona.

Clanak 473.

Izvornik presude i potvrde o obavljenoj dostavi cuvaju se kod suda predvidjenog u clanku 465. stavak 3. ovog zakona.

Clanak 474.

Presuda arbitraze ima prema strankama snagu pravomocne presude, ako ugovorom nije predvidjena mogucnost pobijanja presude pred arbitrazom viseg stupnja.
Na zahtjev stranke sud predvidjen u clanku 465. stavak 3. ovog zakona stavit ce na prijepisu presude potvrdu o pravomocnosti i izvrsnosti.

Clanak 475.

Presuda arbitraze moze se ponistiti po tuzbi stranke.
Za rjesavanje o tuzbi nadlezan je sud predvidjen u clanku 465. stavak 3. ovog zakona.

Clanak 476.

Ponistaj presude arbitraze moze se zahtijevati:
1) ako uopce nije sklopljen ugovor o arbitrazi ili ako taj ugovor nije pravovaljan;
2) ako je glede sastava arbitraze ili u svezi s odlucivanjem povrijedjena koja odredba ovog zakona ili ugovora o arbitrazi;
3) ako presuda nije obrazlozena prema clanku 472. stavku 1. ovog zakona ili ako izvornik i prijepisi presude nisu potpisani na nacin odredjen u clanku 472. stavak 2. ovog zakona.
4) ako je arbitraza prekoracila granicu svog zadatka;
5) ako je izreka presude nerazumljiva ili je sama sebi pro-turijec na;
6) ako je presuda arbitraze u protivnosti s Ustavom Bosne i Hercegovine i Ustavom Federacije; i
7) ako postoji koji od razloga za ponavljanje postupka iz clanka 391. ovog zakona.

Clanak 477.

Tuzba za ponistaj presude arbitraze moze se podnijeti nadleznom sudu u roku od 30 dana.
Ako se ponistaj presude zahtijeva iz razloga navedenih u clanku 476. toc. 1. do 6. ovog zakona, rok za tuzbu se racuna od dana kada je presuda dostavljena stranci, a ako je stranka za razlog saznala kasnije, rok se racuna od dana saznanja.
Glede racunanja roka kad se ponistaj zahtijeva iz razloga navedenog u clanku 476. tocka 7. ovog zakona, primjenjivat ce se odgovarajuce odredbe clanka 393. stavak 1. i 2. ovog zakona.
Nakon proteka jedne godine od pravomocnosti presude arbi-traz e ne moze se zahtijevati ponistaj te presude.

Clanak 478.

Stranke se ne mogu sporazumno odreci primjene odredbe clanka 467. st. 1. i 2. clanka 472. st. 2. i 3. i cl. 475. do 477. ovog zakona.

XXXIII - POSTUPAK U PRIVREDNIM SPOROVIMA

1. Podrucje primjene

Clanak 479.

U postupku u privrednim sporovima primjenjivat ce se odredbe ovog zakona, ako u odredbama ove glave nije sto drugo odredjeno.

Clanak 480.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se:
1) u sporovima u kojima su stranke Federacija, kanton-zupanija, grad, opcine, poduzeca i druge pravne osobe;
2) u sporovima koji se odnose na brodove i na plovidbu na moru i na unutrasnjim vodama, te u sporovima na koje se primjenjuje plovidbeno pravo (plovidbeni sporovi), osim sporova u prijevozu putnika.

Clanak 481.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se i u sporovima koji proizlaze iz medjusobnih privrednih odnosa imatelja radnji i drugih pojedinaca koji u obliku registriranog zanimanja obavljaju neku privrednu djelatnost, odnosno iz medjusobnih privrednih odnosa tih osoba i pravnih osoba iz clanka 480. tocke 1. ovog zakona.

Clanak 482.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjuju se i u sporovima izmedju osoba iz clanka 480. tocke 1. ovog zakona i inozemnih fizickih i pravnih osoba koji proizlaze iz njihovih medjusobnih privrednih odnosa, te i u takvim medjusobnim sporovima inozemnih fizickih ili pravnih osoba.

Clanak 483.

Pravila o postupku u privrednim sporovima primjenjivat ce se i kad u sporu, uz osobe iz clanka 480. tocke 1. i clanka 481. ovog zakona, kao materijalni suparnicari sudjeluju i druge fizicke ili pravne osobe.

2. Nadleznost i sastav suda

Clanak 484.

U sporovima radi utvrdjivanja postojanja ili nepostojanja ugovora, radi izvrsenja ili raskidanja ugovora, kao i u sporovima radi naknade stete zbog neizvrsenja ugovora, osim suda opce mjesne nadleznosti, mjesno je nadlezan i sud mjesta gdje je prema sporazumu stranaka tuzenik duzan izvrsiti ugovor.

Clanak 485.

U postupku u privrednim sporovima sudac pojedinac sudi ako vrijednost predmeta spora ne prelazi 30.000 KM i u sporovima za placanje kamata, bez obzira na vrijednost spora.
U tijeku postupka stranke se mogu sporazumjeti da privredne sporove sudi sudac pojedinac, bez obzira na vrijednost predmeta spora.
Sudac pojedinac provodi postupak i donosi odluke u predmetima pravne pomoci i osiguranja dokaza.

3. Pripremanje glavne rasprave

Clanak 486.

U postupku u privrednim sporovima uvijek ce se tuzba dostaviti tuzeniku na odgovor.
Nakon primitka odgovora na tuzbu ili nakon proteka roka za odgovor na tuzbu, predsjednik vijeca odlucit ce hoce li dogovoriti pripremno rociste ili rociste za glavnu raspravu.
Pripremno rociste dogovorit ce se samo ako bi to, s obzirom na slozenost predmeta i druge okolnosti, pridonijelo brzem ili jeftinijem rjesavanju spora.
U hitnim slucajevima predsjednik vijeca moze odmah nakon prethodnog ispitivanja tuzbe dogovorit pripremno rociste ili rociste za glavnu raspravu.
Protiv te odluke predsjednika vijeca nije dopustena zalba.
Predsjednik vijeca ovlasten je da u hitnim slucajevima rociste zakaze telefonom ili brzojavom, odnosno telefaksom.

Clanak 487.

Kad nakon primitka odgovora na tuzbu predsjednik vijeca utvrdi da medju strankama nije sporno cinjenicno stanje i da ne postoje druge smetnje za donosenje odluke, moze, bez zakazi-vanja rocista, donijeti odluku o sporu.

4. Pravni lijekovi

Clan 488.

U postupku u privrednim sporovima u zalbi se mogu iznositi nove cinjenice i predlagati novi dokazi samo ako zalitelj ucini vjerojatnim da ih bez svoje krivnje nije mogao iznijeti, odnosno predloziti do zakljucenja glavne rasprave.
Predsjednik vijeca prvostupanjskog suda ce, prema potrebi, sam ili na zahtjev suca izvjestitelja drugostupanjskog suda, provesti uvidjaj radi provjere istinitosti navoda zalitelja.

Clanak 489.

Revizija u privrednim sporovima nije dopustena ako vrijed-nost predmeta spora pobijanog dijela pravomocne presude ne prelazi 25.000 KM.

5. Ostale odredbe

Clanak 490.

Ako obje stranke sporazumno predloze da se rociste odgodi da bi pokusale nagodbu, sud ce uvaziti taj prijedlog i odmah obavijestiti stranke o danu i satu kad ce se odrzati novo rociste.

Clanak 491.

U postupku u privrednim sporovima nece se primjenjivati odredbe ovog zakona o mirovanju postupka.
Ako s pripremnog rocista ili prvog rocista za glavnu raspravu ili s nekoga kasnijeg rocista izostanu obje stranke, sud ce rociste odgoditi, a ako ni na novo rociste ne dodju obje stranke, smatrat ce se da je tuzitelj povukao tuzbu.

Clanak 492.

U postupku u privrednim sporovima vaze ovi rokovi:
1) rok od 30 dana za podnosenje prijedloga za povrat u prijasnje stanje iz clanka 107. stavka 3. ovog zakona;
2) rok od osam dana za zalbu protiv presude odnosno rjesenja, a rok od tri dana za podnosenje odgovora na zalbu.
3) rok od osam dana za izvrsenje cinidbe, a za cinidbe koje se ne sastoje u novcanom davanju, sud moze odrediti duzi rok.

Clanak 493.

U postupku u privrednim sporovima stranke ne mogu izvan rocista davati izjave usmeno na zapisnik kod suda. Isprava na temelju koje se izdaje platni nalog prema clanku 437. ovog zakona ne mora biti prilozena u izvorniku ili u ovjerenom prijepisu.
Dovoljno je ako je prijepis takve isprave ovjerio ovlasteni organ pravne osobe.
U postupku u privrednim sporovima nece se primjenjivati odredbe clanka 438. ovog zakona.

Clanak 494.

U postupku u privrednim sporovima, sporovi male vrijed-nosti jesu sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev odnosi na potrazivanje u novcu koje ne prelazi svotu od 5.000 KM. Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima se tuzbeni zahtjev ne odnosi na potrazivanje u novcu, a tuzitelj je u tuzbi naveo da pristaje da umjesto udovoljenju odredjenom zahtjevu primi odredjeni novcani iznos koji ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog clanka. Sporovima male vrijednosti smatraju se i sporovi u kojima predmet tuzbenog zahtjeva nije novcana svota, vec predaja pok-retne stvari cija vrijednost, koju je tuzitelj u tuzbi naveo, ne prelazi svotu iz stavka 1. ovog clanka. U postupku u sporovima male vrijednosti u privrednim sporovima tuzba se ne dostavlja tuzeniku na odgovor. Dio cetvrti XXXIV - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 495.

Ako je prije stupanja na snagu ovog zakona donesena prvostupanjska odluka kojom se postupak pred prvostupanjskim sudom zavrsava, daljnji postupak provest ce se prema dosadasnjim propisima.
Ako nakon stupanja na snagu ovog zakona bude ukinuta prvostupanjska odluka iz stavka 1. ovog clanka, daljnji postupak provest ce se prema ovom zakonu.
O reviziji izjavljenoj protiv pravomocne odluke drugostu-panjskog suda u postupku koji je pokrenut prije stupanja na snagu ovog zakona, rjesavat ce se po pravilima parnicnog postupka koja su vazila do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clanak 496.

Do donosenja posebnog zakona sudovi ce u parnicnom postupku primjenjivati odredbe clanka 46. do 68, 79. do 85. i 86. do 101. Zakona o rjesavanju sukoba zakona s propisima drugih zemalja u odredjenim odnosima ("Sluzbeni list SFRJ", br. 43/82 i 72/82), preuzetog Uredbom sa zakonskom snagom ("Sluzbeni list RBiH" broj 2/92). U odredbama clanaka navedenih u prethodnom stavku rijeci: "Socijalisticka Federativna Republika Jugoslavija", zamjenjuju se rijecima: "Bosna i Hercegovina" u odgovarajucem padezu.

Clanak 497.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju se primjen-jivati odredbe propisa o parnicnom postupku koji su se primjenjivali na teritoriju Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, kao i odredbe cl. 60., cl. 68. do 79, cl. 134. do 140. i clanak 259. Porodicnog zakona ("Sluzbeni list SR BiH", br. 21/79 i 42/89).

Clanak 498.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Mariofil Ljubic, v. r.

Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, v. r