SARAJEVO, 16. MARTA (ONASA) Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu prihvatila Informaciju o finansiranju i rekonstrukciji Univerzitetkog kliničkog centra (UKC) Tuzla. Kako je saopćeno iz Ureda za informiranje Vlade Federacije BiH, za rekonstrukciju i opremanje “Plave bolnice”, u kojoj treba biti smješteno nekoliko klinika, Vlada Holandije je osigurala 25,9 miliona eura, od kojih su 15,6 miliona eura kreditna sredstva, a ostatak su donacije. Federalna vlada je dala saglasnost na prihvatanje donacije od 10,28 miliona eura koju je osigurala Holandska investicijska banka, a Vlada Holandije stavila na raspolaganje Vijeću ministara BiH. Data je i saglasnost za prihvatanje namjenskog kredita holandske "Fortis banke" u visini od 15,6 miliona eura, kojim će biti finansirati radovi na ovom zdravstvenom objektu u Tuzli, te na Sporazum o kreditu između Vijeća ministara BiH, Vlade Federacije BiH i Vlade Tuzlanskog kantona (TK). Prijedlog kreditnog zaduženja biće poslan u Parlament Federacije BiH radi odobravanja. Predviđeno je da radove na “Plavoj bolnici”, u roku od 20 mjeseci, izvede austrijska firma “Vamed Group". * * * Vlada Federacije BiH na današnjoj sjednici u Sarajevu prihvatila je stav Federalnog ministarstva pravde i podržala Prijedlog zakona o dopunama Zakona o izvršnom postupku, koji je podnio poslanik u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH Husein Nanić. Nanić je predložio i razmatranje ovog prijedloga zakona po hitnoj parlamentarnoj proceduri, saopćio je Ured za informiranje Vlade Federacije BiH. Suština predloženih dopuna je što bi izvršenje sudskih presuda na teret budžeta Federacije BiH i kantona, odnosno grada i općina, išlo do visine predviđene na određenoj budžetskoj poziciji i u skladu sa zakonima, odnosno odlukama o izvršenju budžeta. Ukoliko više povjerilaca iskazuju potraživanja, ona se isplaćuju onim redoslijedom kojim su to pravo stakli, s tim da zastarijevanje ne teče do konačnog izvršenja sudske odluke. * * * Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu utvrdila Prijedlog izmjena i dopuna Zakona o osnovama socijalne zaštite, zaštite civilnih žrtava rata i zaštite porodice s djecom, kojim je predviđeno ujednačavanje prava korisnika bez obzira u kojem kantonu žive, kroz uvođenje finansiranja određenih socijalnih davanja na nivou bh. entiteta. Kako je saopćio Ured za informiranje Federalne vlade, zaštita civilnih žrtava rata je postojećim zakonom definirana na principu podijeljene nadležnosti Federacije BiH i kantona, što je dovelo do nejednakosti u ostvarivanju prava civilnih žrtava rata, budući da pojedini kantoni nisu u svojim budžetima mogli obezbijediti potrebna sredstva za ove namjene. Problem je predstavljala i činjenica što u većini slučajeva kantonalni propisi nisu ni usklađeni s federalnim, ili, uopće, nisu doneseni. Izmjenama i dopunama je predloženo da se kroz federalni budžet planiraju i obezbijede potrebna sredstva za civilne žrtve rata, a ujedno se uvodi i kontrola namjenskog trošenja sredstava, koju, svako iz svoje nadležnosti, vrše Ministarstvo rada i socijalne politike i odgovarajući kantonalni organi uprave. Prijedlog zakona kao članove porodice civilne žrtve rata definira bračnog druga i djecu rođenu u ili van braka, usvojenu djecu i pastorčad, roditelje i usvojioce, te očuha i maćehu. Članom porodice se, također, smatra i vanbračni drug neoženjene civilne žrtve rata s kojom ima dijete i s kojom živi, odnosno živio je do njene smrti najmanje godinu dana u zajedničkom domaćinstvu. Prihvaćene su i sugestije da ovim zakonom budu obuhvaćene i osobe koje su oštećenje organizma zadobile silovanjem, kako i osobe koje su oštećenja zadobila u zatvoru, koncentracionom logoru, internaciji ili na prinudnom radu. S obzirom na to da su pravo na dječiji dodatak i prioritetno zapošljavanje regulisani u okviru drugih sektora, ove odredbe su brisane iz Prijedloga zakona. Osnovica za određivanje mjesečnih primanja na osnovu ovog zakona iznosi 213 KM (kao i kod neratnih invalida), a korisnici su svrstani u šest grupa invalidnina (od 17 do 70 posto osnovice). Prijedlogom izmjena i dopuna data je kantonima mogućnost da, u skladu sa svojim materijalnim mogućnostima, utvrde druga ili prošire postojeća prava korisnika invalidnina. Budžetom Federacije BiH za 2006. godinu obezbijeđeno je oko 9,000.000 KM za 8.746 korisnika prava po ovom zakonu. * * * Nakon što je u Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o deviznom poslovanju ugrađena većina primjedaba i sugestija iz rasprave u Zastupničkom domu Parlamenta Federacije BiH (FBiH), Federalna vlada je danas u Sarajevu utvrdila i u redovitu parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog ovog zakona. Naime, prema postojećem zakonskom rješenju, dopušteno je poravnanje dugovanja i potraživanja s inozemstvom, ali uz odobrenje Federalnog ministarstva finansija, saopćeno je iz Vlade FBiH. Kako se radi o upravom postupku izdavanja rješenja s rokom čekanja do 30 dana, to je stvaralo ozbiljne prepreke u poslovanju domaćih pravnih osoba. Stoga je izmjena i dopuna temeljnog Zakona predloženo slobodno poravnanje dugova i potraživanja, u skladu sa Pravilnikom što ga donosi Federalno ministarstvo finansija. Domaće pravne osobe su, pak, obavezne o poravnanju dugova i potraživanja izvijestiti ovo ministarstvo. protivnom, predviđene su kazne od 5.000 do 25.000 KM. Izmjene i dopune Zakona predstavljaju prelazno rješenje, s obzirom da se radi na donošenju zakona na nivou BiH, kada će i entiteski zakoni morati biti usuglašavani s krovnim propisom. * * * Pokretanje proizvodnje u jami “Kamenica” Rudnika mrkog uglja “Breza”, koje bi značajno doprinijelo prevazilaženju teškog stanja u ovom kolektivu, projekat je kojeg je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, usvojila Vlada Federacije BiH (FBiH). Kako je saopćeno iz Ureda za informiranje Federalne vlade, ovaj projekat predstavlja okosnicu Programa sanacije (prva faza) i povećanja proizvodnje u brezanskom rudniku. U “Kamenici” je pripremljen otkopni kapacitet za mjesečnu proizvodnju dodatnih 10 do 15.000 tona uglja u sljedećih deset godina, a aktiviranje ovog kopa uslovljeno je finansijskim sredstvima za kupovinu neophodne opreme i rezervnih dijelova. Rudnik je utvrdio dinamički plan poslova na ugradnji transportne i širokočelne opreme, a početak proizvodnje u “Kamenici” planiran je za 1. juli 2006. godine. U trećem, četvrtom i petom mjesecu ove godine ukupna proizvodnja u “Brezi” dostizala bi po 15.000 tona, a u junu bi, zbog pripreme postrojenja na “Kamenici”, bila smanjena na 4.000 tona. Nakon puštanja “Kamenice” u pogon, “Breza” bi mjesečno proizvodila na svim iskopima 20.000 do 25.000 tona uglja. To bi Rudniku omogućilo ukupan prihod od 1,2 do 1,5 miliona KM, čime bi bili podmirivani mjesečni troškovi, plate i minimalne obaveze po osnovu doprinosa i poreza. Za sve ovo je potrebno investirati 3.600.000 KM, što bi bilo osigurano iz federalnog budžeta za 2006. godinu s pozicija poticaja industriji i rudarstvu, odnosno za prestrukturiranje insutrije i rudnika, te iz Federalnog zavoda za zapošljavanje. Konačne odluke o izvorima i namjeni sredstava dobnijet će Vlada FBiH. Druga faza sanacije i ulaganja u Rudnik “Breza” počet će poslije njegovog pripajanja “Elektroprivredi BiH”, navodi se u saopćenju. |