ZAKON O OBRANI FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - TEMELJNA NACELA

Clanak 1.

Ovim zakonom uredjuje se sustav i organizacija obrane Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) i njezino funkcioniranje sukladno suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine, ovlasti Federacije i njenih tijela, prava i duznosti kantona i opcina, kao i prava i duznosti gradjana, poduzeca i drugih pravnih osoba u oblasti obrane; zastita granica; financiranje Vojske Federacije, kao i druga pitanja od znacaja za obranu Federacije. Ovaj zakon treba da osigura sveobuhvatan program za buducu sigurnost Federacije Bosne i Hercegovine i da konstituira dio programa obrane o suverenitetu i teritorijalnom integritetu Bosne i Hercegovine; da uspostavi nadredjenost civilnih vlasti nad Vojskom Federacije; da stvori jedinstveno Ministarstvo obrane i jedinstvenu strukturu vojnog zapovjedanja; da uspostavi jedan kratak, primjenljiv lanac zapovjedanja za vojne operacije; da propise jasne ovlasti i odgovornosti za civilne zvanicnike obrane i vojne casnike; da osigura odlucnu koordinaciju i jedinstvenu upravu Vojske Federacije; da osigura da sve vojne snage djeluju jedino pod integriranim zapovjednistvom Federacije i civilnim zapovjednistvom clanova Predsjednistva BiH, izabranih s teritorija Federacije sukladno s Ustavom Bosne i Hercegovine; da osigura punu integraciju glavnih stozera Ministarstva obrane sada i aktivnih sluzbenih snaga ubuduce; da stvori profesionalne vojne snage koje ce biti apoliticne i koje ce postovati vjerska uvjerenja pojedinaca; da uspostavi zajednicke politike i procedure upravljanja za drzavna tijela i tijela Federacije Bosne i Hercegovine u sferi obrane i da stvori vojnu organizaciju sposobnu da funkcionira ucinkovito i u miri i u ratu. Ovaj zakon stupa na snagu kao prvi korak ka ukljucivanju svih vojnih snaga Bosne i Hercegovine, ukljucujuci i one iz Republike Srpske, u jedinstven vojni establisment.

Clanak 2.

Obrambeni sustav Federacije, jedinstveni je oblik formiranja i pripremanja Vojske Federacije, federalnih ministarstava i drugih tijela federalne uprave (u daljnjem tekstu: tijela Federacije) i pravnih osoba u svrhu osiguranja pravovremenog i organiziranog odvracanja i sprjecavanja moguceg napadaja i drugih opasnosti za Federaciju. Vojska Federacije je temeljni nosilac oruzanog oblika otpora. Oruzani otpor cini jedinstvo s nenaoruzanim oblicima otpora.

Clanak 3.

Vojska Federacije, tijela Federacije i pravne osobe u miru obavljaju pripremanje ljudskih snaga i materijalnih sredstava za obranu Federacije u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti ili izvanrednim okolnostima. Pod izvanrednim okolnostima smatra se stanje u kojem su zbog oruzanog, teroristickog ili drugog nasilnog djelovanja dovedeni u pitanje sloboda, granice i pravni poredak, odnosno opca sigurnost pucanstva i materijalnih dobara, izazvana velikim prirodnim, tehnicko-tehnoloskim i ekoloskim nepogodama u pojedinim djelatnostima.

Clanak 4.

U slucaju izravne ratne opasnosti, Vojska Federacije, tijela Federacije, kantoni i opcine i pravne osobe, sukladno svojim ovlastima, poduzimaju propisane mjere. U slucaju oruzanog napadaja na Federaciju, Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona, opcina i pravne osobe imaju pravo i duznost odmah otpoceti s oruzanom borbom i drugim oblicima otpora protiv napadaca, sukladno odredbama ovog zakona. Oruzana borba i drugi oblici otpora nastavljaju se na svim dijelovima teritorija Federacije, koju bi privremeno zauzeo napadac. Odredjeni obrambeni postupci i aktivnosti provode se, sukladno ovom zakonu, i u izvanrednim okolnostima.

II - PRAVA I DUZNOSTI GRADJANA U OBRANI

1. Zajednicke odredbe

Clanak 5.

Gradjani, sukladno ovom zakonu, imaju pravo i duznost izvrsavati vojnu, radnu i materijalnu obvezu, sudjelovati u civilnoj zastiti, sluzbi motrenja i obavjescivanja i obucavati se za obranu.

Clanak 6.

Gradjani, pored prava i duznosti iz clanka 5. ovog zakona imaju pravo i duznost da:
- suglasno zakonu i planovima obrane budu rasporedjeni u Vojsku Federacije, civilnu zastitu, sluzbu motrenja i obavjescivanja, postrojbe veze i kriptozastite tijela Federacije, kantona i opcina, kao i u tijelima Federacije, kantona, opcina, poduzeca i druge pravne osobe,
- se odazovu pozivu mjerodavnog drzavnog tijela, poduzeca ili druge pravne osobe, za vrsenje obveza u oblasti obrane,
- daju podatke znacajne za obranu koje saznaju ili primijete i najzurnije ih dostave centru za obavjescivanje ili tijelima Federacije, kantona ili opcine,
- daju potrebite podatke za vodjenje evidencije u oblasti obrane, kao i da u roku od osam dana od dana nastale promjene prijave sve promjene koje se odnose na prebivaliste, promjenu adrese stana, promjene u svezi s imenom, zasnivanjem i prestankom radnog odnosa, stjecanjem strucne spreme i drugim promjenama od interesa za obranu.

2. Radna obveza

Clanak 7.

Radnoj obvezi podlijezu svi za rad sposobni gradjani koji su navrsili sedamnaest godina. Radna obveza izvrsava se u tijelima Federacije, kantona, opcina i pravnim osobama, te obavljanjem povremenih radova za potrebe oruzanih snaga, odnosno obrane Federacije. Radna obveza se uvodi u slucaju neposredne ratne opasnosti i rata. Duznosnici iz clanka 22. mogu odluciti da se, i iznimno, u slucaju izvanrednih okolnosti uvede radna obveza u djelatnostima koje su posebno znacajne za provedbu obrambenih priprema Federacije. Odlukom duznosnika iz clanka 22. iz stavka 4. ovog clanka odredjuju se zadaci i poslovi za koje se uvodi radna obveza, te vrijeme njezina trajanja. Vlada Federacije posebnim propisom uredjuje izvrsenje radne obveze, sukladno odredbama ovog zakona.

Clanak 8.

Radnoj obvezi ne podlijezu:
- osobe rasporedjene u oruzane snage,
- obveznici civilne zastite rasporedjeni u stozere civilne zas tite, postrojbe specijalizirane namjene i povjerenici civilne zastite,
- zene starije od 55 godina,
- muskarci stariji od 65 godina zivota,
- trudnice, majke i samohrani roditelji, koji imaju jedno dijete mladje od sedam godina zivota, odnosno dvoje ili vise djece, mladje od 10 godina zivota.

Clanak 9.

Pripadnici policije i druge ovlastene osobe tijela unutarnjih poslova, strazari i druge ovlastene osobe tijela izvrsenja krivicnih i prekrsajnih sankcija, sluzbenici i djelatnici Federalnog ministarstva obrane (u daljnjem tekstu: Ministarstvo obrane), u pravilu, izvrsavaju radnu obvezu u tim tijelima.

Clanak 10.

Pri proglasenju ratnog stanja, u slucaju neposredne ratne opasnosti ili u slucaju izvanrednih okolnosti, obveznici radne obveze duzni su ostati na poslovima koje obavljaju dok se ne pozovu na sluzbu u oruzane snage ili na izvrsenje drugih obveza. Obveznici radne obveze koji su rasporedjeni na druge zadace i poslove ili u drugu pravnu osobu u svom prebivalistu ili izvan svog prebivalista, duzni su postupati prema dobivenom rasporedu. Majka i samohrani roditelj koji ima jedno ili vise djece mladje od 10 godina, mogu se u ratu izuzetno rasporediti na izvrsenje radne obveze izvan mjesta prebivalista, ako im se za to vrijeme osigura cuvanje i njega djece. Osobe koje podlijezu radnoj obvezi, po pravilu, rasporedjuju se na poslove prema svojim strucnim kvalifikacijama, odnosno sposobnostima.

3. Obveza sudjelovanja u civilnoj zastiti

Clanak 11.

U stozerima i postrojbama civilne zastite duzni su sudjelovati radno sposobni gradjani od 18 do 60 godina starosti (muskarci), odnosno 55 godina (zene). U stozere, postrojbe i sluzbe civilne zastite ne rasporedjuju se:
- osobe na sluzbi u oruzanim snagama,
- radnici tijela unutarnjih poslova i pripadnici policije,
- trudnice, majke i samohrani roditelji koji imaju jedno dijete mladje od sedam godina zivota, odnosno dvoje ili vise djece mladje od 10 godina zivota,
- radnici kaznenopopravnih ustanova,
- osobe proglasene nesposobnima za sluzenje u civilnoj zastiti. Vlada Federacije donosi propis o utvrdjivanju sposobnosti gradjana za izvrsenje radne obveze, obveze ucesca u civilnoj zastiti i obucavanju za obranu, kao i prava na zdravstvenu zastitu tih gradjana.

Clanak 12.

Pravo i duznost obucavanja za obranu imaju, pod uvjetima propisanim zakonom, gradjani od navrsenih 15 do navrsenih 60 godina zivota (muskarci), odnosno 55 godina zivota (zene), ako su sposobni za pohadjanje obuke. Obvezi obucavanja prema odredbama ovog zakona ne podlijezu trudnice, zene koje imaju djecu mladju od sedam godina zivota i osobe nesposobne za obuku. Vlada Federacije donosi propis o nadoknadama troskova za izvrsenje obveza gradjana u oblasti obrane.

4. Obveza sudjelovanja u sluzbi motrenja i obavjescivanja

Clanak 13.

U sluzbu motrenja i obavjescivanja rasporedjuju se gradjani pod uvjetima koji su odredjeni za obavljanje duznosti u postrojbama Vojske Federacije. Status pripadnika sluzbe iz stavka 1. ovog clanka, u ratu se izjednacava sa statusom pripadnika Vojske Federacije.

5. Materijalna obveza

Clanak 14.

Gradjani, u ratu, neposrednoj ratnoj opasnosti i izvanrednim okolnostima, imaju materijalnu obvezu davanja vozila, strojeva i drugih propisanih sredstava, opreme i stoke oruzanim snagama, sluzbi motrenja i obavjescivanja, civilnoj zastiti, tijelima uprave Federacije i pravnim osobama cija je djelatnost od posebnog znacaja za obranu Federacije. Gradjani su duzni davati propisana materijalna sredstva iz stavka 1. ovog clanka i u miru, radi pregleda i vjezbi. Obvezu iz st. 1. i 2. ovog clanka imaju prvenstveno pravne osobe. Vrstu materijalnih sredstava i opreme iz st. 1. i 2. ovog clanka, postupak predaje i vracanja izuzetih materijalnih sredstava, nadoknade i nadoknade stete propisuje Vlada Federacije. Tijela Federacije koja vode podatke o materijalnim sredstvima i opremi, stoci iz popisa iz st. 1. i 2. ovog clanka duzni su ih davati Ministarstvu obrane, na njegov zahtjev.

6. Posebna prava osoba u oblasti obrane

Clanak 15.

Gradjani koji budu pozvani na vrsenje poslova u stozere, postrojbe i druga tijela civilne zastite, sluzbu motrenja i obavjescivanja i postrojbe veze i kriptozastite ili angazirani po osnovi radne obveze, za vrijeme vrsenja tih poslova imaju pravo na novcanu nadoknadu, koja se odredjuje prema visini place koja se u tijelu Federacije, kantona, opcine, odnosno u poduzecu i drugoj pravnoj osobi osigurava za radno mjesto odgovarajuce strucne spreme na koje je gradjanin angaziran, a za pripadnike civilne zastite, sukladno kriterijima sto ih utvrdi Vlada Federacije. Vrijeme provedeno na radu sukladno odredbama stavka 1. ovog clanka, racuna se u radni staz. Sredstva za nadoknade iz stavka 1. ovog clanka, osiguravaju tijela Federacije, kantona i opcina odnosno poduzeca i druge pravne osobe koja su organizirali angaziranje gradjana za vrsenje tih poslova i zadaca. Gradjanima iz stavka 1. ovog clanka, pripada nadoknada troskova za prijevoz i ishranu, pod istim uvjetima koji su predvidjeni za djelatnike u tijelu Federacije, kantona i opcina, poduzecu ili drugoj pravnoj osobi. Nadoknade predvidjene ovim clankom, pripadaju gradjanima iz stavka 1. ovog clanka, za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti.

Clanak 16.

Gradjani koji se za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti, po osnovi vojne obveze angaziraju na vrsenju teklicko-pozivarskih poslova poradi provedbe mobilizacije i drugih zadaca za potrebe oruzanih snaga i druge potrebe obrane, u organizaciji Ministarstva obrane, za vrijeme izvrsavanja tih poslova i zadaca smatraju se pripadnicima oruzanih snaga i po toj osnovi ostvaruju pravo na zdravstvenu zastitu, novcanu nadoknadu za rad, jednokratnu novcanu pomoc, troskove pokopa, izuzetnu mirovinu, dodatak na djecu, status ratnog vojnog invalida i mirovinsko-invalidsko osiguranje, pod istim uvjetima i po propisima po kojima ta prava ostvaruju pripadnici oruzanih snaga. Uvjete i postupak za ostvarivanje prava iz stavka 1. ovog clanka, utvrdjuje Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane.

Clanak 17.

Za vrijeme ratnog stanja, pripadniku civilne zastite priznaje se pravo na izuzetnu invalidsku mirovinu, odnosno pravo na izuzetnu obiteljsku mirovinu njegovu clanu obitelji. Osobe iz stavka 1. ovog clanka pravo na izuzetnu mirovinu ostvaruju pod uvjetima i po postupku koji se propisuje posebnim federalnim zakonom.

7. Ostala prava i obveze

Clanak 18.

Zdravstvenu sposobnost obveznika radne obveze, obveznika sluzbe u civilnoj zastiti, pripadnika sluzbe motrenja i obavjescivanja i obucavanja za odbranu, utvrdjuju zdravstvene ustanove i tijela ovlastena za utvrdjivanje zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu sluzbu.

Clanak 19.

Pripadnik oruzanih snaga, sluzbe motrenja i obavjescivanja, civilne zastite, i obveznik radne obveze duzan je odazvati se pozivu ovlastenog tijela, odnosno pravnoj osobi, u mjesto i vrijeme koji su naznaceni u opcem ili pojedinacnom pozivu. Ako se pozvane osobe ne odazovu pozivu ili ne opravdaju svoj izostanak, mjerodavni organizacijski odjel Ministarstva obrane moze sam ili na prijedlog tijela koje je zahtijevalo pozivanje, izdati nalog za prisilno privodjenje. Nalog za prisilno privodjenje izvrsava mjerodavno tijelo unutarnjih poslova. Zalba protiv naloga za prisilno privodjenje, zbog neodazivanja pozivu za mobilizaciju i probnu mobilizaciju, ne zadrzava izvrsenje tog naloga.

III - PRAVA I DUZNOSTI TIJELA FEDERACIJE

1. Federacija

Clanak 20.

Federacija u oblasti obrane:
- uredjuje sustav obrane,
- organizira i osigurava pripreme za obranu,
- vodi otporom u ratu,
- planira pripreme za obranu i donosi plan obrane Federacije,
- organizira, priprema i vodi oruzanim snagama,
- uspostavlja zajednicko zapovjednistvo (stozer) Vojske Federacije,
- vrsi nadgledanje nad vojnom proizvodnjom,
- sklapa vojne sporazume i ugovore,
- organizira i izvrsava poslove vojne obveze, kao i poslove popune i mobilizacije oruzanih snaga, poduzeca i drugih pravnih osoba,
- organizira i priprema sustav zastite i spasavanja, odnosno civilnu zastitu,
- organizira i priprema sluzbu motrenja i obavjescivanja,
- organizira i priprema veze i kriptozastitu tijela Federacije, kantona i opcina,
- osigurava ostvarivanje prava i obveza gradjana,
- organizira i osigurava pripreme drzavnih tijela, poduzeca i drugih pravnih osoba za rad i funkcioniranje u ratu,
- organizira obucavanje za obranu,
- organizira i provodi inspekcijsko nadgledanje u oblasti obrane,
- stara se o osiguranju materijalnih pricuva za potrebe obrane,
- stara se o uredjenju teritorija za potrebe obrane,
- stara se o organiziranju proizvodnje i prometa naoruzanja i vojne opreme i drugih predmeta i opreme od znacaja za obranu,
- stara se o organiziranju i osiguranju materijalnih i financijskih sredstava za potrebe obrane,
- organizira izvedbu temeljnih geodetskih i fotogrametrijskih radova, premjer i avio-snimanje zemljista, izradu temeljnog zemljovida Federacije i zemljovidnog materijala od znacaja za obranu,
- organizira i provodi obavjestajne poslove u oblasti obrane,
- organizira provedbu mjera sigurnosti u oblasti obrane,
- vrsi i druga prava i duznosti u oblasti obrane utvrdjene federalnim zakonom.

2. Parlament Federacije

Clanak 21.

Parlament Federacije, temeljem Ustava ovog i drugog federalnog zakona, u oblasti obrane:
- uredjuje sustav obrane u Federaciji,
- razmatra stanje priprema za obranu i sigurnost Federacije i donosi mjere za organiziranje, razvoj i jacanje obrane u Federaciji,
- utvrdjuje politiku izvrsavanja zakona, drugih propisa i opcih akata u oblasti obrane i obveze tijela i organizacija u Federaciji za njihovo izvrsavanje,
- utvrdjuje nacin osiguranja materijalnih pricuva za vrijeme ratnog stanja u Federaciji,
- uredjuje financiranje Vojske Federacije,
- donosi svoj plan obrane,
- daje suglasnost za svaku uporabu vojne sile od strane Federacije koja mora biti sukladna medjunarodnom pravu i ovom zakonu,
- odobrava imenovanje clanova zajednickog zapovjednistva,
- odobrava i otkazuje medjunarodne ugovore i druge sporazume,
- obnasa i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti.

3. Civilno zapovjednistvo u prijelaznom razdoblju

Clanak 22.

Ovaj zakon priznaje odredbe Ustava Bosne i Hercegovine dogovorene u Deytonu koje kazu da: " Svaki clan Predsjednistva ce, po prirodi svoje funkcije, imati ovlasti civilnog zapovjedanja nad oruzanim snagama ... Sve oruzane snage u Bosni i Hercegovini ce djelovati u skladu sa suverenitetom i teritorijalnim integritetom Bosne i Hercegovine." U razdoblju do izbora clanova Predsjednistva BiH sa podruc ja Federacije, Predsjednik Predsjednistva RBiH (iz reda bosnjackog naroda) i Predsjednik Federacije BiH (iz reda hrvatskog naroda) imaju sljedeca prava i obveze:
- odlucuju o upotrebi vojne sile Federacije, odnosno njenih komponenti,
- donose koncepcijsko-doktrinarne dokumente za izgradnju sustava obrane u Federaciji, na prijedlog Vlade Federacije,
- donose Plan obrane Federacije i druge akte kojima utvrdjuje mjere za organiziranje i sprovedbu priprema za obranu,
- zapovijedaju zavodjenje izvanrednih okolnosti na teritoriju Federacije ili njenim pojedinim dijelovima,
- zapovijedaju sprovedbu mjera pripravnosti i drugih potrebnih mjera na otklanjanju uzroka i posljedica izvanrednih okolnosti,
- zapovijedaju mobilizaciju Vojske Federacije,
- imenuju casnike u Vojsci Federacije, sukladno Ustavu Federacije,
- imenuju osobe na duznost u vojnodiplomatskim izaslanstvima, sukladno Ustavu Federacije,
- osiguravaju jedinstvo i cjelovitost sustava obrane Federacije,
- razmatraju pitanja od opceg znacaja za obranu Federacije,
- utvrdjuju smjernice o sadrzaju i nacinu izrade planova obrane Federacije, kantona i opcina,
- utvrdjuju plan organizacije, razvitka i opremanja Vojske Federacije,
- po savjetu premijera, mogu otkazati medjunarodne ugovore ili sporazume ukoliko im to dopusta medjunarodno pravo, a duzni su tako postupiti kada to zahtijeva parlament Federacije,
- odlucuju o organiziranju i izvodjenju mobilizacijskih i drugih vjezbi Vojske Federacije, civilne zastite, sluzbe motrenja i obavjescivanja, postrojbi veze i kriptozastite tijela Federacije, kantona i opcina, poduzeca i drugih pravnih osoba,
- utvrdjuju i dodjeljuje priznanja iz oblasti obrane,
- obnasaju i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti. Prava i duznosti iz predhodnog stavka vrse suglasno. Nakon izbora clanova Predsjednistva, posebnim zakonom uredit ce se ovlascenja i odgovornost clanova Predsjednistva BiH i predsjednika i potpredsjednika Federacije u oblasti obrane. Zakon iz predhodnog stavka donijet ce u roku ne duzem od tri mjeseca od dana donosenja ovog zakona.

4. Vojni savjet

Clanak 23.

Duznosnici iz clanka 22. osnivaju Vojni savjet (u daljnjem tekstu: Savjet). Savjet, u okviru prava i duznosti duznosnika iz clanka 22. u oblasti obrane, razmatra i predlaze duznosnicima iz clanka 22. odluke o svim znacajnijim pitanjima iz oblasti obrane, a narocito:
- nacin objedinjavanja i koordiniranja svih subjekata obrambenog rata i oruzane borbe,
- pitanja vodjenja Vojskom Federacije,
- planove razvoja Vojske Federacije,
- obrambene pripreme pojedinih subjekata i Federacije u cjelini,
- pitanja opremanja Vojske Federacije materijalnim sredstvima i opremom.

Clanak 24.

Duznosnici iz clanka 22. aktom o osnivanju Savjeta, odredjuju broj i sastav clanova Savjeta.

5. Vlada Federacije

Clanak 25.

Vlada Federacije, u oblasti obrane:
- izvrsava i provodi politiku Federacije u oblasti obrane,
- provodi zakone u oblasti obrane,
- donosi uredbe sa zakonskom snagom, sukladno Ustavu Federacije,
- zapovijeda mobilizaciju stozera, postrojba, struka i povjerenika civilne zastite, sluzbe motrenja i obavjescivanja i postrojba veza i kriptozastite tijela Federacije,
- odlucuje o pripremi i izvodjenju mobilizacijskih i drugih vjezbi tijela Federacije,
- utvrdjuje organizaciju, razvoj i opremanje sluzbe motrenja i obavjescivanja, veza i kriptozastite tijela Federacije,
- utvrdjuje organizaciju i razvoj civilne zastite,
- utvrdjuje kriterije i normative za popunu oruzanih snaga, civilne zastite, sluzbe motrenja i obavjescivanja, veza i kriptozastite tijela Federacije, kantona, opcina i pravnih osoba, ljudstvom i materijalnim sredstvima iz popisa,
- odredjuje objekte od posebnog znacaja za obranu Federacije i propisuje mjere zastite tih objekata kao i ovlasti tijela za provedbu tih mjera,
- utvrdjuje jedinstven sustav kriptozastite u Federaciji,
- utvrdjuje osnovne elemente protuelektronske borbe,
- utvrdjuje kriterije za odredjivanje poduzeca i drugih pravnih osoba, od posebnog znacaja za obranu Federacije,
- odredjuje poduzeca i druge pravne osobe od posebnog znacaja za obranu Federacije,
- donosi svoj plan obrane i daje suglasnost na planove obrane tijela Federacije,
- utvrdjuje jedinstvene pokazatelje za izradu bilance ukupnih potreba i mogucnosti, proizvodnje, potrosnje i usluga od posebnog znacaja za obranu i za potrebe prezivljavanja pucanstva u ratu,
- odredjuje proizvode i usluge od posebnog znacaja za obranu i prezivljavanje pucanstva u vrijeme rata, kao i normative tih proizvoda i usluga,
- donosi propise o izvrsenju radne obveze u svezi obavljanja poslova i zadaca za potrebe obrane,
- donosi smjernice za obucavanje civilnih struktura za obranu,
- donosi propise o izvrsenju obveza davanja materijalnih sredstava za potrebe obrane,
- propisuje sadrzaj i nacin izrade planova za uredjenje teritorija za potrebe obrane,
- predlaze plan obrane Federacije i donosi procjenu ugrozenosti teritorija Federacije,
- predlaze mjere za razvoj obrane Federacije,
- predlaze plan organizacije, razvoja i opremanja Vojske Federacije,
- poduzima mjere za osiguranje robnih pricuva u Federaciji za vrijeme ratnog stanja i njihov razmjestaj sukladno potrebama obrane,
- utvrdjuje prijedlog plana opremanja Vojske Federacije materijalnim sredstvima i opremom,
- predlaze otkazivanje medjunarodnih vojnih ugovora ili sporazuma ukoliko to dopusta medjunarodno pravo, ili kada to zahtijeva parlament Federacije,
- osniva znanstvenoistrazivacke ustanove u oblasti obrane,
- obnasa i druge poslove u oblasti obrane iz svojih ovlasti.

Clanak 26.

Vlada Federacije za vrijeme ratnog stanja ili izvanrednih okolnosti:
- zapovijeda evakuaciju odredjenih kategorija pucanstva iz ugrozenih gradova i naseljenih mjesta, sukladno Planu obrane Federacije,
- poduzima mjere za prelazak tijela Federacije s mirnodopske, na ratnu organizaciju i izlazak na ratne lokacije,
- brine se o realizaciji zapovjedjenih mjera za otklanjanje uzroka i posljedica izvanrednih okolnosti, iz svojih ovlasti,
- osigurava prenosenje i provedbu zapovjedjenih mjera pripravnosti i drugih mjera na teritoriju Federacije.

6. Tijela Federacije

a) Ministarstvo obrane

Clanak 27.

Ministarstvo obrane obnasa upravne, strucne i stozerne poslove u oblasti obrane, utvrdjene ovim i drugim federalnim zakonom i drugim propisima, a narocito:
- prati, uskladjuje i provodi utvrdjenu politiku i smjernice i osigurava izvrsenje federalnih zakona i drugih propisa u oblasti obrane,
- priprema odgovarajuca koncepcijsko
-doktrinarna dokumenta za izgradnju sustava obrane u Federaciji,
- obavlja poslove vojne evidencije, novacenje, upucivanja novaka na sluzenje vojnog roka, popunu i mobilizaciju Vojske Federacije i druge poslove vojne obveze, kao i popune vojnim obveznicima civilne zastite, drzavnih tijela, poduzeca i drugih pravnih osoba,
- obavlja upravne i organizacijske poslove i zadace Vojske Federacije,
- rjesava pitanja boraca i invalida domovinskog rata,
- razradjuje plan organiziranja, razvoja, financiranja i opremanja Vojske Federacije, prati realizaciju i predlaze mjere za unapredjenje stanja,
- upravlja i koristi sredstva namijenjena za potrebe Vojske Federacije,
- planira istrazivanje i razvoj naoruzanja i vojne opreme (u daljem tekstu: NVO),
- organizira i koordinira proizvodnju NVO,
- ispituje, verificira i kontrolira kvalitetu NVO,
- utvrdjuje vojne standarde; ugovara izvoz i uvoz sredstva NVO i dr,
- osigurava, cuva i zanavlja pricuvne proizvode posebne namjene,
- utvrdjuje elemente za procjenu ugrozenosti teritorija Federacije,
- predlaze kriterije i normative za popunu oruzanih snaga, tijela Federacije, kantona, opcina i pravnih osoba, civilne zastite i sluzbe motrenja i obavjescivanja, ljudstvom i materijalnim sredstvima,
- utvrdjuje ratnu i mirnodopsku formaciju Vojske Federacije sukladno aktu o organizaciji Vojske Federacije,
- predlaze smjernice za obucavanje civilnih struktura za obranu,
- organizira, neposredno izvodi i prati obucavanje za obranu mladih koji ne pohadjaju srednje skole,
- organizira i koordinira poslove pripreme, izdavanje i tiskanje obvezne udzbenicke i druge literature u oblasti obrane,
- izradjuje kriterije o uvjetima i nacinu uskladistenja, cuvanja i odrzavanja naoruzanja i vojne opreme i stara se o zastiti materijalnih sredstava i objekata u Vojsci Federacije,
- organizira znanstvena i druga istrazivanja za potrebe obrane i predlaze osnivanje znanstvenoistrazivackih ustanova u oblasti obrane,
- planira izvodjenje geodetskih, fotogrametrijskih i zemljovidno- reprodukcijskih poslova od interesa za obranu, provodi nadzor nad izvodjenjem tih poslova i stara se o cuvanju, skladistenju i distribuciji geodetskih, fotogrametrijskih i zemljovidnih materijala i dokumenata znacajnih za obranu,
- planira izvodjenje premjera i avio-snimanja objekata i teritorija od znacaja za obranu u svrhu izrade topografskih planova i zemljovida i ustrojavanju vojnog katastra i provodi nadzor kod izvrsenja tih poslova,
- u suradnji sa drugim ovlastenim tijelima sudjeluje u identifikaciji i obiljezavanju drzavne granice,
- organizira, priprema i obucava stozere, postrojbe, struke i povjerenike civilne zastite i organizira i uskladjuje provedbu mjera zastite i spasavanja,
- organizira, priprema i obucava pripadnike sustava motrenja i obavjescivanja,
- organizira veze, protuelektronsko osiguranje i kriptozastitu Vojske Federacije i tijela Federacije ,
- organizira, priprema i provodi pripreme za obranu drzavnih tijela, poduzeca i drugih pravnih osoba,
- organizira, neposredno izvodi i prati obucavanje gradjana za potrebe obrane,
- uskladjuje izradu plana obrane Federacije i stara se o njegovoj azurnosti i uporabljivosti i neposredno rukuje tim planom, izradjuje i donosi svoj plan obrane i uskladjuje izradu planova obrane kantona i opcina,
- daje prethodnu suglasnost ili misljenje na sve znanstvene i druge projekte od interesa za obranu, koji se izvode na teritoriju Federacije sa stranim ili domacim fizickim ili pravnim osobama,
- organizira i vrsi inspekcijsko nadgledanje sustava obrane,
- organizira i provodi mjere sigurnosti i zastite obrambenog organiziranja i pripremanja, kao i tajnih podataka obrane,
- stara se o uredjenju teritorija od znacaja za obranu,
- stara se o izboru i uredjenju ratnih lokacija tijela Federacije,
- rjesava po zalbama i vrsi druge upravne poslove u svezi vojne i materijalne obveze, kao i obveze vojnih obveznika da sudjeluju u civilnoj zastiti i da se obucavaju za obranu, obvezama drzavnih tijela , poduzeca i drugih pravnih osoba u oblasti obrane,
- utvrdjuje prijedloge osoba za imenovanje na duznosti u vojnodiplomatskim izaslanstvima,
- obnasa i druge poslove i zadace u oblasti obrane koji su mu stavljeni u ovlast zakonom i drugim federalnim propisima. Poslove iz stavka 1. ovog clanka, ministar i zamjenik ministra obrane, obnasaju suglasno.

Clanak 28.

Ministarstvo obrane obnasa stozerne poslove i druge strucne poslove za potrebe duznosnika iz clanka 22. u svezi njihovih ovlasti u oblasti obrane. Ministar obrane, u suglasnosti sa zamjenikom ministra obrane, donosi propise za koje je opunomocen i izdaje obvezne strucne upute za izvrsenje poslova iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 29.

Za obnasanje stozernih poslova u Ministarstvu obrane osniva se Zajednicko zapovjednistvo Vojske Federacije (u daljnjem tekstu: Zajednicko zapovjednistvo). Organizaciju, nadlestvo i kriterije za popunu Zajednickog zapovjednistva, na prijedlog ministra obrane, propisuju duznosnici iz clanka 22. koji imenuje sve casnike u Zajednickom zapovjednistvu suglasno odredbi clanka IV odjeljka b/8 Ustava Federacije. Zajednickim zapovjednistvom vodi i zapovijeda zapovjednik, koji ima zamjenika zapovjednika. Zapovjednik i zamjenik zapovjednika Zajednickog zapovjednistva ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda. Organizaciju Vojske Federacije utvrdjuju duznosnici iz clanka 22. na prijedlog ministra obrane.

Clanak 30.

Radi neposrednog obavljanja poslova i zadaca iz svog djelokruga, Ministarstvo obrane ima organizacijske odjele u kantonima i opcinama. Djelokrug i nacin rada organizacijskih odijela iz stavka 1. ovog clanka, utvrdjuje se aktom o unutarnjoj organizaciji Ministarstva obrane.

b) Ostala tijela Federacije

Clanak 31.

Ostala tijela Federacije, u okviru svojih ovlasti, u djelokrugu obrane:
- pripremaju prijedloge pripremnih mjera za obranu zemlje i priprema gospodarskih i drustvenih djelatnosti,
- pripremaju elemente plana obrane Federacije iz svoje ovlasti,
- osiguravaju odredjene kapacitete i pricuve posebno znacajne za obranu Federacije,
- provode smjernice za pripremu i mobilizaciju izvora i snaga za obranu Federacije,
- prate stanje priprema za obranu u oblastima za koje su osnovani,
- izradjuju svoj plan obrane i provode vlastite pripreme za rad u ratu, u slucaju neposredne ratne opasnosti i u izvanrednim okolnostima,
- donose metodoloske, strucne i tehnicke upute za obrambene pripreme i njihovo planiranje u odgovarajucim oblastima,
- predlazu Vladi Federacije utvrdjivanje obveza poduzeca i drugih pravnih osoba u proizvodnji i pruzanju usluga u ratu, za potrebe Federacije,
- provode sve mjere zastite i spasavanja pucanstva i materijalnih dobara, a narocito, evakuaciju i sklanjanje proizvodnih i drugih kapaciteta, robnih fondova, predmeta povijesne, znanstvene, umjetnicke i kulturne vrijednosti, arhiva i drugih materijalnih dobara od posebnog drustvenog interesa,
- na temelju jedinstvenih procjena o potrebama obrane u ratnim uvjetima i materijalnih i drugih mogucnosti Federacije, pripremaju odgovarajucu dokumentaciju za razvoj obrane, u okviru planova gospodarskog razvoja Federacije,
- osposobljavaju svoje kadrove za obranu i poduzimaju mjere nuzne za uspjesno funkcioniranje gospodarstva i drustvenih djelatnosti u ratnim uvjetima,
- provode mjere pripravnosti u slucaju izravne ratne opasnosti i u izvanrednim okolnostima, te poduzimaju druge potrebne mjere za prijelaz na ratnu organizaciju,
- provode mjere sigurnosti poradi zastite tajnih podataka obrane,
- obnasaju i druge poslove iz oblasti obrane utvrdjene ovim i drugim federalnim zakonom i zadace koje im nalozi Vlada Federacije.

7. Prava i duznosti kantona i opcina u oblasti obrane

Clanak 32.

Vlada Federacije ce svojim propisom, na prijedlog ministra obrane, utvrditi prava i duznosti iz oblasti obrane koje ce obnasati mjerodavna tijela u kantonima i opcinama, sukladno ovom zakonu.

8. Prava i duznosti pravnih osoba

Clanak 33.

Pravne osobe, koje Vlada Federacije odredi da su od posebnog znacaja za obranu Federacije, pripremaju i donose svoje planove obrane, u kojima se utvrdjuju zadace, organiziranje, snage, sredstva, mjere i postupci za obranu. Planove iz stavka 1. ovog clanka, donose i pravne osobe koje mjerodavno tijelo kantona odredi da su od posebnog znazaja za obranu kantona. Ostale pravne osobe donose planove obrane za izvrsavanje svojih zadaca u ratu i u slucaju neposredne ratne opasnosti.

Clanak 34.

Pravne osobe koje odredi Vlada Federacije, donose posebne planove za slucaj izvanrednih okolnosti kojima utvrdjuju svoj rad i postupanje u tim okolnostima. U tim planovima odredjuju se: postupci i aktivnosti znacajni za sprjecavanje nastanka izvanrednih okolnosti, kao i nacin rada pravnih osoba u izvanrednim okolnostima. Pod postupcima od narocitog znacaja smatraju se postupci u proizvodnji i redovitom djelovanju, koji su nenadoknadiv uvjet za rad i zivot pucanstva ili za rad drugih pravnih osoba na odredjenom podrucju, za rad tijela Federacije, kantona i opcina, za opskrbu oruzanih snaga i pucanstva ili su namjenjeni zastiti i spasavanju.

Clanak 35.

Planovi obrane iz clanka 33. ovog zakona, moraju biti uskladjeni s Planom obrane Federacije.

IV - ORUZANE SNAGE FEDERACIJE

1. Zajednicke odredbe

Clanak 36.

Oruzane snage Federacije su oblik organiziranja i pripremanja svih drzavljana za obranu. Oruzane snage Federacije mogu, uz uvjete predvidjene ovim zakonom, obavljati i odredjene zadace u izvanrednim okolnostima, u slucajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreca. Pripadnik oruzanih snaga Federacije je svaki drzavljanin koji organizirano i sukladno preuzetim medjunarodnim obvezama, s oruzjem ili na drugin nacin sudjeluje u otporu protiv neprijatelja.

Clanak 37.

Oruzane snage Federacije cine: Vojska Federacije, a u ratu i policija (djelatni i pricuvni sastav) na teritoriju Federacije, koja se sukladno ovom zakonu stavi pod zapovjednistvo Vojske Federacije. Vojska Federacije sastoji se: od postrojba Armije BiH i Hrvatskog vijeca obrane zakljucno sa razinom korpusa i zbornog podrucja, a cine je mirnodopski i ratni sastavi. Mirnodopski sastav cine osobe na sluzbi u Vojsci Federacije, vojnici koji sluze vojni rok i profesionalni sastav. Ratni sastav Vojske Federacije, pored osoba iz stavka 3. ovog clanka cine i osobe rasporedjene u ratne postrojbe koje se formiraju po teritorijalnom i proizvodnom nacelu, sa zadacama i formacijom utvrdjenom posebnim propisima, koje donose duznosnici iz clanka 22.

Clanak 38.

Pripadnici oruzanih snaga se uvijek i pod svim okolnostima, pri izvodjenju bojevih djelovanja, pridrzavaju pravila medjunarodnog ratnog prava, sukladno pravnim propisima Federacije i preuzetim medjunarodnim obvezama.

Clanak 39.

Vojska Federacije organizira se i priprema u miru kao jedinstvena udarna obrambena sila Federacije, sposobna da pravodobno sprijeci svakog iznenadnog neprijatelja ili otkloni drugu opasnost za Federaciju, da se u slucaju napadaja uspjesno suprotstavi prvom udaru napadaca i time omoguci svoju mobilizaciju i aktiviranje, te da uspjesno vodi oruzanu borbu protiv neprijatelja. Vojska Federacije se priprema i osposobljava za vodjenje svih oblika oruzane borbe. Vojska Federacije organizira se u stozere, zapovjednistva, postrojbe i ustanove.

Clanak 40.

Vojska Federacije sastoji se od vidova, rodova i struka. Vidovi Vojske Federacije su:
- Kopnena vojska (KoV),
- Ratna mornarica (RM),
- Ratno zrakoplovstvo i protuzracna obrana (RZ i PZO). Vidovi se sastoje od rodova i struka. Rodovi Vojske Federacije su:
- pjesastvo,
- topnistvo,
- oklopno-mehanizirani,
- inzenjerija,
- atomsko-biolosko-kemijska obrana,
- veza,
- topnicko-raketni,
- elektronicko djelovanje,
- zrakoplovstvo,
- pomorstvo,
- zracno motrenje i navodjenje (ZMIN).
Struke u Vojsci Federacije su:
- tehnicka,
- mornaricko-tehnicka,
- zrakoplovno-tehnicka,
- prometna,
- graditeljska,
- hidro-tehnicka,
- hidro-meteoroloska,
- geodetska,
- intendantska,
- pravna,
- financijska,
- informaticka,
- zdravstvena,
- veterinarska,
- glazbena.
Ministar obrane propisuje grane i specijalnosti rodova i struka Vojske Federacije.

Clanak 41.

Svaka politicka aktivnost, osnivanje stranaka, odrzavanje politickih skupova i politickih demonstracija ili bilo kakva diskriminacija na osnovu politicke pripadnosti, je zabranjena unutar Vojske Federacije. Vojnim casnicima u aktivnoj sluzbi je zabranjeno da sudjeluju u politickim aktivnostima osim u glasovanju. Strajk je zabranjen vojnom osoblju i osobama u sluzbi Vojske Federacije.

Clanak 42.

Dan Vojske Federacije, koji se prigodno obiljezava kao dan stvaranja Vojske Federacije, utvrdit ce se propisom duznosnika iz clanka 22.

Clanak 43.

Ukupnu velicinu i brojcani sastav Vojske Federacije odredjuju duznosnici iz clanka 22. Plan mobilizacijskog razvoja obuhvaca mobilizaciju oruzanih snaga. Za vrijeme ratnog stanja, duznosnici iz clanka 22. mogu zapovjediti uporabu policije za izvodjenje odredjenih bojevih djelovanja. Za vrijeme izvrsenja zadaca iz stavka 3. ovog clanka, policija se stavlja pod zapovjednistvo Vojske Federacije i aktom duznosnika iz clanka 22. utvrdjuje se broj i vrsta postaja i postrojba, zadace na kojima ce postaje i postrojbe biti uporabljene, vrijeme angaziranja tih postaja i postrojba i druga pitanja znacajna za ucinkovito izvrsavanje ovih zadaca.

Clanak 44.

Sastav, sluzba, popuna, skolovanje, proizvodjenje i promicanje u cinove, i druga stanja u sluzbi u Vojsci Federacije uredjuju se posebnim federalnim zakonom.

Clanak 45.

U Vojsci Federacije u sluzbenoj uporabi su bosanski i hrvatski jezik i latinicno pismo ijekavskog izgovora.

2. Vodjenje i zapovijedanje oruzanim snagama Federacije

Clanak 46.

Duznosnici iz clanka 22. u provedbi prava i duznosti utvrdjenih Ustavom Federacije, ovim i drugim federalnim zakonom:
- utvrdjuju osnove planova razvoja Vojske Federacije,
- utvrdjuju osnove organizacije Vojske Federacije i sustava vodjenja i zapovijedanja Vojskom Federacije te prati provedbu utvrdjene politike vodjenja i zapovijedanja Vojskom Federacije,
- donose plan uporabe i nalaze uporabu Vojske Federacije, sukladno Ustavu Federacije,
- daju smjernice za poduzimanje mjera pripravnosti i mobilizaciju Vojske Federacije,
- utvrdjuju osnove kadrovske politike u Vojsci Federacije,
- utvrdjuju politiku naoruzavanja i opremanja Vojske Federacije,
- utvrdjuju vojno
-teritorijalnu podjelu Federacije,
- propisuju opca i osnovna pravila za Vojsku Federacije, donosi propise o skolovanju, odgoju i obrazovanju u Vojsci Federacije, vojnoj stegi i druge propise predvidjene ovim zakonom,
- predstavljaju Vojsku Federacije u Federaciji i izvan nje,
- ostvaruju zapovijedanje Vojskom Federacije, sukladno Ustavu Federacije, ovim i drugim federalnim zakonom,
- donose ukaze o promicanju u cinove Vojske Federacije, promice u prve casnicke cinove i promice casnike,
- imenuju i razrjesava duznosti zapovjednike sukladno posebnom federalnom zakonu,
- obnasaju i druge poslove vodjenja i zapovijedanja Vojskom Federacije utvrdjene federalnim zakonom. U obnasanju poslova iz svojih ovlasti duznosnici iz clanka 22. donose smjernice, naputke, zapovijedi, odluke, pravila i druge akte. Duznosnici iz clanka 22. mogu na ministra obrane prenijeti obavljanje odredjenih poslova vodjenja i zapovijedanja Vojskom Federacije, iz svog nadlestva.

Clanak 47.

Vodjenje i zapovijedanje u Vojsci Federacije, provode zapovjednici Vojske Federacije, sukladno ovom i drugom federalnom zakonu. Zapovjednici Vojske Federacije vode i zapovijedaju zapovjednistvima, stozerima, postrojbama i ustanovama Vojske Federacije, sukladno ovlastima koja aktom utvrde duznosnici iz clanka 22. Pripadnik Vojske Federacije nije duzan izvrsiti zapovijedi cije bi izvrsenje predstavljalo kazneno djelo.

Clanak 48.

Zapovijedanje u Vojsci Federacije temelji se na nacelima jedinstva zapovijedanja i obveze provedbe odluka i zapovijedi nadredjenog. Starjesine Vojske Federacije za svoj rad, vodjenje i zapovijedanje odgovaraju nadredjenim starjesinama.

3. Popuna Vojske Federacije

Clanak 49.

Vojska Federacije popunjava se na nacin i po postupku predvidjenim ovim zakonom. Ratni sastav Vojske Federacije popunjava se osobama iz pricuvnog sastava i materijalnim sredstvima iz popisa na teritorijalnom i eksteritorijalnom nacelu, a mogu se popunjavati i na drugi nacin predvidjen planovima razvoja Vojske Federacije i mogucnostima ostvarivanja popune.

Clanak 50.

U ratu, u slucaju izravne ratne opasnosti ili u izvanrednim okolnostima, Vojska Federacije moze se popunjavati i dragovoljcima sposobnim za vojnu sluzbu. Dragovoljcima se smatraju osobe koje nisu vojni obveznici, a na svoj su zahtjev primljene i stupile u Vojsku Federacije. Popuna Vojske Federacije dragovoljcima obavlja se sukladno posebnom propisu ministra obrane.

Clanak 51.

Starjesine na duznosti u Vojsci Federacije imenuju i razrjesavaju:
- duznosnici iz clanka 22. - generale, admirale i zapovjednike na duznosti zapovjednika vojnih podrucja (zbornih podrucja -korpusa), divizija i brigada, na prijedlog ministra obrane.
- ministar obrane i zapovjednici koje on ovlasti - ostale strajesine u Vojsci Federacije. Organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini popunjava postrojbe i ustanove Vojske Federacije i rasporedjuje ostale vojne obveznike i materijalna sredstva prema utvrdjenim planovima popune i sukladno sa utvrdjenim kriterijima, vojno-evidencijskim specijalnostima i prvenstvima popune.

4. Mobilizacija Vojske Federacije

Clanak 52.

Mobilizacija Vojske Federacije ili njenih pojedinih dijelova izvodi se u slucaju oruzanog napadaja, u izravnoj ratnoj opasnosti i izvanrednim okolnostima. U miru se provodi probna mobilizacija poradi provjere mobilizacijske i bojeve gotovosti. Mobilizacijom Vojska Federacije prelazi iz mirnodopske organizacije i stanja na ratnu organizaciju i stanje spremnosti za bojeva djelovanja prema planu uporabe. Mobilizacija se provodi po planovima donesenim sukladno jedinstvenom sustavu mobilizacije, sto ga utvrde duznosnici iz clanka 22. Mobilizacija Vojske Federacije moze biti po obujmu opca i djelomicna, a po nacinu izvrsenja javna ili tajna. Opca mobilizacija obuhvaca sve ratne postrojbe Vojske Federacije, a djelomicna, odredjene ratne postrojbe Vojske Federacije.

Clanak 53.

Mobilizaciju Vojske Federacije zapovijedaju duznosnici iz clanka 22. Mobilizaciju pojedinih dijelova Vojske Federacije za potrebe vjezbi u miru zapovijeda ministar obrane na prijedlog ovlastenog zapovjednika Vojske Federacije.

Clanak 54.

Mobilizacija Vojske Federacije organizira se sukladno planu mobilizacijskog razvoja, a izvodi se prema mobilizacijskim planovima Vojske Federacije.

Clanak 55.

Za pripreme i izvodjenje mobilizacije Vojske Federacije odgovorni su:
- ministar obrane - za pripremu i izvodjenje mobilizacije Vojske Federacije,
- zapovjednici zapovjednistava, stozera, postrojba i ustanova Vojske Federacije - za pripremu i izvodjenje mobilizacije zapovjednistava, stozera, postrojba i ustanova kojima vode i zapovijedaju.

Clanak 56.

Propise o pripremi i izvodjenju mobilizacije Vojske Federacije donosi ministar obrane.

5. Pripravnost Vojske Federacije

Clanak 57.

Pripravnost Vojske Federacije obuhvaca poduzimanje mjera povecane bojeve spremnosti, mobilizacijske, organizacijske, sigurnosne, politicke i druge mjere i postupke, koji su potrebni poradi sprjecavanja i otklanjanja opasnosti od iznenadnog napadaja i drugih opasnosti te poradi povecanja spremnosti zapovjednistava, stozera, postrojba i ustanova za izvodjenje bojevih zadaca, sukladno clanku 4. ovog zakona. Duznosnici iz clanka 22. nalazu pripravnost Vojske Federacije i dijelova Vojske Federacije, u slucaju izravne ratne opasnosti i u izvanrednim okolnostima.

6. Uporaba Vojske Federacije u slucajevima elementarnih nepogoda i drugih nesreca

Clanak 58.

Zapovjed za uporabu zapovjednistava, stozera, postrojba i ustanova Vojske Federacije, na dijelu podrucja ugrozenog elementarnom nepogodom ili drugom nesrecom, za cije je otklanjanje nuzna pomoc Vojske Federacije, nalaze ministar obrane, o cemu odmah izvjestava duznosnike iz clanka 22. Uporaba Vojske Federacije u zastiti i spasavanju od elementarnih nepogoda i drugih nesreca, nalaze se kad postrojbe civilne zastite i druge snage nisu u mogucnosti otkloniti opasnost koja prijeti pucanstvu i materijalnim dobrima, odnosno otkloniti posljedice tih nepogoda i nesreca .

7. Materijalno osiguranje Vojske Federacije

Clanak 59.

Pod materijalnim osiguranjem Vojske Federacije, prema ovom zakonu, podrazumijeva se: poduzimanje mjera i aktivnosti koje osiguravaju uvjete zivota i rada i uspjesnog izvodjenja bojevih djelovanja Vojske Federacije. Materijalno osiguranje Vojske Federacije organiziraju i provode, u okviru utvrdjenih obveza, zapovjednistva, stozeri, postrojbe i ustanove Vojske Federacije, tijela Federacije i pravne osobe. Materijalno osiguranje Vojske Federacije organizira se i provodi sukladno planovima razvoja i planovima uporabe Vojske Federacije.

Clanak 60.

Ministarstvo obrane planira, organizira i utvrdjuje potrebe materijalnog osiguranja Vojske Federacije. Ministar obrane propisuje vojne standarde i kriterije kvalitete naoruzanja i vojne opreme.

Clanak 61.

Za potrebe materijalnog osiguranja Vojske Federacije, sukladno posebnom planu osnivaju se potrebne pricuve materijalnih sredstava. Plan iz stavka 1. ovog clanka donosi Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane.

8. Zastave i oznake Vojske Federacije

Clanak 62.

Postrojbe Vojske Federacije imaju svoje zastave. Zastave postrojba Vojske Federacije propisuju se posebnim zakonom.

Clanak 63.

Pripadnici Vojske Federacije na sluzbenoj odori nose oznake na kojima je grb Federacije i druge propisane oznake. Oznake vojnih cinova jedinstvene su za Vojsku Federacije. Vojne osobe na odori nose oznaku cina, roda ili struke kojoj pripadaju, a za vrijeme rata i oznaku duznosti koju vrse. Odore, oznake cinova, oznake duznosti i oznake pripadnosti rodovima i strukama propisuju duznosnici iz clanka 22. na prijedlog ministra obrane.

9. Organiziranje i obavljanje vjerskih aktivnosti

Clanak 64.

Pripadnici Vojske Federacije mogu obavljati religijske aktivnosti, sukladno sa specificnostima svake od vjera. Organizacija i obavljanje religijskih aktivnosti iz stavka 1. ovog clanka su zasnovani na principu individualne slobode izrazavanja i obavljanja vjerske sluzbe od strane pripadnika Vojske Federacije. Snage Federacije mogu zadrzati svoju postojecu konstitutivnu organizaciju kao sto je dozvoljeno u clanku __________ (o novacenju). Ipak Ministarstvo obrane, ukljucujuci sve njegove civilne i vojne komponente, nece koristiti religijsku ili etnicku pripadnost kao iskljucivu osnovu organiziranja vojnih postrojbi Vojske Federacije. Organizacija snaga prvenstveno treba da bude zasnovana na objektivnim vojnim razmatranjima. Civilni dijelovi obrane Federacije i vojna zapovjednistva ne mogu diskriminirati pojedinca na osnovu religijskog ili etnickog opredjeljenja. Vojne snage ce biti indentificirane kao odredjene postrojbe Vojske Federacije. Predhodna religijska ili etnicka odredjenost postrojba vise nece biti koriscena za zvanicno indentificiranje organizacija Federacije. Ministarstvo obrane, u suradnji sa religijskim zajednicama, ce propisati, u roku od tri mjeseca po punom stupanju na snagu ovog zakona, organizaciju i nacin funkcioniranja religijskih aktivnosti unutar Vojske Federacije.

V - VOJNA OBVEZA

1. Zajednicke odredbe

Clanak 65.

Vojnoj obvezi podlijezu, u miru i ratu, svi drzavljani, uz uvjete propisane ovim zakonom. Za ostvarivanje vojne obveze odgovorni su: tijelima u Federaciji, kantonu i opcini, poduzecima i drugim pravnim osobama. Ministarstvo obrane, u okviru svojih prava i duznosti, organizira i osigurava provedbu vojne obveze na teritoriju Federacije, uskladjuje njezino izvrsavanje sa izvrsavanjem drugih prava i duznosti u oblasti obrane i u svezi s tim, poduzima potrebne mjere i suradjuje s mjerodavnim vojnim tijelima. Organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini vodi vojnu evidenciju vojnih obveznika, pricuvnih casnika, materijalnih sredstava, stoke iz popisa, pripadajuceg pribora i obnasa druge poslove u svezi s vodjenjem evidencije propisane ovim zakonom.

Clanak 66.

Ministarstvo obrane, u okviru svojih prava i duznosti utvrdjenih ovim zakonom, donosi planove novacenja i popune Vojske Federacije, ostvaruje planove i izvrsava druge poslove i zadace u provodjenju vojne obveze.

Clanak 67.

Vojna obveza se sastoji iz obveze novacenja, obveze sluzenja vojnog roka i obveze sluzenja u pricuvnom sastavu. Uz uvjete utvrdjene ovim zakonom vojna obveza obuhvaca i vojnu obvezu zena. Obvezi novacenja, uz uvjete propisane ovim zakonom, podlijez u svi drzavljani, a obvezi sluzenja vojnog roka i obvezi sluzenja u pricuvnom sastavu - drzavljani sposobni za vojnu sluzbu.

Clanak 68.

Zene ne podlijezu novacenju ni obvezi sluzenja vojnog roka. U vrijeme mira, za zene koje se dragovoljno prijave, moze se, sukladno potrebama popune Vojske Federacije, organizirati vojna obuka, o cemu odlucuje ministar obrane. Za vrijeme ratnog stanja zene, mogu dragovoljno sluziti vojni rok, odnosno prici Vojsci Federacije, ukoliko postoji potreba za popunom Vojske Federacije, a popuna se ne moze izvrsiti vojnim obveznicima muskog spola, i ukoliko je zdrava i sposobna za vrsenje vojne sluzbe, o cemu odlucuju duznosnici iz clanka 22. Za vrijeme rata, vojnici u pricuvi kojima je istekla obveza sluzenja u pricuvnom sastavu oruzanih snaga mogu ostati na duznosti koju su obavljali u vojnoj postrojbi, iskljucivo po svom zahtjevu, ukoliko postoji potreba za popunom i ukoliko su zdravi i sposobni za vojnu sluzbu.

Clanak 69.

Osoba koja podlijeze vojnoj obvezi jest vojni obveznik. Tijekom trajanja vojne obveze vojni obveznik je:
- novak - za vrijeme novacenja;
- vojnik - za vrijeme sluzenja vojnog roka;
- vojnik u pricuvi, pricuvni casnik i pricuvni docasnik - dok traje obveza sluzenja u pricuvnom sastavu Vojske Federacije.

Clanak 70.

Vojnom obvezniku prestaje vojna obveza:
- muskarcu - krajem kalendarske godine u kojoj navrsava 60 godina zivota;
- zeni - kada navrsi 50 godina zivota;
- ako je ocijenjen nesposobnim za vojnu sluzbu;
- ako mu prestane drzavljanstvo.
Iznimno od stavka 1. alineje 1. ovog clanka, za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, pricuvni casnici mogu ostati na duznosti koju su obnasali u vojnoj postrojbi ili ustanovi, iskljuc ivo ako za to postoji potreba i ako su zdravi i sposobni za vojnu sluzbu i poslije navrsenih 60 godina zivota.

Clanak 71.

Vojni obveznik kome je vojna obveza prestala po odredbi clanka 70. stavka 1. alineja 3. ovog zakona, moze biti podvrgnut naknadnom pregledu radi provjere njegove sposobnosti za vojnu sluzbu. Osoba iz stavka 1. ovog clanka koja na naknadnom pregledu bude ocijenjena sposobnom ili ograniceno sposobnom za vojnu sluzbu postaje vojni obveznik i podlijeze obvezi sluzenja vojnog roka do kraja kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina zivota, a ako je ta osoba starija - obvezi sluzenja u pricuvnom sastavu. Odluku o naknadnim pregledima osoba ocijenjenih nesposobnim za vojnu sluzbu donosi ministar obrane.

Clanak 72.

Obveza sluzenja vojnog roka izvrsava se u Vojsci Federacije, a obveza sluzenja u pricuvnom sastavu oruzanih snaga - u Vojsci Federacije i policiji. Osobe koje na temelju prigovora savjesti, iz vjerskih ili moralnih nazora nisu spremne sudjelovati u obavljanju vojnickih duznosti u oruzanim snagama, obnasaju humanitarne i druge opcekorisne zadace u oruzanim snagama Federacije i drugim pravnim osobama.

Clanak 73.

Vojni obveznik postaje vojna osoba prilazenjem vojnoj postrojbi, odnosno vojnoj ustanovi Vojske Federacije (u nastavku teksta: vojna postrojba, odnosno vojna ustanova), a prestaje biti vojna osoba otpustanjem iz vojne postrojbe, odnosno vojne ustanove. Vojni obveznik se za vrijeme izvrsenja vojne obveze po pozivu ovlastenog tijela izjednacava, glede prava i duznosti, s vojnom osobom, i to:
- od polaska iz stana do povratka u stan u mjestu prebivalista, odnosno boravista;
- ako boravi u inozemstvu:
u dolasku - od granice do mjesta u kojem treba da se javi mjerodavnom tijelu, a u povratku - od mjesta u kojem je izvrsavao vojnu obvezu do granice.

2. Obveza novacenja

Clanak 74.

Obveza novacenja se sastoji iz duznosti odazivanja opcem ili pojedinacnom pozivu i izvrsavanje propisa i zapovijedi ovlastenih tijela za poslove obrane, vojnih tijela i drugih tijela Federacije, u svezi s uvodjenjem u vojnu evidenciju, lijecnickim i drugim pregledima i ispitivanjima, novacenjem i dolaskom na sluzenje vojnog roka. Obveza novacenja nastaje pocetkom kalendarske godine u kojoj drzavljanin navrsava 17 godina i traje do odlaska na sluzenje vojnog roka, odnosno do prelaska u pricuvni sastav, ako je obvezu sluzenja vojnog roka regulirao na drugi nacin ili do prestanka vojne obveze po odredbama clanka 70. stavak 1. alineja 3. i 4. ovog zakona.

Clanak 75.

Tijekom obveze novacenja novak podlijeze:
- lijecnickim i drugim pregledima i psiholoskim ispitivanjima radi utvrdjivanja sposobnosti za vojnu sluzbu;
- novacenju;
- dolasku na sluzenje vojnog roka;
- drugim obvezama propisanim ovim zakonom. Preglede i psiholoska ispitivanja obnasa zdravstvena ustanova koju odredi ministar obrane. Uzajamna prava i obveze tijela po cijem se zahtjevu obavljaju ti pregledi i ispitivanja i zdravstvene ustanove reguliraju se ugovorom.

Clanak 76.

Novacenje se provodi u kalendarskoj godini u kojoj novak navrsava 18 godina. Novak moze na osobni zahtjev biti unovacen u kalendarskoj godini u kojoj navrsava 17 godina. U slucaju izravne ratne opasnosti ili ratnog stanja duznosnici iz clanka 22. mogu zapovjediti da se unovace i osobe koje su navrsile 16 godina. Novacenje provode komisije za novacenje. Komisije za novacenje osniva ministar obrane. Aktom o osnutku komisija za novacenje utvrdjuje se sastav i sjediste komisija za novacenje.

Clanak 77.

Na novacenju se ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu sluzbu i odredjuje rod, odnosno struka u kojoj ce sluziti vojni rok. Komisija za novacenje upisuje u vojnu knjizicu novaka ocjenu sposobnosti za vojnu struku i rod, odnosno struku koja mu je odredjena vodeci racuna o zelji novaka i potrebi Vojske Federacije.

Clanak 78.

Komisija za novacenje ocjenjuje sposobnost novaka za vojnu sluzbu na temelju prethodnih lijecnickih pregleda i psiholoskih ispitivanja, a i lijecnickog pregleda pri novacenju. Komisija za novacenje moze dati sljedece ocjene:
- sposoban za vojnu sluzbu;
- ograniceno sposoban za vojnu sluzbu;
- privremeno nesposoban za vojnu sluzbu;
- nesposoban za vojnu sluzbu. Rod, odnosno struka odredjena na novacenju moze se iznimno izmijeniti ako je to potrebno zbog popune Vojske Federacije, promjene zdravstvenog stanja novaka, naknadno stecene strucne spreme ili promjene zanimanja novaka.

Clanak 79.

Novak koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu podlijeze ponovnim novacenjima nakon isteka roka privremene nesposobnosti, a najkasnije do konca godine u kojoj navrsava 27 godina. Novak koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu, a po isteku jedne polovice vremena nesposobnosti, moze se dragovoljno javiti na ponovno novacenje. Iznimno odredbama stavka 4. ovog clanka, za vrijeme rata, privremena nesposobnost se odredjuje u trajanju od sest mjeseci. Pri svakom novacenju privremena se nesposobnost moze odrediti u trajanju od jedne do cetiri godine, s tim sto se trajanje privremene nesposobnosti ne moze odrediti dulje od konca kalendarske godine u kojoj novak navrsava 27 godina. Novak moze biti ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu samo dva puta. Pri trecem novacenju komisija za novacenje donosi konacnu ocjenu o njegovoj sposobnosti u svezi sa sluzenjem vojnog roka. Novak kojem bi trajanje privremene nesposobnosti za vojnu sluzbu trebalo odrediti dulje od konca kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina, prevodi se u pricuvni sastav i njegova sposobnost za vojnu sluzbu ocjenjuje se po odredbama ovog zakona koje se odnose na osobe u pricuvnom sastavu.

Clanak 80.

Opunomocuje se ministar obrane da donese propise o mjerilima za ocjenu zdravstvene sposobnosti vojnih obveznika za vojnu sluzbu, te o lijecnickim i drugim pregledima i ispitivanjima vojnih obveznika radi utvrdjivanja sposobnosti za vojnu sluzbu, kao i propise o nacinu rada komisija za novacenje i o uvjetima za odredjivanje rodova i struka u kojima ce novaci sluziti vojni rok.

3. Prigovor savjesti

Clanak 81.

Dopusten je prigovor savjesti vojnim obveznicima koji poradi svojih vjerskih i moralnih nazora nisu spremni sudjelovati u obavljanju vojnickih duznosti u Vojsci Federacije (u daljnjem tekstu: obveznici civilne sluzbe). Te su osobe obvezne ispunjavati druge duznosti odredjene ovim zakonom. Obveznik civilne sluzbe, za vrijeme sluzbe, u pravilu ima iste obveze kao i vojnik na sluzenju vojnog roka, osim sto ne nosi oruzje i ne primjenjuje nikakvu silu protiv drugih ljudi. Poslove koje vrse obveznici civilne sluzbe odredit ce Vlada Federacije.

Clanak 82.

Civilna sluzba se, u pravilu, obnasa u Vojsci Federacije i to na duznostima bez nosenja i uporabe oruzja.

Clanak 83.

Civilna sluzba moze se obnasati i u pravnim osobama koja imaju sjediste na teritoriju Federacije, a koja odredi ministar obrane.

Clanak 84.

Novak koji smatra da ispunjava sve uvjete za civilnu sluzbu po uvodjenju u vojnu evidenciju podnosi zahtjev Komisiji za civilnu sluzbu. Zahtjev iz stavka 1. ovog clanka podnosi se najkasnije u roku od 90 dana od dana uvodjenja u vojnu evidenciju.

Clanak 85.

Komisiju za civilnu sluzbu iz clanka 84. ovog zakona imenuje federalni ministar pravde. Clanovi komisije iz stavka 1. ovog clanka su: socijalni djelatnik, psiholog, lijecnik, predstavnik Ministarstva obrane i predstavnik Federalnog ministarstva naobrazbe, znanosti, kulture i sporta i vjerski sluzbenik. Predsjednik Komisije za civilnu sluzbu ne moze biti predstavnik Ministarstva obrane. Svakom clanu Komisije za civilnu sluzbu odredjuje se zamjenik. Mandat Komisije za civilnu sluzbu traje dvije godine. Komisija za civilnu sluzbu donosi poslovnik o svom radu uz suglasnost Vlade Federacije.

Clanak 86.

U zahtjevu za civilnu sluzbu novak je duzan uciniti uvjerljivim vjerske ili moralne razloge zbog kojih trazi civilnu sluzbu i izricito se ocitovati da ce u slucaju da zahtjev bude povoljno rijesen, savjesno ispunjavati sve obveze civilne sluzbe. Komisija za civilnu sluzbu mora vrlo oprezno prici utvrdjivanju razloga iz stavka 1. ovog clanka, a posebno mora voditi racuna o ranijem ponasanju podnositelja zahtjeva. Komisija za civilnu sluzbu duzna je rijesiti zahtjev najkasnije u roku od tri mjeseca. U odluci o upucivanju na civilnu sluzbu navodi se vrijeme kada novak mora pristupiti sluzbi, vrijeme kada se civilna sluzba svrsava, oznaka i sjediste pravne osobe, odnosno ustanove Vojske Federacije. Protiv odluke Komisije za civilnu sluzbu moze se podnijeti zalba u roku od 15 dana, od dana prijema odluke Komisije.

Clanak 87.

O zalbi protiv odluke Komisije iz clanka 86. ovog zakona rjesava Komisija koju imenuje Vlada Federacije. Komisiju iz stavka 1. ovog clanka cine pored lijecnika i psihologa, predstavnici Ministarstva pravde, Ministarstva zdravlja i strucnjaci odgovarajucih profila. Odluka Komisije iz stavka 1. ovog clanka je konacna.

Clanak 88.

Novak, kome je priznato pravo na civilnu sluzbu, a koji pismeno izjavi da odustaje od prigovora savjesti, upucuje se na sluzenje vojnog roka. Komisija za civilnu sluzbu duzna je tada po sluzbenoj duznosti ponistiti svoju odluku. Ako obveznik civilne sluzbe za vrijeme civilne sluzbe iz stavka 1. ovog clanka podnese izjavu o odustajanju od prigovora savjesti, upucuje se na redovno sluzenje vojnog roka u vremenu propisanom u clanku 95. stavka 1. ovog zakona. U slucaju iz stavka 2. ovog clanka, novaku se priznaje vrijeme provedeno u civilnoj sluzbi, ali je pritom obvezan zavrsiti temeljnu vojnu obuku u zakonom utvrdjenom trajanju.

Clanak 89.

Obveznik civilne sluzbe upucuje se na takovo radno mjesto radi vrsenja sluzbe, koje najvise odgovara njegovim sposobnostima. Obveznik civilne sluzbe ne smije se uputiti u pravnu osobu u kojoj je, u trenutku upucivanja, zaposlen ili kod kojeg je radio godinu dana prije upucivanja.

Clanak 90.

Pravne osobe, koje su odredjene da se kod njih obavlja civilna sluzba, duzne su drzavi platiti odredjenu nadoknadu. Visinu nadoknade iz stavka 1. ovog clanka, odredjuje ministar obrane, polazeci od vrijednosti koju pravne osobe iz stavka 1. ovog clanka imaju od obavljanja civilne sluzbe.

Clanak 91.

Smatra se da je novak odustao od prava na civilnu sluzbu, ako se bez opravdanog razloga ne javi na mjesto i u vrijeme pravnoj osobi ili ustanovi Vojske Federacije, gdje je upucen na civilnu sluzbu.

Clanak 92.

Obveznika civilne sluzbe koji se nemarno odnosi i krsi stegu za vrijeme obavljanja civilne sluzbe, Ministarstvo pravde upucuje na ponovno provjeravanje ispunjavanja uvjeta za civilnu sluzbu. Provjeravanje iz stavka 1. ovog clanka, provodi se na prijedlog pravne osobe ili ustanove Vojske Federacije, na nacin i po postupku koji je utvrdjen za priznanje prava na civilnu sluzbu. Postupak provodi komisija koja je odlucivala o zahtjevu novaka za civilnu sluzbu. Novak za koga se utvrdi, sukladno stavku 2. ovog clanka, da ne ispunjava uvjet za civilnu sluzbu, prekida se civilna sluzba i upucuje se na sluzenje vojnog roka.

Clanak 93.

Osoba koja je odsluzila civilnu sluzbu prevodi se u pricuvni sastav i moze se rasporedjivati u civilnu zastitu i na druge duznosti koje nisu u svezi s nosenjem i uporabom oruzja. Osobi koja je odsluzila civilnu sluzbu trajno se zabranjuje izdavanje dozvole za nabavku i nosenje oruzja.

Clanak 94.

Nadzor nad izvodjenjem civilne sluzbe obavlja Ministarstvo obrane i Ministarstvo pravde.

4. Obveza sluzenja vojnog roka

Clanak 95.

Sluzenje vojnog roka traje dvanaest mjeseci. Sluzenje vojnog roka bez nosenja i uporabe oruzja iz clanka 82. ovog zakona traje 24 mjeseca. Dolaskom na sluzenje vojnog roka u postrojbu, odnosno, ustanovu Vojske Federacije novak postaje vojnik i od tog dana se racuna da sluzi vojni rok. Izuzetno od stavka 1. ovog clanka, za vrijeme ratnog stanja, vojnik koji je odsluzio vojni rok prevodi se u pricuvni sastav i zadrzava se u Vojsci Federacije do donosenja odluke o ukidanju - prestanku ratnog stanja, odnosno dok to budu zahtijevale potrebe sluzbe.

Clanak 96.

Na sluzenje vojnog roka upucuju se novaci koji su ocijenjeni sposobnim ili ograniceno sposobnim za vojnu sluzbu, u pravilu, u kalendarskoj godini u kojoj navrsavaju 19 godina. Novak koji u 19. godini nije svrsio srednju skolu koju pohadja, uputit ce se na sluzenje vojnog roka kada tu skolu svrsi, ali najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 20 godina, ako nije upisan na visu ili visokoskolsku ustanovu. Novak koji sam trazi da bude upucen na sluzenje, odnosno dosluzenje vojnog roka bit ce upucen u roku od tri mjeseca od dana podnosenja zahtjeva, ako u toj godini navrsava 18 godina. Novak koji se s odobrenoga privremenog boravka u inozemstvu, sto traje dulje od jedne godine, vrati u zemlju i zatrazi da bude upucen na sluzenje vojnog roka, upucuje se u roku od 30 dana od dana podnosenja zahtjeva, ako u toj godini navrsava 18 godina. Za vrijeme ratnog stanja ili u slucaju izravne ratne opasnosti duznosnici iz clanka 22. mogu zapovjediti da se na sluzenje vojnog roka upute i novaci koji su navrsili 17 godina. Novak moze svoju vojnu obvezu ispuniti u jednoj od komponenti Vojske Federacije, sukladno njegovoj izricitoj preferenci, no, on ne moze izabrati rod ili specijalnost u kojoj ce ispuniti svoju vojnu obvezu. Takvo usmjeravanje nece degradirati popunjavanje osobljem Ministarstva obrane, Zdruzenog zapovjednistva ili drugih integriranih vojnih organizacija. Ministar obrane Federacije i zamjenik ministra obrane, radeci zdruzeno, imaju posljednju rijec u usmjeravanju novaka u pitanjima koja uticu na sigurnost Federacije.

Clanak 97.

Novak moze biti upucen na sluzenje vojnog roka do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina. Iznimno od odredbe stavka 1. ovog clanka, novak za kojega se utvrdi da nije izvrsavao obveze propisane ovim zakonom, pa zbog toga nije bio upucen na sluzenje vojnog roka do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina, upucuje se na sluzenje vojnog roka najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 30 godina. Novak koji nije upucen na sluzenje vojnog roka u roku iz st. 1. i 2. ovog clanka, prevodi se u pricuvni sastav. Redoviti studenti (koji studiraju po sustavu godina za godinu) upucuju se na sluzenje vojnog roka po svrsetku studija odnosno godinu dana nakon svrsetka studija (apsolventski rok), a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsavaju 27 godina. Za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti ministar obrane moze odluciti da se na sluzenje vojnog roka mogu uputiti i novaci iz stavka 4. ovog clanka.

Clanak 98.

Novaci koji imaju odgovarajucu skolsku spremu i udovoljavaju drugim uvjetima propisanim za izbor pitomaca za skole pricuvnih casnika mogu sluziti vojni rok u skoli za pricuvne casnike roda ako su ocijenjeni sposobnima za vojnu sluzbu. U skoli pricuvnih casnika za struke mogu se upucivati novaci koji su ocijenjeni ograniceno sposobnim za vojnu sluzbu. Novake za pitomce skola za pricuvne casnike bira komisija koju osniva ministar obrane na prijedlog organizacijskog odjela Ministarstva u opcini u kojoj se vodi vojna evidencija novaka. Clanovi komisije su civilne osobe i vojne osobe. Vojne osobe odredjuju se na prijedlog ovlastenog vojnog tijela. Pri izboru novaka za pitomce skola za pricuvne casnike obvezno se primijenjuje kriterij o razmjernoj nacionalnoj zastupljenosti kandidata. Opunomocuje se ministar obrane da donese propise o uvjetima i postupku za izbor novaka za pitomce skola za pricuvne casnike.

Clanak 99.

O upucivanju na sluzenje vojnog roka novaka koji stalno zivi u inozemstvu, a izrazi zelju da sluzi vojni rok u Vojsci Federacije, te novaka koji osim domicilnog drzavljanstva ima i strano drzavljanstvo, a sluzio je vojni rok u inozemstvu, rjesava ministar obrane.

Clanak 100.

Na sluzenje vojnog roka ne upucuje se:
- novak koji je pravomocno osudjen na kaznu maloljetnickog zatvora ili bezuvjetno na kaznu zatvora zbog krivicnog djela dok kaznu ne izdrzi ili ne bude pusten na uvjetni otpust;
- novak prema kojemu je primijenjena zavodska odgojna mjera ili mjera sigurnosti obveznog psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj ustanovi
- dok traje mjera koja je primijenjena;
- novak protiv kojega je pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela koje se goni po sluzbenoj duznosti
- dok postupak ne bude pravomocno okoncan. Novak koji zbog razloga navedenih u stavku 1. ovog clanka nije upucen na sluzenje vojnog roka upucuje se na sluzenje, odnosno dosluzenje vojnog roka nakon izdrzane kazne, poslije pustanja na uvjetni otpust, nakon obustave odgojne mjere ili mjere sigurnosti, odnosno nakon pravomocno okoncanoga krivicnog postupka, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 30 godina. Osoba osudjena na kaznu maloljetnickog zatvora ili bezuvjetno na kaznu zatvora zbog krivicnog djela moze, za vrijeme ratnog stanja ili u slucaju neposredne ratne opasnosti, biti upucena na sluzenje vojnog roka ako mu je izdrzavanje kazne odgodjeno.

Clanak 101.

Obveze sluzenja vojnog roka oslobadja se:
- osoba ocijenjena nesposobnom za vojnu sluzbu;
- osoba koja stekne drzavljanstvo prirodjenjem ili na temelju medjunarodnih ugovora, ako je u zemlji ciji je bila gradjanin, odsluzila vojni rok, odnosno ako je navrsila 27 godina;
- osoba koja je stekla karakteristike vojne osobe po propisima kojima se uredjuje sluzba u Vojsci Federacije;
- osoba koja je svrsila skolu unutarnjih poslova;
- osoba sa svrsenim fakultetom obrane i svrsenim stazom u Vojsci Federacije u trajanju i po programu sto ga propise ministar obrane.

Clanak 102.

Na zahtjev novaka sluzenje vojnog roka se odgadja:
- novaku - hranitelju obitelji, ako bi upucivanjem na sluzenje vojnog roka njegova obitelj bila dovedena u tezak materijalni polozaj, dok te okolnosti traju, a najkasnije do konca mjeseca studenoga kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina;
- polovici odnosno vecem dijelu novaka ako je njihov broj neparan, koji su clanovi jednog domacinstva, ako se jedan clan ili vise clanova tog domacinstva upucuje ili se vec nalazi na sluzenju vojnog roka
- za vrijeme dok taj clan, odnosno druga polovica clanova toga domacinstva ne odsluzi vojni rok ili ne bude zbog drugih razloga otpusten iz Vojske Federacije, a najkasnije do konca mjeseca studenoga kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina;
- ako bi zbog smrti ili teske bolesti u obitelji ili zbog elementarne nepogode obitelj novaka bila dovedena u tezak polozaj njegovim upucivanjem na sluzenje vojnog roka - za vrijeme dok ti razlozi postoje, a najdulje za jednu godinu. Novaku iz stavka 1. alineja 1. i 2. ovog clanka sluzenje vojnog roka odgadja se za iducu godinu ako zahtjev za odgodu, s potrebnim dokazima, podnese ovlastenom tijelu u roku od osam dana od dana primitka obavijesti ili poziva za upucivanje na sluzenje vojnog roka. Za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, novacima iz stavka 1. alineja 1, 2. i 3. ovog clanka sluzenje vojnog roka moze se, iznimno, odgoditi za sest mjeseci. Novak koji trazi odgodu sluzenja vojnog roka po odredbama ovog clanka duzan je obavijestiti mjerodavno tijelo o nastaloj promjeni zbog koje mu to pravo prestaje, u roku od osam dana od dana nastanka takve promjene.

Clanak 103.

Sluzenje vojnog roka se, na zahtjev novaka, iznimno moze odgoditi najvise za jednu godinu zbog opravdanih obiteljskih ili drugih razloga, koje propise ministar obrane.

Clanak 104.

Sluzenje vojnog roka prekida se:
- vojniku koji bude ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu;
- vojniku koji bude pravomocno osudjen na bezuvjetnu kaznu zatvora vise od sest mjeseci ili na kaznu maloljetnickog zatvora - dok kaznu ne izdrzi ili ne bude pusten na uvjetni otpust;
- vojniku protiv kojega je tijekom sluzenja vojnog roka pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela pocinjenog prije dolaska na sluzenje vojnog roka, za koje se goni po sluzbenoj duznosti, ako je za to djelo predvidjena kazna zatvora vise od tri godine.
Iznimno od odredbe alineje 2. stavka 1. ovog clanka sluzenje vojnog roka ne prekida se vojniku koji je pravomocno osudjen na kaznu maloljetnickog zatvora do dvije godine ili na bezuvjetnu kaznu zatvora do dvije godine, kojemu do svrsetka sluzenja vojnog roka ne ostaje vise od polovice vojnog roka.

Clanak 105.

Sluzenje vojnog roka prekida se na zahtjev vojnika zbog smrti ili teske bolesti u obitelji ili zbog elementarne nepogode, ako bi njegova obitelj bila dovedena u tezak polozaj zbog njegove odsutnosti
- za vrijeme dok postoje ti razlozi, a najdulje za jednu godinu. Vojniku - sportasu moze se prekinuti sluzenje vojnog roka na zahtjev mjerodavnog sportskog foruma Federacije, radi sudjelovanja u sastavu drzavne reprezentacije na svjetskom ili europskom natjecanju ili na olimpijskim igrama. Osoba kojoj je prekinuto sluzenje vojnog roka po odredbama stavka 2. ovog clanka upucuje se na dosluzenje vojnog roka u toku kalendarske godine u kojoj je zavrseno natjecanje, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina. O prekidu sluzenja vojnog roka po odredbama stavka 2. ovog clanka odlucuje ministar obrane.

Clanak 106.

Vojniku koji je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu sluzenje vojnog roka moze se prekinuti samo jedanput. Vojnik kojemu bi i drugi put trebalo prekinuti sluzenje vojnog roka zbog privremene nesposobnosti otpusta se iz vojske i prevodi se u pricuvni sastav bez obzira koliko mu je vremena ostalo do kraja sluzenja vojnog roka. Takva osoba podlijeze ponovnom lijecnickom pregledu radi ocjenjivanja sposobnosti za vojnu sluzbu u pricuvnom sastavu.

Clanak 107.

Osoba kojoj je prekinuto sluzenje vojnog roka zbog razloga navedenih u clanku 104. ili clanku 105. ovog zakona, a nije reguliralo obvezu sluzenja vojnog roka u smislu odredaba clanka 108. ovog zakona, ponovno postaje novak i podlijeze obvezama koje su ovim zakonom propisane za novaka. Osoba kojoj je prekinuto sluzenje vojnog roka zbog razloga navedenih u clanku 104. ovog zakona, upucuje se na dosluzenje vojnog roka tijekom godine u kojoj je otpustena sa izdrzavanja kazne, odnosno pustena na uvjetni otpust ili u kojoj je pravosnaz nom odlukom suda okoncan krivicni postupak, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 30 godina.

Clanak 108.

Osoba kojoj je prekinuto sluzenje vojnog roka po odredbama ovog zakona uputit ce se na dosluzenje preostalog dijela vojnog roka nakon prestanka razloga zbog kojeg joj je prekinuto sluzenje vojnog roka, a najkasnije do konca kalendarske godine u kojoj navrsava 27 godina.

Clanak 109.

Vojnik koji je tijekom sluzenja vojnog roka ocijenjen nesposobnim za vojnu sluzbu otpusta se iz Vojske Federacije. Ta osoba moze biti pozvana na dosluzenje vojnog roka, odnosno prevedena u pricuvni sastav uz uvjete propisane odredbama ovog zakona.

Clanak 110.

Vrijeme koje pitomac vojne skole provede u vojnoj skoli u trajanju od dvije godine i vise, odnosno ako je na skolovanju proveo vise od polovice skolovanja, racuna se u sluzenje vojnog roka. Pitomcu vojne skole kojemu je po bilo kojoj osnovi prekinuto skolovanje ne racuna se u sluzenje vojnog roka prva godina skolovanja u vojnoj skoli.

Clanak 111.

U sluzenje vojnog roka ne racuna se vrijeme koje vojnik provede:
- na izdrzavanju stegovne mjere vojnickog pritvora, koji izrice ovlasteni vojni zapovjednik prema propisima o vojnoj stegi, u ukupnom trajanju duljem od 10 dana;
- na lijecenju i bolovanju zbog ozljede ili drugog onesposobljavanja izazvanog u namjeri da izbjegne vojnu sluzbu ili da bude rasporedjen na laksu duznost, ako je to utvrdjeno pravomocnom presudom suda;
- na samovoljnom udaljenju ili bijegu iz Vojske Federacije, koji su neprekidno trajali preko 24 sata;
- u pritvoru koji je protiv njega odredjen u krivicnom postupku, ako mu je to vrijeme pravomocnom presudom uracunato u kaznu zbog izvrsenja krivicnog djela.

Clanak 112.

Osoba koja odsluzi vojni rok otpusta se iz Vojske Federacije i postaje vojnik u pricuvi, odnosno uz uvjete propisane zakonom, pricuvni starjesina. Vojnik koji zeli da redovno ili drugo odsustvo koristi na kraju sluzenja vojnog roka otpusta se sa odsluzenja vojnog roka ranije za broj dana odsustva koje mu pripada, odnosno koje mu je odobreno.

Clanak 113.

Opunomocuje se ministar obrane da donese propise: o vremenu i nacinu upucivanja novaka na sluzenje vojnog roka, o odgodi i prekidu sluzenja vojnog roka i o otpustanju vojnika iz Vojske Federacije.

5. Vojna obuka zena

Clanak 114.

Vojna obuka zena se organizira i provodi u postrojbama i ustanovama Vojske Federacije koje odredi ministar obrane. Aktom iz clanka 68. ovog zakona, kojim se odlucuje o potrebi vojne obuke zena, odredjuje se vrijeme trajanja obuke, koje ne moze biti dulje od 45 dana. Na dragovoljnu vojnu obuku, u smislu stavka 1. ovog clanka, mogu se prijaviti zene u kalendarskoj godini u kojoj navrsavaju 19 godina zivota, pa do konca kalendarske godine u kojoj navrsavaju 27 godina zivota. Na vojnu obuku se ne moze primiti trudnica i zena koja ima dijete mladje od sedam godina.

Clanak 115.

Vojna obuka zena se planira i organizira sukladno potrebama popune Vojske Federacije i mogucnostima za izvodjenje ove obuke. Na zene koje pridju vojnim jedinicama, odnosno ustanovama poradi vojne obuke primjenjivat ce se odredbe ovog zakona koje se odnose na vojnike. Zena koja je pocela vojnu obuku oslobodja se od obuke zbog bolesti ili drugoga opravdanog razloga.

Clanak 116.

Opunomocuje se ministar obrane da donese propise: o planiranju i organiziranju vojne obuke zena, o upucivanju zena na vojnu obuku, te o drugim pitanjima znacajnim za neposredno organiziranje i provedbu ove obuke.

6. Obveza sluzenja u pricuvnom sastavu

Clanak 117.

Obvezi sluzenja u pricuvnom sastavu Vojske Federacije podlijez u vojni obveznici:
- koji su odsluzili vojni rok;
- koji su, po odredbama ovog zakona, regulirali obvezu sluzenja vojnog roka na drugi nacin;
- zene - vojni obveznici koje imaju spremu za obavljanje odredjenih strucnih i tehnickih sluzbi u Vojsci Federacije i zene vojni obveznici koje su u miru obucene za ratne duznosti u Vojsci Federacije.

Clanak 118.

Obveza sluzenja u pricuvnom sastavu za muskarce nastaje od dana otpustanja sa sluzenja vojnog roka, odnosno od dana kada je obveza sluzenja vojnog roka regulirana na drugi nacin i traje do konca kalendarske godine u kojoj vojni obveznik
- muskarac navrsava 60 godina. Obveza sluzenja u pricuvnom sastavu za zene iz clanka 117. ovog zakona nastaje pocetkom kalendarske godine u kojoj navrsavaju 19 godina i traje do konca kalendarske godine u kojoj navrsavaju 50 godina. U slucaju izravne ratne opasnosti i za vrijeme ratnog stanja duznosnici iz clanka 22. mogu produljiti trajanje obveze sluzenja u pricuvnom sastavu za pricuvne starjesine i po isteku godina propisanih odredbama st. 1. i 2. ovog clanka.

Clanak 119.

Obveza sluzenja u pricuvnom sastavu oruzanih snaga izvrsava se sudjelovanjem obveznika na vojnim vjezbama i drugim oblicima vojne obuke i izvrsavanjem drugih duznosti propisanih ovim zakonom, a u ratu ili u slucaju izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih okolnosti
- dolaskom u oruzane snage i izvrsavanjem odredjenih vojnih duznosti. Vojne vjezbe, tecajevi i drugi oblici vojne izobrazbe koji se smatraju vojnom vjezbom (u nastavku teksta: vojne vjezbe) mogu ukupno trajati:
za vojnike - do 6 mjeseci,
za pricuvne casnike i docasnike i vojne sluzbenike - do 12 mjeseci i
za sve zene vojne obveznike - do 6 mjeseci.
Pricuvni vojnik, pricuvni docasnik i pricuvni casnik ce normalno ispunjavati svoju obvezu u pricuvnoj strukturi iz komponenti u kojima su odsluzili svoju vojnu obvezu, ako isti ne odluce drugacije. Ministar obrane Federacije i zamjenik ministra obrane, radeci zdruzeno, imaju posljednju rijec u usmjeravanju osoba u pricuvnom sastavu u pitanjima koja uticu na sigurnost Federacije. U ratu ili u slucaju izravne ratne opasnosti odnosno izvanrednih okolnosti, vojni obveznik koji je prisao oruzanim snagama ostaje na sluzbi u oruzanim snagama do donosenja odluke o prestanku ratnog stanja, izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih okolnosti koje su nastupile za Federaciju.

Clanak 120.

Vojne vjezbe se, u pravilu, organiziraju i izvode u vojnim postrojbama odnosno ustanovama. Vojne vjezbe koje traju do 48 sati organiziraju se i izvode, u pravilu, izvan radnog vremena, u vrijeme dnevnog ili tjednog odmora osoba u pricuvnom sastavu. Vjezbe osoba u pricuvnom sastavu koje imaju ratni raspored izvan oruzanih snaga smatraju se vojnim vjezbama u smislu odredaba ovog zakona, ako te osobe sudjeluju u vjezbama na duznostima na kojima imaju ratni raspored i po pozivu mjerodavnog tijela .

Clanak 121.

Osobe u pricuvnom sastavu
- muskarci mogu biti pozvani na vojne vjezbe do navrsenih 60 godina, a zene do navrsenih 50 godina. Iznimno od odredaba stavka 1. ovog clanka, na vojnu se vjezbu nece pozivati trudnice, vojni obveznik ciji je bracni drug pozvan na vojnu vjezbu ili koji nema bracnog druga
- ako ima dijete mladje od 15 godina, a ni zena koja ima dijete mladje od deset godina, bez obzira da li joj je bracni drug pozvan na vojnu vjezbu. Osoba u pricuvnom sastavu moze biti pozvana na vojnu vjezbu najvise do dva mjeseca tijekom jedne godine. Iznimno od odredbe stavka 3. ovog clanka, u oruzane snage nece se pozivati trudnice, vojni obveznik ciji je bracni drug pozvan u oruzane snage ili nema bracnog druga
- ako ima dijete mladje od 10 godina dok se ne osigura njega i cuvanje djece na drugi nacin i ako nema drugih clanova u obitelji-domacinstvu koji bi preuzeli brigu o cuvanju i odgoju djece.

Clanak 122.

Osobi u pricuvnom sastavu, na njezin zahtjev, vojna se vjezba odgadja zbog slijedecih razloga:
- ako je bolesna - do iduceg pozivanja nakon ozdravljenja;
- ako se iz njezina domacinstva u isto vrijeme pozivaju na vojnu vjezbu dva ili vise clanova ili se neki od njih vec nalazi na vojnoj vjezbi ili na sluzenju vojnog roka - dok se jedan clan odnosno druga polovica clanova domacinstva ne vrati s vojne vjezbe odnosno sa sluzenja vojnog roka;
- ako u vrijeme vojne vjezbe polaze ispite u srednjim i visim skolama odnosno fakultetima - dok takav razlog postoji;
- ako bi zbog smrti ili teske bolesti u domacinstvu, odnosno zbog elementarne nepogode domacinstvo bilo dovedeno u tezak polozaj njezinim odlaskom na vojnu vjezbu - dok takvo stanje u domacinstvu traje, a najdulje sest mjeseci;
- ako u mjestu u kojem boravi dodje do pojave zarazne bolesti dok zarazna bolest traje. Vojna vjezba se moze, izuzetno, odgoditi zbog neodgodivih potreba sluzbe, ako to zatraze mjerodavna tijela opcine, kantona ili tijelo Federacije, ovlastena tijela poduzeca ili druge pravne osobe kod koje je osoba u pricuvnom sastavu zaposlena - dok takva potreba postoji, a najdulje jednu godinu. Vojna vjezba koja traje dulje od tri dana moze se poljoprivredniku i drugoj osobi koja samostalno obavlja privrednu djelatnost iznimno odgoditi zbog neodgodivih poslova, ako u njihovom domacinstvu odnosno u privatnoj radnji nema drugog clana sposobnog za obavljanje potrebnih poslova - najdulje tri mjeseca. Odredbe st. 2. i 3. ovog clanka primjenjuju se za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, u slucaju da se popuna Vojske Federacije moze izvrsiti drugim vojnim obveznicima, s tim da se osobi u pricuvnom sastavu iz razloga navedenih u stavku 2. ovog clanka sluzba u Vojsci Federacije moze odgoditi do 90 dana, a iz razloga stavka 3. ovog clanka sluzba u Vojsci Federacije moze se odgoditi do 45 dana. Zbog potrebe skolovanja strucnog kadra, Vlada Federacije moze donijeti odluku da se redovitim studentima na odredjenim visim skolama i fakultetima, u zemlji i inozemstvu odgodi sluzba u Vojsci Federacije za vrijeme ratnog stanja, do svrsetka studija, pod uvjetom da student redovito polaze ispite. Zahtjev za odgodu vojne vjezbe podnosi se ovlastenom organizacijskom odjelu Ministarstva obrane u opcini u roku od osam dana od dana prijema poziva za vojnu vjezbu, a ako se odgoda trazi zbog razloga navedenih u alinejama 1, 4. i 5. stavka 1. ovog clanka zahtjev se moze podnijeti i kad nastane razlog zbog kojeg se trazi odgoda vojne vjezbe.

Clanak 123.

Na osobe u pricuvnom sastavu koje su prisle u Vojsku Federacije, za vrijeme rata ili izravne ratne opasnosti, primijenjuju se odredbe cl. 104. i 105. ovog zakona, s tim da se osobi u pricuvnom sastavu sluzba u Vojsci Federacije moze prekinuti iz ovih razloga:
- ako se iz njezina domacinstva u isto vrijeme vec nalaze tri ili vise clanova ili su neki od njih vec izgubili zivot ili tesko ranjeni te su usljed zadobijene povrede, ozljede ili rane, zbog trajne nesposobnosti za vojnu sluzbu otpusteni iz Vojske Federacije;
- redovitim studentima visih skola i fakulteta za koje je odlukom Vlade Federacije zbog nuznosti skolovanja strucnog kadra, omogucen studij do svrsetka skolovanja;
- zbog obavljanja neodloznh poljoprivrednih radova ili druge privredne djelatnosti, ako u njezinom domacinstvu nema drugog clana sposobnog za obavljanje ovih poslova najdulje do 45 dana;
- zbog neodgodivih potreba sluzbe, ako to zatrazi tijelo Federacije, kantona i opcine, ovlasteno tijelo poduzeca ili druge pravne osobe, dok takva potreba postoji - a najdulje do 90 dana. Osobi u pricuvnom sastavu kojoj bi iz razloga navedenih u stavku 1. ovog clanka trebalo izvrsiti prekid sluzbe u Vojsci Federacije dulje od 90 dana, ovlasteno tijelo koje vodi vojnu evidenciju vojnih obveznika, moze odluciti da promijeni ratni raspored, ukoliko se ne radi o osobi posebne vojnoevidencijske specijalnosti - ili osobi na zapovjednoj duznosti.

Clanak 124.

Osobama u pricuvnom sastavu, prema potrebama popune oruzanih snaga, odredjuje se i priopcava ratni raspored u vojnim postrojbama odnosno ustanovama. Podaci o ratnom rasporedu vojna su tajna. Osobi u pricuvnom sastavu kojoj je odredjen ratni raspored moze se dati osobna vojna oprema prema duznosti na koju je rasporedjena. Osoba kojoj se, u smislu odredaba stavka 3. ovog clanka, daje osobna vojna oprema duzna je tu opremu primiti, cuvati i odrzavati, a kad je to odredjeno pozivom ovlastenog tijela - nositi je uza se i na zahtjev vratiti je u ispravnom stanju.

Clanak 125.

Osoba u pricuvnom sastavu kod koje je nastala promjena zdravstvenog stanja koja utjece na njezinu sposobnost za vojnu sluzbu moze, na svoj zahtjev ili po pozivu ovlastenog tijela, biti upucena na lijecnicki pregled radi ocjene sposobnosti za vojnu sluzbu. Ocjenu sposobnosti za vojnu sluzbu iz stavka 1. ovog clanka daje komisija za novacenje sukladno odredbama ovog zakona o ocjenjivanju zdravstvene sposobnosti novaka za vojnu sluzbu.

Clanak 126.

Opunomocuje se ministar obrane da donese propise: o pozivanju osoba u pricuvnom sastavu na vojne vjezbe i odgodi vojne vjezbe; o odgodi sluzbe u Vojsci Federacije za vrijeme rata i o prekidu sluzbe u Vojsci Federacije za vrijeme rata; o organiziranju strucne obuke osoba u pricuvnom sastavu; o nacinu odredjivanja, promjene i ukidanja ratnog rasporeda vojnim obveznicima; o izdavanju vojnim obveznicima osobne vojne opreme i o cuvanju, odrzavanju i vracanju te opreme.

7. Obveza vojnih obveznika u svezi putovanja i boravka u inozemstvu

Clanak 127.

Novak koji namjerava putovati u inozemstvo na privremeni ili stalni boravak duzan je pribaviti odobrenje Ministarstva obrane. Odobrenje za putovanje u inozemstvo i privremeni boravak u inozemstvu moze se izdati novaku ako u inozemstvo putuje:
- radi lijecenja - dok lijecenje traje, a najdulje dvije godine;
- radi sudjelovanja u djackim ekskurzijama, koristenja godis njeg odmora, turistickog putovanja i slicno - do 40 dana;
- radi obavljanja sluzbenog posla, sudjelovanja na sportskim natjecanjima ili kulturno-umjetnickim manifestacijama, uredjivanja imovinsko pravnih, obiteljskih i slicnih odnosa u inozemstvu, ili u slucaju teske bolesti ili smrti clana uze obitelji u inozemstvu - do 60 dana;
- radi izvrsavanja obveza iz radnog odnosa na brodu ili zrakoplovu Federacije koji prometuju na medjunarodnim linijama - do dvije godine;
- radi odlaska u inozemstvo s roditeljima ili bracnim drugom, koji u inozemstvo odlazi sluzbeno ili na rad, ako njegovo upucivanje na sluzenje vojnog roka nije predvidjeno u roku od jedne godine od dana podnosenja zahtjeva za odobrenje - do cetiri godine;
- radi obavljanja privatnih ili sluzbenih poslova, ako je na novacenju ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu -do proteka vremena za koje je ocijenjen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu. Novaku se ne moze odobriti putovanje u inozemstvo i privremeni boravak u inozemstvu s rokom koji bi trajao dulje od konca mjeseca lipnja godine u kojoj novak navrsava 27 godina. Odobrenje za putovanje na stalni boravak u inozemstvo izdat ce se novaku koji odlazi u inozemstvo da tamo stalno boravi. Novaku koji boravi u inozemstvu moze se izdati odobrenje za privremeni ili stalni boravak u inozemstvu odnosno za produljenje boravka u inozemstvu uz uvjete propisane u st. 2. i 4. ovog clanka, zbog drugih opravdanih razloga (zaposlenje, skolovanje, lijecenje, rjesavanje neodgodivih obiteljskih potreba i drugi slicni razlozi) ako bi novak ili clanovi njegove obitelji zbog uskracivanja odobrenja bili dovedeni u tezak materijalni ili drugi nepovoljan polozaj. Novaku iz st. 2, 4. i 5. ovog clanka, nece se izdati odobrenje za putovanje u inozemstvo ako postoji neka od smetnji propisanih u clanku 129. ovog zakona. Odredbe st. 2, 4. i 5. ovog clanka, ne primijenjuju se za vrijeme ratnog stanja s tim sto se novaku moze odobriti putovanje u inozemstvo ukoliko je oglasen privremeno nesposobnim za vojnu sluzbu dok privremena nesposobnost traje, a najdulje do jedne godine ili u slucaju teske bolesti ili smrti clana uze obitelji u inozemstvu do 30 dana.

Clanak 128.

Za boravak odnosno za produljenje boravka u inozemstvu po odredbi clanka 127. stavak 5. ovog zakona, novaku koji boravi u inozemstvu odobrenje izdaje diplomatsko, odnosno konzularno predstavnistvo Bosne i Hercegovine (u nastavku teksta: diplomatsko predstavnistvo) kod kojega se vodi u vojnoj evidenciji, ukoliko takvo diplomatsko predstavnistvo postoji. Odobrenje za boravak u inozemstvu odnosno za produljenje boravka u inozemstvu s rokom vazenja duljim od konca kalendarske godine u kojoj novak navrsava 27 godina diplomatsko predstavnistvo moze dati samo uz prethodno pribavljenu suglasnost Ministarstva obrane. Do uspostave diplomatskih predstavnistava odobrenje iz stavka 2. ovog clanka davat ce Ministarstvo obrane. Diplomatsko predstavnistvo duzno je odmah po izdavanju odobrenja iz stavka 1. ovog clanka, obavijestiti organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini o svakom novaku kojem je izdalo odobrenje za boravak odnosno za produljenje boravka u inozemstvu i o vremenu za koje mu je taj boravak odobren odnosno produljen. Za novaka koji nema prebivaliste u Federaciji ova se obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.

Clanak 129.

Osoba u pricuvnom sastavu ne moze putovati u inozemstvo i privremeno ili stalno boraviti u inozemstvu, ako postoji neka od ovih smetnji:
- ako joj je dostavljen poziv za vojnu vjezbu;
- ako je protiv nje pokrenut krivicni postupak zbog krivicnog djela neodazivanja pozivu i izbjegavanja vojne sluzbe ili zbog krivicnog djela izbjegavanja vojne sluzbe onesposobljenjem ili obmanom. Ako postoji neki od razloga iz stavka 1. ovog clanka, smatrat ce se, u smislu propisa kojim je uredjeno izdavanje putnih isprava gradjanima Federacije, da interesi obrane Federacije zahtijevaju da se osobi u pricuvnom sastavu putna isprava ne izda, odnosno rok vazenja putne isprave ne produlji ili viza ne izda, odnosno da se putna isprava oduzme ili viza ponisti, dok postoje ti razlozi.

Clanak 130.

Novak i osoba u pricuvnom sastavu koji su otputovali u inozemstvo na stalni ili privremeni boravak dulji od jedne godine duzni su se prijaviti diplomatskom predstavnistvu i poradi uvodjenja u vojnu evidenciju u roku odredjenom propisima o putnim ispravama drzavljana. Novak koji stalno ili privremeno boravi u inozemstvu u kalendarskoj godini u kojoj navrsava 17 godina duzan je u toj kalendarskoj godini prijaviti se diplomatskom predstavnistvu radi uvodjenja u vojnu evidenciju. Diplomatsko predstavnistvo je duzno u roku od dva mjeseca od dana uvodjenja novaka i osoba u pricuvnom sastavu u vojnu evidenciju iz stavka 2. ovog clanka, o tome izvijestiti ovlasteni organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini. Za novaka koji nema prebivaliste u Federaciji ova se obavijest dostavlja Ministarstvu obrane.

Clanak 131.

Novak i osoba u pricuvnom sastavu koji privremeno borave u inozemstvu duzni su vratiti se u Federaciju do proteka roka za koji im je odobren privremeni boravak i u roku od osam dana od dana dolaska prijaviti se mjerodavnom tijelu.

Clanak 132.

Novak koji se s odobrenoga privremenog boravka u inozemstvu vrati u zemlju, upucuje se na sluzenje vojnog roka ako je na novacenju ocijenjen sposobnim ili ograniceno sposobnim za vojnu sluzbu. Novak koji se s odobrenoga stalnog boravka u inozemstvu vrati u zemlju na boravak dulji od jedne godine, upucuje se na sluzenje vojnog roka pod uvjetima iz stavka 1. ovog clanka. Iznimno od odredaba stavka 2. ovog clanka, novak koji se s odobrenog stalnog boravka u inozemstvu vrati na boravak u Federaciju poradi skolovanja, ne upucuje se na sluzenje vojnog roka dok mu skolovanje traje. Novak koji osim domicilnog drzavljanstva ima i strano drzavljanstvo, a boravi u inozemstvu, upucuje se na sluzenje vojnog roka uz uvjete iz st. 2. i 3. ovog clanka.

Clanak 133.

Putovanje u inozemstvo i boravak vojnika i osoba u pricuvnom sastavu, dok su na sluzbi u Vojsci Federacije, uredjuje se propisima kojima je uredjena sluzba u Vojsci Federacije. Osoba u pricuvnom sastavu ne moze pristupiti u sluzbu stranih oruzanih snaga ili zasnivati bilo kakav odnos s tim snagama bez prethodnog odobrenja Ministarstva obrane. Uvjete i postupak izdavanja odobrenja za putovanje i boravak u inozemstvu vojnih obveznika za vrijeme ratnog stanja uredjuje se propisom ministra obrane.

8. Pozivanje i evidencija vojnih obveznika

Clanak 134.

Vojni obveznik kojega mjerodavni organizacijski odjel Ministarstva obrane pozove u svezi vrsenja vojne obveze duzan se javiti odredjenom tijelu u mjestu i u vrijeme koji su oznaceni u pojedinacnom ili opcem pozivu i da sa sobom ponese stvari i isprave koje su odredjene u pozivu. Pojedinacni poziv, osim poziva za mobilizaciju ili za probnu mobilizaciju, dostavlja se vojnom obvezniku najkasnije 30 dana prije dana odredjenoga za pocetak obveze poradi koje je pozvan. Ako se vojni obveznik ne odazove pozivu i ne opravda izostanak, organizacijski odjel Ministarstva obrane koji ga je pozvao moze izdati nalog za njegovo prisilno privodjenje. Nalog za prisilno privodjenje izvrsava ovlasteno tijelo unutarnjih poslova.

Clanak 135.

Tijela i organizacije Federacije, poduzeca i druge pravne osobe, kao i privatni poduzetnici, kod kojih je zaposlen vojni obveznik koji izbjegava vrsenje vojne obveze, duzni su to odmah prijaviti mjerodavnom tijelu.

Clanak 136.

Osoba koja bude pozvana u svezi vrsenja vojne obveze ima pravo na nadoknadu troskova za prijevoz sredstvima javnog prometa, smjestaj i prehranu. Uvjeti za isplacivanje nadoknade iz stavka 1. ovog clanka, osobama pozvanima u svezi vrsenja vojne obveze u Vojsci Federacije i visina te nadoknade odredjuju se propisom ministra obrane.

Clanak 137.

Novaku i osobi u pricuvnom sastavu koji su u radnom odnosu, a pozvani su u svezi vrsenja vojne obveze, za vrijeme vrsenja te obveze pripada nadoknada u visini place sto bi je ostvario da nije pozvan na vojnu sluzbu. Novaku i osobi u pricuvnom sastavu, koji su obrtnici ili vrse drugu profesionalnu djelatnost (odvjetnici, prevoditelji, glazbenici i dr.), za vrijeme vrsenja vojne obveze pripada novcana nadoknada u visini osnovice koja sluzi za obracun i uplatu doprinosa za mirovinsko i invalidsko osiguranje, uvecane za iznos propisanih obveza sto ih te osobe placaju za vrijeme vrsenja vojne obveze. Novaku i osobi u pricuvnom sastavu koji ostvaruju pravo na mirovinu ili primaju novcanu nadoknadu zbog privremene nezaposlenosti pripada mirovina, odnosno novcana nadoknada i za vrijeme vrsenja vojne obveze. Novaku i osobi u pricuvnom sastavu, kojima ne pripada nadoknada po odredbama st. 1, 2. i 3. ovog clanka, za vrijeme vrsenja vojne obveze pripada novcana nadoknada u iznosu sto ga propise Vlada Federacije. Novaku i osobi u pricuvnom sastavu iz st. 1. i 3. ovog clanka, kojima je nadoknada place, mirovina ili novcana nadoknada zbog privremene nezaposlenosti manja od nadoknade iz stavka 4. ovog clanka, pripada i razlika izmedju primanja na koja imaju pravo i nadoknade iz stavka 4. ovog clanka. Osobi u pricuvnom sastavu za vrijeme vojne sluzbe pripada placa prema cinu koji ima i polozaju na kojem se nalazi, ako je to za njega povoljnije. Nadoknade predvidjene odredbama ovog clanka, isplacuju se osobama pozvanima poradi vrsenja vojne obveze u Vojsci Federacije na teret Ministarstva obrane. Nadoknade predvidjene odredbama ovog clanka, ne pripadaju osobi u pricuvnom sastavu pozvanoj na vojnu vjezbu koja traje do 48 sati. Za to vrijeme pripada joj besplatna hrana i smjestaj, ako vojna vjezba traje dulje od osam sati. Poslodavci su duzni osobi iz stavka 8. ovoga clanka, omoguciti da ostvari neumanjenu placu i drugu zaradu (preraspodjelom radnog vremena ili na drugi nacin). Osoba u pricuvnom sastavu ne moze biti pozvana na vojnu vjezbu koja se izvodi uz uvjete iz stavka 8. ovog clanka, vise od 24 sata tijekom jedne godine, odnosno 48 sati tijekom dvije godine.

Clanak 138.

O vojnim obveznicima vodi se vojna evidencija. Vojnu evidenciju svih vojnih obveznika vodi organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini. Vojnu evidenciju pricuvnih casnika vode organizacijski odjeli Ministarstva obrane i Ministarstvo obrane u sjedistu. Vojnu evidenciju profesionalnog sastava vodi Ministarstvo obrane u sjedistu. Vojni se obveznici vode u vojnoj evidenciji prema prebivalis tu, a vojni obveznici koji su u radnom odnosu na neodredjeno vrijeme na podrucju druge opcine na kojoj nemaju prebivaliste -prema mjestu rada, ako su u tom mjestu prijavili boravak. Vojnu evidenciju vojnih obveznika koji borave u inozemstvu dulje od jedne godine vode i mjerodavna diplomatska predstavnis tva. Vojni se obveznici uvode u vojnu evidenciju na pocetku godine u kojoj nastaje obveza novacenja. Zene - vojni obveznici rasporedjene u pricuvni sastav Vojske Federacije i zene koje su se dragovoljno prijavile za vojnu obuku vode se u vojnoj evidenciji prema propisima koje donosi ministar obrane.

Clanak 139.

Vojnim obveznicima koji se vode u vojnoj evidenciji izdaje se vojna knjizica. Vojna knjizica je osobna javna isprava kojom vojni obveznik dokazuje izvrsenje vojne obveze i svoj identitet dok je na vojnoj sluzbi. Vojnu knjizicu izdaje ovlasteni organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini, kod kojeg se vojni obveznik vodi u vojnoj evidenciji. Iznimno od odredbe stavka 3. ovog clanka, vojnu knjizicu izdaje:
- vojna skola - pitomcima kojima ranije nije izdana vojna knjizica i pitomcima koji izgube vojnu knjizicu ili na drugi nacin ostanu bez nje;
- postrojba odnosno ustanova Vojske Federacije osobama kojima prestane aktivna vojna sluzba i vojnicima koji izgube vojnu knjizicu ili na drugi nacin ostanu bez nje. Tijela iz alineja 1. i 2. stavka 4. ovog clanka, duzna su organizacijskom odjelu Ministarstva obrane u opcini dostaviti podatke o izdanim vojnim knjizicama. Vojni obveznici su duzni cuvati vojnu knjizicu. Ako je u vojnu knjizicu upisan ratni raspored, ona predstavlja vojnu tajnu. Zabranjeno je iznositi vojnu knjizicu iz Federacije. Vojni obveznik koji putuje u inozemstvo na boravak dulji od jedne godine duzan je prije polaska u inozemstvo svoju vojnu knjizicu predati organizacijskom odjelu ministarstva obrane u opcini kod kojeg se vodi u vojnoj evidenciji.

Clanak 140.

Novak i osoba u pricuvnom sastavu duzni su u roku od osam dana od dana nastale promjene tijelu kod kojeg se vode u vojnoj evidenciji prijaviti: vidljivu promjenu zdravstvenog stanja znacajnu za sposobnost za vojnu sluzbu; stjecanje skolskih i strucnih kvalifikacija; zasnivanje i prestanak radnog odnosa; vrstu i mjesto obavljanja samostalne djelatnosti, odnosno druge profesionalne djelatnosti; promjenu stana (novu adresu); promjenu prebivalista; povratak sa sluzenja vojnog roka i gubljenje vojne knjizice. Zene - vojni obveznici koje se vode u vojnoj evidenciji, osim promjena iz stavka 1. ovog clanka, duzne su prijaviti i promjene u obiteljskom zivotu koje utjecu na vrsenje vojne obveze (udaja, trudnoca, rodjenje djeteta, rastava braka, smrt u obitelji).

Clanak 141.

O promjenama kod vojnog obveznika do kojih je doslo odlukom drugog mjerodavnog tijela, to je tijelo duzno, u roku od 15 dana od dana nastale promjene, obavijestiti mjerodavni organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini, kod kojeg se vojni obveznik vodi u vojnoj evidenciji, i to:
- o promjeni osobnog imena i o prestanku drzavljanstva -tijelo koje je o tome donijelo pravomocnu odluku;
- o pokretanju, obustavi ili prekidu krivicnog postupka zbog krivicnog djela za koje se goni po sluzbenoj duznosti, o pravomoc noj osudi zbog krivicnog djela na kaznu maloljetnickog zatvora ili na bezuvjetnu kaznu zatvora, o pravomocno izrecenoj zavodskoj odgojnoj mjeri ili mjerama sigurnosti obveznoga psihijatrijskog lijecenja i cuvanja u zdravstvenoj organizaciji i obveznog lijecenja alkoholicara i narkomana u zdravstvenoj ili drugoj specijaliziranoj organizaciji, te o upucivanju na izdrzavanje kazne maloljetnickog zatvora ili zatvora - mjerodavni sud;
- o otpustanju sa izdrzavanja kazne zatvora ili maloljetnickog zatvora - tijelo odnosno ustanova koja je vojnog obveznika otpustila s izdrzavanja kazne. O smrti ili proglasenju nestalim vojnog obveznika obavijest, u smislu stavka 1. ovog clanka, duzan je dostaviti maticar koji je o tome unio podatak u maticnu knjigu umrlih.

Clanak 142.

Ovlascuje se ministar obrane da donese propise: o pozivanju vojnih obveznika poradi vrsenja vojne obveze; o nacinu na koji ce se isplacivati nadoknade vojnim obveznicima pozvanim poradi vrsenja vojne obveze u Vojsci Federcije i o vodjenju vojne evidencije vojnih obveznika.

9. Postupak

Clanak 143.

Rjesenje u svezi s izvrsenjem vojne obveze donosi mjerodavni organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Po zalbi na rjesenje iz stavka 1. ovog clanka, rjesava Ministarstvo obrane. Rjesenje u svezi s reguliranjem obveze sluzenja vojnog roka vojnika donosi mjerodavni starjesina postrojbe Vojske Federacije, u kojoj se vojnik nalazi na sluzenju vojnog roka. Zalba protiv rjesenja koje je doneseno u svezi s izvrsenjem vojne obveze ne zadrzava izvrsenje tog rjesenja. Po zalbi protiv odluke Komisije za novacenje rjesava Ministarstvo obrane. Po zalbi protiv odluke diplomatskog predstavnistva u svezi s izvrsavanjem vojne obveze vojnog obveznika na privremenom ili stalnom boravku u inozemstvu rjesava Ministarstvo obrane. Protiv rjesenja donijetog po zalbi iz stavka 5. ovog clanka, ne moze se voditi upravni spor.

Clanak 144.

U upravnom postupku koji se vodi u svezi s izvrsenjem vojne obveze ili slucajevima koji se odnose na vojnu obvezu takse se ne mogu uvoditi niti naplacivati za rjesenja, i druge odluke, potvrde i druge akte, zahtjeve, zalbe i druge podneske, kao i druge priloge uz te akte, odnosno podneske.

VI - OBRAMBENI POSTUPCI

1. Pripravnost

Clanak 145.

Sukladno utvrdjenim postupcima za pripravnost, osigurava se postupanje za organizirani prijelaz Vojske Federacije, tijela Federacije, kantona, opcina i pravnih osoba u stanje spremnosti za izvodjenje obrambenih zadaca u izvanrednim okolnostima ili u slucaju izravne ratne opasnosti, odnosno za djelovanje u ratnim uvjetima. Zapovijed za provedbu propisanih postupaka za stavljanje u pripravnost odredjuju sukladno svojoj organizaciji, tijela Feder acije i pravne osobe koje po odredbama ovog zakona donose planove obrane, sukladno zapovijedi duznosnika iz clanka 22.

Clanak 146.

Ministarstvo obrane odredjuje zadace koje se moraju uraditi pri provodjenju pojedinih mjera pripravnosti. Zadace iz stavka 1. ovog clanka, kao i mjere pripravnosti obvezna je provesti Vojska Federacija, tijela Federacije, kantona i opcina i pravne osobe na nacin, po postupku i u roku odredjenom za njihovu provedbu. Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona i opcina i pravne osobe iz stavka 2. ovoga clanka obvezni su u svojim planovima odrediti aktivnosti i izvrsitelje za izvodjenje pojedinih zadaca iz mjera pripravnosti, s obzirom na prirodu svoje djelatnosti, ovlastenja i druge okolnosti, pri cemu ne smiju planirati zadace koje bi nadmasivale namjenu i obujam pojedinacnog postupka.

2. Mobilizacija

Clanak 147.

Mobilizacija obuhvaca postupke, zadace i aktivnosti koje provodi Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona i opcina i pravne osobe, sukladno svojim planovima kojima se osigurava organizirani prijelaz iz mirnodopske na ratnu organizaciju. Mobilizaciju planiraju, kao dio svojih obrambenih priprema, Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona, opcina i pravne osobe koje su od posebnog znacaja za obranu. Druge pravne osobe planiraju mobilizaciju samo za obnasanje onih zadaca koje su duzni obnasati u slucaju rata ili izravne ratne opasnosti, odnosno izvanrednih okolnosti, po odluci ovlastenog tijela Federacije. Odgovorne osobe za provedbu mobilizacije su:
- u poduzecima i drugim pravnim osobama - ravnatelji,
- u Vojsci Federacije - zapovjednici koje odrede duznosnici iz clanka 22,
- u civilnoj zastiti - zapovjednici odredjeni ovim zakonom, ili drugim propisom,
- u sluzbi motrenja i obavjescivanja - nacelnici centra za obavjescivanje,
- u tijelima Federacije, kantona i opcina - ovlasteni voditelji tih tijela .

Clanak 148.

Tijela Federacije, kantona i opcina i pravne osobe koje planiraju mobilizaciju, izradjuju svoje mobilizacijske planove na temelju mobilizacijske procjene, koja je sastavni dio procjene vojno -politickih, ekonomskih i drugih uvjeta u slucaju napadaja na Federaciju i na temelju odluke o nacinu pripremanja i izvodjenja mobilizacije, koju donosi Vlada Federacije.

Clanak 149.

Organizaciju i nacin prijema, prenosenja i provedbe zapovijedi za mobilizaciju i provedbu postupaka tijekom mobilizacije, propisuje ministar obrane.

Clanak 150.

Mobilizacija zapocinje prijemom zapovijedi za izvodjenje mobilizacije, a svrsava u vremenu odredjenom u mobilizacijskom planu. Nakon mobilizacije Vojska Federacije, tijela Federacije, kantona, opcina i pravne osobe nastavljaju s djelovanjem prema svojim planovima.

3. Postupci za sigurnost i cuvanje tajnih podataka obrane

Clanak 151.

Podaci o obrani, koji su odredjeni kao tajna (vojna ili sluzbena) Federacije, kantona i opcina mogu se prenositi tehnic kim sredstvima veze samo ako se pri tome cuva i osigurava njihova tajnost. Kod prenosenja tajnih podataka tehnickim sredstvima veze moraju se koristiti kriptografski postupci za njihovo cuvanje i zastitu. Zbog zastite tajnosti kod uporabe elektronickih sredstava veze provode se propisani postupci protuelektronske zastite i cuvanja. Vlada Federacije propisuje kriterije za odredjivanje tajnih podataka obrane i posebne i opce postupke za njihovo cuvanje -za tijela Federacije, kantona, opcina i pravne osobe, a duznosnici iz clanka 22. - za Vojsku Federacije.

Clanak 152.

Tijela Federacije, kantona i opcina i pravne osobe propisuju u opcim aktima koji podaci iz njihovog djelokruga su od posebnog znacaja za obranu i opce i posebne postupke za njihovo cuvanje. Pravne osobe koje se bave znanstvenoistrazivackim radom u vojne svrhe ili proizvode NVO, duzne su provoditi propisane postupke za cuvanje tih podataka.

Clanak 153.

Radi sigurnosti gradjana i imovine i zastite interesa obrane, za vrijeme izvodjenja vojnih vjezbi, ministar obrane ili zapovjednik kojeg on ovlasti, moze ograniciti slobodu kretanja na odredjenom podrucju na kojem se vjezba izvodi i u suradnji s mjerodavnim tijelima Federacije odrediti mjere i postupke za osiguranje tog podrucja. U ratu, vojni zapovjednik na polozaju zapovjednika brigade te njemu ravan ili visi zapovjednik, moze u podrucju, zoni i na prostoru izvodjenja priprema bojevih djelovanja, privremeno ograniciti slobodu kretanja. Ministar obrane, uz suglasnost ministra unutarnjih poslova, donosi propise o oznacavanju zabranjenih podrucja i o nacinu provedbe ogranicenja slobode kretanja na tom podrucju.

Clanak 154.

Motrenje i snimanje vojnih objekata i drugih objekata koje ovlasteno tijelo odredi kao objekte osobito znacajne za obranu Federacije i prilazi tim objektima, zabranjeni su. Objekte iz stavka 1. ovog clanka, odredjuju: vojne objekte -ministar obrane, a druge objekte - Vlada Federacije. Tijela iz stavka 2. ovoga clanka, odredjuju podrucja posebno znacajna za obranu zemlje na kojima se ne mogu graditi drugi objekti bez njihove suglasnosti i podrucja u kojima zemljiste mogu premjeravati i istrazivati samo posebno ovlastena tijela i pravne osobe. Opunomocuje se ministar obrane da propise kriterije za odredjivanje objekata iz stavka 1. ovog clanka, i obvezne mjere za zastitu takvih objekata i nacin oznacavanja zabrane.

Clanak 155.

Strane fizicke i pravne osobe ne mogu na teritoriju Federacije neovisno vrsiti znanstvena i druga istrazivanja ili na drugi nacin prikupljati podatke u oblastima od znacaja za obranu zemlje. Drzavna tijela, poduzeca i druge pravne osobe, kad u oblastima od znacaja za obranu zemlje vrse na teritoriju Federacije znanstvena i druga istrazivanja zajedno sa stranim fizickim i pravnim osobama ili za potrebe tih osoba ili u bilo kojoj drugoj suradnji sa stranim fizickim i pravnim osobama u kojoj daju podatke iz oblasti od znacaja za obranu, duzni su prethodno pribaviti odobrenje ovlastenog federalnog ministarstva za oblast znanosti. Drzavna tijela, poduzeca i druge pravne osobe koje se bave istrazivanjima u oblastima od znacaja za obranu zemlje ili pak rabe rezultate takvih istrazivanja, ne mogu podatke o tim rezultatima davati stranim fizickim ili pravnim osobama bez prethodnog odobrenja tijela iz stavka 2. ovog clanka. Pri davanju odobrenja iz st. 2. i 3. ovog clanka, ovlasteno ministarstvo prethodno ce pribaviti misljenje Ministarstva obrane. Odobrenja iz stavka 2. odnosno 3. ovog clanka, pribavlja se ako se podaci odnose na: vojnu znanost i istrazivanja u oblasti obrane; znanost o zemlji i okolnom prostoru; vodoprivredu i elektroprivredu; prostorno planiranje i urbanizam; promet i veze i primjenjivanje nuklearne energije, istrazivanje osobina mora i morskog dna.

Clanak 156.

Snimanje iz zraka teritorija Federacije za potrebe premjera zemljista, istrazivanja i prostornog uredjenja i za druge potrebe privrede i znanosti i razvijanje i umnozavanje aerofoto-snimaka, pored Ministarstva obrane, mogu vrsiti samo ona drzavna tijela, poduzeca i druge pravne osobe, koje za to ovlasti Vlada Federacije. Na dijelovima teritorija Federacije, koji su od posebnog znacaja za obranu zemlje, koje odredjuje ministar obrane svojim aktom, snimanje iz zraka moze vrsiti samo Ministarstvo obrane. Stranim fizickim i pravnim osobama zabranjeno je snimanje iz zraka teritorija Federacije. Izuzetno od odredbe stavka 3. ovog clanka, ako to nije u suprotnosti s interesima obrane i sigurnosti zemlje, Ministarstvo obrane, po prethodno pribavljenom misljenju Ministarstva unutarnjih poslova, moze dati odobrenje stranim fizickim i pravnim osobama za snimanje iz zraka teritorija Federacije. Aerofoto snimanje, radovi na premjeru zemljista u granicnom i priobalnom moru, snimanje eksterijera za potrebe snimanja filmova i televizijskih produkcija mogu se obavljati samo po odobrenju Ministarstva obrane. Vlada Federacije donosi propis o postupku za izdavanje odobrenja za izvrsenje poslova iz stavka 5. ovog clanka, i za izdavanje zemljovidnih publikacija.

Clanak 157.

Strucne poslove sigurnosti Vojske Federacije, Ministarstva obrane i vojne industrije obavlja sluzba vojne sigurnosti. U obavljanju poslova iz stavka 1. ovog clanka pripadnici sluzbe sigurnosti imaju prema vojnim osobama prava, obveze i ovlasti sukladno posebnim propisima, a pri proglasenju ratnog stanja, slucaju izravne ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti i prema osobama koje su pozvane na ispunjenje vojne obveze. Ministar obrane donosi propis o radu sluzbe vojne sigurnosti.

Clanak 158.

Kontrolu zakonitosti rada sluzbe vojne sigurnosti obavljaju tijela koja odredi parlament Federacije.

Clanak 159.

Formacije i organizaciju vojne policije propisuje ministar obrane.

4. Obavjestajni poslovi

Clanak 160.

Strucne poslove obavjestajnog karaktera iz ovlasti Vojske Federacije u Ministarstvu obrane obavlja obavjestajna sluzba. Ministar obrane donosi propis o radu obavjestajne sluzbe.

VII - MOTRENJE I OBAVJESCIVANJE

Clanak 161.

Sustav motrenja i obavjescivanja u Federaciji cini sustav motrenja i obavjescivanja Vojske Federacije i sustav motrenja i obavjescivanja Federacije, kantona i opcina. Za realizaciju zadaca sluzbe motrenja i obavjescivanja u Ministarstvu obrane se osnivaju postrojbe motrenja i obavjescivanja, koje, za vrijeme ratnog stanja imaju status vojnih postrojbi potcinjenih ministru obrane. U miru funkcioniraju centri za obavjescivanje, koji predstavljaju mirnodopsko jezgro ratnih postrojbi motrenja i obavjescivanja. Status pripadnika postrojbi iz stavka 2. ovog clanka, regulira se na isti nacin i propisima kojima su ova pitanja uredjena za pripadnike Vojske Federacije.

Clanak 162.

Poduzeca i druge pravne osobe duzne su centrima za obavjescivanje dostavljati podatke utvrdjene propisom iz clanka 166. stavka 1. ovog zakona. Akt iz stavka 1. ovog clanka donosi Vlada Federacije.

Clanak 163.

Za izvrsavanje svojih zadaca, sluzba motrenja i obavjescivanja moze koristiti sustav veza za opce i posebne potrebe, sredstva imatelja samo odredjenih sredstava veze i veze drzavnih tijela. Imatelji sustava i sredstava veze iz stavka 1. ovog clanka, duzni su sluzbi motrenja i obavjescivanja omoguciti prioritetno koristenje tih veza. Elektroprivredna, vodoprivredna i druga poduzeca koja koriste hidrosustave duzna su osigurati blagovremeno obavjescivanje i uzbunjivanje pucanstva o opasnostima izazvanim na hidrosustavima koje koriste, da svojim sredstvima izgrade, dorade i odrzavaju sustave za uzbunjivanje i obavjescivanje, odnosno da se ukljuce u sustav za uzbunjivanje u Federaciji i sudjeluju u dogradnji i odrzavanju tog sustava.

Clanak 164.

Novinska i radiodifuzna poduzeca i druga sredstva informiranja duzna su odredjene obavijesti odmah objaviti odnosno prekinuti emitiranje redovitih emisija radi zurnih obavijesti. Na zahtjev mjerodavnog drzavnog tijela, PTT poduzeca duzna su osloboditi sve zauzete kanale i prvenstveno ustupiti kanale veza za sluzbu motrenja i obavjescivanja.

Clanak 165.

Vlasnici poslovnih, stambenih i drugih objekata duzni su ustupiti dio prostora za instaliranje uredjaja i sredstava za motrenje, obavjescivanje i uzbunjivanje. Rjesenje o postavljanju sirena i drugih sredstava iz stavka 1. ovog clanka, donosi, organizacijski odjel Ministarstva obrane u opcini.

Clanak 166.

Vlada Federacije propisuje organizaciju i funkcioniranje sustava motrenja i obavjescivanja. Akt o unutarnjoj organizaciji centra za obavjescivanje i motrilackih postaja donosi ministar obrane.

VIII - CIVILNA ZASTITA

Clanak 167.

Strucno-operativne poslove i zadace organiziranja, pripremanja, obucavanja i osposobljavanja postrojbi, struka, stozera i povjerenika civilne zastite obavlja Federalni stozer civilne zastite (u daljem tekstu: Federalni stozer) kao posebno tijelo u sastavu Ministarstva obrane.

Clanak 168.

Federalni stozer narocito:
- uskladjuje organiziranje, pripremanje i funkcioniranje civilne zastite,
- razradjuje plan uporabe i djelovanja civilne zastite,
- razmatra stanje priprema civilne zastite i predlaze mjere na organiziranju i osposobljavanju civilne zastite,
- izdaje zapovijedi za uporabu postrojba, struka, stozera i povjerenika civilne zastite na provodjenju mjera zastite i spasavanja,
- organizira i prati realizaciju obucavanja gradjana za provedbu samozastite,
- organizira i koordinira provedbu mjera zastite i spasavanja,
- izradjuje plan razvoja, okvirne osobne i materijalne formacije stozera, postrojba i sluzbi zastite i spasavanja, predlaze i poduzima mjere na popuni tih snaga civilne zastite ljudstvom i materijalnim sredstvima,
- predlaze nastavne planove i programe obuke struktura civilne zastite,
- predlaze program zajednickih i samostalnih vjezbi i izradjuje elaborate za izvodjenje vjezbi civilne zastite,
- izradjuje i donosi svoj plan obrane,
- priprema propise u oblasti civilne zastite,
- obavlja i druge poslove iz svoje ovlasti koje mu odrede Vlada Federacije i ministar obrane.

Clanak 169.

U kantonu odnosno opcini osnivaju se kantonalni odnosno opcinski stozeri civilne zastite koji su posebna operativno
-strucna tijela kantona i opcine, koji za svoj rad odgovaraju vladi kantona, odnosno opcinskom nacelniku. U pogledu vodjenja, koordiniranja i usmjeravanja akcija zastite i spasavanja, stozeri iz stavka 1. ovog clanka, su podredjeni Federalnom stozeru, a opcinski stozer civilne zastite podredjen je kantonalnom stozeru civilne zastite.

Clanak 170.

Stozeri civilne zastite sastoje se od zapovjednika, nacelnika i clanova stozera. Popuna stozera iz stavka 1. ovog clanka, vrsi se osobama na profesionalnom radu i osobama po polozaju, odnosno funkciji, koje odredjuju Vlada Federacije, Vlada kantona, odnosno opcinski nacelnik.

Clanak 171.

Unutarnju organizaciju Federelnog stozera utvrdjuje Vlada Federacije na usuglasen prijedlog ministra obrane i zapovjednika Federalnog stozera..

Clanak 172.

Zapovjednika i nacelnika Stozera postavlja i razrjesava Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane i utvrdjuje funkcije u federalnim tijelima uprave ciji su izvrsitelji po polozaju clanovi Federalnog stozera. Clanove Federalnog stozera postavlja i razrjesava ministar obrane na prijedlog zapovjednika Federalnog stozera. Zapovjednika, nacelnika i clanove kantonalnog, odnosno opcinskog stozera civilne zastite, postavlja i razrjesava Vlada kantona, odnosno opcinski nacelnik, uz prethodnu suglasnost zapovjednika Federalnog stozera. Zapovjednika, nacelnika i clanove stozera civilne zastite u poduzecu i drugoj pravnoj osobi postavlja i razrjesava duznosti tijelo odredjeno opcim aktom poduzeca, odnosno druge pravne osobe, uz prethodnu suglasnost zapovjednika opcinskog stozera civilne zastite.

Clanak 173.

Civilna zastita se organizira, priprema i provodi kao sustav zastite i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda, tehnicko-tehnoloskih i drugih nesreca i opasnosti, u miru i ratu.

Clanak 174.

Zastitu i spasavanje provode:
- gradjani,
- drzavna tijela, poduzeca i druge pravne osobe,
- postrojbe, stozeri i povjerenici civilne zastite i sluzbe zastite i spasavanja. U ratu, ili u slucaju izravne ratne opasnosti odnosno u izvanrednim okolnostima i za vrijeme elementarne i druge nepogode, tijela i sluzbe Federacije, kantona i opcina, poduzeca i drugih pravnih osoba iz oblasti: zdravstva, veterinarstva, stambenih i komunalnih djelatnosti, vodoprivrede, sumarstva, poljoprivrede, kemijske i petrokemijske industrije, vatrogastva, graditeljstva, hidrometeorologije, seizmologije, ekologije, transporta, opskrbe, ugostiteljstva, kao i druge institucije cija je redovita djelatnost od znacaja za zastitu i spasavanje, duzni su na zahtjev mjerodavnog stozera civilne zastite, sudjelovati u zastiti i spasavanju ljudi i materijalnih dobara. Angaziranje snaga i sredstava iz poduzeca i drugih pravnih osoba iz stavka 2. ovog clanka, vrsi se po zapovijedi mjerodavnog stozera civilne zastite. Propise o pravima i obvezama tijela, sluzbi, poduzeca i drugih pravnih osoba iz stavka 2. ovog clanka, u zastiti i spasavanju, donosi Vlada Federacije.

Clanak 175.

Tijela Federacije vrse, sukladno svom djelokrugu, strucne poslove za stozere civilne zastite u provodjenju odredjenih mjera zastite i spasavanja, osposobljavanja gradjana za provedbu samozastite i osposobljavanju pojedinih sluzbi zastite i spasavanja. Organiziranje, opremanje i obucavanje postrojba, stozera i povjerenika civilne zastite u kantonu i opcini, kao i provedbu mjera zastite i spasavanja, obucavanje i osposobljavanje gradjana za provedbu samozastite obnasaju kantonalni, odnosno opcinski stozeri civilne zastite.

Clanak 176.

Civilna zastita obuhvaca:
- samozastitu gradjana,
- mjere zastite i spasavanja,
- postrojbe civilne zastite i sluzbe zastite i spasavanja,
- stozere i povjerenike civilne zastite.

Clanak 177.

Samozastita gradjana obuhvaca obucavanje, opremanje i poduzimanje preventivnih i operativnih mjera i postupaka za izravnu osobnu i uzajamnu zastitu i spasavanje gradjana u poslovnim i stambenim zgradama, u javnim i drugim objektima i na drugim mjestima na kojima gradjani zive i rade.

Clanak 178.

Radi zastite i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih nesreca u miru i ratu poduzimaju se slijedece mjere zastite i spasavanja:
- sklanjanje ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara,
- evakuacija,
- zbrinjavanje ugrozenih i nastradalih,
- zamracivanje,
- radioloska zastita,
- kemijska zastita,
- bioloska zastita,
- zastita i spasavanje od rusenja,
- zastita i spasavanje na vodi i pod vodom,
- zastita i spasavanje od pozara,
- zastita od neeksplodiranih ubojnih sredstava,
- prva medicinska pomoc,
- zastita i spasavanje zivotinja i namirnica zivotinjskog podrijetla,
- asanacija terena,
- zastita okolisa,
- zastita i spasavanje u rudnicima,
- zastita bilja i biljnih proizvoda. Vlada Federacije donosi propise o organizaciji, sadrzaju i provodjenju mjera zastite i spasavanja iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 179.

Pri izgradnji objekata u gradovima i privrednim centrima i drugim naseljenim mjestima koja bi, prema procjeni ugrozenosti od ratnih djelovanja, mogla biti cilj napadaja u ratu, investitor je duzan da sukladno prostornom, odnosno urbanistickom planu osigura izgradnju sklonista ili drugih zastitnih objekata za zastitu ljudi i materijalnih dobara. Prostorni, odnosno urbanisticki plan obvezno obuhvaca mjere zastite i spasavanja, izgradnju novih i prilagodbu postojec ih sklonista i drugih zastitnih objekata za zastitu i sklanjanje ljudi i materijalnih dobara. Investitori su duzni izgraditi sklonista sukladno planu iz stavka 2. ovog clanka, ili uplatiti nadoknadu Ministarstvu obrane u iznosu od 2% od ukupne vrijednosti graditeljskog objekta za izgradnju javnih sklonista - ukoliko investitor ne gradi skloniste. Tijelo uprave ovlastene za izdavanje graditeljske dozvole, odnosno uporabne dozvole za objekt za koji se gradi skloniste, ne moze izdati tu dozvolu ukoliko nisu ispunjeni propisani uvjeti za izgradnju, odnosno uporabu sklonista.

Clanak 180.

Sredstva za izgradnju i odrzavanje javnih sklonista osiguravaju se iz proracuna Federacije i nadoknada investitora iz clanka 179. stavak 3. ovog zakona. Vlada Federacije utvrdjuje mjerila i kriterije o nacinu izgradnje i odrzavanja sklonista, tehnicke kontrole ispravnosti sklonista i inspekcijskog nadzora nad primjenom propisa o sklonistima.

Clanak 181.

Vrsta i dinamika izgradnje javnih i drugih sklonista utvrdjuju se godisnjim programom izgradnje i odrzavanja javnih sklonista u Federaciji koji donosi Vlada Federacije.

Clanak 182.

Sklonista i drugi zastitni objekti projektiraju se i izvode tako da se mogu koristiti i za mirnodopske potrebe sukladno posebnim tehnickim normativima koje propisuje federalno ministarstvo mjerodavno za prostorno uredjenje. Nacin i uvjete koriscenja javnih i blokovskih sklonista u miru utvrdjuje ministar obrane.

Clanak 183.

Unistavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava u miru i ratu mogu vrsiti samo osobe koje su zdravstveno sposobne i strucno osposobljene za izvrsavanje tih poslova na temelju ovlasti ministra obrane. Za obavljanje poslova na unistavanju neeksplodiranih ubojnih sredstava u smislu stavka 1. ovog clanka, mogu se angazirati domaca i inozemna poduzeca i druge pravne osobe, koje ispunjavaju uslove za vrsenje ove djelatnosti. Strucnu spremu, nacin strucnog osposobljavanja i druge uvjete za osobe koje mogu vrsiti unistavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava, nacin osiguranja, transporta, skladistenja i unistavanja tih sredstava, kao i druga pitanja od znacaja za unistavanje NUS-a propisuje ministar obrane.

Clanak 184.

Federalni stozer vrsi operativne poslove vodjenja akcijama zastite i spasavanja gradjana, materijalnih i drugih dobara od ratnih razaranja, elementarnih nepogoda i drugih opasnosti, u miru i ratu, i usmjerava pripreme za zastitu i spasavanje na teritoriju Federacije.

Clanak 185.

Propisom Vlade Federacije uredjuje se financiranje, planiranje, organiziranje, ovlast, vodjenje, uporaba, zadaci, opremanje i obucavanje i osposobljavanje stozera, postrojba i povjerenika civilne zastite.

IX - OBUCAVANJE I OSPOSOBLJAVANJE ZA OBRANU

Clanak 186.

Radi stjecanja strucnih znanja i vjestina za obranu, gradjani imaju pravo i duznost da se obucavaju i osposobljavanju za obranu. Obucavanje za obranu organizira i provodi Ministarstvo obrane preko svojih organizacijskih odjela u kantonu, odnosno opcini, sukladno s nastavnim planovima i programima obuke, koje donosi Ministar obrane. Za potrebe obucavanja za obranu, Ministarstvo obrane moze uz suglasnost Vlade Federacije osnivati centre za obuku.

Clanak 187.

Pripadnici stozera, postrojba i sluzbi zastite i spasavanja, kao i povjerenici civilne zastite, imaju obvezu da se obucavaju za izvrsenje svojih zadaca, sukladno nastavnim planovima i programima koje donosi zapovjednik Federalnog stozera, odnosno zapovjednik kantonalnog i opcinskog stozera civilne zastite. Pored obveze pohadjanja obuke i uvjezbavanja iz stavka 1. ovog clanka, odgovorne osobe u civilnoj zastiti (zapovjednici, nacelnici i clanovi stozera, zapovjednici postrojba, voditelji struka, rukovaoci specijalnim materijalnim sredstvima i dr.) imaju obvezu da se obucavaju na specijalistickim tecajevima, koji se, po pravilu, organiziraju svake godine u trajanju do deset dana. Nastavne planove i programe za obucavanje i uvjezbavanje pripadnika civilne zastite iz stavka 1. ovog clanka, donosi zapovjednik Federalnog stozera. Tecajeve iz stavka 2. ovog clanka, organizira i realizira Federalni stozer.

Clanak 188.

Obuka pripadnika sluzbe motrenja i obavjescivanja kao specijalistic ka obuka organizira se i provodi po nastavnom planu i programu kojeg donosi ministar obrane.

Clanak 189.

Obucavanje za obranu kadrova rasporedjenih na ratne duznosti u tijelima Federacije, kantona i opcina, poduzecima i drugim pravnim osobama, koje su odlukom ovlastenih tijela proglasena od posebnog znacaja za obranu, obavlja se po nastavnim planovima i programima koje donosi ministar obrane.

Clanak 190.

Obuka pucanstva za samozastitu i druge zadace u obrani moze se vrsiti i putem sredstava masovnog komuniciranja i na drugi pogodan nacin. Ministar obrane posebnim nastavnim planom i programom utvrdjuje programske sadrzaje obuke pucanstva i odredjuje osobe koje podlijezu ovoj obuci.

Clanak 191.

U skolama i na fakultetima vrsi se obvezna obuka i osposobljavanje za obranu. Ministarstvo obrane i ministarstvo ovlasteno za poslove obrazovanja zajednicki utvrdjuju programske sadrzaje i fond sati predmeta za obucavanje za obranu ucenika osnovnih i srednjih skola. Ministar obrane donosi nastavni plan i program predmeta za obucavanje za obranu studenata na visim skolama, fakultetima i akademijama, uz pribavljeno misljenje sveucilista. Ministar obrane daje suglasnost za izbor nastavnika za nastavni predmet u oblasti obrane za sve razine skolovanja, na prijedlog skole, fakulteta i akademije.

Clanak 192.

Obucavanje i osposobljavanje za obranu i zastitu mladih, koji ne pohadjaju srednje skole, organizira se i provodi po posebnom nastavnom planu i programu koji donosi ministar obrane.

X - VEZE DRZAVNIH TIJELA, KRIPTOZASTITA I PROTUELEKTRONSKA BORBA

Clanak 193.

Za potrebe tijela Federacije radi osiguranja vodjenja i zapovijedanja za vrijeme ratnog stanja, neposredne ratne opasnosti ili izvanrednih okolnosti Ministarstvo obrane organizira i priprema sustav veza i mjere kriptozastite tijela Federacije, protuelektronske borbe i sigurnosti prijenosa tajnih podataka i informacija tehnickim sredstvima veze. Za realizaciju veza tijela Federacije u Ministarstvu obrane formiraju se postrojbe veze, koje za vrijeme ratnog stanja imaju status vojne postrojbe i potcinjene su ministru obrane. U miru funkcioniraju samo centri veze koji predstavljaju mirnodopsko jezgro ratnih postrojba veze. Status pripadnika postrojba iz stavka 2. ovog clanka, regulira se na nacin i propisima kojima se reguliraju ova pitanja za pripadnike Vojske Federacije.

Clanak 194.

Imatelji veza duzni su provoditi pripreme za funkcioniranje veza za potrebe obrane, sukladno vlastitom planu obrane i planu obrane Federacije. Funkcionalne veze Ministarstva unutarnjih poslova i Vojske Federacije moraju biti uskladjene sa sustavom veza i kriptozastite tijela Federacije iz stavka 1. ovog clanka. Vlada Federacije uredjuje funkcioniranje i organiziranje veza i kriptozastite i protuelektronske borbe tijela Federacije.

XI - VOJNO SKOLSTVO

Clanak 195.

Vojno skolstvo uredjuje se posebnim Federalnim zakonom.

XII - VOJNA PROIZVODNJA I PROMET NAORUZANJA I VOJNE OPREME

Clanak 196.

Proizvodnja i promet naoruzanja i vojne opreme uredjuje se posebnim Federalnim zakonom.

XIII - PLANIRANJE U OBLASTI OBRANE

Clanak 197.

Pod planiranjem u oblasti obrane podrazumijeva se priprema i donosenje planova obrane, koje donose tijela Federacije, tijela kantona, opcina, poduzeca i drugih pravnih osoba, koja Vlada Federacije, odnosno vlada kantona odredi od posebnog znacaja za obranu Federacije odnosno kantona. Planovi obrane, pored tijela, poduzeca i drugih pravnih osoba iz stavka 1. ovog clanka, donose i ustanove, poduzeca i druge pravne osobe, kojima ovlasteno tijelo Federacije, kantona i opcine utvrdi obvezu nastavljanja rada u ratnim uvjetima.

Clanak 198.

Planovima obrane utvrdjuju se narocito: organizacija, mjere, postupci i zadace kojima se osigurava ostvarivanje osnovnih funkcija tijela Federacije, kantona, opcina, vrsenje proizvodnih i usluznih djelatnosti, ostvarivanje funkcija drugih pravnih osoba, kao i nacin organiziranja i provedbe mjera sigurnosti, mjera zastite i spasavanja ljudi i materijalnih dobara i druga pitanja od znacaja za uspjesno funkcioniranje u ratu.

Clanak 199.

Planove obrane donose funkcionari koji vode drzavnim tijelima odnosno tijela upravljanja u poduzecima i drugim pravnim osobama odredjeni njihovim opcim aktima. Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane, donosi propise o sadrzaju i nacinu izrade planova obrane.

XIV - INSPEKCIJSKI NADZOR

Clanak 200.

Ministarstvo obrane organizira i obavlja inspekcijski nadzor obrambenih priprema u tijelima Federacije, kantona, opcina, poduzeca i drugih pravnih osoba, a narocito:
- kontrolu realizacije planiranja, razvoja, financiranja i opremanja Vojske Federacije;
- kontrolu sustava obrane u Federaciji, kantonima i opcinama;
- kontrolu i ocjenu elemenata bojeve gotovosti Vojske Federacije;
- kontrolu vojne evidencije, formacijsku popunu i mobilizaciju Vojske Federacije;
- nadzor nad organiziranjem i provedbom obrambenih priprema;
- nadzor nad realizacijom zadaca u oblasti poslova novacenja i vojnog skolstva;
- nadzor nad realizacijom statusnih pitanja pripadnika Vojske Federacije;
- kontrolu funkcioniranja sustava civilne zastite;
- nadzor sustava veza, kriptozastite i sluzbe motrenja i obavjescivanja;
- kontrolu organizacije rada, realizacije zadaca i mjera sigurnosti u proizvodnji i prometu NVO;
- kontrolu realizacije nastavnih planova i programa iz oblasti obrane.

Clanak 201.

Za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora u Ministarstvu obrane osniva se Glavna inspekcija obrane. Ministar obrane donosi pravilnik o organizaciji, radu i ovlastima Glavne inspekcije obrane i vrsenju inspekcijskog nadzora.

XV - RADNI ODNOSI

Clanak 202.

Na sluzbenike i djelatnike u Ministarstvu obrane primjenjuju se propisi koji vaze za sluzbenike i djelatnike tijela Federacije, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. Na aktivne vojne osobe i osobe koje obnasaju duznost zapovjednika u Vojsci Federacije primjenjuju se i odredbe posebnog Federalnog zakona, koje se odnose na aktivne vojne osobe glede izvrsavanja zapovijedi, posebnih ovlasti vojnih osoba i posebnih obveza vojnih starjesina. Na sluzbenike i djelatnike Ministarstva obrane primjenjuju se odredbe clanka 41. ovog zakona.

Clanak 203.

Na rad u Ministarstvu obrane moze se primiti osoba koja, osim uvjeta odredjenih Federalnim zakonom za sluzbenike i djelatnike tijela Federacije, ispunjava i ove posebne uvjete:
- da nije osudjivana za krivicna djela protiv radne duznosti, protiv zivota i tijela, javnih ovlasti, za krivicna djela protiv oruzanih snaga, za kaznena djela izvrsena iz koristoljublja ili za druga krivicna djela izvrsena iz necasnih pobuda,
- da protiv nje nije pokrenuta istraga, odnosno da se ne vodi krivicni postupak za krivicna djela iz alineje 1. ovog clanka,
- da je drzavljanin s prebivalistem odnosno boravistem na teritoriju Federacije,
- da je regulirala obvezu sluzenja vojnog roka (za muskarce),
- da joj pravosnaznom presudom nije zabranjeno obavljanje odredjenih djelatnosti, odnosno duznosti za vrijeme trajanja takve zabrane. Izuzetno od alineje 3. stavka 1. ovog clanka, poslove i zadace koji su od posebnog interesa za obranu, mogu obavljati i stranci uz prethodnu suglasnost ministra obrane.

Clanak 204.

Za obavljanje odredjenih zadaca i poslova posebno znacajnih za obranu u radni odnos moze se primiti osoba i bez raspisivanja natjecaja. Poslove i zadace iz stavka 1. ovog clanka, odredjuje ministar obrane.

Clanak 205.

Kada to zahtijevaju potrebe sluzbe (dezurstvo, obuka i vjezbe, provjere mobilizacije i bojeve spremnosti, zapovjedjene mjere pripravnosti, novacenje i upucivanje novaka na sluzenje vojnog roka, elementarne nepogode i druge nesrece, te drugi neodlozni poslovi) sluzbenik i djelatnik Ministarstva obrane duzan je te poslove obavljati i dulje od punog radnog vremena. Zbog posebnih uvjeta rada, tezine i prirode poslova i odgovornosti za njihovo obavljanje, u proracunu Federacije visina sredstava za place sluzbenika i djelatnika Ministarstva obrane, za odredjene poslove i zadace, odredjuju se kao i drugim tijelima uprave Federacije, uvecana za 30%. Poslove i zadace iz stavka 1. ovog clanka, na prijedlog ministra obrane utvrdjuje Vlada Federacije. Odredbe stavka 2. ovog clanka, primjenjuju se i na vodece sluzbenike i djelatnike i funkcionare koji vode tijelima i njihove zamjenike sukladno osnovama i mjerilima po kojima se osiguravaju sredstva za place sluzbenika i djelatnika. Sluzbenicima i radnicima koji ostvaruju sredstva za place po odredbama ovog clanka, ne pripada placa za rad dulji od punog radnog vremena, rad nocu, rad u dane tjednog odmora i za obveznu nazocnost i pripravnost u slucajevima kada rade u smjenama, vrse inspekcijski nadzor i poslove mobilizacijskih i drugih vjezbi i dezurstava.

Clanak 206.

Ministar obrane ili osoba koju on ovlasti moze, zbog izvanrednih potreba obrane, prekinuti ili odgoditi koristenje godisnjeg odmora sluzbeniku i djelatniku, ili naloziti da se sluzbenik odnosno djelatnik u odredjenom vremenu ne udaljava iz mjesta boravka, ako te poslove ne bi mogao obaviti drugi sluzbenik odnosno djelatnik, odnosno ako to zahtijeva neodlozno izvrsenje odredjenog posla obrane dok traju takvi razlozi. Troskovi koji se priznaju sluzbeniku i djelatniku za slucaj prekidanja ili odgode koristenja godisnjeg odmora utvrdjuju se propisom ministra obrane.

Clanak 207.

Tezom povredom radne obveze u Ministarstvu obrane, pored povreda radnih duznosti utvrdjenih zakonom koji vaze za sluzbenika i djelatnika tijela Federacije, smatra se i:
- izdavanje ili izvrsenje zapovijedi kojim se ocigledno ugrozava sigurnost ljudi i imovine,
- nepoduzimanje ili neodgovarajuce poduzimanje mjera u svezi sa svojim duznostima, potrebitim za sigurnost ljudi ili povjerenih sredstava i stvari,
- podnosenje netocnih izvjestaja kojima je nanesena steta pripremama za obranu,
- svaka radnja, odnosno propustanje radnje, koja onemogucava, ometa ili otezava ostvarivanje priprema za obranu,
- ponasanje koje steti ugledu Ministarstva obrane,
- izbjegavanje obveze strucnog usavrsavanja.

Clanak 208.

Sluzbenicima i djelatnicima Ministarstva obrane koji obavljaju posebno teske i po zdravlje stetne poslove racuna se mirovinski staz s uvecanim trajanjem od najvise 15 mjeseci osiguranja za 12 mjeseci efektivno provedenih na takvim poslovima. Pravo na staz iz stavka 1. ovog clanka, ostvaruju sluzbenici i djelatnici, kojima se radna sposobnost, zbog posebnih uvjeta rada i prirode poslova koje obavljaju, bitno smanjuje. Poslove i zadace iz st.1. i 2. ovog clanka, visinu uvecanja staza osiguranja, nacin uplate doprinosa za taj staz, odredjuje Vlada Federacije, na prijedlog ministra obrane.

Clanak 209.

Sluzbenici i djelatnici Ministarstva obrane, za vrijeme ratnog stanja, imaju status pripadnika Vojske Federacije. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Ministarstva obrane, odnosno formacijom, odredit ce se poslovi i zadace na koje se odnose odredbe stavka 1. ovog clanka.

XVI - FINANCIRANJE OBRANE

Clanak 210.

Sredstva za financiranje potreba Vojske Federacije i obrambenih priprema tijela Federacije, kantona i opcina osiguravaju se u proracunu Federacije. Pravne osobe osiguravaju financijska sredstva za osobne obrambene pripreme.

XVII - KAZNENE ODREDBE

Clanak 211.

Novcanom kaznom u iznosu od 2.000 DEM do10.000 DEM kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba:
- ako ne izvrsava materijalnu obavezu (clanak 14.stavak 3.),
- ako ne donese svoj Plan obrane (clanak 33.),
- ako ne izradi poseban plan za izvanredne okolnosti (clanak 34. stavak 1.),
- ako plan obrane ne uskladi s odgovarajucim planom obrane Federacije (clanak 35.),
- ako ne provodi poslove vojne obveze i mobilizacije sukladno ovom zakonu (clanak 65. stavak 2. i clanak 147. st. 2. i 3.),
- ako ne provodi mjere sigurnosti, zastite objekata i tajnih podataka od znacaja za obranu (clanak 151. st. 1. i 2.),
- ako u opcim aktima ne odredi koji su poslovi od posebnog znacaja za obranu i opce i posebne postupke za njihovo cuvanje (clanak 152. stavak 1.),
- ako ne izvodi propisane postupke za osiguravanje podataka i ako se protivno zakonu bavi znanstvenoistrazivackim radom u vojne svrhe ili proizvodnjom vojne opreme i naoruzanja (clanak 152. stavak 2.),
- ako prethodno ne dobije dopustenje ovlastenog tijela za obavljanje znanstvenih istrazivanja na podrucju Federacije zajedno sa stranim fizickim i pravnim osobama ili za takve osobe, odnosno za davanje nalazaka tim osobama, na podrucjima koja su propisom odredjena kao znacajna za obranu (clanak 155. stavak 2.),
- ako snima iz zraka na teritoriju Federacije bez dopustenja (clanak 156. stavak 1.),
- ako snima iz zraka bez dopustenja ili ako zracne snimke ne posalje na pregled prije njihove uporabe (clanak 156. stavak 5.),
- ako sredistima za obavjescivanje ne dostave podatke utvrdjene propisima (clanak 162.),
- ako imatelji sustava i sredstava veze, sluzbi motrenja i obavjescivanja ne omoguce prvenstveno koristenje tih veza (clanak 163. stavak 2.),
- ako novinske i radiodifuzne organizacije i druga sredstva informiranja ne objave odredjene obavijesti uz obvezno prekidanje programa (clanak 164.),
- ako ne postupi po zahtjevu mjerodavnog stozera civilne zastite (clanak 174. stavak 2.),
- ako ne provede utvrdjene mjere radi zastite i spasavanja ljudi, materijalnih, kulturnih i drugih dobara sukladno propisima (clanak 178.),
- ako ne izvrsi obveze u svezi s izgradnjom sklonista (clanak 179.),
- ako sklonista i zastitne objekte neredovito tehnicki kontrolira i drzi u neispravnom stanju (clanak 180. stavak 2.),
- ako javna i blokovska sklonista koriste suprotno uvjetima koje utvrdi ministar obrane (clanak 182.),
- ako ne osigura dezaktiviranje i unistavanje odredjenih ubojnih sredstava sukladno propisima, i ako ne oforme propisane postrojbe civilne zastite (clanak 183.),
- ako ne osigura osposobljavanje za obranu kadrova rasporedj enih na ratne duznosti (clanak 189.),
- ako ne postupi po nalozima inspektora i drugih ovlastenih osoba utvrdjenih u propisu iz clanka 201. stavak 2. ovog zakona,
- ako ne osiguraju financijska sredstva za potrebe obrane (clanak 210. stavak 2.). Novcanom kaznom u iznosu od 200 DEM do 2000 DEM kaznit ce se i odgovorna osoba u pravnoj osobi za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 212.

Novcanom kaznom u iznosu od 800 DEM do 4.000 DEM kaznit ce se za prekrsaj inozemna pravna osoba:
- ako na teritoriju Federacije bez dopustenja ovlastenog tijela obavlja znanstvena istrazivanja ili neovlasteno koristi rezultate tih istrazivanja na podrucijima koja su propisima odredjena kao znacajna za obranu (clanak 155. stavak 1.),
- ako bez dopustenja ovlastenog tijela snima ili neovlasteno koristi snimke teritorije Federacije (clanak 156. stavak 3.). Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka, izrice se i sigurnosna mjera oduzimanja pisanog odnosno snimljenog materijala.

Clanak 213.

Novcanom kaznom u iznosu od 20 DEM do 400 DEM kaznit ce se za prekrsaj pojedinac:
- ako u propisanom roku ne prijavi mjerodavnom tijelu promjenu prebivalista, adresu stana i dr. (clanak 6. stavak 1. alineja 3.),
- ako se na poziv ovlastenog organa i bez opravdanog razloga ne javi na mjesto i u vrijeme koji su navedeni u pojedinacnom ili opcem pozivu ili ne preda materijalno sredstvo na mjesto i u vremenu oznacenom u pojedinacnom pozivu (clanak 6. stavak 1. alineja 1. i clanak 14. st. 1. i 2.),
- ako se bez odgovarajuce suglasnosti odnosno dopustenja krece na podrucju gdje je to zabranjeno (clanak 153. st. 1. i 2.),
- ako se bez dopustenja ili u suprotnosti sa danim dopustenjem zajedno sa stranim fizickim ili pravnim osobama, odnosno za njih snima teritoriju Federacije (clanak 155. stavak 2. u vezi clanka 156. stavak 3.). Za prekrsaje iz alineje 4. stavka 1. ovog clanka, izrice se i sigurnosna mjera oduzimanja snimljenog materijala.

Clanak 214.

Novcanom kaznom u iznosu od 15 DEM do 300 DEM kaznit ce se za prekrsaj novak ili osoba u pricuvnom sastavu ako se bez opravdanog razloga ne odazove pozivu ovlastenog tijela u vrijeme i na mjesto koji su oznaceni u pojedinacnom, odnosno opcem pozivu, za uvodjenje u vojnu evidenciju, novacenje, lijecnicke ili druge preglede i psiholoska ispitivanja sto ih propise ministar zdravlja uz suglasnost ministra obrane, te za sluzenje vojnog roka, odnosno za civilnu sluzbu, vojnu vjezbu ili vojno
-strucno osposobljavanje, sto ih izvodi u organizaciji ovlastenih tijela i koja se priznaje kao izvodjenje vojne vjezbe te za primanje, odnosno vracanje osobne vojne opreme ili za drugu vojnu sluzbu (clanak 74. stavak 1, clanak 119. stavak 1. i clanak 124. stavak 4.).

Clanak 215.

Novcanom kaznom u iznosu od 10 DEM do 150 DEM kaznit ce se za prekrsaj novak ili osoba u pricuvnom sastavu:
- ako iznese vojnu knjizicu iz zemlje ili je pokusa iznijeti, odnosno ako je ne preda ovlastenom tijelu prije polaska u inozemstvo
- na boravak dulji od jedne godine (clanak 139. st. 8. i 9.),
- ako u propisanom roku ne prijavi ovlastenom tijelu odredjene promjene ili ako se u propisanom roku ne prijavi diplomatskom predstavnistvu (clanak 140. i clanak 130. st. 1. i 2.).

Clanak 216.

Novcanom kaznom u iznosu od 100 DEM do 500 DEM kaznit ce se za prekrsaj pravna osoba ako u propisanom roku ne prijavi ovlastenom tijelu, zakonom utvrdjene promjene o vojnom obvezniku (clanak 141. stavak 1.). Za prekrsaj iz stavka 1. ovog clanka, kaznit ce se novcanom kaznom u iznosu od 100 DEM do 250 DEM i odgovorna osoba u pravnoj osobi.

Clanak 217.

Novcane kazne za prekrsaje utvrdjene ovim zakonom placaju se u DEM ili u protuvrijednosti valute Federacije po srednjem tecaju koji utvrdjuje Centralna banka Federacije na dan uplate. Do osnivanja Centralne banke Bosne i Hercegovine i utvrdjivanja valute Bosne i Hercegovine, kod utvrdjivanja novcanih kazni za prekrsaj predvidjenih ovim zakonom, primjenjivat ce se tecaj dinara koji utvrdjuje i objavljuje Narodna banka Bosne i Hercegovine, ako se placanje vrsi u protuvrijednosti valute Bosne i Hercegovine.

XVIII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 218.

Odredbe ovog zakona koje se odnose na prava i duznost opcine u oblasti obrane, primjereno se primjenjuju na tijela gradskih zajednica.

Clanak 219.

Pripadnicima oruzanih snaga, te redovnog i pricuvnog sastava policije vrijeme provedeno u obrambeno-oslobodilackom ratu uracunava se poseban staz u dvostrukom trajanju. Za vrijeme ratnog stanja, osobama koje su bile nezaposlene, a mobilizirane su u civilnu zastitu, kao i obveznicima postrojbi radne obveze, vrijeme provedeno u civilnoj zastiti, odnosno na izvrsavanju radne obveze, uracunava se u poseban staz u jednostrukom trajanju. Opunomocuje se ministar Federalnog ministarstva socijalne politike, raseljenih osoba i izbjeglica i ministar obrane da donesu propise za izvrsenje poslova iz st. 1. i 2. ovog clanka. Prava utvrdjena odredbama ovog clanka pripadaju i osobama koje su te poslove izvrsavale u tijeku obrambeno-oslobodilackog rata na teritoriju Federacije.

Clanak 220.

Vlada Federacije, Ministarstvo obrane i druga tijela Federacije koji su ovim zakonom ovlasteni za donosenje propisa radi izvrsenja ovog zakona, donijet ce, odnosno uskladit ce propise sa odredbama ovog zakona, najkasnije u roku od sest mjeseci, od dana stupanja na snagu ovog zakona. Kantoni i opcine, poduzeca i druge pravne osobe uskladit ce svoje akte sa odredbama ovog zakona najkasnije u roku od tri mjeseca od dana donosenja propisa iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 221.

Odredbe clanka 81. do 94. ovog zakona, nece se primjenjivati za vrijeme ratnog stanja.

Clanak 222.

Od dana stupanja na snagu ovog zakona do sprovedbe drzavnih izbora, sukladno sa Deytonskim dogovorom i konstituisanja Predsjednistva BiH, Predsjednik Predsjednistva RBiH u ime Bosnjaka i Predsjednik Federacije BiH iz reda hrvatskog naroda, u ime Hrvata, vrsit ce funkciju duznosnika iz clanka 22. ovog zakona, kako je to regulirano u clanku V. 5. a) Ustava BiH.

Clanak 223.

Integracija Vojske Federacije, izvrsena sukladno ovom zakonu, ce biti implementirana na temelju planova i programa sacinjenih od strane Ministarstva obrane, sto ce odobriti duznosnici iz clanka 22. u slijedecim vremenskim rokovima, a nakon stupanja ovog zakona na snagu:
- u roku od jednog mjeseca ce biti naimenovano zapovjednistvo Vojske Federacije, a u roku od dva mjeseca ce biti naimenovan Zdruzeni stozer,
- u roku od tri mjeseca, donijet ce se regulacija glede zajednic ke uniforme za Vojsku Federacije, njene funkcije, cinovi, amblemi i skolovanje,
- u roku od sest mjeseci, biti ce formirana ujedinjena organizacija Vojske Federacije, postivajuci Becki Sporazum iz svibnja 1994.godine,
- u roku od sest mjeseci, u kantonima i opcinama, biti ce formirani uredi Ministarstva obrane za novacenje i vodjenje evidencija o upisanim novacima,
- integracija Ministarstva obrane, kroz razinu Zdruzenog stozera, ce poceti odmah, pod jedinstvenim lancem zapovjedanja. Obuka i logistika, kao i druge aktivnosti na podrucju cijele Federacije, ce biti takodjer konsolidirane neposredno nakon prihvatanja ovog zakona,
- u roku od jedne godine, Vojni Savjet Federacije ce razmotriti dodatne mogucnosti daljnje integracije Vojske Federacije i
- integracija svih vojnih snaga Federacije kako je stipulirano ovim zakonom je jedan od ciljeva Federacije. Integracija ce biti izvrsena u krajnjem vremenskom roku od tri godine, neposredno nakon stupanja ovog zakona na snagu. Proracun Federacije ce osigurati nuzno financiranje, potrebno za sav obrambeni posao koji slijedi iz ovog zakona.

Clanak 224.

Popuna Ministarstva obrane sluzbenicima i djelatnicima, po pravilu, izvrsit ce se djelatnicima tijela uprave mjerodavnih za obranu na teritoriju Federacije, koji su zateceni na radu u tim tijelima, na dan stupanja na snagu ovog zakona. Preuzimanje djelatnika iz stavka 1. ovog clanka izvrsit ce se sukladno aktu o unutarnjoj organizaciji Ministarstva obrane. Ministarstvo obrane izvrsit ce preuzimanje materijalnih sredstava, opreme, naoruzanja, inventara i drugih stvari, kao i arhive i dokumentacije tijela iz stavka 1. ovog clanka. Preuzimanje sredstava iz stavka 3. ovog clanka izvrsit ce komisija koju obrazuje ministar obrane.

Clanak 225.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajuci
Ustavotvorne skupstine
Mariofil Ljubic, v. r.