MOSTAR, 14. listopada (FENA) Za najpovoljnijeg strateškog partnera u vezi s dokapitalizacijom "Energopetrola" d.d. Sarajevo izabran je konzorcij "MOL INA" koji će u vlasničkoj strukturi imati udjela od 67 posto, Vlada Federacija BiH imat će udjel od 22 posto, a 11 posto mali dioničari, kazao je na današnjoj konferenciji za novinare u Mostaru federalni premijer Ahmet Hadžipašić. "HVB banka daje federalnoj Vladi da najkasnije do 30. studenoga ove godine završi proces dokapitalizacije "Energopetrola", kazao je Hadžipašić. Po njegovim riječima, 67 posto vlasničkog kapitala u "Energopetrolu" znači da će konzorcij "MOL INA" sanirati dug od 60 190 000 konvertibilnih maraka i dat će državi, u ime njenog odricanja u većinskom dijelu, 10, 2 milijuna konvertibilnih maraka što će se utrošiti na sanaciju terminala Federacije BiH. U iduće tri godine "INA MOL" će uložiti oko 150 milijuna konvertibilnih maraka. "Znači, nakon tri godine imat ćemo saniranu kompaniju u koju će se investirati 150 milijuna maraka (…) pored toga država će dobiti ili neće morati daviti u novu kompaniju negdje oko 105 do 110 milijuna maraka", pojasnio je Hadžipašić. Federalna Vlada je imenovala Povjerenstvo koje će raditi na definiranju ugovornih obveza i preciziranja elemenata ugovora. "Mi želimo da to bude do 30. studenoga kako ne bismo došli u poziciju da HVB banka, nakon tog roka, povuče svoj dogovor s nama i aktivira hipoteke što bi značilo da ugovor propada", istaknuo je Hadžipašić dodavši kako će razgovarati i s drugim bankama, u slučaju da ne uspiju sklopiti ugovor do danog roka, o preuzimanju ugovornih obveza HVB banke. * * * Na svojoj današnjoj sjednici u Mostaru Vlada Federacije BiH, na prijedlog Federalnog ministarstva unutarnjih poslova, donijela je Uredbu kojom se propisuje oblik službene policijske iskaznice i značke. Vlada je donijela i Odluku o utvrđivanju radnih mjesta u FMUP-u na kojima se staž osiguranja računa u uvećanom trajanju te odluku o stupnju tog uvećanja. Ovo je bilo nužno kako bi rješenje ovih pitanja bilo usuglašeno s odredbama Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju. Suština je Odluke u tome što se, počevši od 16. kolovoza 2005. godine, staž s uvećenim trajanjem računa samo za policijske službenike, a ne i ostale uposlene u Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova. Policijskim službenicima će se, na osnovi te odluke, 12 mjeseci radnog staža obračunavati kao 16, odnosno 14 mjeseci, ovisno o radnom mjestu. Danas donesenom odlukom prestaje važenje Odluke preuzete od bivše SRBiH iz 1974. godine koja je tretirala ovo pitanje. * * * Vlada je prihvatila Sporazum o dopunama Sporazuma između Bosne i Hercegovine i dva entiteta o prijenosu nadležnosti i nastavku finansiranja i rada Komisije za imovinske zahtjeve raseljenih lica i izbjeglica u skladu sa članom XVI Aneksa 7 Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH. Jednom od dopuna precizira se primjena zakonskih propisa prilikom odlučivanja o zahtjevima za ponovno razmatranje odluka Komisije. Tako je definirano da su strane saglasne da se po zahtjevima za ponovno razmatranje odluka Komisije rješava u skladu sa odredbama Pravilnika CRPC-a koje nisu u suprotnosti sa odredbama važećih zakona u Bosni i Hercegovini u vrijeme donošenja odluke koja se ponovo razmatra. * * * Vlada je, u svojstvu zastupnika državnog kapitala, Željeznicama FBiH dala saglasnost na Odluku Upravnog odbora o usklađivanju oblika organizovanja, naziva firme, strukture osnovnog kapitala i djelatnosti sa Zakonom o privrednim društvima FBiH. Prema ovoj odluci, Željeznice FBiH sa 94,2 državnog kapitala u vlasničkoj strukturi se organizuju kao javno preduzeće sa ograničenom odgovornošću. Ovlaštenje Skupštine u dijelu predstavljanja državnog kapitala obavlja Vlada FBiH putem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. Upravni odbor ovog preduzeća nastavlja sa radom kao Nadzorni odbor do isteka roka na koji je imenovan što će se utvrditi posebnim aktom Vlade FBiH. Generalni direktor i zamjenik, te pomoćnici generalnog direktora nastavljaju sa radom kao Uprava JP Željeznice FBiH do isteka roka na koji su imenovani. * * * Vlada je dala saglasnost na Statut Javnog preduzeća Direkcije cesta Federacije Bosne i Hercegovine koji je donio njen Nadzorni odbor. Ovu je instituciju u skladu sa Zakonom o cestama FBiH osnovala Vlada FBiH. Njeni se poslovi i zadaci odnose na magistralne ceste FBiH, pripremu planova i programa razvoja, održavanje, zaštitu, rekonstrukciju, izgradnju, obnovu cesta i objekata na cestama. Tu su i investicijski zahvati u obnovi, izgradnji i rekonstrukciji, održavanju i zaštiti cesta, osiguranju studijske i projektne dokumentacije za ceste i objekte i tako dalje. Uz mjere posvećene unapređenju i sigurnosti na cestama, Direkcija razvija cestovne mreže, te vodi evidenciju cesta i objekata na njima i provodi strategiju zaštite okoline od uticaja prometa na cestama. Organi preduzeća su Skupština čiju funkciju kao jedini osnivač vrši Vlada FBiH, zatim Nadzorni odbor koji ima predstavnike svih kantona i Direkcije za ceste, te Uprava kao organ upravljanja koju čine direktor i dva izvršna direktora. Odbor za reviziju je poseban organ ovog javnog preduzeća. * * * Povodom zahtjeva “Rudnika željezne rude” d.d. Vareš, Vlada je danas, u funkciji drugostepenog organa, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, poništila dva rješenja ovog ministarstva donesena po pravu nadzora, jer je prilikom njihovog donošenja, zbog proceduralnih grešaka, došlo do pogrešne primjene materijalnog propisa. Pomenutim rješenjima privrednom društvu “BBM-AMFIBOLIT” d.o.o.Vareš odobrena je eksploatacija krečnjaka “Stijene”, kao i industrijskih mineralnih sirovina krečnjaka i spilita na polju “Kota”, a osporena su zbog nesaglasja sa stvarnim stanjem na terenu i nezakonitim postupanjem općine Vareš, što je predmet sudskog spora zbog povrede vlasničkih prava Rudnika željezne rude “ d.d. Vareš. * * * Lutrija Bosne i Hercegovine će, po odbitku fonda dobitaka i obveza temeljem poreza na promet, u federalni proračun usmjeriti 4.168.800 KM, kaže se u danas donesenoj Odluci o raspodjeli sredstava ostvarenog prometa Lutrije BiH za 2005. godinu. Ova sredstva bit će uplaćivana u proračun tjedno akontativno u iznosima od po 80.169 KM. Konačna suma znat će se nakon usvajanja obračuna za 2005. godinu, kao i uplata eventualne razlike između akontativno uplaćenog iznosa u 2005. godini i onog koji predstavlja 15 posto ostvarenog prometa, a po odbitku fonda dobitaka i poreznih obveza. * * * Na današnjoj sjednici donesena je Odluka o usvajanju Dokumenta o politici dodjele koncesija, dio I. - Proizvodnja električne energije, za čiju su realizaciju zaduženi Vlada FBiH, Povjerenstvo za koncesije FBiH i nadležna federalna ministarstva. Dokument će, u formi informacije, biti upućen Parlamentu FBiH. Obzirom na dosadašnja pozitivna iskustva, Fedracija BiH se, u cilju razvitka gospodarstva i pratećih djelatnosti, opredijelila za ekspanziju proizvodnje električne energije.Uz zadovoljenje domaćih potreba, postoje realne šanse i ekonomski interes da električna energija bude i dalje jedan od glavnih izvoznih proizvoda. Bitan iskorak u tom smislu predstavljalo je i usvajanje Plana za izgradnju novih proizvodnih elektroenergetskih kapaciteta u FBiH, koji je Povjerenstvu za koncesije i poslužio pri izradi danas uvojenog Dokumenta. Pored toga, u ovaj dokumenat su, u skladu sa zaključkom Vlade FBiH, ugrađena mišljenja federalnih ministarstava tako da su značajno dopunjeni i prošireni opći principi politike dodjele koncesija. Među njima su transparentnost i nediskriminiranje učesnika postupka u skladu sa Zakonom o koncesijama FBiH, kao i optimalno korištenje prirodnih resursa, dobara u općoj upotrebi i infratsrukturnih objekata u funkciji ekonomskog razvoja. Na temelju utvrđenih rezervi mrkog uglja (1.886 milijuna tona) i lignita (3.578 milijuna tona), te uz postojeću godišnju potrošnju u FBiH od pet milijuna tona, izvjesno je sigurno snabdijevanje termoelektrana u sljedećih pola stoljeća. To predstavlja vanredno dobre preduvjete za dugoročno i kvalitetno snabdijevanje ugljem postojećih i termoelektrana čija je gradnja planirana. Od hidropotencijala na kojima je moguća gradnja većih energetskih objekata čija je procijenjena snaga 18.600 GWh godišnje, trenutačno je iskorišteno 40 posto. Ovome treba dodati i potencijal brojnih malih vodotokova podobnih za gradnju hidroelektrana manje snage, a procjenjuje se kako on iznosi 12 posto potencijala velikih vodotokova. Perspektive otvara i projekt iskorištavanja energerskih potencijala vjetra u Hercegovini. Dalji tok ovog projekta bit će određen nakon jednogodišnjeg ciklusa mjerenja strujanja vjetra. Za gradnju novih elektroenergetskih kapaciteta nužno je procijeniti potrebe domaćeg i tržišta iz bh. okruženja, te utvrditi konkurentnost cijene gradnje. U Dokumentu se, nakon sagledavanja svih raspoloživih pokazatelja, konstatira kako ne bi bilo problema s plasmanom električne energije. Većoj proizvodnji doprinijet će i planirana sanacija, modernizacija i rekonstrukcija postojećih šest termo i hidroelektrana. Polazeći od analize postojećeg stanja, budućih potreba za električnom energijom i financijskog stanja u BiH, na kraju Dokumenta se konstatira opravdanost dokapitaliziranja i moderniziranja postojećih i gradnje novih kapaciteta u FBiH jednim od modela koncesioniranja. * * * Vlada FBiH utvrdila je danas u Mostaru Nacrt zakona o vodama, nakon što je, shodno raspravi i zaključcima 114. sjednice, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva u Prednacrt ugradilo usuglašene primjedbe Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša. U odnosu na prethodno razmatrani tekst, u ovome su dorađene odredbe koje se odnose na raspodjelu sredstava prikupljenih na ime opće i posebne vodne naknade. Njihova raspodjela predviđena je u omjeru 15 posto u korist Fonda za zaštitu okoliša Federacije, pet posto u korist proračuna FBiH, a po 40 posto u korist nadležne agencije za vodno područje, odnosno kantonalnog proračuna, sa čime su se saglasili kantonalni organi u fazi pripreme ovog rješenja. Precizirano je kako se sredstva namijenjena Fondu za zaštitu okoliša koriste isključivo za ostvarenje zadataka koji su, ovim zakonom, dati u nadležnost Federalnom ministarstvu prostornog uređenja i okoliša, te za sufinanciranje infrastrukture za zaštitu voda od značaja za Federaciju. Sukladno obvezama iz Memoranduma o razumijevanju utemeljenog na Okvirnoj direktivi o vodama Europske unije, po kojima se zakonima o vodama trebaju uspostaviti zakonski i financijski autonomna tijela za upravljanje riječnim slivovima na entitetskoj razini, Nacrtom zakona se, umjesto javnih poduzeća za vodna područja uvode novi institucionalni oblici u vidu agencija za vodna područja. Osnivač agencija za vodna područja rijeke Save (sjedište u Sarajevu) i Jadranskog mora (sjedište u Mostaru), kao samostalnih federalnih upravnih oragnizacija sa javnim ovlastima, jeste Parlament Federacije BiH. Ovako koncipiran Nacrt zakona osigurava jedinstvo upravljanja i zaštite vodnih resursa, učinkovitije upravljanje vodama između Federacije i kantona, unapređenje međuentitetske suradnje i, neizravno, omogućava izvršavanje obveza i zadataka koji proističu iz europske legislative i međunarodnih konvencija i sporazuma koji se odnose na vode, a čiji je potpisnik BiH. * * * Potreba zaštite poljoprivrednog zemljišta kao dobra od opšteg interesa za FBiH i državu BiH i sprječavanje njegovog korištenja u nepoljoprivredne svrhe, što je uvjet za brži razvoj poljoprivrede, osnovni je razlog donošenja Zakona o poljoprivrednom zemljištu koji je u formi Nacrta na današnjoj sjednici utvrdila Vlada FBiH i uputila u parlamentarnu proceduru. Njime se, u skladu sa novonastalim društveno-ekonomskim odnosima i dosadašnjim iskustvima, uspostavlja temelj za uravnoteženje javnih i privatnih interesa u korišćenju poljoprivrednog zemljišta u Federaciji. Između ostalog, propisuje se vođenje evidencije o poljoprivrednom zemljištu, njegova zaštita i promjena njegove namjene, plaćanje naknade, način korišćenja poljoprivrednog zemljišta, njegovo uređenje i raspolaganje ovim zemljištem. Ustanovljava se obveza vođenja evidencija o poljoprivrednom zemljištu u vlasništvu države, a koje je dato u zakup, koncesiju ili promijenilo namjenu, evidencija o obradivom i neobradivom poljoprivrednom zemljištu po katastarskim kulturama, klasama i posjedovnoj strukturi i definiraju nadležni organi za vođenje evidencija. U pogledu zaštite poljoprivrednog zemljišta uspostavlja se obaveza ispitivanja kontrole plodnosti tla svake pete godine, uvodi monitoring za praćenje stanja zemljišta, uspostavlja informacioni sistem za zemljište (ZIS), definiraju procedure za naknadu šteta, a stručni poslovi se povjeravaju Federalnom zavodu za agropedologiju. Ovaj zakon, između ostalog, ima za cilj spriječiti korištenje poljoprivrednog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe, pa je iz tog razloga posebna pažnja posvećena promjeni njegove namjene, uključujući uspostavu zabrane korištenja obradivog zemljišta u nepoljoprivredne svrhe. Zabranu je Nacrt zakona propisao za promjenu namjene poljoprivrednog zemljišta od 1. do 3. bonitetne kategorije, osim izuzetno kada ne postoje druge mogućnosti i kad to zahtijeva opšti interes za izgradnju kapitalnih objekata koji utvrđuje Vlada Federacije BiH, na osnovu poljoprivredne saglasnosti resornog federalnog ministarstva. U poglavlju zakona koje se odnosi na korištenje poljoprivrednog zemljišta propisano je da su sva pravna i fizička lica dužna koristiti zemljište na način koji odgovara njegovim prirodnim osobinama i postojećim ekonomskim i agrotehničkim uvjetima i precizirana obaveza da, ako ne koriste zemljište na propisani način, plate taksu koju za zapušteno poljoprivredno zemljište propisuje kantonalno ministarstvo. U okviru ovog poglavlja regulirano je pitanje korištenja pašnjaka, kao i zabrana nomadske ispaše stoke. Posebna poglavlja Nacrta zakona posvećena su uređenju poljoprivrednog zemljišta i načinima njegovog raspolaganja (prodaja, zakup i koncesija). Za nepoštivanje zakonskih odredbi propisane su kazne u rasponu od 10 do 50.000 KM za pravna lica i u rasponu od 2.000 KM do 5.000 KM za fizička lica. * * * Neprimjenjivost određenih odredaba postojećeg zakona u praksi, te donošenje Zakona o međunarodnom i međuentitetskom cestovnom prometu na razini BiH, koji nameće obvezu usuglašavanja entitetskih s državnim zakonima, glavni su razlozi zbog kojih je Vlada FBiH odlučila Federalnom parlamentu ponuditi na usvajanje novi Zakon o cestovnom prijevozu u FBiH. Budući se radi o materiji od velike važnosti za funkcioniranje FBiH, nužno je bilo izvršiti korekcije važećeg teksta zakona i prilagoditi ih suvremenim kretanjima u Europi. Kako je tržišna ekonomija temelj razvitka sustava u BiH, to se i ova materija morala prilagoditi tržišnim uvjetima rada. Nadalje, tekst novog zakona se morao usuglasiti sa Zakonom o osnovama sigurnosti cestovnog prometa u BiH i sa Zakonom o organizaciji organa uprave u FBiH. Novim zakonom, čiji je Prijedlog danas utvrdila Federalna vlada, uređuju se uvjeti i načini obavljanja djelatnosti prijevoza osoba i tereta motornim, priključnim i zaprežnim vozilima. Također, propisani su način rada stanica tehničkog pregleda vozila, javni prijevoz u linijskom i vanlinijskom cestovnom prometu, promet za vlastite potrebe, rad autobusnih kolodvora i inspekcijski nadzor u ovoj oblasti. Između ostalog, propisano je kako na motornom vozilu koje obavlja prijevoz (izuzev osobnog automobila za vlastite potrebe i rent-a-car vozila) mora biti ispisan naziv tvrtke vlasnika vozila na način određen Pravilnikom što ga donosi nadležni federalni ministar. U vozilu javnog prijevoza ne mogu se prevoziti osobe koje boluju od bolesti koje ugrožavaju zdravlje i sigurnost drugih osoba, koje su pod djejstvom alkohola ili drugih opojnih sredstava. Zabranjeno je u ovim vozilima prevoziti životinje, uz iznimku koja se odnosi na pse u pratnji slijepih i slabovidnih osoba na relacijama do 50 kilometara. Kada je taksi prijevoz u pitanju, taksista može s putnikom za relacije duže od 25 kilometara ugovoriti cijenu prijevoza, ali ona ne može biti veća od one koja bi bila utvrđena taksimetrom. U tom slučaju, putniku se, prije početka vožnje, izdaje putna karta. Taksirati se može samo limuzinama koje imaju pet sjedišta i četvera vrata. U dijelu Zakona posvećenom radu autobuskih kolodvora stoji i odredba po kojoj je prijevoznik dužan kolodvor izvijestiti o kašnjenju u polasku autobusa dužem od 30 minuta. O ovom zakašnjenju su kolodvorski službenici dužni izvijestiti sljedeću kolodvorsku postaju po redu vožnje. U slučaju nepolaska ili nenajavljenog kašnjenja autobusa dužeg od 30 minuta za liniju za koju su već prodane karte, kolodvor može angažirati drugog prijevoznika o trošku prijevoznika koji je trebao održati polazak. * * * Polazeći od mišljenja koje je o Prijedlogu zakona o izmjenama i dopunama Zakona o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta pripremilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije po zaključku Vlade sa prethodne sjednice, na današnjoj sjednici je zaključeno da je, radi potpunijeg uređivanja stanja u ovoj oblasti i sprječavanja nelegalnih pojava, potrebno pristupiti izradi sveobuhvatnijih izmjena i dopuna postojećeg zakona. U međuvremenu, Vlada je utvrdila prijedlog deset amandmana na izmjene i dopune koje je u formi Prijedloga zakona ponudio i po skraćenom postupku u parlamentarnu proceduru uputio Klub poslanika SDA Parlamenta FBiH. Istovremeno, polazeći od značaja ove materije, Vlada je zaključila da se, u najkraćem roku tri ministarstva (energije, rudarstva i industrije, zatim poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, te prostornog uređenja i okoliša) predlože ekspertni tim za pripremu potpuno novog zakona o uvjetima i načinu obavljanja djelatnosti rezanja drveta. O složenosti problema u ovoj oblasti govori i podatak o 858 pilana kapaciteta
3.350.000 m3 na području FBiH, od kojih samo 301 ima odobrenje nadležnog
federalnog ministarstva, dok ostale rade ilegalno. |