131. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O PREMJERU I KATASTRU NEKRETNINA
Na današnjoj sjednici u Mostaru Vlada Federacije BiH je utvrdila i u parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o premjeru i katastru nekretnina, čije donošenje je sastavni dio uređivanja oblasti imovinskog prava i promjena u vlasničkim odnosima. Njegovo donošenje je rezultat potrebe usklađivanja postojećih rješenja o pravu vlasništva sa Zakonom o zemljišnim knjigama u Federaciji, Zakonom o vlasničko-pravnim odnosima i Međunarodnom konvencijom o zaštiti ljudskih prava. Posebno se to odnosi na rješenja Zakona o zemljišnim knjigama u FBiH kojima su definirane odgovornosti osnovnih sudova nadležnih za vođenje zemljišnih knjiga i općinskih službi za upravu nadležnih za geodetske i imovinsko-pravne poslove, kao i status Federalne uprave za ove poslove.
Novopredložena rješenja u Nacrtu zakona o premjeru i katastru nekretnina imaju za cilj jačanje pravne sigurnosti na nekretninama, za koju katastar i gruntovnica zajedno pružaju sve neophodne informacije, pa je njihova kompatibilnost i razmjena podataka temelj bezbjednog sistema vlasništva i osnovni preduslov za povrat imovine licima kojima je oduzeta.
Jedna od novina odnosi se na uspostavu standardiziranog i jedinstvenog katastarskog sustava od federalnog do općinskog nivoa.
Kako bi građanima i institucijama države trajno i efikasno bili na raspolaganju aktuelni podaci o nekretninama, predviđeno je uvođenje novih tehnologija za efektivnije i brže provođenje katastraskog premjera, kao i za upravljanje podacima i njihovim prikazom u svrhu izrade i održavanja geodetskog informacijskog sustava - GIS, GPS - mjerenja, digitalnih geodetskih instrumenata i slično.
Uvažavajući potrebu smanjenja administracije, ovim zakonom, kojim se ujedno vrši i harmoniziranje regulative sa drugim entitetom, nadležnost države u području geodetske djelatnosti se ograničava samo na njene osnovne zadatke i saradnju sa privatnim sektorom, što treba da obezbijedi funkcionalnost, efikasnost i sigurnost službene geodezije. U tom kontekstu treba posmatrati i novouvedeni institut “ovlaštenog geodete” kojemu su povjereni terenski poslovi službene geodezije, koje po važećem zakonu obavljaju općinske službe za upravu nadležne za geodetske poslove. Na ovaj način rasterećuje se državni budžet jer troškove katastarskog premjera snose vlasnici nekretnina, smanjuje administracija i omogućuje kontinuirano aktueliziranje podataka katastra.
PODRŠKA AMANDMANIMA NA PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PRIVATIZACIJI PREDUZEĆA
Vlada je razmatrala i, na istovjetan način kako je to učinio Predstavnički dom Parlamenta FBiH, podržala prijedloge amandmana koje su na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća podnijeli klubovi poslanika SBiH i SDA, te poslanik Husein Nanić.
Cilj predloženih amandmana je da se preciziraju obaveze i nadležnosti u izradi metodologije, programa privatizacije i početnog bilansa preduzeća koja se privatiziraju, da se obavežu vlade da na prijedlog nadležnih agencija za privatizaciju prethodno odlučuju o prodaji preostalog državnog kapitala, dionica i udjela u većinski privatizovanim preduzećima putem berze (tzv. paket dionica), kao i da o pravilima za promjenu strukture kapitala po osnovu zajedničkog ulaganja odlučuje Vlada Federacije.
NEPRIHVATLJIVI AMANDMANI NA PRIJEDLOG ZAKONA O PRIVREDNIM KOMORAMA FBiH
Polazeći od mišljenja Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije, Vlada nije prihvatila amandmane koje je delegat u Domu naroda Parlamenta FBiH Slavko Matić predložio na Prijedlog zakona o privrednim komorama FBiH. Prema obrazloženju, prihvatanje ovih amandmana značilo bi vraćanje komorskog sistema na period prije 2004. godine kada je na traženje “Buldožer komisije” ukinuto obavezno članstvo u privrednim komorama. Pored toga, cijeni se da je racionalnije uspostavljanje regionalnih privrednih komora, nego ostavljanje kantonalnih privednih komora kako je predloženo ovim amandmanima.
IZRADA PROSTORNOG PLANA ZA IGMAN, BJELAŠNICU, TRESKAVICU I KANJON RAKITNICE ZA RAZDOBLJE OD 2005. DO 2025. GODINE
Sukladno danas donesenoj Odluci Federalne vlade, pristupit će se izradi Prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH – Igman, Bjelašnica, Treskavica i kanjoj Rakitnice (Visočica). Vlada se, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša, na ovakav korak odlučila kako bi ovo područje iznimne prirodne, ambijentalne i druge vrijednosti, narušene ratnim djejstvima i neplanskim korištenjem, adekvatno zaštitila i uredila te mu, kroz plansko upravljanje, omogućila daljnji razvitak.
Prostorni plan, koji se odnosi na razdoblje od 2005. do 2025. godine, potpuno je sukladan Zakonu o prostornom uređenju i Uredbi o jedinstvenoj metodologiji za izradu dokumenata prostornog uređenja. Ovaj posao treba biti okončan u roku od dvije godine, a nositelj pripreme - Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okoliša – utemeljit će i Vijeće Plana koje će sa stručne strane pratiti izradu ovog dokumenta. Ovo ministarstvo je za nositelja izrade Plana odredilo Zavod za planiranje razvitka Sarajevskog kantona.
Sredstva za pripremu i izradu Prostornog plana sukcesivno će se osiguravati iz federalnog proračuna.
FINANSIJSKA POTPORA FEDERALNOJ KOMISIJI ZA NESTALE OSOBE
Odlukom koju je danas donijela Fedrealna vlada odobreno je 170.000 KM iz Tekuće rezerve Budžeta za ovu godinu Federalnoj komisiji za nestale osobe, na ime nedostajućih sredstava za njene aktivnosti tokom ove godine. Od ovih sredstava, 150.000 KM se odnosi na troškove ukopa ekshumiranih osoba, a ostatak za usluge prijevoza i goriva.
O FINANSIRANJU REGIONALNOG PROJEKTA ŽELJEZNICA
Uz Informaciju o finansiranju Regionalnog projekta željeznica iz kredita Evropske banke za obnovu i razvoj Vlada je odobrila ugovore BiH sa ovom finansijskom institucijom koji se odnose na zajam i podršku zajma za modernizaciju željezničke infrastrukture u BiH.
Vlada je odobrila i supsidijarne ugovore o zajmu između BiH i Federacije BiH i između FBiH i Željeznica FBiH, te Projektni ugovor između Evropske banke za obnovu i razvoj i Bosanskohercegovačke željezničke javne korporacije i željeznica FBiH i RS. Visina kredita za ovaj projekat iznosi do 70 miliona eura od čega se 42 miliona eura odnosi na Federaciju BiH. Rok otplate kredita je 12 godina uz grejs period od četiri godine i EURIBOR kamatu. Otplata glavnice počinje 30. januara 2010. godine, a završava 30. jula 2021. godine. Isplate će se vršiti u polugodišnjim obrocima koji za FBiH iznose po 1,75 miliona eura.
Ovim će se sredstvima finansirati remont pruge i objekata na dionici Konjic-Mostar i Mostar-Čapljina, obnova stanične i pružne signalizacije na odabranim stanicama i prioritetnim dionicama u FBiH. Planirane su i obnove elektrovučnih stanica i kontaktne mreže i telekomunikacijskih uređaja u Federaciji BiH.
Vlada je dala saglasnost za prihvatanje Amandmana I Koncesionog kreditnog sporazuma između FBiH i Republike Portugal za finansiranje i modernizaciju željezničkog voznog parka Željeznica FBiH koji je potpisan 19. maja 2004. godine. Amandman je uveden zbog prolongiranja početka primjene Sporazuma za godinu za koji je period odloženo i plaćanje kamata i vraćanje kredita. Utvrđeno je godišnje plaćanje obaveza po ovom kreditu u 13 jednakih rata sa dospijećem prve rate za kamatu 21. marta 2006., a za glavnicu 21.3.2021. godine.
Visina kredita, kojeg će uz garanciju Vlade FBiH otplaćivati Željeznice FBiH, je 32 miliona eura od kojih će se 85 posto iskoristiti za kupovinu novih teretnih vagona u Portugalu po najnovijim željezničkim standardima, a ostatak za popravak postojećih teretnih vagona Željeznica FBiH. Kredit je na 29 godina sa grejs periodom od 13 godina i godišnjom kamatom od 3,12 posto. Krajnji rok realizacije projekta je od 2004. do 2008. godine.
FEDERALNI PRORAČUN: ZA DEVET MJESECI 790 MILIJUNA KM
U prvih devet mjeseci 2005. godine ukupni prihodi, primitci i financiranje federalnog proračuna iznosili su 789.338.729,42 konvertibilne marke, čime je sa 78 posto izvršen ovogodišnji plan. Uz ovaj podatak, u danas usvojenom Izvješću o izvršenju proračuna FBiH za razdoblje siječanj-rujan 2005. godine, navedeno je kako je taj iznos 8,8 posto manji nego lanjski, što je posljedica primjene Zakona o uplatama na Jedinstveni račun i raspodjele prihoda na temelju Zakona o financiranju institucija BiH.
Devetomjesečnom rezultatu najviše je doprinijelo 578.923 KM poreznih prihoda, te 156.320 neporeznih. Inače, neporezni prihodi su 45,3 posto veći nego u istom razdoblju 2004. godine. Treba napomenuti kako je ovogodišnjim proračunom planirano i 49 milijuna KM kredita od međunarodnih financijskih instituacija, koji nisu realizirani do konca rujna.
Ukupni rashodi na obračunskoj osonovi iznose 622.932.815,58 KM i 20,7 posto su manji nego lani. Podmireno je 98,09 ovih rashoda, odnosno ostalo je neizmireno 11.902.136,14 KM. U ovoj godini je izmireno 90 milijuna KM obveza prenijetih iz 2004., što ukazuje na potrebu da ovogodišnji proračunski prihodi budu veći od planiranih upravo za taj iznos. No, ocijenjeno je u Izvješću, zabilježeni trend prikupljanja prihoda pokazuje da je to ostvarljivo.
INFORMACIJA O JAVNIM PRIHODIMA ZA DEVET MJESECI
Ostvarenih 3.256.828.101 konvertibilnu marku javnih prihoda u FBiH za devet ovogodišnjih mjeseci pet posto je bolji rezultat od onog iz istog prošlogodišnjeg razdoblja, pokazatelj je iz danas usvojene Informacije o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima za razdoblje siječanj-rujan 2005. godine. Pri tome su izvorni prihodi Federacije BiH od 784.013.645 KM za oko tri milijuna KM veći od lanjskih.
Dok su, s jedne strane, prihodi od neizravnih poreza koji pripadaju FBiH 13 posto manji nego lani, s druge strane su povećani prihodi od poreza na dobit za 92 posto, a neporezni prihodi 66 posto.
Ukupno uzevši, prihodi kantona i općina od 1,3 milijarde KM do konca rujna ove godine su devet posto veći od prošlogodišnjih. Najviše je ostvareno u Sarajevskom kantonu (470 milijuna KM), a slijede Tuzlansko-podrinjski (217 milijuna KM), Zeničko-dobojski (170 milijuna KM), Hercegovačko-neretvanski (127 milijuna KM), Unsko-sanski (117 milijuna KM), Srednjebosanski (89 milijuna KM), Zapadnohercegovački (47 milijuna KM), Kanton 10 (24 milijuna KM), Posavski (22 milijuna KM), te Bosansko-podrinjski kanton (18 milijuna KM).
Od januara do rujna ove godine zdravstvenog osiguranja je, na ime doprinosa, doznačeno 440.469.567 KM, zavodima za zapošljavanje 58.513.010 KM, a Federalnom zavodu mirovinskog i invalidskog osiguranja 609.324.227 KM.
SUGLASNOST ZA UTEMELJENJE FONDA ZA REVITALIZACIJU PODUZEĆA
Vlada Federacije BiH ovlastila je danas federelnog premijera Ahmeta Hadžipašića na potpisivanje Izjave kojom Vijeće ministara BiH i entitetske vlade izražavaju spremnost za utemeljenje donatorskog Fonda za revitalizaciju sektora poduzeća u Bosni i Hercegovini.
Cilj projekta je poticanje smanjenja siromaštva u BiH tako što će pomoći transformiranje bh. ekonomije. To će se postizati financiranjem programa tehničke pomoći usmjerene na uneprjeđenje uvjeta za rast, investicije i zapošljavanje, na ohrabrivanje razvitka postojećih i novih poduzeća, te povećanje njihove konkurentnosi.
Riječ je o fondu iza kojeg stoje Ured za međunarodni razvitak Vlade Velike Britanije, Švedska međunarodna razvojna agencija i Veleposlanstvo Kraljevine Nizozemske, koje razmatraju odobrenje ukupno 15 milijuna eura za financiranje programa tehničke pomoći u sljedeće tri godine.
IMENOVAN FEDERALNI ČLAN STOŽERA ZA SUZBIJANJE PTIČIJE GRIPE
Na traženje Vijeća ministara BiH, Vlada Federacije BiH danas je imenovala svog predstavnika u Stožeru za praćenje i suzbijanje eventualne pojave ptičije gripe. Na ovu dužnost je imenovan federalni ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva Marinko Božić.
* * * Sjednica Vlade FBiH završena je u 12.00 sati. |