RASPRAVA O PREDNACRTU ZAKONA O BUDŽETIMA U FBiH Implementacija preuzetih reformskih obaveza u oblasti budžetske politike i upravljanja javnim finansijama nametnuli su potrebu mijenjanja zakonskih rješenja koja su na snazi od 1998. godine, zbog čega je pripremljen Prednacrt zakona o budžetima u FBiH, o kojem je obavljena rasprava na današnjoj sjednici Vlade Federacije BiH u Sarajevu. Budući da je riječ o obimnim promjenama i dopunama, Vlada se opredijelila da, umjesto izmjena i dopuna postojećeg, predloži sasvim novi Zakon. Ovim zakonom uređuju se planiranje, izrada, donošenje i izvršavanje budžeta Federacije BiH, budžeta kantona, gradova i općina i finansijskih planova izvanbudžetskih fondova, zaduživanje, garancije i upravljanje dugom, računovodstvo, izvještavanje, nadzor i revizija budžeta i drugih budžetskih korisnika. Pošto se radi o značajnim pitanjima iz oblasti upravljanja javnim sredstvima, današnja rasprava na sjednici Federalne vlade je okončana zaključkom da se o Prednacrtu ovog zakona, prije slanja u parlamentarnu proceduru, još jednom raspravlja na sjednici Vlade, nakon što se u njega ugrade primjedbe, prijedlozi i sugestije federalnih ministarstava izneseni u današnjim diskusijama. UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O ŠUMAMA Temeljni razlog za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o šumama, čiji je Prijedlog danas utvrdila Vlada Federacije BiH, jeste uočena nepreciznost pojedinih rješenja, što bi moglo dovesti do poteškoća u praktičnoj primjeni odredaba. Nedostaci se mogu svrstati u tri skupine: odnos Zakona prema državnoj i privatnoj svojini, ekonomsko-administrativne funkcije, te financiranje u šumarstvu. Prije svega, novoponuđenim rješenjima, koja uvažavaju princip gospodarske učinkovitosti, izjednačena je privatna i državna svojina nad šumama. Kako postojećim Zakonom one nisu do kraja razdvojene, kroz predložene izmjene i dopune razgraničene su ekonomske i administrativne funkcije šuma, tako da su ekonomska prava i odgovornosti preneseni na kantonalna šumsko-gospodarska društva i privatne vlasnike, a administrativne na Federalnu i kantonalne uprave za šume i resorna nadležna ministarstva. Na zahtjev OHR-a, MMF-a i Svjetske banke, a zbog transparentnosti i uspostavljanja trezorskog načina poslovanja, nužno je bilo u dijelu Zakona koji se odnosi na financiranje u šumarstvu ukinuti postojanje “namjenskih fondova". Stoga se predlaže, između ostalog, da sva sredstva koja se prikupljaju na temelju općekorisnih funkcija šuma, a koja su se ranije trebala nalaziti u namjenskim fondovima Federacije BiH i kantona, budu preusmjerena u federalni, odnosno kantonalne proračune. Ukoliko proračunima budu predviđena i izdvojena sredstva za ove namjene, neće biti njihovog posebnog izdvajanja. Imajući u vidu kako se veći dio bioloških investicija ostvaruje u kantonima, odnos sredstava povećan je u korist kantona 85 naprema 15 posto (dosad 40 naprema 60 posto). Kako ne bi došlo do smanjenja površine pod šumom, predloženo je da ovako ostvarena sredstva čine prihod kantonalnih šumsko-gospodarskih društava uz obvezu njihove uporabe za kupovinu ili podizanje novih šumskih površina. Inače, odredbe Prijedloga zakona usuglašene su s europskim i svjetskim standardima, a sva predložena rješenja iziskivala su i odgovarajuće novine u dijelu kaznenih odredbi. U prijelaznim i završnim odredbama definiran je status javnih poduzeća šumarstva, koji je stupanjem na snagu Zakona o šumama ostao neriješen. Tako se, prema novom rješenju, mora sačiniti diobna bilanca ovih javnih poduzeća ("Bosanskohercegovačke šume" Sarajevo i "Šume Herceg-Bosne" Mostar), te njihova prava i obaveze prenijeti na kantonalna šumsko-gospodarska društva prema teritorijalnoj podjeli kantona, odnosno pripadnosti dijelova ovih poduzeća. Prestaje postojanje i ostalih šumskih poduzeća u FBiH tako što ona s ukupnom imovinom prelaze u kantonalna šumsko-gospodarska društva. Djelatnike sadašnja dva javna poduzeća bi, prema potrebi, preuzela kantonalna šumsko-gospodarska društva, odnosno Federalna i kantonalne šumske uprave. Na ovaj način njihov status bio bi konačno definiran. UTVRĐEN NACRT ZAKONA O POREZU NA DOHODAK Sa današnje sjednice Federalna vlada je uputila u parlamentarnu proceduru Nacrt zakona o porezu na dohodak koji je rađen u saradnji sa GTZ i USAID-om. Cilj ovog zakonskog projekta je uspostava identičnog načina oporezivanja dohotka fizičkih lica na teritoriji Federacije koji bi zamijenio dosadašnji neujednačeni način oporezivanja ovih prihoda prema kantonalnim propisima. Njegova rješenja predstavljaju korak više ka pojednostavljenju poreskog sistema, modernizaciji poreznih struktura i uspostavljanju jedinstvenog ekonomskog sistema u Bosni i Hercegovini, jer se na ovaj način rješava i problem dvostrukog oporezivanja prihoda koji su ostvareni van teritorije Federacije, kao i onih koji su se iskazivali kroz prihod građana. Nacrt zakona baziran je na principima pravednosti, jednakosti i tržišno orijentiranom konceptu oporezivanja dohotka koji se ostvari u jednom poreznom periodu na teritoriji Federacije BiH i van nje i koji se samo jednom oporezuje. U skladu s tim, propisano je da se porez na dohodak utvrđuje i plaća samo prema odredbama ovog zakona i definira ko je porezni obveznik, koja fizička lica ne podliježu oporezivanju, predmet oporezivanja, prihodi koji se ne smatraju dohotkom, kao i oni na koje se ne plaća porez., osnovica poreza na dohodak, porezni period i stopa poreza na dohodak. Osnovicu poreza na dohodak čini razlika između ukupno primljenih prihoda i odbitaka koji se priznaju u toku jednog poreznog perioda, a porezni period obuhvata kalendarsku godinu, s tim da može biti i kraći. Stopa po kojoj se oporezuje dohodak je progresivna i iznosi 10 posto do trostrukog osnovnog ličnog odbitka i 15 posto na iznos iznad trostrukog osnovnog ličnog odbitka. Prema izvorima nastajanja dohoci i rashodi koji se mogu odbiti od prihoda podijeljeni su po djelatnostima i to za nesamostalne i za samostalne djelatnosti, imovinu i imovinska prava i dohotke od ulaganja kapitala. Poreska obaveza se, kako je definirano, umanjuje za iznos poreza na dohodak koji je plaćen u RS i Brčko Distriktu, ali do visine poreza na dohodak izračunatog primjenom stope poreza na dohodak u Federaciji. ODLUKA O LISTI ESENCIJALNIH LIJEKOVA Na prijedlog federalnog ministra zdravstva Vlada FBiH donijela je Odluku o Listi esencijalnih lijekova neophodnih za osiguranje zdravstvene zaštite u okviru standarda obaveznog zdravstvenog osiguranja u FBiH. Riječ je, ustvari o revidiranju, izmjenama i dopunama postojeće Liste od čije je posljednje revizije proteklo tri godine, te je na nju dodano dvadesetak novih lijekova. Njena primjena obavezna je za sve zavode zdravstvenog osiguranja, tako da je Lista esencijalnih lijekova obavezno sadržana u listi lijekova koji se mogu propisivati i izdavati na teret sredstava obaveznog zdravstvenog osiguranja, kao i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti prema članu 83. Zakona o lijekovima. Procentualno učešće osiguranika u nabavci pojedinih lijekova sa ove liste određuju za svoje područje zavodi zdravstvenog osiguranja kantona koji će svoje liste lijekova usaglasiti sa Listom esencijalnih lijekova u roku od 60 dana. Listu je sačinilo, od Federalnog ministra zdravstva, izabrano stručno Povjerenstvo na osnovu mišljenja svih kantonalnih ministarstava zdravstva i kantonalnih zavoda zdravstvenog osiguranja i u skladu je sa potrebama zdravstvene zaštite u FBiH. Za sprovođenje ove odluke Vlade FBiH nisu potrebna dodatna finansijska sredstva. SAGLASNOSTI NA IDA KREDITE Vlada je dala saglasnost na dva kredita Međunarodne asocijacije za razvoj (IDA) kojima se finansiraju projekti u FBiH. U prvom slučaju radi se o prihvaćanju dodatnog kredita Svjetske banke u iznosu od 1,27 miliona dolara koji bi bio temelj za dodatno kreditno finansiranje Projekta tehničke pomoći za socijalno osiguranje (SITAP) u Federeaciji BiH. Ova sredstva će se koristiti za uspostavu jedinstvenog sistema procjene invalidnosti u FBiH, reviziju kantonalnih zavoda za zdravstveno osiguranje, velikih bolnica i davalaca zdravstvenih usluga, kao i za podršku radu međuentitetske radne grupe za penzijske reforme. Prijedlog dodatnog kreditnog zaduženja Vlada će podnijeti Parlamentu FBiH na odobrenje. U vezi sa ovim projektom, Vlada je dala saglasnost i na izmjenu Supsidijarnog kreditnog sporazuma između FBiH i BiH za ovaj kredit koji se odobrava na 20 godina sa grejs periodom od 10 godina uz troškove održavanja od 0,5 posto godišnje na nepovučeni dio kredita. U drugom slučaju, riječ je o dodatnom IDA kreditu za Projekat upravljanja čvrstim otpadom koji za FBiH iznosi oko 5,5 miliona dolara, o čijem prihvatanju će se izjasniti i Federalni Parlament. Ovaj kredit se odobrava na 20 godina u šta je uključen i grejs period od 10 godina, a troškovi održavanja iznose 0,5 posto godišnje. Projekat upravljanja čvrstim otpadom osigurava unapređenje zaštite životne sredine i životnog standarda. O IZGRADNJI NOVIH PROIZVODNIH ELEKTROENERGETSKIH KAPACITETA U FBiH Vlada je na današnjoj sjednici razmatrala i usvojila izmjene Plana za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta u Federaciji BiH u dijelu koji se odnosi na način realizacije novih proizvodnih objekata i, s tim u vezi, na zaključke ovog dokumenta. Tako se precizira da će planirano dugoročno povećanje proizvodnje i prodaje električne energije na domaćem i regionalnom tržištu biti realizirano povećanjem proizvodnih kapaciteta: modernizacijom postojećih i intenzivnom izgradnjom novih proizvodnih objekata. Vlada prihvata listu predloženih objekata za izgradnju novih proizvodnih kapaciteta iz već donesenog Plana, s tim da će za relizaciju bilo kojeg projekta biti davana njena posebna saglasnost. U prvoj fazi prioritet imaju sanacije blokova: Kakanj G6, Tuzla G6 (i eventualno G5), kao i modernizacija i rekonstrukcija u hidroelektranama Rama, Jajce i Čapljina. Kao novi proizvodni kapaciteti prioritet imaju projekti koji su najbolje potkrijepljeni validnom projektnom dokumentacijom i koji su potvrđeni kao nesporni: hidroelektrane Ustikolina, Vranduk i Mostarsko blato, čija će se realizacija sprovesti u skladu sa važećim zakonima, ovim Planom i Dokumentom o politici dodjele koncesija u energetskom sektoru. FINANSIJSKE ODLUKE Vlada je donijela više odluka koje se odnose na izdvajanje budžetskih sredstava za implementaciju određenih projekata. Prvom Odlukom odobrava se izdvajanje 500.000 KM ovogodišnjim Budžetom predviđenih sredstava za Memorijalni kompleks poginulih boraca Armije BiH “Kovači”, a drugom 230.000 KM za finansiranje spomen-obilježja poginulim braniteljima HVO-a. Tre ćom , danas donesenom odlukom , odobrava se Federalnom ministarstvu finansija 350.000 KM iz Teku će rezerve Bud žeta FBiH za ovu godinu , namijenjenih nabavci hardvera i softvera za uspostavu baze podataka o staroj deviznoj štednji . O POSLOVANJU ŽELJEZNICA FBiH U 2004. I 2005. GODINI Vlada FBiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, donijela dvije odluke koje se odnose na Željeznice Federacije BiH. Jednom je odobreno Izvješće o poslovanju u 2004. godini, a drugom Plan poslovanja za 2005. godinu. Željeznice Federacije BiH lani su prevezle 5,31 milijun tona robe, od čega 2,11 milijuna tona u međunarodnom prometu. Time su rezultati iz 2003. godine premašeni 2,12 puta, a plan za 2004. za 47 posto. Prevezena je i 231 tisuća putnika, odnosno ostvareno 19,6 milijuna tzv. putničkih kilometara, što je četiri posto više nego u 2003. godini, ali 27 posto manje od plana. Među pozitivnim pokazateljima poslovanja je i taj kako je koeficijent “praznog trčanja vagona” manji 14 posto, prosječna masa vlaka veća za 32 posto, a prosječan put jedne tone robe veći za 86 posto. Negativno je to što je komercijalna brzina vlaka tri posto manja, a prosječno zadržavanje vagona na robnim operacijama 17 posto veće. Lani su ukupno ostvareni prihodi od 86.363.008 KM. Iako su 36,7 posto veći od onih iz 2003. godine, 42,7 posto su manji od planiranih za 2004. godinu. Ukupni rashodi iznosili su 135.755.565 KM, što je 14,2 posto više nego u 2003. godini, a 8,7 posto manje od planiranih. U 2004. godini Željeznice su imale 3.886 uposlenika s prosječnom plaćom od 556,80 KM. Planom za ovu godinu Željeznice FBiH predviđaju 171.668.725 KM prihoda, te 165.096.220 KM rashoda, odnosno pozitivan saldo od 6.572.505 KM. Željeznice bi trebale prevesti 5,517 milijuna tona robe, te 394.000 putnika. ZA ČETIRI MJESECA U FBiH NAPLAĆENO 1,2 MILIJARDE KM JAVNIH PRIHODA U prva četiri ovogodišnja mjeseca je u Federaciji BiH naplaćeno i raspoređeno ukupno 1.263.374.845 KM javnih prihoda, što je jedan posto manje nego u istom razdoblju 2004. godine. Kako se navodi u danas usvojenoj Informaciji o ostvarenim i raspoređenim javnim prihodima za razdoblje siječanj – travanj 2005. godine, ukupno ostvareni prihodi federalnog proračuna, bez sredstava financiranja, iznose 235,4 milijuna KM, odnosno 14 posto su manji nego u prošloj godini. Priliv sredstava financiranja u ovom razdoblju iznosio je 900.000 KM i odnosi se na sredstva od privatizacije, tako da ukupni prihodi dosežu 236,3 milijuna KM i manji su 23 posto nego u prva četiri mjeseca 2004. godine. U strukturi ukupnih prihoda, porezi sudjeluju s 211,3 milijuna KM, što je 18 posto manje nego u istom lanjskom razdoblju, dok su neporezni prihodi od 24,2 milijuna KM veći 31 posto. Ukupni kantonalni prihodi od 548,9 milijuna KM su jedanaest posto veći od ostvarenih u prva četiri mjeseca 2004. godine. Pri tome su prihodi od poreza na lanjskoj razini, dok su neporezni povećani 59 posto. Kada je riječ o doprinosima, u prva četiri ovogodišnja mjeseca uplaćeno je ukupno 454,8 milijuna KM, odnosno dva posto više nego u istom razdoblju prošle godine. Pri tome su doprinosi za mirovinsko i invalidsko osiguranje iznosili 247,3 milijuna KM (povećanje jedan posto), za zdravstveno osiguranje 183,5 milijuna KM (povećanje pet posto), dok je zavodima za zapošljavanje doznačeno 23,9 milijuna KM (tri posto manje). Ostali javni prihodi veći su jedan posto nego lani i naplaćeni su u iznosu od 52,1 milijun konvertibilnih maraka. REZULTATI POSLOVANJA FEDERALNE DIREKCIJE CIVILNOG ZRAKOPLOVSTVA Vlada FBiH danas je, nakon razmatranja, dala suglasnost na tri izvješća koja se odnose na poslovanje Federalne direkcije za civilno zrakoplovstvo (FED CAD): o realizaciji programa prihoda i rashoda za 2003. i 2004. godinu, te Programu koji se odnosi na 2005. godinu. Uz to, upoznala se i sa Izvješćem o reviziji financijskih izvješća za 2003. godinu. Za FED CAD je 2003. bila godina pune konsolidacije kao nezaobilaznog čimbenika u obnašanju obveza FBiH u zrakoplovstvu BiH. Tada je, uz potporu Federalne vlade, nabavljen terminalni radar u Sarajevu, a iste godine je FED CAD preuzeo od SFOR-a kontrolu prometa na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Ostvareni su prihodi od 15,36 milijuna KM, a rashodi od 18,29 milijuna KM, te je dio obveza prenesen u financijsku 2004. godinu. Revizorski nalaz za 2003. godinu konstatira znatan napredak kada je u pitanju namjensko korištenje sredstava, uz preporuku da se sustav internih kontrola što ih je uspostavio menadžment proširi na sve segmente rada i procese odlučivanja. Najbitnije odrednice rada FED CAD-a u 2004. godini su educiranje kadrova i preuzimanje od SFOR-a kontrole nad prometom u Zračnoj luci Mostar. U ovoj godini su prihodi ostvareni u stopostotnom planiranom iznosu (10 milijuna KM), a rashodi su bili deset posto manji od planiranih. Kada je riječ o 2005. godini, planirano je preuzimanje od NATO-a dijela kontrole zračnog prometa u Tuzli, te se očekuje početak primjene Programa uvođenja samostalne oblasne kontrole letenja u BiH. Prihodi su planirani s 9.630.810 KM, od čega 4.683.894 KM iz federalnog proračuna. Istovjetni su i planirani rashodi. O OCJENI ZDRAVSTVENE I RADNE SPOSOBNOSTI Vlada je razmatrala i usvojila Informaciju o ocjeni zdravstvene i radne sposobnosti u skladu sa važećim propisima, koja je sačinjena radi sagledavanja mogućnosti organizovanja obavljanja ovih poslova u jednoj instituciji na nivou Federacije BiH. Informaciju je sačinila Komisija oformljena Rješenjem federalnog ministra rada i socijalne politike koja je konstatirala da stanje medicinskog vještačenja u oblasti socijalne zaštite, penzijskog i inalidskog osiguranja, boračko-invalidske zaštite i u drugim oblastima osiguranja nije na zadovoljavajućem nivou, prije svega zbog različitih i neujednačenih kriterija medicinskog vještačenja, različitih propisa koji se pri tome primjenjuju i posebno zbog toga što ovo vještačenje vrše komisije osnovane od različitih osnivača, sa nedovoljno definiranim zadacima, umjesto da se obavlja u okviru jednog organa. Pored toga, u većini slučajeva nije obezbijeđena dvostepenost u medicinskom vještačenju. Stoga je Komisija predložila, a Vlada preuzela obvezu formiranja međuresorne grupe od predstavnika federalnih ministarstava boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata,odbrane, te rada i socijalne politike i Federalnog zavoda PiO sa zadatkom da u roku od 30 dana predloži sve potrebne radnje za formiranje jedinstvene institucije na nivou Federacije BiH za medicinsko vještačenje u oblastima socijalne zaštite, penzijskog i invalidskog osiguranja, boračko invalidske zaštite i u drugim oblastima osiguranja. To podrazumijeva sinhronizaciju propisa koji regulišu način i postupak medicinskog vještačenja, kao i propisa po kojima se ovo vještačenje obavlja. KADROVSKA PITANJA Safiju Kulovac je, na njen osobni zahtjev, Vlada razriješila dužnosti v.d. sekretara Ureda za saradnju i zastupanje pred Komisijom za ljudska prava pri Ustavnom sudu Bosne i Hercegovine. Rješenjem Vlade, ovu će dužnost u narednih 60 dana, do okončanja konkursnog postupka, obavljati Branka Fetahagić. Vlada je donijela dvije odluke o davanju saglasnosti o produženju misije pripadnicima bh. civilne policije u sastavu snaga UN. Prva se odnosi na tri pripadnika policije (Adnan Kuljanin, Draženka Vujanović i Željko Kovačević) kojima se produžava misija od 21. jula ove do 21. jula sljedeće godine u Liberiji, a druga na produženje misije Jasminki Imamović od 3. augusta ove do 3. februara sljedeće godine na Haitiju. * * * Sjednica Vlade FBiH završena je u 15.25 sati.
|