Mostar, 01 septembar/rujan 2005.


122. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:

UTVRĐEN NACRT ZAKONA O FINANSIJSKO-INFORMATIČKOJ AGENCIJI

Na današnjoj sjednici u Mostaru, kojoj je predsjedavao dopremijer Gavrilo Grahovac, Vlada Federacije BiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o finansijsko-informatičkoj agenciji, kojim se osniva specijalizovana finansijska organizacija Federacije BiH (Agencija FIA), umjesto dosadašnje dvije (Agencija za finansijske, informatičke i posredničke usluge d.d. Sarajevo i Agencija za pružanje finansijskih, informatičkih i posredničkih usluga d.d. Mostar).

Prema Nacrtu zakona kojim se uređuje status i položaj Agencije na finansijsko-informatičkom tržištu, njen osnivač je Vlada FBiH a federalni ministar finansija propisuje koji će se finansijski podaci obavezno dostavljati Agenciji na obradu. Ova agencija, u stvari, ima ulogu servisera za brojne informatičko-finansijske poslove od posebne važnosti za Federaciju, a istovremeno je slobodna da, na tržišnim načelima, razvija ostale komercijalne poslove.

Ona bi za potrebe organa uprave i vlasti obavljala poslove prijema, obrade, kontrole i publikacije finansijskih izvještaja pravnih i fizičkih lica registriranih za obavljanje djelatnosti, prikupljala podatke o neizmirenim obavezama evidentiranim na računima poslovnih subjekata u bankama, kao i o bonitetu i solventnosti privrednih subjekata. Agencija će voditi centralni registar pravnih lica: godišnjih obračuna, zaloga pokretnih predmeta i prava, zatim druge evidencije i registre podataka za potrebe i po nalogu organa uprave i vlasti i drugih subjekata, odnosno registre propisane zakonom i voditi arhivsko- dokumentacioni centar koji obezbjeđuje brz pristup i pregled dokumentima.

Što se tiče komercijalnih djelatnosti Agencije, one se odnose na usluge u ime i za račun komercijalnih banaka, operativno vođenje drugih javnih i komercijalnih registara i druge djelatnosti propisane Zakonom i utvrđene Statutom Agencije.

Agencija preuzima svu imovinu, prava, obaveze, zaposlenike i upisane dionice iz agencija FIP i AFIP s danom stupanja na snagu ovog zakona. Vlada FBiH je obavezna da u roku od 30 dana od dana njegovog stupanja na snagu imenuje Nadzorni odbor Agencije, a direktor Agencije da u roku od 15 dana, od dana imenovanja, formira komisiju za primopredaju imovine od pređašnjih agencija.

UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I
DOPUNAMA ZAKONA O VRAĆANJU, DODJELI I PRODAJI STANOVA

Federalna vlada utvrdila je i u parlamentarnu proceduru po žurnom postupku uputila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o vraćanju, dodjeli i prodaji stanova. Odredba kojom se regulira da općina vrši dodjelu stanova osobama čije je pravo utvrđeno posebnim zakonom o restituciji, dopunjena je tako što je precizirano da se to prioritetno odnosi na bivše vlasnike stana – vakufa, legata i zadužbine u zamjenu za stan koji se proda po odredbama Zakona o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo.

Naime, Zakonom o prodaji stanova na kojima postoji stanarsko pravo propisano je kako pravo na kupovinu stana imaju i nositelji stanarskog prava na nacionaliziranim i konfiskovanim stanovima iz razloga njihove ravnopravnosti, odnosno sprječavanja diskriminiranja.

Kako su vakuf, legat i zadužbina jednostrana izjava volje vakifa, legatara i zadužbenika i kako poklonjena imovina nema titulara u smislu prometnika, takva imovina je van pravog prometa.

U ovako suprotstavljenim pozicijama jedino kompromisno rješenje, ponuđeno Prijedlogom zakona, jeste omogućavanje kupovine nositeljima stanarskog prava na stanovima u vlasništvu vakufa, legata i zadužbina stana bez obzira na status vlasništva na stanu. Istodobno, imovina vakufa, legata i zadužbine bila bi sačuvana fizičkom zamjenom, odnosno bilo bi omogućeno njeno korštenje na način koji nalažu vakif, legatar i zadužbenik.

ZAŠTITA PRENJA , ČVRSNICE I ČABULJE

U cilju za štite Prenja , Čvrsnice i Čabulje , te o čuvanja biljnog i životinjskog svijeta , brojnih spomenika prirode i prirodnih ljepota , kao i kulturno -povijesnog , geolo škog i hidrolo škog naslije đa , Federalna vlada danas je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Prijedlog odluke prema kojoj su ove planine teritorij posebnih obilje žja od zna čaja za FBiH . Kako stoji u obrazlo ženju Odluke , planinski masivi Prenja , Čvrsnice i Čabulje ubrajaju se u najinteresantnije i najzna čajnije planine Dinarida , ne samo po svojoj ljepoti , ve ć i po mnogim geolo škim , morfolo škim , biolo škim i drugim odlikama . Ovaj prostor posjeduje veliko znanstveno , kulturno -obrazovno , estetsko , pejza žno , turisti čko i drugo zna čenje , što je utjecalo i na re žim za štite koji kontinuirano traje od 1954. godine .

Ove planine stjeci šte su brojnih endemi čnih i rijetkih biljnih i životinjskih vrsta i sredi šte su za o čuvanje , formiranje i raseljavanje brojnih vrsta na Balkanskom poluotoku .

Radi velikog bogatstva flore i vegetacije visokih planina Hercegovine , Prenj , Čvrsnica i Čabulja poznate su po nazivu "Hercegova čko endemi čno razvojno sredi šte " koje je dio na še bogate prirodne ba štine koju treba poznavati i odgovono čuvati za naredne generacije .

Inače, ove planine uživaju tretman zaštite i u Prostornom planu BiH od 1981. do 2000. godine kao planirani Nacionalni park. Tim planom predviđeno je pod razne režime zaštite stavljanje 16 posto prostora nacionalnog (državnog) teritorija. Međutim, zbog rata taj cilj nije postignut.

Danas je, ujedno, utvrđen i Parlamentu FBiH upućen Prijedlog odluke o izradi prostornog plana teritorija posebnih obilježja od značaja za FBiH – Prenj, Čvrsnica i Čabulja – za razdoblje od 2005. do 2025. godine. Rok za izradu plana je 18 mjeseci, a nositelj priprema za to je Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša. Priprema i izrada prostornog plana odvijat će se u dvije faze. Radi stručnog praćenja, usmjeravanja i utvrđivanja koncepta prostornog plana, bit će utemeljen Savjet što će ga činiti predstavnici pet federalnih ministarstava, te stručnih, znanstvenih i drugih institucija, kao i predstavnici kantona, općina i kantonalnih zavoda.

PROGRAM UTROŠKA SREDSTAVA OD ČLANARINA U TURISTIČKIM ZAJEDNICAMA

Vlada je donijela Odluku kojom se utvrđuje Program utroška sredstava ostvarenih u drugom polugodištu 2004. godine po osnovu člana 15a. Uredbe o članarinama u turističkim zajednicama. Prema pomenutoj uredbi, Federalna i turističke zajednice kantona dužne su sredstva ostvarena od članarina rasporediti u omjeru 40 posto za unapređenje turizma i 20 posto namjenski za očuvanje, konzerviranje i obnavljanje kulturno-istorijskog i prirodnog naslijeđa.

Polazeći od toga, sredstva u iznosu od 595.278,72 KM koliko su ostvarile sve turističke zajednice u FBiH raspoređena su prema njihovom ostvarenju po kantonima: Kantonu Sarajevo 202.574,21 KM, Federaciji BiH 135.799 KM, Hercegovačko-neretvanskom kantonu 90.135,88 KM, Zeničko-dobojskom kantonu 54.441,98 KM,Tuzlanskom 48.200,20 KM, Srednjobosanskom 29.994,07 KM, Unsko-sanskom kantonu 24.674,95 KM, Kantonu deset 7.720,53 KM i Bosansko-podrinjskom kantonu 1.737,90 KM, dok Posavski i Zapadnohercegovački kanton nisu imali prihode po ovom osnovu. Sredstva će se koristiti prema Programu koji utvrđuje Vlada FBiH za sljedeću godinu, a na temelju prikuplenih sredstava iz prethodne godine.

DIO ZENIČKE VOJARNE TURSKOM BATALJONU EUFOR-a

Na prijedlog Federalnog ministarstva obrane, Vlada FBiH donijela je Odluku kojom na privremeno korištenje Zapovjedništvu EUFOR-ovog Turskog bataljona-sjever ustupa dio vojarne 7. muslimanske brigade u Zenici s pripadajućim zemljištem.

Riječ je o zemljištu površine 76.500 m 2 i 15 stambenih objekata od 6.056 m 2 koji se ustupaju bez naknade na razdoblje od 12 mjeseci. Pitanja koja se odnose na plaćanje naknada za komunalne usluge i održavanje infrastrukture (električna energija, voda, telefon i ostalo) bit će regulirana sporazumom između Federalnog ministarstva obrane i EUROR-a. Korisniku će objekat na upotrebu biti predan u roku od sedam dana od potpisivanje sporazuma.

PREDLOŽEN NAČIN PRIVATIZACIJE DRŽAVNOG KAPITALA
U SARAJEVSKOJ TVORNICI DALEKOVODNIH STUBOVA

Vlada je danas donijela Odluku kojom je određeno da se državni kapital u iznosu od 67 posto od ukupnog kapitala u poduzeću Energoinvest - Tvornica dalekovodnih stubova d.d. Sarajevo privatizira metodom neposredne pogodbe.

Postupak privatizacije provest će Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH.

Vlada se odlučila na ovaj korak nakon što su neuspjehom završila dva prethodno raspisana javna poziva za prikupljanje ponuda za prodaju državnog kapitala metodom javnog prikupljanja ponuda u velikoj privatizaciji (tenderom).

FEDERALNI PRORAČUN: ZA ŠEST MJESECI OSTVARENO 506 MILIJUNA KM

Ukupno ostvareni prihodi, primitci i financiranja federalnog proračuna za razdoblje siječanj-lipanj tekuće godine iznose 506.046.043,37 konvertibilnih maraka i bilježe ostvarenje od 50,03 posto u odnosu na ovogodišnji plan. U odnosu na isto razdoblje prošle godine, to je smanjenje od 12,93 posto uzrokovano primjenom Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjeli prihoda i Zakona o financiranju institucija BiH koji se primjenjuju od 1.siječnja. Prema ovim zakonskim odredbama, financiranje Federacije se vrši tako što se svi prihodi od neizravnih poreza prikupljeni na Depozitnom računu države raspoređuju entitetima, tek nakon što država izmiri obveze za inozemne kredite i odvoji dio sredstava za izvršenje svog proračuna.

Kako se napominje u danas usvojenom Izvješću o izvršenju Proračuna FBiH za razdoblje siječanj-lipanj 2005. godine, planirano je 49.000.000 KM kredita od međunarodnih financijskih institucija, ali do realizacije u prvom polugođu ove godine nije došlo.

U ukupnim prihodima porezni iznose 346.106.762,23 KM i 13 posto su manji u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Njihovu strukturu čine prihodi od neizravnih poreza (316.463.749,52 KM), porez na dobit (20.331,487,19 KM s porastom od 126,4 posto), ostali porezi (1.050.837,98 KM), akcize na domaće proizvode (666.748,87 KM) i uvozne pristojbe na međunarodnu trgovinu i transakcije (7.593.938,67 KM) Neporezni prihodi iznose 131,159.434,86 KM i bilježe smanjenje od 13,66 posto u odnosu prošlu godine. Na ovakav rezultat je u velikoj mjeri utjecalo smanjenje prihoda od privatizacije, koji bilježe pad od 97 posto u odnosu na isto razdoblje 2004. godine, smanjenje novčanih kazni za prekršaje koji pripadaju Federaciji, prihoda od davanja prava na eksploataciju prirodnih resursa, prihoda od sudskih taksi, te ostalih prihoda od imovine.

Ukupni rashodi na obračunskoj osnovi u izvještajnom razdoblju iznose 424.248.903.21 KM i pokazuju smanjenje od 25,01 posto u odnosu na prošlu godine, a u odnosu na Proračunom planirane ostvareni su s 41,94 posto, što je rezultat primjene novog sistema prikupljanja javnih prihoda. Naime, rashodi su niži od prošlogodišnjih zbog izuzeća potrebe financiranja vanjskog duga i institucija BiH od strane Federacije BiH. Rashodi na plaćenoj osnovi iznose 380.444.591,77 KM što čini 89,67 posto ukupnih rashoda, tako da je ostalo neizmirenih 43.804.311,44 KM obveza. No, u 2005. godini je izmireno oko 62 miliona KM prenesenih obveza iz 2004. godine, zbog čega se se i javlja razlika obračunato-plaćeno.

Tekući rashodi iznose 385.333.964,38 KM i pokazuju smanjenje od 19,56 posto u odnosu na isto razdoblje prethodne godine. Pri tome su plaće i naknade uposlenika smanjene za 28,06 posto, a bruto plaće korisnika za 27, 67 posto i naknade troškova uposlenika nza 29,27 posto. U ovom izvještajnom periodu plaće i naknade troškova zaposlenih su u odnosu na Proračun za 2005. godinu ostvarene sa indeksom od 43,7. Doprinosi poslodavca i ostali doprinosi ostvareni su u iznosu od 10.862.779,54 KM i bilježe smanjenje od 25,27 posto do kojeg je došlo zbog prelaska federalnih proračunskih korisnika (Carinska uprava, Federalna obavještajna služba i formiranje Zajedničke vojne komande) na državnu razinu.

Kako stoji na kraju Izvješća što ga je danas usvojila Federalna vlada, u prvih šest ovogodišnjih mjeseci proračun FBiH iskazao je suficit od 81.797.140,16 KM.

SUGLASNOST NA POTPISIVANJE MEĐUENTITETSKOG SPORAZUMA
O PRIJENOSU NADLEŽNOSTI U OBLASTI OBRANE NA DRŽAVU BiH

Vlada Federacije BiH danas je dala suglasnost na pospisivanje Sporazuma između Federacije Bosne i Hercegovine i Republike Srpske o prijenosu nadležnosti u oblasti obrane na državu Bosnu i Hercegovinu.

Prema Sporazumu, FBiH i RS su suglasne kako će, temeljem članka III.(5)(a) Ustava Bosne i Hercegovine, sve nadležnosti entiteta u oblasti obrane prenijeti na institucije Bosne i Hercegovine. Ujedno, potpisnice priznaju kako će sve nadležnosti koje entiteti temeljem ovog sporazuma prenesu u potpunosti i isključivo vršiti institucije Bosne i Hercegovine.

Ovim sporazumom Federacija BiH i Republika Srpska priznaju potrebu za uspostavom jedinstvenog obrambenog sustava Bosne i Hercegovine sa jednim, jasno definiranim i učinkovitim lancem zapovijedanja i kontrole nad Oružanim snagama Bosne i Hercegovine.

Potpisnice imaju na umu kako su vanjska sigurnosna i obrambena politika Bosne i Hercegovine usmjerene k integraciji Bosne i Hercegovine u euro-atlanske organizacije, te priznaju kako sadašnja struktura Oružanih snaga Bosne i Hercegovine predstavlja prepreku članstvu Bosne i Hercegovine u NATO-u.

O REZULTATIMA NA POVRATKU IZBJEGLICA I RASELJENIH SVOJIM DOMOVIMA

Vlada je razmatrala i prihvatila Izvještaj o radu Federalnog ministarstva raseljenih osoba i izbjeglica za prvo polugodište ove godine, koji predstavlja sublimirani izvještaj sa podacima o utrošku sredstava u ovom periodu, pregledom dodjele proljetne sjetve i sadnje, provođenju procesa reregistracije, carinskim olakšicama i pregledom projekata po kantonima i oblastima.

U Izvještaju se ističe da je sa krajem juna ove godine u Bosni i Hercegovini registrirano 273.364 izbjegla i raseljena lica, od čega u Federaciji BiH 97.478 osoba. Od Dejtona do kraja juna ove godine vratilo se u Bosnu i Hercegovinu 1.011.911 osoba, od čega u Federaciju BiH 736.396 lica. Od 211.808 zahtjeva za povrat imovne na nivou Bosne i Hercegovine, u posjed je vraćeno 197.044 vlasnika imovine, što u Federaciji BiH procentualno iznosi 92,76 posto.

U Izvještaju se naglašava da je glavni limitirajući faktor uspješnijeg povratka, za koji je povećan interes, nedostatak finansijskih sredstava za podršku ovom procesu kroz rekonstrukciju i održivi povratak. Vlada Federacije je u kontinuitetu izdvajala budžetska sredstva za podršku povratku, bilo u vidu donacija građevinskog materijala ili putem pomoći u podršci održivom povratku. Za ovu godinu u ove svrhe je planirano 20.390.000 KM budžetskih sredstava koja su prema Izvještaju utrošena u skladu sa Planom i Programom.

Za rekonstrukciju individualnih stambenih objekata dodjelom gra đ evinskog materijala odobreno je č etiri miliona KM , za rekonstrukciju i obnovu stambenih jedinica zajedni č kog tipa stanovanja 1,7 miliona KM , za rekonstrukciju individualnih stambenih jedinica po sistemu “ klju č u ruke ” jedan milion KM i za implementiranje zajedni č kih projekata sa vladinim i nevladinim sektorom po odlukama Federalnog ministarstva 1,4 miliona KM .

U izvje š tajnom periodu realizirani su projekti odr ž ivog povratka u vrijednosti od 1.089.872,42 KM , a odnose se na obnovu infrastrukturnih , vjerskih , dru š tvenih i zajedni č kih privrednih objekata , proljetnu sadnju i dodjelu mineralnih đ ubriva i dodjelu poljoprivredne mehanizacije . U toku je implementacija Programa podsticajnih mjera za zapo š ljavanje u poljoprivredi na kreditnoj osnovi u iznosu od 3, 68 miliona , a koji resorno ministarstvo realizira zajedno sa Federalnim ministarstvom poljoprivrede , vodprivrede i š umarstva i Federalnim zavodom za zapo š ljavanje .

USVOJENO ZAKLJUČNO IZVJEŠĆE O REKONSTRUKCIJI LUČKOG MOSTA

Federalna vlada je danas usvojila Zaključno izvješće o rekonstrukciji Lučkog mosta u Mostaru. Ujedno, Vlada je zadužila Federalno ministarstvo financija i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da nakon uvida u namjensko trošnje sredstava, provedu nužne aktivnosti za prijenos investicije na upravljanje i održavanje gradu Mostaru.

O ZDRAVSTVENOM STANJU STANOVNIŠTVA

Stopa nataliteta u Federaciji BiH je niska i u stalnom je padu od 1996. godine, da bi lani iznosila 9,4 promila. S druge strane, stopa smrtnosti je 7,5 promila i posljednih godina bilježi lagani rast, dok je smrtnost dojenčadi niska (osam promila). Zbog svega ovoga prirodni priraštaj je svega 1,9 promila, što se ocjenjuje izrazito nepovoljnim. Priraštaj u Posavskom, Bosansko-podrinjskom i Kantonu broj 10 ima čak negativnu vrijednost.

Ovo su pokazatelji iz danas usvojenog Izvješća o zdravstvenom stanju pučanstva i zdravstvenoj zaštiti u FBiH za 2004. godinu, što ga je za Vladu FBiH priredio Federalni zavod za zdravstvo.

Posmatrano po oboljenjima, vodeći uzroci smrti u 2004. godini bili su kardiomiopatija (10,7 posto), akutni infarkt (8,5 posto), srčani zastoj (8,3 posto), moždani udar (8,1 posto), te maligne neoplazme bronha i pluća (4,6 posto). Muškarci su najčešće umirali od akutnog infarkta (10,2 posto), a žene od kardiomiopatije (12,5 posto).

U 59 posto slučajeva smrti od malignih oboljenja u pitanju su muškarci, a najčešće se radi o neoplazmama bronha i pluća. Kod žena je, po smrtnosti od malignih neoplazmi, na prvom mjestu (13,2 posto) oboljenje dojke. Prema statistikama, lani su na 10.000 građana Federacije BiH obolijevala 7.733, i to najčešće, u 28,4 posto slučajeva, od akutnih infekcija gornjih disajnih puteva.

Kada su u pitanju nezarazna oboljenja, na prvom mjestu su kardiovaskularna. Unutar njih dominira visoki krvni tlak, od kojeg pati 41 posto odraslih građana FBiH. Ovaj postotak raste s godinama starosti, te se, u dobi od 55 do 64 godine, penje na 70 posto.

U 2004. godini zablježena je stopa od 208 oboljelih od mentalnih i poremećaja ponašanja na 10.000 stanovnika, što je u granicama iz prethodne godine. Najčešće je riječ o neurotskim, somatskim i poremećajima u svezi stresa (46,5 posto), te poremećajima raspoloženja (18,8 posto).

U ukupnom broju svih oboljenja, povrede i trovanja sudjeluju s 3,6 posto, a najčešće do povrjeđivanja (u 30,3 posto slučajeva) dolazi u kući. Slijede povrede u sportu (11,9 posto) i na radnom mjestu (8,3 posto). Najmanje povreda (2,5 posto) bilo je u dječijim vrtićima.

Lani su registrirana 37.603 slučaja zaraznih bolesti koje podliježu obvezi prijavljivanja. To je, prije svega zahvaljujući manjem broju oboljelih od gripe, 14.312 oboljelih manje nego u 2003. godini.

Od 1991. do 2004. godine u Federaciji BiH je registrirano 59 HIV pozitivnih osoba, od kojih 43 s razvijenim AIDS-om. Od ukupnog broja pozitivnih, u 83 posto slučaja riječ je o muškarcima. Najčešći način zaražavanja su heteroseksualni kontakt (42 posto) i intravensko korištenje droga (29 posto). Najviše zaraženih je u dobi od 25 do 29 godina, ali i onih od 40 do 44 godine starosti. Od 59 registriranih, umrla su njih 32.

Istraživanja o utjecaju načina ishrane na zdravlje pokazala su kako 67,7 posto odraslih žitelja Federacije BiH uopće ne jede žitarice. Njih 34,6 posto tri do pet puta tjedno jede rcveno meso, svježe voće je na svakodnevnom jelovniku samo 27,2 posto odrasle populacije, a povrće konzumira njih 21,4 posto.

Rezultati istraživanja po zdravlje rizičnih faktora pokazuju kako 37 posto punoljetnih građana puši. Pokazalo se, također, kako je 20,8 posto učenika u dobi od 11 do 13 godina probalo duhanski dim, a dva posto ove djece to trenutno radi.

Alkohol konzumira 29 posto odraslog stanovništva. No, opada broj oboljelih od mentalnih poremećaja uzrokovanih alkoholom - s 2.252 u 2003. na 2.134 u 2004. godini.

Također je u padu i broj oboljelih od mentalnih i poremećaja ponašanja izazvanih uporabom narkotika – s 1.422 na 1.372.

Tijekom 2004. godine o zdravlju građana Federacije BiH skrbila su 23.952 uposlenika u zdravstvu, među kojima su dvije trećine zdravstveni djelatnici. U odnosu na 2003. godinu, broj administrativno-tehničkog osoblja povećan je 14,2 posto.

Lani je za 3,8 posto povećan broj punktova (bilo ih je 894) i zdravstvenih djelatnika u primarnoj zdravstvenoj zaštiti. Prosječna udaljenost od najbliže ambulante je kod 54 posto stanovnika manja od 1.500 metara, dok 22 posto pacijenata do prve ambulante mora prijeći više od pet kilometara.

Inače, danas razmatrano Izvješće, zajedno s Obračunom sredstava u zdravstvu, prihvaćenim na prošloj sjednici, Vlada FBiH uputit će Federalnom parlamentu.

DOPUNSKI IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI PROJEKTA
“UPRAVLJANJE ČVRSTIM OTPADOM“

Vlada je nakon razmatranja prihvatila Dopunski izvještaj Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša o realizaciji projekta “Upravljanje čvrstim otpadom “ u kojem se ukazuje na teškoće u implementaciji ovog projekta.

Projekat finansira Svjetska banka IDA kreditom vrijednim ukupno 18,18 miliona eura, od kojih 12,1 miliona otpada na Federaciju BiH.

Vlada FBiH je potpisala supsidijarne kreditne sporazume sa odgovarajućim komunalnim preduzećima o implementaciji ovog Projekta koji treba da se okonča početkom 2008. godine.

U danas razmatranom Dopunskom izvještaju ukazuje se na nedostatak zakonodavstva u oblasti upravljanja otpadom, na otpor javnosti u pogledu odabira odgovarajućih lokacija za ove svrhe, nepripremljenost regija za prihvatanje kreditnog zaduženja, te teškoće u metodologiji implementacije u regijama, jer se radi uglavnom o novoformiranim preduzećima.

Vlada FBiH se prema Kreditnom sporazumom obavezala da će ova projekat sufinansirati sa ukupno dva miliona eura, od čega je do sada uplaćeno oko 881.978 eura.

U Izvještaju se, također, ističe da je firma PRICEWATERHOUSE COOPERS iz Makedonije, koja je obavila reviziju Projekta za prošlu godinu, dala pozitivnu ocjenu o njegovoj implementaciji.

SAGLASNOST NA STATUT AGENCIJE ZA NADZOR OSIGURANJA FBiH

Vlada je donijela Odluku kojom je dala saglasnost na Statut Agencije za nadzor osiguranja Federacije BiH, a koji donosi Stručni savjet ove agencije.

Ovim dokumentom uređeni su status, naziv, sjedište, zadaci i poslovi, prihod, upravljanje, rukovođenje i način poslovanja ove agencije koja je osnovana Zakonom o društvima za osiguranje u privatnom osiguranju, zatim nadležnost i način rada Stručnog savjeta i drugih tijela, zastupanje i predstavljanje, opći akti, javnost rada, poslovna tajna i druga pitanja od značaja za rad Agencije za nadzor.

KADROVSKA PITANJA

Na današnjoj sjednici Vlada je donijela Zaključak kojim je zadužila Stručnu službu Vlade FBiH da, u njeno ime, provede postupak predviđen za nominiranje i imenovanje na poziciju jednog člana Upravnog odbora Agencije za unapređenje inostranih investicija (FIPA). Istovremeno, Vlada je donijela i Odluku o kriterijumima za njegov izbor i zadužila sekretara Vlade da imenuje Komisiju za izbor koja je dužna provesti proceduru predviđenu za oglašavanje, provjeru, vrednovanje kandidata prijavljenih za upražnjenu poziciju i predlaganje liste uspješnih kandidata u skladu sa Zakonom o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima.

Budući da Upravnom odboru, direktoru i zamjeniku direktora Agencije za bankarstvo FBiH koje imenuje Parlament FBiH, uskoro ističe mandat, Vlada je danas donijela Rješenje o formiranju Komisije za izbor kandidata za imenovanja na ove funkcije koja će provesti proceduru po prijavama podnesenim u propisanom roku, u skladu sa odredbama Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima.

Dr. Hazima Hrvatovića je Vlada danas imenovala za direktora Federalnog zavoda za geologiju, na period od 60 dana. Ujedno je zadužena Stručna služba Vlade FBiH da u tom roku pokrene aktivnosti za provođenje procedure postavljanja direktora ovog zavoda u skladu sa Zakonom o državnoj službi u FBiH.

FINANSIJSKE ODLUKE

Vlada je donijela Odluku kojom je, prema ranije donesenom Zaključku, odobrila izdvajanje od 20.000 KM za uplatu provizije Mitshubishi banci po Projektu Škole 2001-2002. Ova sredstva bit će isplaćena sa pozicije “Učešće Vlade FBiH u projektima koje finansira međunarodna zajednica”.

SUGLASNOST NA SPORAZUM S VLADOM SARAJEVSKOG KANTONA

Federalna vlada donijela je Odluku kojom daje suglasnost na Sporazum o sudjelovanju u financiranju i obavljanju poslova eksproprijacije za izgradnju Sarajevske obilaznice između Vlade FBiH - Federalnog ministarstva prometa i komunikacija i Vlade Kantona Sarajevo.

Vlada FBiH će, sukladno Sporazumu, financirati i obavljati eksproprijaciju za dio autoceste - obilaznice na dionici Jošanica – Butila – Vlakovo (dio koridora 5c) u dužini 7,9 kilometara i za spojnu cestu Vlakovo – Blažuj – Mostarsko raskrižje (1,73 kilometra).

* * *

Sjednica Vlade Federacije BiH završena je u 15.00 sati.