UTVRĐEN NACRT ZAKONA O RAZVOJNOJ BANCI FBiH U cilju bržeg i racionalnijeg ekonomskog oporavka i razvitka Federacije BiH, utemeljenje specifične razvojne banke, pored već postojećeg komercijalnog bankarstva, nameće se kao imperativ. Radi realiziranja posebnih projekata bitnih za FBiH i BiH, te radi sukladnijeg ekonomskog razvitka, razvojna banka predstavlja nužan mehanizam za ostvarenje ciljeva, osobito u oblastima u kojima komercijalne banke nemaju interesa (infrastruktura, vodosnabdijevanje, zaštita okoliša…), te onih koje je moguće realizirati samo kroz srednjoročne i dugoročne kredite uz povoljne kamate, kao što je unaprjeđenje stanogradnje. Ovo su, među ostalima, razlozi zbog kojih je Federalna vlada danas u Sarajevu utvrdila i u redovitu parlamentarnu proceduru uputila Nacrt zakona o Razvojnoj banci Federacije BiH. Na taj način Vlada želi ispuniti osnovnu zadaću i cilj obavljanja bankarskih poslova temeljem investicija, razvojnih programa i projekata u FBiH. Time je definirana glava uloga i pozicija Razvojne banke (RBFBiH) - pod najpovoljnijim kreditnim uvjetima financirati, kroz specifične kreditne linije, obnovu i razvitak malog i srednjeg biznisa. U tom cilju bi Razvojna banka, kao promotivna, komercijalnim bankama i kompanijama pružala dugoročne kredite pod najpovoljnijim uvjetima. Razvojna banka će upravljati dosad provedenim i novim projektima, osigurati zaštitu sredstava, učinivši ih maksimalno učinkovitim. Sve to treba utjecati na povećanje uposlenosti i bruto-proizvoda, što je i put k ostvarenju makroekonomske vizije Vlade FBiH. Prema Nacrtu zakona, sjedište RBFBiH je u Sarajevu. Njezin kapital može iznositi 500 milijuna KM i stopostotno je u vlasništvu FBiH. Postojeći kapital Investicijske banke FBiH postaje, danom stupanja ovog zakona na snagu, kapitalom RBFBiH. Bankom upravljaju sedmočlani Nadzorni odbor i Uprava koju čine direktor, njegov zamjenik i izvršni direktori. Nadzor nad njezinim radom povjeren je Agenciji za bankarstvo FBiH, a Nadzorni odbor dužan je angažirati i neovisnu revizijsku kuću radi revizije poslovanja po završnom godišnje obračunu. Godišnja dobit, koja je oslobođena plaćanja poreza, raspoređuje se u Fond rezervi RBFBiH. Eventualno iskazani gubitak u poslovanju pokriva se sredstvima Fonda rezervi ili kapitalom banke. Zakon izričito zabranjuje pokrivanje gubitaka iz federalnog proračuna. SUGLASNOST NA UGOVOR O FINANCIRANJU Federalna vlada je, danas donešenom Odlukom, dala suglasnost na Ugovor o financiranju održavanja željezničke infrastrukture između JP Željeznice FBiH - Sarajevo i Federalnog ministarstva prometa i komunikacija. Na ovaj način omogućena je provedba zakonske odredbe po kojoj Federacija BiH financira održavanje željezničke infrastrukture, Željeznice FBiH pripremaju proračun troškova, a Federalno ministarstvo prometa i komunikacija o tome zaključuje godišnji ugovor sa Željeznicama. Odluka nema financijski utjecaj na federalni proračun pošto polazi od već alocirane pozicije za ove nakane. Iznalaženje novog izvora za financiranje poslova iz Ugovora riješilo je Federalno ministarstvo prometa i komunukacija Privremenim rješenjem o naknadi za korištenje infrastrukture od strane operatora i usmjeravanje dijela tih sredstava za potrebe ispunjenja ugovornih obveza. O “ENERGOPETROLU” NA SLJEDEĆOJ SJEDNICI VLADE Komisija za izbor ponuđača za izbor strateškog partnera za “Energopetrol” d.d. Sarajevo završila je posao bodovanja prispjelih ponuda. S tim u vezi, Vlada FBiH je zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da za narednu sjednicu Vladi dostavi Izvještaj o do sada provedenim aktivnostima, kao i sve prispjele ponude vezano za izbor novog partnera za “Energopetrol” d.d. Sarajevo, kako bi članovi Vlade imali potpuni uvid u sve elemente ponuda i dovoljno vremena za njihovo kvalitetno vrednovanje. Ovo je zaključeno prije današnje rasprave o dnevnom redu 108. sjednice Vlade FBiH. IZVJEŠTAJ O IZVRŠENJU FINANSIJSKOG PLANA Vlada FBiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, razmatrala i prihvatila Izvještaj o izvršenju Finansijskog plana Federalnog fonda solidarnosti u 2004. godini i uputila ga u Parlament FBiH radi njegovog usvajanja. Ukupni prihodi Fonda su u prošloj godini iznosili 54,5 miliona KM (10,7 miliona iz federalnog budžeta). Ovim sredstvima je finansiran program federalne solidarnosti u visini od 51,9 miliona KM a preostala su sredstva korištena za pokriće viška rashoda iz prethodne godine u visini od 2,6 miliona KM. Upravni odbor ove institucije će odlučiti o raspodjeli preostalih 5.530 KM. U prošloj su godini sredstva solidarnosti realizirana u skladu sa osnovnim ciljevima Fonda, uz poštivanje principa jednakog tretmana osiguranika u Federaciji BiH. Zbog stalnog povećanja broja dijaliziranih bolesnika i onih sa kardiovaskularnim i malignim oboljenjima u odnosu na stanje iz 2000. i 2001. godine (koje je bilo osnova za programe solidarnosti) došlo je do različite zastupljenosti korisnika ovih sredstava po kantonima. Zbog ograničenih sredstava se za nasloženije oblike zdravstvene zaštite, kao što su kardiohirurške usluge, prave liste pacijenata prema hitnosti intervencije. U narednom periodu nastojat će se nastaviti ovaj pozitivan trend korištenja sredstava solidarnosti, uz utvrđivanje doktrinarnih stavova za liječenje oboljelih od hemofilije, ugradnju kohlearnog implantanta i propisivanju citostatske terapije u malignih oboljenja, a naročito u propisivanju lijekova “Glivec”, “Mapthera” i “Herceptin”. “Redovno će se analizirati potrošnja citostatika prema rezultatima koje su dali u liječenju. Predmet analiza će biti i liste čekanja pacijenata prema redosljedu prioriteta u skladu sa izdatim Uputstvom koje regulira ovaj postupak”, navedeno je u razmatranom Izvještaju. O RADU AGENCIJE ZA BANKARSTVO FBiH I BANKARSKOM SUSTAVU U 2004. GODINI Pred članovima Vlade FBiH danas su se našla dva dokumenta iz oblasti bankarstva. U prvom slučaju, riječ je o Izvješću o radu Agencije za bankarstvo FBiH (FBA) u 2004. godini, u kojem se, uz ostalo, kaže kako je početkom godine u FBiH s dozvolom FBA poslovalo 27, a na kraju godine 24 banke. Naime, ukinuta je bankarska dozvola, odnosno izdata suglasnosti za promjene Universal banci d.d. Sarajevo (koja se pripojila Zagrebačkoj banci d.d. Mostar, pri čemu je ishodna banka nastavila djelovati kao Unicredit banka d.d. Mostar). Isto je urađeno i kada je u pitanju HVB BiH d.d. Sarajevo koja je pripojena Central profit banci d.d Sarajevo, a ishodišna banka nastavila je rad kao HVB Central profit banka d.d. Sarajevo. Treća na ovom popisu je Gospodarska banka d.d. Mostar koja je u fazi privremene uprave uz pokrenuti postupak likvidacije. U 2004. godini FBA je izvršila 63 kontrole poslovanja banaka na licu mjesta. Jedanaest je bilo tzv. opsežnih, od čega jedna u Republici Srpskon (temeljem zajedničkog sporazuma). U 52 slučaja radilo se o ciljanim kontrolama, među kojima je i kojima su i one koje su se odnosile na sprječavanje pranja novca i financiranja terorizma. Sve u svemu, kontrolama je bilo obuhvaćeno 63,4 posto ukupne aktive banaka u FBiH. Rad banaka kontroliran je i praćenjem, odnosno nadzorom putem propisanih izvješća dostavljanih FBA. Urađeno je 100 financijskih analiza i internih informacija . Postupci tzv. privremenih uprava poduzeti su prem Una banci d.d. Bihać, Poštanskoj banci d.d. Sarajevo, Ljubljanskoj banci d.d Sarajevo, Privrednoj banci d.d Sarajevo i Hercegovačkoj banci d.d Mostar, dok su postupcima likvidacije uprava obuhvćene Posavska banka d.d. Orašje, BH banka d.d Sarajevo, Komercijalna banka d.d Tuzla i Gospodarska banka d.d. Mostar. Uz ovo Izvješće, Vlada FBiH prihvatila je danas i Informaciju o bankarskom sustavu FBiH za prošlu godinu. Dok je u 2000. godini licencu imalo 37 banaka u Federaciji BiH, kraj 2004. dočekale su 24 banke. No, drugi pokazatelji pokazuju stope rasta, pa su se tako, prema analizi uglednog londonskog magazina “The Banker”, dvije federalne banke našle među 50 u središnjoj Europi koje su zabilježile najbrži rast kapitala, aktive i dobiti. Dok je 2002. godine udio inozemnog u dioničkom kapitalu banaka iznosio 66,7 posto (360 milijuna KM), a godinu kasnije 68,2 posto (408 milijuna KM), krajem prošle godine radilo se o 64,7 posto (492 milijuna KM). Usporedo, domaći privatni kapital je opao s 20,5 na 17,5 posto, dok je državni, kao posljedica dokapitaliziranja Investicijske banke FBiH, povećan s 12,8 na 17,8 posto. Banke u FBiH koje su u potpunom ili većinskom inozemnom vlasništvu su 2003. godine raspolagale sa 78,9 posto ukupne bankarske imovine, a na kraju 2004. imale su 79,2 posto. U potpunom inozemnom vlasništvu je osam banaka s 377,5 milijuna KM kapitala, u dvije banke inozemni kapital je većinski (91 milijun KM), a u deset banaka taj kapital sudjeluje između 0,1 i 42 posto (ukupni iznos 24 milijuna KM). Prema privremenim pokazateljima, ukupna bilanca banaka u FBiH je 31. prosinca 2004. godine iznosila 7,6 milijardi KM, što je, u odnosu na 2003. godinu, povećanje za 32 posto, odnosno za 1,8 milijardi KM. No, u razdoblju od 2000. do kraja 2004. godine bilančni iznos sustava povećan je čak tri puta. Zahvaljujući tome, prvi put se među 100 najvećih banaka središnje i istočne Europe našla i banka iy FBiH, i to na 41. mjestu. Još jedan pokazatelj približava naš bankarski sustav uobičajenim europskim standardima. Naime, u 2004. godini ukupna aktiva banaka dosegla je 90 posto bruto nacionalnog dohotka (GDP). Usporedbe radi, u razvijenim zemljama aktiva je i do dva i pol puta veća od GDP-a, ali je u tranzicijskim skromnija: u Bugarskom 50 posto, Poljskoj 66 posto, Mađarskoj 78 posto, Hrvatskoj i Češkoj nešto iznad 100 posto. Ukupni depoziti, kao glavni izvor financiranja, iznose 5,6 milijardi KM, odnosno 60 posto GDP-a. U Poljskoj i Mađarskoj je taj odnos 40 posto, Hrvatskoj i Češkoj 60 posto, u Slovačkoj 67 posto. Prema konačnim, ali još nerevidiranim pokazateljima, bankarski sustav FBiH je lani ostvario 47,1 milijun KM dobiti, što je 2,4 posto više nego u 2003. godini. Unutar ovoga je 18 banaka ostvarilo ukupno 57,7 milijuna KM dobiti, a šest je poslovalo s ukupno 10,6 milijuna KM gubitaka. Ukupno ostvareni neto prihod iznosio je 490,6 milijuna KM, što je šest posto više nego u 2003. godini. SREDSTVA ZA REHABILITACIJU RUDNOG KOMPLEKSA VIHOVIĆI Nakon što je danas razmotrila Informaciju Federalnog ministarstva financija u svezi zamjene – otkupa duga prema Njemačkoj realiziranjem projekta “Rehabilitacija rudnog kompleksa Vihovići”, Vlada FBiH je donijela Odluku kojom se za sufinanciranje ovog projekta odobrava izdvajanje iz ovogodišnjeg proračuna 5.300.000 konvertibilnih maraka. Ova je obveza proistekla iz Ugovora o konsolidiranju duga od 13. listopada 1999. godine što su ga potpisale vlade Njemačke i BiH. Odobrena sredstva bit će operativna nakon potisivanja Posebnog ugovora za otkup duga između predstavnika vlada Njemačke, BiH, Federacije BiH i Republike Srpske. Naime, Sporazumom o preuzimanju, smanjenju i konsolidiranju dugova potpisanom 1999. godine između Njemačke i BiH predviđena je i zamjena – otkup duga, pri čemu temelj za konverziju od 40 milijuna KM mogu biti projekti za zaštitu i očuvanje okoline, za borbu protiv siromaštva i za unaprjeđenje obrazovanja. Uvjet je da BiH u projekt uloži 20 posto iznosa predviđenog za konverziju duga (8.000.000 KM), od čega se na FBiH odnosi 5,7 milijuna KM. Nakon realizacije projekta, njemačka vlada otpisat će ukupan dug, od čega se na FBiH odnosi 28,5 milijuna KM. Ovim se, ujedno, postiže i otpis 17,4 milijuna KM kamata u razdoblju od 2005. do kraja otplate duga.. Vlada FBiH je 2001. godine donijela Odluku kojom se, radi konsolidiranja duga, planira sedam projekata, pri čemu je prioritetan bio onaj koji se odnosi na rehabilitaciju rudnog kompleksa Vlahovići. Riječ je o rudniku udaljenom 500 metara od Mostara i 450 metara od Neretve, u kojem je od 1991. do 1996. godine deponiran otpad. Na tom lokalitetu, spojenom drenažnim kanalom s Neretvom, stvoreno je jezero, u kojem je deponirana najmanje trećina od oko 300.000 m2 otpada. Ovaj otpad sadrži i brojne toksične materije koje bitno zagađuju vodu i predstavljaju opasnost po zdravlje. Pri nižem vodostaju rijeke, opasne materije odlaze izravno u Neretvu. Od predložene tri varijante saniranja, najprihvatljivijom je ocijenjena ona čija vrijednost iznosi 12.000.000 KM. Vlada je danas zaključila kako je potrebno Federalnom povjerenstvu za traženje nestalih osoba omogućiti da bude prisutno na lokalitetu Vihovići za vrijeme izvođenja radova. O KREDITNOM SPORAZUMU S LIBIJOM Vlada Federacije BiH danas je zaključila da Federalno ministarstv energije, rudarstva i industrije oformi stručni tim koji će u roku od mjesec dana informirati Vladu o svim aktivnostima koje vode realiziranju kreditnih obveza prema Libiji, sukladno odredbama Note iz 1991. i Zapisnika iz Tripolija od 10. lipnja 2004. godine. Na pregovorima s libijskom stranom postignut je bitan oprost duga, pa je iznos od 15,8 sveden na 12,6 milijuna dolara zahvaljujući oprostu kamata od 3,2 milijuna dolara i i povratu 700.000 dolara uplaćenog depozita po izmirenju kreditne obveze. Dogovoren je način otplate po principima utvrđenim Notom iz 1991. godine, odnosno isporukom opreme kompaniji za električnu energiju GECOL, te drugih roba za koje povjeritelj iskaže interes. Otvorena je i mogućnost libijskih investicija u naša poduzeća. IMENOVAN DIREKTOR FEDERALNE UPRAVE Nakon što je razmatrala izvješće Povjerenstva za izbor kandidata na upražnjenu poziciju direktora Federalne uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Vlada FBiH je danas na ovu dužnost imenovala Željka Obradovića. Na javni natječaj raspisan 16. i 17. ožujka 2005. godine stiglo je šest prijava, od kojih jedna nepotpuna nije uzeta u razmatranje. Vlada je Rješenje o imenovanju donijela nakon uvida u rezultate usmenih i pismenih intervjua s ostalih pet kandidata, među kojima je Željko Obradović, po broju bodova, bio prvorangirani. SAGLASNOST ZA PROMJENU NAZIVA “BH STEEL ŽELJEZARE” Današnjom odlukom Vlada FBiH dala je suglasnost na Prijedlog odluke o promjeni naziva tvrtke i izmjene Statuta Društva s ograničenom odgovornošću “BH Steel Željezara Zenica”. Naime, kompanija “LMN Holdings N.V.” promijenila je ime u “Mittal Steel Holdings N.V.”, te je pokrenula inicijativu za promjenu i naziva “BH Steel Željezare”, čiji je jedan od osnivača, u “Mittal Steel Zenica” d.o.o. FINANCIJSKE ODLUKE Radi sufinansiranja Projekta lokalnog razvoja (LDP) za drugi kvartal ove godine, Vlada je odobrila izdvajanje 162.033 KM sredstava. Ovo će biti urađeno s budžetske pozicije “Učešće Vlade u projektima rekonstrukcije koje finansira međunarodna zajednica”. Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata Vlada FBiH je danas odobrila izdvajanje 41.135 KM na ime pomoći općini Konjic. Riječ je o sredstvima namijenjenim stambenom zbrinjavanju porodice poginulog majora Enesa Faladžića. * * * Sjednica Vlade FBiH završena je u 13.45 sati.
|