SARAJEVO, 30. JUNA (FENA)

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine usvojila je danas Uredbu o finansijskim garancijama kojima se može osigurati prekogranični promet otpada.

Donošenje te uredbe je obaveza Vlade FBiH iz zakona o upravljanju otpadom, kojim je precizirano kako će posebnim propisom biti utvrđene vrste finansijskih garancija. Na taj način se stvaraju i pravne pretpostavke za primjenu odredaba Bazelske konvencije iz 2000. godine, čiji je Bosna i Hercegovina potpisnik.

Federalni ministar prostornog uređenja i okoliša Ramiz Mehmedagić kazao je danas na press konferenciji u Sarajevu kako je navedenom uredbom data mogućnost za osiguranje finansijskih sredstava, kao garancija, za prijevoz hazardnog otpada preko teritorije druge zemlje do uvoznika. Riječ je o otpadu koji je svojom kakvoćom zapaljiv, toksičan ili kancerogen i koji se, kao takav, ne može zbrinjavati na deponiji, nego u određenim skladi?tima ili spaljivati u određenim spalionicama.

"U 2001. godini izvezli smo 1.830 tona hazardnog otpada, naredne godine - 6.295 tona i u 2003. godini - 7.094 tone, što ukazuje na kontinuirano povećanje ove vrste otpada koji izvozimo", naglasio je Mehmedagić.

Tzv. hazardni otpad do sada je iz BiH uglavnom izvožen u Sloveniju, Austriju i Njemačku, a obaveza bh. izvoznika je da pribavi odobrenje za izvoz i dobije saglasnost zemalja preko čijeg područja vrši transport, kao i saglasnost zemlje u kojoj se vrši uvoz takvog otpada. Radi neometane procedure transporta, izvoznik je dužan osigurati finansijska sredstva - za slučaj akcidenta, za slučaj da zemlja uvoznik ne prihvati takav otpad i naredi njegov povrat, te - za slučaj da se otpad preusmjeri na drugu lokaciju u odnosu na destinaciju. Banka ili osiguravajuće društvo su garanti i daju finansijske garancije za sve eventualnosti u periodu koliko traje dozvola za izvoz, plus 90 dana.

Vlada FBiH danas je razmatrala Informaciju o realizaciji projekta "Upravljanje čvrstim otpadom", koji je finansiran od Svjetske banke IDA kreditom u iznosu 18 miliona dolara.

Prema Mehmedagićevim riječima, ovih dana se vode aktivnosti da bi se dodatno osiguralo osam miliona dolara i pristupilo izgradnji sanitarnih deponija na području BiH. Od planiranih 16 lokacija aktivno je i u realizaciji pet, i to - Sarajevo, Mostar, Zenica, Tuzla i Banja Luka. Njima se naknadno pridru?uju Bihać i Bijeljina, a uskoro i Doboj i Goražde.

"U dosadašnjem toku realizacije najviše uspjeha je imalo Sarajevo, jer je imalo i najpovoljniju startnu poziciju", kazao je, dodajući da taj projekt "vrlo ekspeditivno i efikasno realizuje Banja Luka".

"U ovom trenutku imamo 40 posto utrošenih sredstava i, ukoliko se nastavi ova dinamika, a procjenjujemo da hoće, tada će do kraja ove godine svih pet miliona KM, koliko je predviđeno za Banju Luku, biti anga?ovano", kazao je Mehmedagić.

Napredak u procesu zbrinjavanja čvrstog otpada uočljiv je u Zenici gdje su prije deset dana počeli građevinski radovi za regionalnu deponiju na lokalitetu Moščanice. Očekuje se da će predviđenih 2,75 miliona dolara biti utrošeno do polovine naredne godine. Da bi projekt bio završen, potrebno je osigurati još 1,5 miliona dolara.

Procjena je da će iz preostalog dijela od osam miliona dolara, koliko je Svjetska banka najavila, biti dostatno za završetak projekta u Zenici.

Najviše problema je u Tuzli. Tamo je realizovano tek 13 procenata u odnosu na planirana sredstva.

"Obavili smo dva razgovora s rukovodstvom Tuzlanskog kantona i Općine Lukavac, te dogovorili brži i efikasniji ulazak u realizaciju, ali najnovija događanja govore da neće biti očekivanih efekata", naglasio je ministar.

Vlada FBiH je zaključila danas da, ukoliko u Tuzli ne bude napretka u roku od dva mjeseca, zaledi investiciju u tom gradu i sredstva preusmjeri ka Doboju, jer ga smatra agilnijim i da on ima više pripremljenih aktivnosti nego Tuzla.

Planirano je da se iz predviđenih dodatnih osam miliona dolara brzo uđe u realizaciju sanitarne deponije u Goraždu. Na temelju sporazuma što su ga potpisali predstavnici općina Foča, Goražde, Čajniče, Višegrad, Rudo, Rogatica i Prača očekuje se da Goražde ubrzo krene u realizaciju tog projekta.

Ministar Mehmedagić je naglasio da navedeni projekt vodi Ministarstvo prostornog uređenja i okoliša, te da postoji tim koji radi i na prostoru RS-a i FBiH.

"U ovom periodu otkako se implementira projekt nije bilo problema", dodao je.

Na pitanje da li u BiH postoje ilegalna odlagališta hazardnog otpada, odgovorio je kako su i sami proizvođači svjesni odgovornosti za eventualne akcidente koji se dešavaju. Oni su upotrebnom dozvolom za puštanje objekata u rad zaduženi da takav otpad moraju propisno zbrinjavati.

"Cijenimo da ima otpada koji se na divlji način, neregularno, odlaže, ali će se dodatno, a zakonom smo to predvidjeli do 2008. godine, napraviti katastar svih zagađivača i korisnika hazardnog otpada", izjavio je Mehmedagić. On smatra kako od tada neće biti ni pojedinačnih slučajeva na području FBiH.

Ministarstvo prostornog uređenja i okoli?a procjenjuje da je najveća koncentracija hazardnog otpada upravo iz kliničkih centara, "jer je svaki od kliničkih centara, na ovaj ili onaj način, zbrinjavao taj otpad, legalno - izvozom, ili ilegalno". Sljedeći "zagađivači" su farmaceutske industrije, ali i one su "pod kontrolom".

***

SARAJEVO, 30. JUNA (FENA)

Vlada FBiH podržala je danas nacrt ugovora koji će zaključiti s Vijećem ministara o zajedničkom finansiranju održavanja i pogona Regionalnog odvodnog sustava Komarna-Neum-Mljetski kanal.

Tim ugovorom se obaveze Vijeća ministara BiH iz osnovnog ugovora, potpisanog u aprilu prošle godine s Vladom Hrvatske, prenose na Vladu FBiH jer se Regionalni odvodni sustav prostire samo na području FBiH.

Navedenim projektom se osigurava odvođenje otpadnih voda naselja Komarno, Duboka, Klek, Neum i naselja u Malostonskom zaljevu, bez štetnih utjecaja na kvalitet voda u Neumskom i Mljetskom kanalu.

Ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Marinko Božić kazao je na pres-konferenciji u Sarajevu da su sredstva osigurana iz sredstava koja regulišu regije. To znači da će u finansiranju učestvovati i Općina Neum, Hercegovačko-neretvanski kanton i JP za vodno odručje slivova Jadranskog mora, koje je zaduženo za finansiranje kompletnog sustava.

"Mi smo ta sredstva u svom finansijskom planu predvidjeli i danas na sjednici vlade verificirali", kazao je Božić, uz napomenu kako je ugovor verificiran i u državnom parlamentu čime je to pitanje konačno riješeno.

Prema njegovim riječima, taj ugovor je bitan za BiH jer reguliše ne samo privredni nego i turistički dio koji je bitan za područje BiH.

"Nema dobrog turizma bez dobrog sustava odvodnje otpadnih voda", kazao je Božić. On je naglaiso da je taj sustav napravljen za vrijeme Jugoslavije i da se njenim raspadom moralo regulisati to pitanje u odnosu BiH - Hrvatska. zvozom, ili ilegalno". Sljedeći "zagađivači" su farmaceutske industrije, ali i one su "pod kontrolom".