UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O PLANIRANJU Potreba za donošenjem Zakona o planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH koji je Vlada FBiH, na današnjoj sjednici u Sarajevu, utvrdila u formi Prijedloga, uslijedila je nakon što je Ustavni sud Federacije BiH ustanovio da federalni Zakon o prostornom uređenju nije u saglasnosti sa Ustavom Federacije BiH. Kako je Parlamentu FBiH ostavljena mogućnost da u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja presude u “Službenim novinama FBiH” (sredinom februara ove godine), izvrši ovo usaglašavanje, Vlada je pripremila i u parlamentarnu proceduru po hitnom postupku uputila, pod novim imenom, Prijedlog zakona o planiranju i korištenju zemljišta na razini Federacije BiH, po čijem bi usvajanju prestali da važe zakoni o prostornom uređenju i o građenju. Ovim zakonom se, sukladno ustavnim ovlaštenjima Federacije, uređuje planiranje korištenja zemljišta na razini Federacije BiH kroz izradu i donošenje planskih dokumenata i njihovo provođenje, vrste i sadržaj planskih dokumenata, korištenje zemljišta na razini Federacije, nadzor nad provođenjem planskih dokumenata od značaja za Federaciju i nadzor nad provođenjem Zakona, te kazne za pravna i fizička lica u slučaju nepoštivanja zakonskih odredbi. Osnovno opredjeljenje kod njegovog koncipiranja jeste da se njime urede samo osnove planskog gospodarenja i način upravljanja, odnosno korišćenja zemljišta (prostora) Federacije BiH, što je u isključivoj nadležnosti Federacije BiH, dok bi sva druga pitanja iz oblasti prostornog uređenja i građenja uređivali kantoni, sukladno svojim ustavnim ovlastima. Definirano je da planiranje u Federaciji BiH osiguravaju Parlament i Vlada FBiH, zakonodavna i izvršna tijela kantona i službe za upravu jedinica lokalne samouprave donošenjem planskih i drugih dokumenata, kao i propisa utvrđenih ovim zakonom. Planskim dokumentima, kojima se uređuju politika, zadaci i mjere uređenja prostora, korištenje i namjena zemljišta, te mjere i smjernice za zaštitu prostora, prema Prijedlogu zakona, smatraju se prostorni planovi Federacije, kantona, područja posebnih obilježja, dvaju ili više kantona, gradova i općine, zatim urbanistički plan i detaljni planski dokumenti (regulacioni planovi i urbanistički projekti). Prostorni plan Federacije izrađuje se na osnovu Prostorne osnove Federacije koja sadrži snimak i ocjenu postojećeg stanja u prostoru od značaja za Federaciju, kao i osnovne smjernice planiranog prostornog razvoja. Oba dokumenta donosi Parlament na prijedlog Vlade, s tim što se Prostorni plan donosi za period od dvadeset godina. Na osnovu Izvještaja o četverogodišnjem provođenju Prostornog plana, priprema se Program mjera prostornog uređenja Federacije za naredni četverogodišnji period, koji također donosi Parlament FBiH. Prijedlogom zakona također su regulisani nosioci izrade planskih dokumenata, njihove obveze, te način i postupak izrade planskih dokumenata. Što se tiče korištenja zemljišta građenjem na nivou Federacije, odredbe Prijedloga zakona odnose se samo na izgradnju gra đevina i zahvate koji se odvijaju na teritoriju dva ili vi še kantona , koji su od zna čaja za Federaciju na prostorima i podru čjima od zna čaja za Federaciju i one na me đudr žavnoj granici , zatim na izgradnju slobodnih zona , izgradnju gra đevina i vr šenje djelatnosti i zahvata koji mogu u znatnoj mjeri uticati na okoli š, život i zdravlje ljudi Federacije i šire i radove na objektima i podru čjima spomenika kulturno -istorijskog ili prirodnog naslije đa koje kao nacionalne spomenike utvrdi Komisija za o čuvanje nacionalnih spomenika i koji su na privremenoj listi nacionalnih spomenika . Odobrenje za gra đenje pomenutih gra đevina izdaje Federalno ministarstvo prostornog ure đenja i okoli ša , na zahtjev lica na čije ime glasi urbanisti čka saglasnost . SAGLASNOST ZA RAD U FBiH STRANIM NEVLADINIM ORGANIZACIJAMA Vlada je donijela odluke o davanju saglasnosti za dvije strane nevladine organizacije u Federaciji BiH. U prvom slučaju riječ je o organizaciji “Spirit of Soccer” St. Alban’s House iz Londona (Engleska), sa sjedištem njenog ureda u Sarajevu. Predmet njenog djelovanja je obrazovanje o rizicima od mina i pružanje svih vidova pomoći u cilju educiranja mladih o opasnostima od mina kroz sportske aktivnosti. Druga organizacija je “Bridging Boundaries International” iz Cloucestera (Virginia, SAD) koja će imati sjedište u Mostaru, a bavit će se afirmacijom rada u multikulturalnoj sredini, njegovanjem religijske tolerancije uz pomaganje djeci da zajednički poboljšaju svoj svijet. Radom sa ljudima različitog etničkog, religijskog i ekonomsko-socijalnog porijekla kroz jednogodišnje programe će se nastojati afirmirati duh tolerancije, nenasilno rješavanje sukoba, te promoviranje i širenje rada postojećeg Vijeća studenata organizacije BBI iz Ruchmonda i Mostara. O IMPLEMENTIRANJU PRORAČUNSKIH SREDSTAVA Vlada FBiH razmatrala je i usvojila Izvješće o implementaciji sredstava odobrenih iz proračuna FBiH za 2004. godinu za rekonstrukciju i investicijsko održavanje regionalnih cesta. Riječ je o ukupno odobrenih 5.950.000 konvertibilnih maraka namijenjenih za osam regionalnih pravaca: Ponikve – Šimin potok, Dobretići – Jajce, Čepikuće – Trebinje – Ravno, Jablanica – Posušje, Jablanica – Blidinje, Čatići – Haljinići, Mokronoge – Prozor, Prolog – Vrganj i Žepa – Han-Pijesak. U Izvješću što su ga, na temelju dokumentacije i uvida u stanje na terenu, sačinili predstavnici Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, navodi se kako je ukupna cijena ugovorenih radova 9.232.916.,33 KM, a do sada je realizirano 5.434.961,71 KM. Federalna vlada je, nakon razmatranja Izvješća, zaključila kako, izuzev Zeničko-dobojskog i Hercegovačko-neretvanskog kantona, niti jedan drugi kanton nije zatražio prethodnu suglasnost za zaključivanje ugovora s odabranim izvođačima radova, a izvješća o implementiranju i napredovanju radova su bila neredovna ili uopće nisu dostavljana. Na temelju dokumentacije zaključuje se kako su, uz manja odstupanja, svi ugovori o izvršenju radova i nadzoru, suglasni odredbama Uredbe o postupku nabavke roba, vršenju usloga i ustupanju radova. Bez provedbe procedure javne nabavke, a prema Odluci Vlade FBiH, dodijeljen je jedino ugovor za rekonstrulciju ceste Han-Pijesak – Žepa. Opća je ocjena kako implementiranje odobrenih sredstava na većini dionica kasni, što je posljedica složene procedure ustupanja radova, kasnog ugovaranja i loših vremenskih uvjeta. Očekuje se kako će svi ugovoreni radovi biti okončani do konca lipnja 2005. godine. Jedino je neizvjesno kada će biti implementirana sredstva za dionicu Prolog – Vrganj, budući je procedura ugovaranja u tijeku. Vlada je zaključila kako, po okončanju radova na svim dionicama, implementator treba utemeljiti povjerenstvo (u kojem će biti i predstavnik Federalnog ministarstva prometa i komunikacija) za prijem i pregled izvedenih radova. Nadležno federalno ministarstvo će, također, zadužiti kompetentne osobe za izravno praćenje radova. Sukladno ranijoj Odluci Federalne vlade, sredstva za financiranje rekonstrukcije i investicijsko održavanje cesta iz Proračuna za 2005. godinu treba implementirati sukladno usvojenom Programu i Metodologiji. Za projekte čije se realiziranje nastavlja u 2005. godini, a u cilju što bržeg uvođenja izvođača u posao, tamo gdje postoje zakonski i proceduralni uvjeti, treba sagledati mogućnost implementiranja odobrenih sredstava na temelju procedure za odabir izvođača provedene u prošloj godini. S tim u svezi, implementator se za suglasnost mora pismeno obratiti Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija. Vlada je zadužila Federalno ministarstvo prometa i komunikacija da po okončanju svih projekata podnese kompletno izvješće. IZVJEŠTAJ O RADU UREDA ZA NADZOR DRUŠTAVA ZA OSIGURANJE U 2004. Vlada je razmatrala i prihvatila Izvještaj o radu Ureda za nadzor društava za osiguranje i o poslovanju ovih društava u 2004. godini u Federaciji BiH. Iz Izvještaja o poslovanju ukupno 17 društava za osiguranje na području FBiH uočljivo je da se u 2004. godini povećala njihova premija u odnosu na 2003. godinu za 14,6 odsto i sada iznosi 222,2 miliona KM, pri čemu je najveći rast u Grawe osiguranju za 37 posto. Najveća sredstva po ovoj osnovi ima Sarajevo osiguranje (21,2 posto ukupne premije). Najveći porast u strukturi premije bilježi zdravstveno osiguranje (95,7 posto) i životno osiguranje (48,3 posto) U prošloj su godini ova društva imala ukupni prihod od 329,3 miliona KM što je za 11,5 posto više nego u prethodnoj godini. Sarajevo osiguranje ubjedljivo je vodeće po prihodu sa 20,9 posto učešća u masi. U 2004. godini prihodi su najbrže rasli u Raiffeisen BiH, Croatia i Triglav osiguranju. Rashodi su rasli za 11,49 posto u odnosu na 2003. godinu i iznose 309,12 miliona KM. Ostvarena dobit svih društava u 2004. godini iznosi 20,2 miliona KM (12,6 posto više od 2003. godine). Najveću efikasnost u likvidaciji i isplati šteta imali su Sunce (72,2 posto), Grawe (62,3 posto), Euroherc (59,7 posto) i Croatia osiguranje (57,18 posto). U cilju osiguranja zakonitosti poslovanja Ured za nadzor društava za osiguranje je tokom 2004. godine izvršio kontrolu u 16 društava, kojom prilikom su utvrđene nepravilnosti u njihovom radu i nezakonito poslovanje, te naložio mjere za njihovo otklanjanje. Zbog neusaglašenosti zakonske regulative u ovoj oblasti ostali su problemi u radu ovih društava o čemu je Ured i ranije upozoravao Vladu FBiH, a odnose se na vođenje prekršajnog postupka, zastupanje i posredovanje, nezakonito ulaganje sredstava, odvajanje menadžmenta od dioničara-vlasnika i nelojalnu konkurenciju. Nakon usvajanja seta zakona iz oblasti osiguranja u Parlamentu FBiH u martu 2005. može se u narednom periodu očekivati uvođenje reda u poslovanje ovih društava. Ured za nadzor je novim zakonskim rješenjima prerastao u Agenciju za nadzor osiguranja i dobio nove nadležnosti pa je neophodno da se što prije izvrši izbor Stručnog savjeta i direktora Agencije i osiguraju njeno materijalno i kadrovsko jačanje- navodi se u Izvještaju. IZVJEŠTAJ O RADU UPRAVNOG ODBORA AGENCIJE ZA Vlada FBiH je, u nastavku današnje sjednice u Sarajevu, nakon razmatranja prihvatila Izvještaj Upravnog odbora Agencije za privatizaciju FBiH od njegovog osnivanja u maju 2001. do maja ove godine. U ovom je periodu održana 51 sjednica, na kojima je Upravni odbor razmatrao 379 tačaka dnevnog reda, utvrdio 635 zaključaka, donio 123 odluke i rješenja, kao i 29 uputstava i pravilnika. Što se tiče procesa privatizacije, u Izvještaju se ističe da je u prvom pozivu predmet privatizacije bilo 547 preduzeća sa državnim kapitalom vrijednim 2,44 milijarde KM, koji je nakon dva kruga završen 31. maja 2001. godine. Rezultirao je sa 4,96 milijardi KM u certifikatima za ponuđeni državni kapital. Izmjenama Statuta i Poslovnika donesen je Plan privatizacije za 2001. godinu sa pripremama za drugi javni poziv upisa dionica, dok je treći završni javni poziv za upis dionica realiziran tokom 2002 godine, s kojim je paralelno provođen i proces male i velike privatizacije. Do maja ove godine ukupno je, u procesima male i velike privatizacije, učestvovalo 1.019 firmi u cijelosti i 81 djelimično, sa ponuđenim državnim kapitalom od 4,8 milijardi KM. Prodajom je prikupljeno 8,5 milijardi KM u certifikatima i 220 miliona KM gotovog novca. Krajem 2004. godine produžen je rok za malu privatizaciju do kraja ove godine. Agencija se bavila i kontrolom privatizacijskih ugovora na koji je način ugovoreno blizu 800 miliona KM investicija i zadržavanje u radnom odnosu 33.952 radnika uz otvaranje 11.3274 novih radnih mjesta Upravni odobor Agencije smatra da je za uspješnije provođenje procesa privatizacije u narednom periodu neophodno stvoriti povoljniji politički ambijent za strane ulagače, te osigurati povećanje konkurentnosti preduzeća kroz rješavanje problema dugovanja, okončanje sporova oko vlasničke strukture, centralizaciju privatizacije preduzeća od značaja za FBiH i njihovo predprivatizacijsko restrukturiranje. Neophodno je ubrzati rad na izmjenama i dopunama Zakona o privatizaciji preduzeća i Zakona o početnom bilansu stanja preduzeća i banaka. U ovoj godini je neophodno utvrditi politiku i operativne planove za restrukturiranje i privatizaciju infrastrukturnog i komunalnog sektora koji imaju vrijednost od pet milijardi državnog kapitala - navodi se između ostalog u Izvještaju. Pored usvajanja ovog izvještaja Vlada je na današnjoj sjednici donijela Rješenje o razrješenju dosadašnjeg Upravnog odbora kojem je istekao mandat. Istovremeno, predsjednik i članovi dosadašnjeg Upranog odbora imenovani su u Privremeni upravni odbor na period od 60 dana. PRIVREMENA OBUSTAVA NOVAČENJA ZA SLUŽENJE VOJNOG ROKA U Federaciji BiH se godišnje uvede u vojnu evidenciju, pozove na liječničke preglede ili unovači oko 17.000 vojnih obveznika. Od tog broja desetak posto bude proglašeno “nesposobnim za vojnu službu”, što znači da se na odsluženje roka uputi njih oko 15.000, kaže se u danas razmatranoj Informaciji Federalnog ministarstva obrane o novačenju za služenje vojnog roka u Vojsci FBiH. I dok ranijih godina nije bilo problema sa upućivanjem novaka na služenje vojnog roka, oni su nastupili prošle godine nakon Odluke Predsjedništva BiH o strukturi i veličini Oružanih snaga BiH, kojom je za FBiH određen godišnji kontingent od 8.400 novaka. Posljedica toga je stalno povećavanje broja unovačenih, kojih u FBiH trenutno ima 42.000. Ove godine je FMO planirao na liječničke preglede i novačenje pozvati 16.700 obveznika, što znači kako bi broj unovačenih mogao dostići oko 57.000. Uzimajući u obzir ovo, ali i Odluku visokog predstavnika od 31. prosinca 2004. godine kojom je Povjerenstvu za reformu obrane naloženo preispitivanje svrhe obveznog služenja vojnog roka, Vlada Federacije BiH danas je donijela Zaključak kojim Federalnom ministarstvu obrane daje suglasnost da, kao privremenu mjeru, obustavi sve aktivnosti u svezi liječničkih pregleda i novačenja do 1. rujna 2005. godine. Nakon ovog roka, aktivnosti treba usuglasiti s rješenjima Povjerenstva za reformu obrane. Odgodom novačenja će, ujedno, u federalnom proračunu biti ušteđeno oko 1,3 milijuna konvertibilnih maraka. KADROVSKA PITANJA Vlada je Hubo Hajrudina iz Federalnog ministarstva odbrane razriješila dužnosti člana Subregionalne konsultativne komisije za kontrolu naoružanja iz Federacije BiH i, iz istog ministarstva, na ovu dužnost imenovala Džemala Najetovića. Na današnjoj sjednici Vlada je donijela rješenja o razrješenju dosadašnjih članova privremenih upravnih vijeća Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu i Kliničke bolnice Mostar, te donijela rješenja o novim sastavima upravljačkih tijela ovih zdravstvenih ustanova. Upravno vijeće Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu čine Ibrahim Ramić (predsjednik), Tihana Valjan, Mustafa Strukar, Dževad Džanić, Fehim Kadić, Harun Šestić, Ibrahim Aličković, Mirsad Alić, Sedin Kobašlija, Mirza Dilić, Mustafa Hiroš, Tatjana Jeremić i Marko Bukša. U Upravno vijeće Kliničke bolnice Mostar imenovani su Ivan Bagarić (predsjednik), Branka Galić, Mladen Kolobarić, Drago Vukojević, Sead Čolo, Ilija Zeko, Mate Šimundić, Mara Sučić, Senadin Alić, Vjekloslav Mandić, Vesna Brkić i Ljiljana Cupač. Do prijedloga kandidata došlo se nakon što su komisije za izbor članova u upravna vijeća imenovana Rješenjem federalnog ministra zdravstva provele proceduru temeljem odredbi Zakona o ministarskim, vladinim i drugim imenovanjima Federacije BiH. U skladu sa Odlukom o kriterijima za imenovanje u upravna vijeća u oblasti zdravstva proveden je postupak nominiranja kantonalnih predstavnika u upravna vijeća kliničkih centara od strane kantona kao suosnivača, odnosno postupak za imenovanje predstavnika iz reda uposlenika kliničkih centara i predstavnika Federalnog ministarstva zdravstva. Za člana Konkurencijskog vijeća Bosne i Hercegovine Vlada FBiH imenovala je Stjepu Pranjića. * * * Sjednica Vlade FBiH je završena u 15.15 sati.
|