UTVRĐENI PRIJEDLOZI DVA ZAKONA: O RUDARSTVU I O GEOLOŠKIM ISTRAŽIVANJIMA Odredba Ustava Federacije BiH po kojoj su federalna vlast i kantoni nadležni za korištenje prirodnih bogatstava, te nastale promjene u organizacijskom i društveno-ekonomskom sustavu BiH nameću obvezu zakonskog uređenja i razgraničenja nadležnosti između FBiH i kantona, radi čega je Federalna vlada, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila Prijedlog zakona o rudarstvu, kojim će biti zamijenjena sadašnja pravna rješenja u ovoj oblasti. Ovim zakonom uređuju se eksploatacija i upravljanje mineralnim sirovinama kao rudnim bogatstvom u zemlji i na njezinoj površini, u stajaćim i tekućim vodama ili u morskom priobalju. Također, utvrđuju se uvjeti za eksploataciju sirovina, ali i za saniranje i rekultiviranje na taj način devastiranog prostora. Radi postizanja što većeg stupnja njihovog iskorištavanja, donosi se Program rada upravljanja mineralnim sirovinama u FBiH. Taj dokument predstavlja zajednički program za sve sirovine (izuzev podzemnih voda) i izrađuje se uz uvažavanje specifičnosti pojedinih područja. Pri tome je obvezni polazni osnov bilanca utvrđenih geoloških rerezvi mineralnih sirovina, njihova eksploatacija usuglašena sa zaštitom okoliša i potrebama tržišta. Detaljnu sadržinu i dijelove Programa, koji se donosi na razdoblje ne duže od deset godina, propisuje federalni ministar, a donosi, u roku od dvije godine od stupanja Zakona na snagu, Vlada FBiH. Program se sastoji od općeg i plana upravljanja pojedinim mineralnim sirovinama. Pravo na eksploataciju mineralnih sirovina stječe se dodjelom koncesije (prema Zakonu o koncesijama) i dozvolama izdanim na temelju Zakona o rudarstvu. Zabranjena je eksploatacija mineralnih sirovina tijekom njihova istraživanja, a gospodarskim društvima koja se nelegalno bave eksploatacijom tako stečena dobit bit će oduzeta. Eksploatacija je, također, zabranjena, ukoliko izvođač građevinskih radova naiđe na sirovine pri kopanju temelja. Cijelo poglavlje Zakona posvećeno je zaštiti na radu, gdje se, uz ostalo, kaže kako uposlenici koji ne pokažu zadovoljavajuće poznavanje propisa iz ove oblasti, ne mogu obavljati te poslove dok se ponovnom provjerom ne utvrdi kako su ovladali nužnim znanjima. Gospodarsko društvo mora za vrijeme izvođenja rudarskih radova, etapno i najkasnije po okončanju radova, oštećeno tle sanirati i rekultivirati. U slučaju nepridržavanja obveza iz okolinske dozvole, inspektor može naložiti obustavu eksploatacije. Iz istih razloga koji se odnose na prethodni, Vlada je utvrdila i Prijedlog zakona o geološkim istraživanjima. Prema ovom zakonskom propisu, geološka istraživanja dijele se na temeljna, regionalna, detaljna i eksploatacijska. Kako su ova istraživanja od interesa za Federaciju BiH, odluku o njima, na prijedlog Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, donosi Vlada FBiH. Prijedlogom zakona je, također, naznačeno kako su od federalnog interesa izrada geoloških karata, dokumentacije i katastra, geološka istraživanja bitna za zaštitu okoliša, te vođenje i čuvanje pokazatelja bitnih za geološki informacijski sustav. Organiziranje i izradu planova geoloških istraživanja od interesa za Federaciju BiH Vlada FBiH povjerava Federalnom zavodu za geologiju. UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O NAPLATI I DJELIMIČNOM OTPISU Zakono o naplati i djelimičnom otpisu dospjelih, a nenaplaćenih doprinosa za socijalno osiguranje, čiji je Prijedlog danas utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Vlada FBiH, odnosi se na doprinose za mirovinsko-invalidsko, zdravstveno i osiguranje od nezaposlenosti na javna poduzeća u smislu Zakona o javnim poduzećima. Riječ je o dugovanjima nastalim temeljem neuplaćenih doprinosa od 1. siječnja 1992. do 31. prosinca 2002. godine. Pri tome se potraživanja odnose na glavnicu duga, dok se kamate otpisuju. Dužnici koji imaju takva dugovanja pokrenut će postupak plaćanja dospjelih, a neplaćenih doprinosa, pojedinačnom prijavom dugovanja kod nositelja osiguranja po vrstama doprinosa u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona. Zakon se primjenjuje i na dužnike za koje su pokrenuti stečajni ili likvidacijski postupci. Dugovanja se mogu izmiriti bilo jednokratnom uplatom, bilo reprogramiranjem u roku od jedne do sedam godina, uz mogućnost odgođenog ili obročnog plaćanja i uz obvezno prilaganje instrumenata osiguranja plaćanja. Treća mogućnost jeste otpis dugovanja pod iznimnim okolnostima. Ovisno o visini dugovanja, propisani su i rokovi plaćanja. Tako dugovanja do 100.000 konvertibilnih maraka treba izmiriti za godinu dana, za ona do milijun KM rok su dvije godine, za 3.000.000 KM riječ je o tri godine, za dugovanja do 5.000.000 KM rok vraćanja je do četiri godine, za dugovanja do 8.000.000 KM rok je do pet godina, a za dugovanja veća od ovog iznosa dat je rok do šest godina. Za one koji se odluče na jednokratnu uplatu duga, Zakon je predvidio pravo na popust: od deset posto na obveze iz 2002. godine, pa redom do 70 posto na obveze iz 1996. godine. Obveze nastale do 1995. godine bit će otpisane. Protiv dužnika koji u roku od 60 dana ne podnese prijavu i prijedlog o načinu izmirenja obveza, Porezna uprava FBiH poduzet će zakonske mjere prisilne naplate U roku od 30 dana od stupanja Zakona na snagu, Federalno ministarstvo rada i socijalne politike i Federalno ministarstvo zdravstva dužni su, svako iz svoje nadležnosti, donijeti podzakonske propise o postupku izmirenja dugovanja. Danom potpisivanja sporazuma o izmirivanju duga, odnosno donošenja rješenja o njegovu otpisu, obustavljaju se svi ranije pokrenuti izvršni postupci za naplatu. U krajnjem, što je i cilj Zakona, velikom broju osiguranika omogućit će se uvezivanje radnog staža, a, s druge strane, rasteretit će se izvanproračunski fondovi koji se financiraju doprinosima. SMJERNICE I CILJEVI FISKALNE POLITIKE U 2006. GODINI Priprema dokumenta Smjernice i ciljevi fiskalne politike u 2006. godini, što ga je danas, na prijedlog Federalnog ministarstva financija, usvojila Vlada FBiH, jeste obveza proistekla iz Zakona o proračunima Federacije BiH, a jedan od temeljnih ciljeva mu je poboljšanje koordinacije između Federalne i kantonalnih vlada i izvanproračunskih fondova na pripremi proračuna za 2006. godinu. Uzlazni trend temeljnih makroekonomskih pokazatelja u posljednjih nekoliko godina otvara mogućnosti za optimistične projekcije za 2006. godinu. Naime, od 2003. do 2005. godine nominalni bruto društveni proizvod (GDP) u Federaciji BiH kontinuirano raste po stopi većoj od pet posto, izvoz lagano raste, uvoz se smanjuje, investicije se kreću od 25 do 35 posto GDP-ja, ukupna ulaganja su u 2004. u odnosu na 2003. godinu povećana 43,8 posto. Rast bilježi i industrijska proizvodnja, dok je prosječna neto plaća od 530 konvertibilnih maraka u 2004. bila 11,4 posto veća nego u 2003. godini. Stvoreni su uvjeti za povećanje fizičkog obujma industrijske proizvodnje u 2005. za deset, zaposlenosti za dva, izvoza za 20, stupnja pokrivenosti uvoza izvozom za 36, a rasta GDP-ja za 6,2 posto. Na temelju ovakvih kretanja, sačinjen je i dokument Smjernice i ciljevi fiskalne politike u 2006. godini, među čijim je glavnim karakteristikama rast GDP od 7,6 posto, uz inflaciju od 1,5 posto. Uz to, predviđa se rast izvoza za 14, a uvoza za deset posto, koliko bi bila povećana i ukupna ulaganja. Prosječan broj uposlenih bi trebao porasti sa 396.060 u ovoj na 424.926 u 2006. godini, a za isti bi postotak - jedanaest posto - porasle i prosječne bruto plaće (sa 1.069 na 1.154 KM). Imperativ ukupne ekonomske politike u 2006. godini mora biti sprječavanje prelijevanja eventualnog jednokratnog porasta cijena, uzročenog uvođenjem poreza na dodanu vrijednost (PDV), u kontinuirani rast cijena. To, u prvom redu, znači kako ekonomska politika mora spriječiti, barem u prvom polugođu, ekspanziju kredita, te zadržati, barem nominalno, nepromijenjene plaće. Tečajna politika mora se voditi na takav način da ne potiče rast cijena, a fiskalna mora ostati maksimalno disciplinirana i dosljedna u nezaduživanju. Provedba nekoliko zakona iz socijalne oblasti, te Zakona o utvrđivanju i načinu izmirenja unutarnjih obveza FBiH, nameće u 2006. godini drugačiju strukturu rashoda, osobito rashoda federalnog proračuna. To znači kako u strukturi ukupne rashode treba prestruktuirati u korist tekućih, a unutar ovih, u korist tekućih transfera.. Naime, u 2006. godini će, kao posljedica primjene novih zakona, transferi biti 8,8 posto veći nego u 2005. godini. I pored svega ovoga, kapitalni rashodi ne smiju gubiti na značenju. Stoga se predviđa njihov udio od 8,2 posto u ukupnim rashodima, odnosno povećanje od 5,2 posto u odnosu na 2005. godinu. Zbog nastavka obnove zemlje, te izgradnje infrastrukture, u sljedećoj bi godini kapitalni izdatci trebali iznositi četiri posto bruto društvenog proizvoda. Kako se za sljedeću godinu u FBiH predviđa 55 milijuna KM viška rashoda nad prihodima, razlika će biti financirana prihodima od privatizacije i od GSM licence. Predviđeni primarni deficit odnosi se na povećane okvire domaćeg potraživanja i javnih investicija u FBiH, i to u Sarajevskom kantonu. Ovaj kanton će višak rashoda od 56 milijuna KM, koji potječe iz povećanog javnog investiranja, rješavati prihodima od privatizacije. ODLUKE O UTVRĐIVANJU METODA PRIVATIZACIJE Na prijedlog Agencije za privatizaciju u FBiH, Vlada FBiH je donijela Odluku da se 90,33 posto državnog kapitala u preduzeću “Agrokomerc” d.d. iz Velike Kladuše privatizira putem tendera, javnim prikupljanjem ponuda u velikoj privatizaciji. Ovaj će postupak provesti APF, a na osnovu revizorskog izvješataja kuće “Deloitte&Tuoche”, korigiranog programa privatizacije i početnog bilansa stanja sa 31.12.2004. godine, koje je odobrila Agencija za privatizaciju u FBiH. RAZMATRANO IZVJEŠĆE FEDERALNIH OMBUDSMANA ZA 2004. GODINU Federalna vlada upoznala se danas s Godišnjim izvješćem o aktivnostima ombudsmana FBiH za 2004. godinu s ocjenom stanja ljudskih prava u FBiH za prvih pet mjeseci 2005. godine. Kako je zaključeno, međuresorna skupina Federalne vlade će, prije prezentiranja Izvješća u Parlamentu FBiH, sačiniti osvrt Vlade FBiH na ovaj dokument ombudsmana. O REALIZACIJI ENERGETSKIH POTREBA ZA PRVO POLUGODIŠTE 2005. GODINE Vlada FBiH je razmatrala i usvojila Izvještaj o realizaciji energetskih potreba u prvom polugodištu 2005. godine. U ovom je periodu u Federaciji BiH ostvarena proizvodnja uglja od 2,681 miliona tona, što je 89 posto od planiranih količina za prvo polugodište. Potrošnja uglja je ispod plana za oko 5,7 posto. Snabdijevanje termoelektrana, industrijskih potrošača i domaćinstava odvijalo se u skladu sa zahtjevima tržišta, pri čemu je snabdijevanje cjelokupnog tržišta u FBiH bilo stabilno. U proizvodnji električne energije u prvom je polugodištu ostvareno 3.848 gigawata, što je pet procenata više od planiranog. U odnosu na isti period prošle godine proizvodnja je manja za sedam odsto. U ovom je periodu ukupno potrošeno 3.803 GWh, što je četiri posto manje od plana, dok je prema istom periodu prethodne godine potrošnja bila veća šest posto. Kada se radi o derivatima nafte, u prvih šest mjeseci je uvezeno 283,6 hiljada tona, što je u odnosu na plan ostvarenje sa 83 odsto. Potrošeno je 290,2 hiljade tona, odnosno 15 posto manje od planiranih količina. Najviše nafte (72,04 posto ) uvezeno je iz Hrvatske. Snabdijevanje tržišta je bilo bez poremećaja. Ukupne količine prirodnog gasa uvezene za prvo polugodište ove godine iznosile su 113.762 miliona m 3, što je za devet odsto više od planiranih. U ovom je periodu je zabilježena potrošnja za devet posto veća od planirane. Tržište je bilo uredno snabdjeveno ovim energentom. HARMONIZIRANJE AKCIJSKIH PLANOVA PRESTRUKTURIRANJA Izvješće Povjerenstva za harmoniziranje Akcijskog plana prestrukturiranja rudnika i Akcijskog plana prestrukturiranja elektroenergetskog sektora u FBiH, Federalna vlada ocijenila je danas dobrim temeljem za donošenje zaključaka što ih je predložilo Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije. Vlada FBiH, stoji u zaključcima, usvaja prijedlog ažuriranih planova aktivnosti Akcijskog plana FBH za predstrukturiranje i privatiziranje energetskog sektora u BiH i Akcijskog plana prestrukturiranja i moderniziranja rudnika ugljena u FBiH, s tim da se povezivanje rudnika izvrši s Elektroprivredom BiH. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije zaduženo je da formira timove za realiziranje harmoniziranih akcijskih planova. Ovo će ministrarstvo, zajedno s Federalnim ministarstvom rada i socijalne politike, Federalnim zavodom za zapošljavanje i rudnicima sačiniti plan i način rješavanja socijalnog statusa radnika koji će biti višak u procesu restrukruriranja ova dva sektora. Ovo će biti učinjeno na principima primijenjenim u prestrukturiranju oružanih snaga. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će za sljedeću sjednicu Vlade FBiH pripremiti Prijedlog odluke i plan aktivnosti radi pripajanja rudnika “Breza” Elektroprivredi BiH. Ova dva gospodarska društva dužna su do 31. prosinca 2005. godine, u suradnji s nadležnim federalnim ministarstvom, poduzeti aktivnosti na realiziranju ove odluke. Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije pratit će i koordinirati sve aktivnosti na realiziranju akcijskih planova i o tome kvartalno izvješćivati Vladu FBiH. FINANSIJSKE ODLUKE Poreznoj upravi FBiH Vlada je odobrila izdvajanje budžetskih sredstava od 100 hiljada KM za nabaku opreme potrebne za uvezivanje svih organizacionih dijelova ove institucije IT tehnologijom. Iz Budžeta za 2005. godinu odobrena su sredstva Federalnom tužiteljstvu u iznosu od 4.450 KM za pokrivanje izdataka za energiju, a Odboru državne službe 5.400 KM u cilju pokrivanja nedostajućih sredstava za obavljanje redovnih aktivnosti. KADROVSKA PITANJA Vlada je donijela Rješenje kojim se formira Radna grupa za izradu Programa rada Vlade FBiH za 2006. godinu i Izvještaja o radu Vlade FBiH za 2005. godinu. Koordinator ovog tijela je prof. dr. Nešet Muminagić, a članovi su Šefika Hafizović, Franjo Tolić, Hidajet Šerbo, Ljubisav Terzić, Zineta Rasavac i Boris Katalinić. Oni će do 1. novembra sačiniti nacrte ova dva dokumenta na osnovu priloga koje im do 15. oktobra trebaju dostaviti federalna ministarstva i federalne uprave. Vlada je za direktora Federalnog zavoda za agropedologiju privremeno, na period od 60 dana, imenovala Esada Bukala. U ovom će se periodu pokrenuti aktivnosti na provođenju procedure za postavljenje direktora ove institucije. Na isti privremeni period Vlada je za direktora Federalnog zavoda za poljoprivredu imenovala Zaima Elezovića. U tom periodu provest će se procedura za postavljenje direktora ove samostalne federalne uprave. Iz istih razloga na 60 dana je za privremenog direktora Federalnog mediteranskog zavoda imenovan Marko Ivanković. * * * Sjednica Vlade FBiH završena je u 14.00 sati.
|