ZAKON
O DEVIZNOM POSLOVANJU

1. Opće odredbe

Članak 1.

Ovim Zakonom uređuje se:
- poslovanje između rezidenata i nerezidenata u stranim sred­stvima plaćanja i u konvertibilnim markama,
- poslovanje između rezidenata u stranim sredstvima plaća­nja,
- jednostrani prijenosi imovine iz Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija) u inozemstvo i iz inozemstva u Federaciju, koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenata i nerezidenata.
Poslovanje iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva sklapanje tekućih i kapitalnih poslova te njihovo izvršavanje plaćanji­ma, naplatama ili prijenosima.

Članak 2.

 Definicije i termini koji se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

Rezidenti su:
- pravne osobe sa sjedištem u Bosni i Hercegovini, osim predstavništava ovih osoba koja se nalaze izvan Bosne i Hercegovine,
- predstavništva, podružnice i drugi organizacijski dijelovi stranih pravnih osoba upisanih u registar nadležnog organa u Bosni i Hercegovini,
- poduzetnici (obrtnici i trgovci), koji samostalno obavljaju djelatnost radi stjecanja dohodtka  i registrirani su kod nadležnog organa (u daljnjem tekstu: poduzetnici),
- fizičke osobe s prebivalištem u Bosni i Hercegovini, osim fizičkih osoba čiji privremeni boravak u inozemstvu traje dulje od jedne godine,
- fizičke osobe – strani državljani koji u Bosni i Hercegovini borave na temelju dozvole za boravak, odnosno radne vize, dulje od 183 dana, osim diplomatskih i konzularnih predstavnika stranih zemalja te članova njihovih obitelji,
- diplomatska, konzularna i druga predstavništva iz Bosne i Hercegovine u inozemstvu koja se financiraju iz proračuna te državljani Bosne i Hercegovine zaposleni u tim predstavništvima i članovi njihovih obitelji.
Nerezidenti su osobe koje nisu navedene u točki 1. ovoga članka.
Banka je pravna osoba koja je osnovana i posluje u skladu sa Zakonom o bankama i ima dozvolu za rad Agencije za bankarstvo Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Agencija) i Razvojna banka Federacije Bosne i Hercegovine.
Centralna banka Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Centralna banka) je pravna osoba koja posluje u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine i obavlja poslove u skladu sa svojim ovlastima.
Strana sredstva plaćanja su: devize, strana gotovina, čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti. Devize su novčana potraživanja od inozemstva. Strana gotovina (novčanice i kovani novac) je novčano potraživanje od centralne banke ili države koja je izdala novac. Čekovi i ostali novčani instrumenti koji glase na stranu valutu i koji su unovčivi u stranoj valuti su novčana potraživanja od izdavatelja. 
Vrijednosnim papirima smatraju se vrijednosni papiri sukladno propisima kojima se uređuje tržište vrijednosnih papira. Domaći vrijednosni papiri su vrijednosni papiri koje je izdao rezident te depozitni zapisi koji su izdani u inozemstvu na temelju domaćeg vrijednosnog papira. Vrijednosni papiri koji nisu navedeni kao domaći vrijednosni papiri iz ove točke smatraju se stranim vrijednosnim papirima.
Devizno tržište obuhvaća poslove kupnje i prodaje deviza i strane gotovine.  
Mjenjački poslovi su poslovi kupnje i prodaje strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu fizičkim osobama.
Tekući poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata čija namjera nije prijenos kapitala.
Plaćanja i prijenosi na temelju tekućih poslova obuhvaćaju, bez ograničenja:
- dospjela plaćanja na temelju vanjskotrgovinskih poslova, kao i po drugim tekućim poslovima s inozemstvom uključujući i usluge,
- dospjela plaćanja kamata na kredite i neto dobiti od drugih ulaganja,
- plaćanje dospjelog dijela glavnice kredita, povlačenje direktnih investicija i prijenos dobiti po osnovi direktnih investicija,
- prijenosi u korist fizičkih osoba po osnovi: doznaka radnika, mirovina, invalidnina i ostalih socijalnih primanja, prijenose po osnovi poreza i taksi, međudržavne suradnje, isplata po štetama na temelju ugovora o osiguranju, prijenose po osnovi pravomoćnih i izvršnih sudskih odluka, prijenose po osnovi dobitaka u igrama na sreću, naknada za koncesije, članarina i kazni (penala) te umjerenih doznaka na ime troškova za izdržavanje obitelji.
Kapitalni poslovi su poslovi zaključeni između rezidenata i nerezidenata koji nisu tekući poslovi s inozemstvom. U kapitalne poslove ubrajaju se:
- direktne investicije,
- ulaganja u nekretnine,
- poslovi s vrijednosnim papirima,
- poslovi sa udjelima u investicijskim fondovima,
- kreditni poslovi,
- depozitni poslovi,
- poslovi plaćanja na temelju ugovora o osiguranju, u skladu s propisima koji uređuju poslove osiguranja,
- jednostrani prijenosi imovine koji mogu biti: osobni i fizički.

Direktne investicije su sva ulaganja rezidenata u inozemstvu i nerezidenata u Federaciji koja ulagač obavi s namjerom uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanja znatnog utjecaja na upravljanje pravnom osobom, sukladno propisima o stranim ulaganjima i propisima o vanjskotrgovinskom poslovanju. Uspostavljanje trajnih ekonomskih odnosa i ostvarivanje znatnog utjecaja na upravljanje pravnim osobama podrazumijeva:
- osnivanje pravne osobe ili povećanje temeljnog kapitala pravne osobe u potpunom vlasništvu ulagača, osnivanja dijela pravne osobe (podružnice) ili otkup već postojeće pravne osobe u potpuno vlasništvo ulagača ili ulaganja radi obavljanja djelatnosti poduzetnika pojedinca,
- ulaganja u novu ili već postojeću pravnu osobu ako ulagač time stječe ukupno 10% ili više postotaka učešća u temeljnom kapitalu, odnosno 10% ili više glasačkih prava poslije ispunjenja uvjeta iz stavka 1. ove točke,
- kredite radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa, s rokom od pet godina ili duljim ako imaju karakter podređenog potraživanja (subordinirani krediti),
Ulaganja u nekretnine su plaćanja radi stjecanja svojine na nekretninama rezidenata u inozemstvu i nerezidenata u Federaciji.
Poslovi s vrijednosnim papirima su poslovi na tržištu kapitala i tržištu novca, kao i poslovi s investicijskim fondovima koji nisu poslovi u smislu direktnih ulaganja. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu kapitala su: dionice, obveznice i drugi dužnički vrijednosni papiri koji su emitirani u seriji, s rokom dospijeća duljim od jedne godine. Vrijednosni papiri kojima se trguje na tržištu novca su vrijednosni papiri emitirani u seriji, s rokom dospijeća do godinu dana, kao što su blagajnički zapisi, komercijalni zapisi, certifikati o depozitu i bankarski akcepti.
Kreditni poslovi (krediti i zajmovi) su pravni poslovi između rezidenta i nerezidenta  zaključeni u devizama u skladu sa zakonom. U kreditne poslove ubrajaju se komercijalni krediti i financijski krediti, kao i jamstva i garancije, od čega su:
- komercijalni krediti odgođena plaćanja odnosno plaćanja unaprijed robe i usluga kao i financiranje od banke odgođenog plaćanja i plaćanja unaprijed. Komercijalnim kreditima smatraju se i poslovi otkupa potraživanja (factoring i forfeiting) ako osnovni posao, koji je podloga za nastalo potraživanje, ima obilježja komercijalnog kredita. Pod financiranjem od banke odgođenog plaćanja i plaćanja unaprijed iz ove alineje podrazumijeva se davanje kredita dužniku radi financiranja prometa roba i usluga s inozemstvom, odnosno izmirenje obveze po nalogu tog dužnika neposredno isporučitelju robe, odnosno pružatelju usluge u vanjskotrgovinskom prometu,
- financijski krediti svi krediti osim kredita iz točke 12. alineja 3. ovoga članka. Financijskim kreditima smatraju se i svi oblici financiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pružanje usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. Pod financijskim kreditima podrazumijevaju se i svi oblici financiranja koji u osnovi imaju komercijalne poslove (trgovina robom ili pružanjem usluga) u kojima rezident nije ugovorna strana u poslu. U financijske kredite ne ubrajaju se jamstva i garancije,
- zajmovi poslovi između rezidenta i nerezidenta kojima rezident uzima od nerezidenta ili daje nerezidentu zajam, u skladu s odredbama ovoga Zakona i zakona kojima se uređuju obvezni odnosi,
- garancije bankarske garancije, koje banke daju u korist nerezidenta po kreditnim poslovima s inozemstvom i kreditnim poslovima između dva nerezidenta u inozemstvu,
- jamstva i druga sredstva osiguranja, osiguranja koja, u skladu s ovim Zakonom, rezidenti – pravne osobe daju u korist nerezidenata  - davatelja kredita, po kreditnim poslovima s inozemstvom i kreditnim poslovima između dva nerezidenta u inozemstvu.
Depozitni poslovi su poslovi nastali na temelju ugovora o depozitu između nerezidenta i banke te između rezidenta i nerezidentne financijske institucije. U smislu ovoga Zakona depozitnim poslom smatra se i ugovor o tekućem ili drugom računu, a sukladno propisima kojima se uređuju obvezni odnosi i platni promet.
Plaćanja po osnovi ugovora o osiguranju su plaćanja koja uključuju plaćanja premija i osiguranih svota na temelju ugovora između nerezidentnog društva za osiguranje i rezidenta kao korisnika kao i rezidentnog društva za osiguranje i nerezidenta kao korisnika, sukladno propisima kojima se uređuje oblast osiguranja.
Jednostrani prijenosi su prijenosi imovine iz Federacije u inozemstvo ili iz inozemstva u Federaciju koji nemaju obilježja izvršenja posla između rezidenta fizičke osobe i nerezidenta fizičke osobe. Jednostrani prijenosi mogu biti osobni i fizički, od čega je:
osobni prijenos imovine prijenos imovine iz Federacije u inozemstvo ili iz inozemstva u Federaciju uključujući poklone i pomoć, rentu, nasljedstvo, podmirenja duga useljenika u ma­tičnoj zemlji, prijenos imovine iseljenika u inozemstvo i dohotka osoba zaposlenih u Bosni i Hercegovini koji nisu rezidenti,
fizički prijenos svaki prijenos gotovine u konvertibilnim markama, strane gotovine, čekova i materijaliziranih vrijednosnih papira iz Federacije u inozemstvo ili iz inozemstva u Federaciju.

    
II.   Plaćanje, naplaćivanje i prijenos

Članak 3.

Rezidenti i nerezidenti za plaćanje prema inozemstvu koriste devize, ako ovim zakonom nije drukčije propisano.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) propisuje uvjete pod kojima rezidenti i nerezidenti mogu koristiti i stranu gotovinu za plaćanje inozemstvu.

Članak 4.

Plaćanje, naplaćivanje, prijenos i isplata u Federaciji između rezidenata, između rezidenata i nerezidenata i između nerezidenata vrši se u konvertibilnim markama.
Iznimno od stavka 1. ovoga članka plaćanje, naplaćivanje i prijenos može se vršiti u devizama i stranoj gotovini i to po osnovi:
- deviznog kreditiranja u Federaciji u skladu s odredbama ovoga Zakona,
- otplate deviznog kredita u Federaciji,
- naplaćivanje premije osiguranja i isplati štete u poslovima osiguranja s nerezidentima, kao i s  rezidentima koji izvode investicijske radove i obavljaju gospodarsku djelatnost u inozemstvu,
- prodaja i kupnja robe s konsignacijskih skladišta, u slobodnim zonama i u slobodnim carinskim prodavaonicama,
- kupnja i prodaja vrijednosnih papira koji glase na stranu valutu,
- isplate strane gotovine s devizne štedne knjižice i deviznog računa, kao i prijenosa deviza s jedne devizne štednje knjižice na drugu deviznu štednu knjižicu, odnosno s jednog deviznog računa na drugi devizni račun iste osobe,
- kupnje i prodaje, odnosno plaćanja i naplate potraživanja i dugovanja nastalih po vanjskotrgovinskim poslovima rezidenata – pravnih osoba i poduzetnika iz članka 7. stavak 3. i članka 24. ovoga Zakona.
- uplate depozita kao sredstva osiguranja.   
Stranu gotovinu, ostvarenu sukladno ovom Zakonu, rezident pravna osoba i poduzetnik dužan je položiti na svoj devizni račun u banci, najkasnije narednog radnog dana.
Vlada Federacije će provedbenim propisom propisati i druge osnove po kojima se u Federaciji može izvršiti plaćanje, naplaćivanje i prenos u devizama i stranoj gotovini.

Članak 5.

Dopušteno je ugovaranje u devizama u Federaciji s tim što se plaćanje i naplaćivanje vrši u konvertibilnim markama.

Članak 6.

Plaćanje, naplaćivanje i prijenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata vrši se slobodno, u skladu s ovim Zakonom.

Članak 7.

Plaćanje naplaćivanje i prijenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenata i nerezidenata obavljaju banke, u skladu s ovim Zakonom.
Banka ne može izvršiti nalog za plaćanje, odnosno prijenos inozemstvu ako takvo plaćanje, odnosno prijenos nije u skladu s ovim Zakonom.
Vlada Federacije će propisati uvjete pod kojima se plaćanje, naplaćivanje i prijenos po tekućim i kapitalnim poslovima između rezidenta i nerezidenta može vršiti prebijanjem dugovanja i potraživanja, ustupanjem potraživanja, preuzimanjem duga ili drugim oblikom namirenja dugovanja i potraživanja.
Platnim karticama ne može se plaćati po kapitalnim poslovima.
Rezident ne može platiti ili izdati nalog za plaćanje prema inozemstvu na temelju simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključiti ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost.
Federalno ministarstvo financija – Federalno ministarstvo finansija (u daljnjem tekstu: Ministarstvo) propisuje uvjete i način plaćanja, naplaćivanja i prijenosa po tekućim i kapitalnim poslovima u sredstvima plaćanja.

Članak 8.

Banka primatelj naloga za plaćanje (u daljnjem tekstu: banka primatelj) obvezna je izvršiti nalog za plaćanje pošiljatelja samo ako za to postoji odgovarajuće pokriće na računu pošiljatelja.
Banka primatelj obvezna je da izvrši naloge za plaćanje koji:
- su propisno popunjeni i autorizirani ili autentični,
- propisno identificiraju odredišnu banku  i
- identificiraju primatelja s izvjesnim stupnjem sigurnosti.
Banka primatelj obvezna je da izvrši instrukcije sadržane u nalogu onog bankarskog dana kada je nalog primljen ili na dan druge valute ako on postoji ovisno od toga koji je od ta dva dana kasniji.
Banka primatelj obvezna je da pošiljatelju osigura informacije o:
- uvjetima pod kojima se izvršava nalog za plaćanje,
- vremenu potrebnom za izvršenje, od davanja naloga do isplate primatelju,
- načinu obračuna provizije i drugih troškova, ukoliko postoje i
- primijenjenom deviznom tečaju.
Po izvršenom nalogu za plaćanje, banka primatelj dužna je pošiljatelju osigurati informacije o:
- izvršenom plaćanju,
- originalnom iznosu po kojem je izvršeno plaćanje,
- iznosu svih troškova i provizija koje je pošiljatelj dužan platiti i
datum valute.
Isplata primatelja vrši se odobravanjem računa, a najkasnije sljedećeg bankarskog dana po završetku transfera.

Članak 9.

Rezident  koji je devize ostvario u inozemstvu, kao i rezident koji je devize prenio u inozemstvo, a nije ih upotrijebio u inozemstvu, dužan je devize unijeti u Federaciju, u skladu s ovim Zakonom.

Članak 10.

Rezident pravna osoba i poduzetnik dužna je naplatiti i unijeti u Federaciju sredstva plaćanja po osnovi izvoza robe ili usluge inozemstvu u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja, odnosno od dana izvršenja usluge.
Posao izvoza robe ili usluge s ugovorenim rokom naplate duljim od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno dana izvršenja usluge, kao i posao izvoza robe ili usluge koji nije naplaćen u roku iz stavka 1. ovog članka, smatra se kreditnim poslom s inozemstvom.
Sredstva plaćanja ostvarena po osnovi prodaje plaćene robe koja se nalazi u inozemstvu i neposredno isporučuju inozemstvu, rezident je dužan unijeti u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja.
Ministar financija propisuje uvjete i način evidentiranja poslova iz stavka 2. ovog članka.
Naplata po osnovi izvezene robe i izvršenih usluga u okviru gospodarske djelatnosti u slobodnim carinskim zonama, uređuje se u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.

Članak 11.

Rezident pravna osoba dužna je dobit ostvarenu po osnovi izvođenja investicijskih radova u inozemstvu kao i devize koje je, sukladno garantnim rokovima za ispravnost izvršenih radova naručitelj investicijskih radova zadržao kao garanciju za dobro izvršenje posla, kao i sva preostala sredstva na računu unijeti u Federaciju u roku od osam radnih dana od dana završetka investicijskih radova, odnosno od isteka garantnog razdoblja.

Članak 12.

Rezident pravna osoba i poduzetnik dužna je dobit ostvarenu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti u inozemstvu koju ne iskoristi za namjene utvrđene Zakonom o vanjskotrgovinskom poslovanju unijeti u Federaciju, u roku osam radnih dana od dana iskazivanja dobiti.

Članak 13.

Danom naplate smatra se:
dan kada su devize uplaćene u korist računa u banci,
dan kada je izvršeno carinjenje robe, odnosno izvršena usluga kojom se naplaćuje izvoz.
Ako je rezidentu pravnoj osobi ili poduzetniku odobreno držanje deviza na računu u inozemstvu, danom naplate smatra se dan kada su devize odobrene na računu te osobe u inozemstvu.

Članak 14.

Rezident pravna osoba i poduzetnik dužna je unaprijed plaćenu robu ili usluge uvesti u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja robe ili usluge.
Rezident koji ne uveze robu ili uslugu u roku iz stavka 1. ovoga članka dužan je vratiti unaprijed plaćeni iznos u roku od osam dana od dana isteka roka iz stavka 1. ovoga članka.
Posao uvoza unaprijed plaćene robe ili usluge s ugovorenim rokom duljim od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja smatra se kreditnim poslom s inozemstvom.
Ministar financija propisuje uvjete i način evidentiranja poslova iz stavka 3. ovoga članka.
Plaćanje uvoza robe i usluga u okviru gospodarske djelatnosti u slobodnim carinskim zonama uređuje se u skladu s propisima koji uređuju ovu djelatnost.

Članak 15.

Rezidenti mogu slobodno vršiti plaćanje i prijenos kapitala po osnovi stjecanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inozemstvu samo ako je taj posao registriran i izvršen sukladno propisima koji reguliraju vanjskotrgovinsko poslovanje.
Nerezidenti mogu slobodno vršiti plaćanje i prijenos kapitala po osnovi stjecanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u Federaciji, samo ako je taj posao registriran i izvršen u skladu s propisima koji reguliraju vanjskotrgovinsko poslovanje.

Članak 16.

Prijenos dobiti u inozemstvo koju nerezident ostvari direktnim ulaganjem slobodan je pod uvjetom da su u Federaciji podmirene sve porezne obveze kao i sve obveze po osnovi poreza i doprinosa.
Prijenos u inozemstvo ostatka likvidacijske ili stečajne mase slobodan je pod uvjetom da su u Federaciji podmirene sve obveze po osnovi poreza i doprinosa.
Izmirenje poreznih obveza dokazuje se uvjerenjem o izmirenju poreza i doprinosa  Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine kao i uvjerenjem Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine.

Članak 17.

Rezident može doznačiti sredstva u inozemstvo radi stjecanja vlasništva nad nekretninama u inozemstvu ako je podmirio obveze po osnovi poreza i doprinosa uz predočenje banci dokumenata iz članka 16. stavak 3. ovoga Zakona, osim ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije propisano.
Nerezident može vršiti plaćanje radi stjecanja vlasništva nad nekretninama u Federaciji, osim ako posebnim zakonom ili međunarodnim ugovorom nije drukčije propisano.

Članak 18.

Rezidenti - pravne osobe mogu vršiti plaćanja radi kupnje stranih vrijednosnih papira na stranom tržištu i domaćem tržištu kapitala ako je ta kupnja izvršena preko ovlaštenih sudionika na tržištu vrijednosnih papira u Federaciji ili preko stranog sudionika na stranom tržištu kapitala u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, međunarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima.
Rezidenti – fizičke osobe mogu vršiti plaćanja radi kupnje stranih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu kapitala ako je ta kupnja izvršena preko ovlaštenih sudionika na tržištu vrijednosnih papira u Federaciji u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, međunarodnim ugovorima i drugim posebnim propisima.
Nerezidenti mogu vršiti plaćanja radi kupnje domaćih vrijednosnih papira ako je ta kupnja izvršena preko ovlaštenih sudionika na tržištu vrijednosnih papira u Federaciji u skladu s propisima koji uređuju tržište vrijednosnih papira, stranim ulaganjima i drugim posebnim propisima.

Članak 19.

Rezidenti mogu vršiti plaćanje radi kupnje stranih kratkoročnih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu novca samo ako je ta kupnja izvršena preko ovlaštenih sudionika na tržištu vrijednosnih papira u Federaciji, u skladu s važećim propisima.
Nerezidenti mogu, sukladno propisima koji uređuju poslovanje s kratkoročnim vrijednosnim papirima i drugim važećim propisima vršiti plaćanje radi kupnje domaćih kratkoročnih vrijednosnih papira.

Članak 20.

Ulaganje u strane investicijske fondove vrši se u skladu s propisima kojima je regulirano poslovanje s vrijednosnim papirima na tržištu kapitala.

Članak 21.

Plaćanje i naplaćivanje po kreditnim poslovima je slobodno ako je zaključeno u skladu sa zakonom.
Banka ne može odobriti rezidentu kredit u devizama, osim rezidentu – pravnoj osobi i poduzetniku za plaćanje uvoza roba i usluga iz inozemstva.
Odobreni devizni kredit u Federaciji može se otplaćivati u devizama.
Zabranjeno je rezidentima – pravnim osobama i poduzetnicima međusobno odobravanje deviznih kredita.
Rezident je dužan da financijske kredite iz inozemstva koristi preko banke ili deviznog računa u inozemstvu otvorenog u skladu s člankom 30. stavak  4. ovoga Zakona;
Iznimno od stavka 5. ovoga članka, financijski krediti iz inozemstva mogu se koristiti preko banke u inozemstvu, ako je ugovorom o kreditu, ugovoreno plaćanje roba i usluga direktno dobavljaču ili ako se kreditom otplaćuje ranije zaključeni kredit u inozemstvu  (refinanciranje).
Rezidenti su obvezni pri odobravanju kredita te izdavanju garancija i jamstava u korist nerezidenata pribaviti one instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje, odnosno jamstva koji se daje.
Zabranjeno je odobravanje nerezidentima financijskih kredita s rokom dospijeća kraćim od jedne godine, osim odobravanja kredita od banaka i kredita koje rezidenti odobravaju radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa.
Kreditiranje u domaćoj valuti između rezidenata i nerezidenata nije dopušteno.

Članak 22.

Kreditni poslovi i krediti radi uspostavljanja trajnih ekonomskih odnosa iz članka 2. točka 12.  alineja 3. ovog Zakona zaključuju se u pisanoj formi.
Banke mogu zaključiti kreditne poslove s inozemstvom u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime i za tuđi račun i u tuđe ime i za tuđi račun.
Rezidenti koji nisu banka mogu zaključivati kreditne poslove s inozemstvom samo u svoje ime i svoj račun.

Članak 23.

Za izvršavanje obveza iz zaključenog ugovora o kreditnom poslu s inozemstvom odgovoran je rezident koji zaključi ugovor, kao i rezident po čijoj ovlasti i za čiji račun je ugovor zaključen, odnosno banka i rezident – pravna osoba koja od tog rezidenta kupi potraživanje, odnosno preuzme dug prema nerezidentu po osnovi kreditnog posla s inozemstvom.
Federacija ne garantira za izvršenje obveza po kreditnom poslu s inozemstvom, osim ako je garancija Federacije izdana u skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Ugovor o kreditnom poslu s inozemstvom je ništavan ako je zaključen suprotno stavku 2. ovoga članka.

Članak 24.

Banka kao i rezident – pravna osoba mogu kupovati od rezidenta potraživanje po osnovi kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimati dug rezidenta prema nerezidentu po osnovi kreditnog posla s inozemstvom.
Poslovi iz stavka 1. ovoga članka mogu se obavljati samo na temelju ugovora zaključenog u pisanoj formi između svih sudionika u poslu.
Nerezidenti mogu od rezidenata kupovati potraživanja i dugovanja po osnovi kreditnih poslova s inozemstvom samo pod uvjetima i na način koji propisuje Vlada Federacije.

Članak 25.

Rezidenti su dužni izvještavati Ministarstvo financija o kreditnim poslovima u smislu ovoga Zakona.
Za potrebe izvještavanja Ministarstvo financija može odrediti da se u kreditne odnose svrstaju i drugi poslovi između rezidenta i nerezidenta koji su po ekonomskoj namjeni jednaki namjeni kreditnog posla.
Ministar financija propisuje bliže uvjete, način rokove i obrasce izvješćivanja o kreditnim poslovima s inozemstvom.

Članak 26.

Rezident može plaćati premije osiguranja na temelju ugovora o osiguranju koji je zaključen s društvom za osiguranje koje nije registrirano u Bosni i Hercegovini, pod uvjetom da je takav ugovor dozvoljen propisima koji uređuju poslove osiguranja u Bosni i Hercegovini.

Članak 27.

 Rezident, društvo za osiguranje naplaćuje premije osiguranja od rezidenata u konvertibilnim markama, a od nerezidenata u devizama, stranoj gotovini i konvertibilnim markama.
Društvo iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje štetu rezidentima u konvertibilnim markama, a nerezidentu u konvertibilnim markama, odnosno devizama i stranoj gotovini.
Iznimno od odredaba st. 1. i 2. ovoga članka, društvo za osiguranje – rezident može naplatiti premiju osiguranja i isplatiti štetu u devizama rezidentima na temelju izvođenja investicijskih radova i drugih djelatnosti u inozemstvu.
Kod kupnje na kredit u inozemstvu može se ugovoriti premija osiguranja u devizama i isplata štete nerezidentu u devizama.

Članak 28.

Osobni i fizički prijenos stranih sredstava plaćanja i domaće valute vrši se u skladu s ovim Zakonom.
Vlada Federacije propisuje uvjete i način osobnih i fizičkih prijenosa stranih sredstava plaćanja i domaće valute.

Članak 29.

Banka ne može držati devize na računima kod nerezidenata, osim kod stranih banaka.
Banka ne može devize u Federaciji držati kod drugog rezidenta, osim kod druge banke i Centralne banke.

Članak 30.

Rezident – pravna osoba i poduzetnik dužan je devize držati na svom deviznom računu kod banke ili ih prodati toj banci.
Rezident može imati devizne račune kod banke u inozemstvu za izvršavanje tekućih i kapitalnih transakcija u skladu s ovim Zakonom.
Rezident - fizička osoba može devize držati na svom deviznom računu ili kao devizne štedne uloge u banci i sredstvima slobodno raspolagati i podizati stranu gotovinu.
Vlada Federacije propisuje uvjete i način otvaranja deviznih računa u inozemstvu.

Članak 31.

Nerezidenti mogu u banci otvoriti račun u stranoj valuti i u konvertibilnim markama.
Devize ostvarene u skladu s ovim Zakonom, nerezident drži na deviznom računu kod banke i sredstvima na računu slobodno raspolaže ili ih može prodati toj banci.
Nerezident ne može na računu kod banke držati konvertibilne marke koje nije ostvario naplaćivanjem po tekućim ili kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim Zakonom.
Nerezident ne može od banke kupiti devize u iznosu većem od iznosa protuvrijednosti domaće valute ostvarene u skladu s ovim Zakonom.

Članak 32.

 Nerezident može transferirati sredstva u inozemstvo nakon predočenja uvjerenja da nema neizmirenih carinskih i poreznih obveza.

Članak 33.

Banka je dužna pri otvaranju deviznih računa, računa u konvertibilnim markama i deviznih štednih knjižica kao i izvršenja platnih transakcija, utvrditi identitet rezidenta i nerezidenta i postupiti u skladu sa Zakonom o sprječavanju pranja novca i financiranju terorističkih aktivnosti.
Banka je dužna osigurati tajnost podataka o deviznim računima, te ih čuvati u skladu s propisima.

Članak 34.

Ministarstvo financija propisuje uvjete otvaranja, način vođenja i zatvaranje računa rezidenata i nerezidenata.

III.  Devizno tržište i tečaj konvertibilne marke

Članak 35.

Devizno tržište, u smislu ovoga Zakona, čine svi poslovi kupnje i prodaje deviza i strane gotovine u Bosni i Hercegovini koji se vrše unutar bankovnog sustava Bosne i Hercegovine koji se vrše neposredno:
- između banaka i rezidenata odnosno banaka i nerezidenata,
- između banaka,
- između banaka i rezidenata koji obavljaju mjenjačke poslove.
Zabranjena je kupnja i prodaja deviza i strane gotovine izvan deviznog tržišta.

Članak 36.

Banke na deviznom tržištu kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu u svoje ime i za svoj račun, u svoje ime a za račun rezidenta i nerezidenta i u ime i za račun rezidenta i nerezidenta.
Banke mogu na stranim deviznim tržištima kupovati devize i stranu gotovinu.

Članak 37.

 Na deviznom tržištu mogu se kupovati i prodavati devize i strana gotovina promptno i na termin.
Promptna kupnja, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupnja odnosno prodaja s rokom dospijeća odmah, a najkasnije u roku od dva radna dana.
Terminska kupnja, odnosno prodaja deviza i strane gotovine je kupnja odnosno prodaja koja se vrši u roku koji je dulji od dva radna dana od zaključenja ugovora.

Članak 38.

Mjenjačke poslove mogu obavljati banke kao i rezidenti - druge pravne osobe i poduzetnici koji imaju zaključen ugovor s bankom, ovlast Ministarstva i registrirani su za obavljanje mjenjačkih poslova (u daljnjem tekstu: mjenjači).
Mjenjačke poslove banka obavlja u svoje ime i za svoj račun, a rezidenti – druge pravne osobe i poduzetnici u svoje ime, a za račun banke.
Rezidenti – druge pravne osobe i poduzetnici mjenjačke poslove obavljaju na temelju ugovora o obavljanju mjenjačkih poslova zaključenih s bankom, na određeno vrijeme do godinu dana.
Zahtjev za dobivanje ovlasti o obavljanju mjenjačkih poslova rezidenti iz stavka 3. ovoga članka podnose Ministarstvu.
Vlada Federacije propisuje uvjete i način obavljanja mjenjačkih poslova i uvjete za izdavanje ovlasti.

Članak 39.

Uz zahtjev za dobivanje ovlasti iz članka 38. stavak 4. ovoga Zakona rezidenti iz članka 38. stavak 3. podnose Ministarstvu:
- ugovor o obavljanju mjenjačkih poslova, zaključen između banke i rezidenta – druge pravne osobe ili poduzetnika,
- za pravnu osobu rješenje iz sudskog registra, odnosno za poduzetnika rješenje nadležnog organa iz kojeg je vidljivo da je pravna osoba, odnosno poduzetnik registrirana za obavljanje mjenjačkih poslova,
- rješenje nadležnog organa o ispunjenju minimalnih tehničkih uvjeta za rad u skladu sa važećim propisima.

Članak 40.

Ministarstvo će odbiti zahtjev za izdavanje ovlasti za obavljanje mjenjačkih poslova ako utvrdi da rezident – druga pravna osoba ili poduzetnik ne ispunjavaju uvjete za obavljanje mjenjačkih poslova.
Ministarstvo će oduzeti ovlast za obavljanje mjenjačkih poslova ako:
- rezident – druga pravna osoba ili poduzetnik ne počne s obavljanjem poslova u roku od 90 dana od dana izdavanja dozvole,
- je ovlast pribavljena na temelju neistinite dokumentacije, odnosno neistinito prikazanih podataka,
- nakon izdavanja ovlasti nastupe okolnosti i/ili razlozi uslijed kojih rezident - druga pravna osoba ili poduzetnik više ne ispunjava uvjete na temelju kojih je dobio ovlast.

Članak 41.

Domaća valuta je konvertibilna marka (KM).
Službeni tečaj konvertibilne marke određuje Centralna banka u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine.
Kupnja i prodaja konvertibilne marke za euro obavlja se po tečaju i uvjetima određenim Zakonom o Centralnoj banci Bosne i Hercegovine, a tečaj konvertibilne marke prema ostalim stranim valutama formira se u skladu s ponudom i potražnjom na deviznom tržištu, ukoliko Centralna banka drukčije ne odredi.
Banke su dužne javno isticati i objavljivati tečajeve po kojima kupuju i prodaju devize i stranu gotovinu.

IV.  Fizički prijenos sredstava plaćanja

Članak 42.

Strana gotovina, platne kartice i čekovi koji glase na stranu valutu mogu se slobodno unositi u Federaciju iz inozemstva, uz obvezu prijavljivanja u smislu članka 45. ovog Zakona.
Slobodno je iznošenje platnih kartica u inozemstvo.

Članak 43.

Vlada Federacije za rezidente i nerezidente – fizičke osobe propisuje iznos do kojega se slobodno mogu iznositi konvertibilne marke iz Federacije u inozemstvo, kao i uvjete pod kojima banke mogu iznositi konvertibilne marke iz Federacije u inozemstvo.

Članak 44.

Vlada Federacije propisuje iznos strane gotovine i čekova koji glase na stranu valutu koje rezident fizička osoba može iznositi iz Federacije u inozemstvo, kao i uvjete pod kojima banke mogu iznositi stranu gotovinu i čekove iz Federacije u inozemstvo.
Vlada Federacije propisuje uvjete pod kojima nerezident može iznositi u inozemstvo stranu gotovinu i čekove koje je stekao u skladu sa zakonom.

Članak 45.

Rezidenti i nerezidenti dužni su prilikom prelaska državne granice carinskom organu prijaviti svako unošenje odnosno iznošenje strane gotovine, konvertibilnih maraka i čekova, koji prelaze iznose koje propiše Vlada Federacije.
Obveza iz stavka 1. ovoga članka odnosi se i na predstavnika, odgovornu osobu ili opunomoćenika, koji preko državne granice za pravnu osobu ili poduzetnika prenosi stranu gotovinu, konvertibilne marke i čekove.

Članak 46.

Stranu gotovinu, čekove i konvertibilne marke, koje su organi kontrole privremeno oduzeli uz izdavanje potvrde i pokretanja postupka zbog osnovane sumnje da je izvršen prekršaj ili kazneno djelo, dužni su deponirati do okončanja postupka na poseban privremeni račun Ministarstva ili ih staviti u depo kod banke u roku od dva radna dana od dana njihovog oduzimanja.

V. Izvješćivanje

Članak 47.

Banke  i mjenjači su dužni izvješćivati Agenciju a rezidenti i nerezidenti su dužni izvještavati nadležne organe o obavljanju deviznih poslova iz ovoga Zakona.                
Nadležni organi iz članka 48.ovog Zakona propisuju u okviru svoje nadležnosti, bankama, mjenjačima, ostalim rezidentima i nerezidentima  sadržaj i rokove izvješćivanja o obavljanju deviznih poslova iz ovoga Zakona, kao i način tog izvješćivanja.
Obveznici izvješćivanja iz stavka 1. ovoga članka dužni su bez odlaganja Agenciji odnosno drugom nadležnom organu omogućiti uvid u poslovne knjige i staviti na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju.


VI.  Nadzor nad deviznim poslovanjem

Članak 48.

Nadzor nad deviznim poslovanjem u skladu s ovim Zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga Zakona obavljaju: Agencija, Federalno ministarstvo financija/Federalno ministarstvo finansija - Devizni odjel Financijske policije – Finansijske policije Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Devizni odjel Financijske policije) i carinski organi, svatko u okviru svojih nadležnosti.

Članak 49.

Nadzorna tijela moraju međusobno razmjenjivati informacije koje su im potrebne u postupku nadzora te obavještavati o ustanovljenim nepravilnostima, ako su ti nalazi važni za rad drugog nadzornog tijela.
Dostavljanje podataka o nadziranoj osobi koji su potrebni u postupcima nadzora ne smatra se odavanjem službenih tajni.
Nadzorna tijela uredit će sadržaj i način međusobnog obavještavanja sporazumom o razmjenjivanju informacija ili drugim aktima.

Članak 50.

Agencija nadzire devizno poslovanje banaka i mjenjača.

Članak 51.

Devizni odjel Financijske policije nadzire primjenu i provedbu ovoga Zakona te poslovanje rezidenata i nerezidenata kada svoju gospodarsku ili drugu djelatnost obavljaju na teritoriju Federacije.
Rezidenti i nerezidenti iz stavka 1. ovoga članka moraju deviznom inspektoru omogućiti neometano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju kao i podatke za djelatnost koju rezident obavlja u inozemstvu.

Članak 52.

Carinski organ kontrolira iznošenje iz Federacije u inozemstvo i unošenje u Federaciju iz inozemstva strane gotovine, konvertibilnih maraka i čekova u putničkom, robnom i poštanskom prometu.

Članak 53.

Carinski organ, uz izdavanje potvrde, može na graničnom prijelazu privremeno oduzeti od rezidenta i nerezidenta iznos konvertibilnih maraka, strane gotovine i čekova koji prelaze iznos koji propiše Vlada Federacije.

Članak 54.

Rezidenti i nerezidenti moraju nadzornim organima iz članka 48. ovoga Zakona omogućiti neometano obavljanje inspekcijskog nadzora i uvid u poslovanje te mu, na njegov zahtjev, dati na raspolaganje ili poslati svu potrebnu dokumentaciju kao i podatke za djelatnost koju rezident obavlja u inozemstvu.

Članak 55.

Prekršajni postupak pokreće se i vodi sukladno propisima kojima se uređuje prekršajni postupak.

VII. Kaznene odredbe

Kaznena djela

Članak 56.

Tko se neovlašteno bavi kupnjom ili prodajom strane gotovine ili organizira mrežu preprodavaoca ili posrednika, a vrijednost prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM, kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do tri godine.

Članak 57.

Odgovorna osoba koja sklapanjem ugovora, organiziranjem posla ili na drugi način ostvaruje za pravnu osobu kupnju, prodaju ili posreduje u kupnji ili prodaji strane gotovine suprotno ovom Zakonu ili u pravnoj osobi organizira mjenjačke poslove suprotno ovom Zakonu, a iznos prometovane strane gotovine prelazi iznos od 50.000 KM kaznit će se novčanom kaznom ili kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina.

Prekršaji

Članak 58.

 Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident  -pravna osoba i nerezident - pravna osoba ako plaća ili izdaje nalog za plaćanje prema inozemstvu na temelju simuliranog ugovora ili druge nevjerodostojne dokumentacije, odnosno zaključuje ugovor u kojem nije navedena stvarna vrijednost (članak 7. stavak 5.).
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u banci, rezidentu – pravnoj osobi i nerezidentu – pravnoj osobi novčanom kaznom do 3.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj  rezident – poduzetnik i nerezident – poduzetnik novčanom kaznom od 5.000 KM  do 10.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj rezident – fizička osoba i nerezident fizička osoba novčanom kaznom od 1.000 KM do 1.500 KM.

Članak 59.

Novčanom kaznom od 5.000 KM do 10.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident ako pri odobravanju kredita, te izdavanju garancije i jamstva u korist nerezidenta ne ugovori i od nerezidenta ne pribavi instrumente osiguranja naplate kojima se postiže sigurnost kreditnog posla, kao i garancije koja se izdaje i jamstva koje se daje (članak 21. stavak 7.).
Za radnje iz stava 1. ovog članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u rezidentu novčanom kaznom od 3.000 KM.

Članak 60.

Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 kaznit će se za prekršaj rezident – pravna osoba:
ako mjenjačke poslove obavlja suprotno odredbama članka 38. ovoga Zakona;
ako ne omogući neometano obavljanje kontrole, uvid u poslovanje, te ne stavi na raspolaganje potrebnu dokumentaciju i tražene podatke (članak 54.).
Za radnje iz stavka 1. točka b) ovoga članka kaznit će se i nerezident pravna osoba novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. toč. a) i b) ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u rezidentu – pravnoj osobi i nerezidentu – pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. toč. a) i b) ovoga članka kaznit će se za prekršaj rezident – poduzetnik, a za radnje iz točke b) istoga stava nerezident – poduzetnik novčanom kaznom od  5.000 KM do 10.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. točka b) ovoga članka kaznit će se za prekršaj rezident – fizička osoba i nerezident – fizička osoba novčanom kaznom od 1.500 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja mjenjačkih poslova ili druge djelatnosti koja je bila predmetom kontrole, u najkraćem trajanju od tri mjeseca i najdužem trajanju do šest mjeseci osim za plaćanja i prijenose iz članka 2. točka 9. ovoga Zakona.

Članak 61.

Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj banka, rezident - pravna osoba i nerezident - pravna osoba:
- ako izvrši nalog za plaćanje, odnosno prijenos inozemstvu suprotno članku 7. stavak 2. ovoga Zakona,

- ako dobit ostvarenu po osnovi izvođenja investicijskih radova u inozemstvu, kao i devize koje je sukladno garantnim rokovima naručitelj investicijskih radova zadržao kao garanciju za dobro izvršenje posla, ne unese u Federaciju u roku od osam dana od dana izvršenja investicijskih radova odnosno dana isteka garantnog roka (članak 11.),
- ako dobit ostvarenu po osnovi obavljanja gospodarske djelatnosti u inozemstvu ne unese u Federaciju u skladu s ovim Zakonom (članak 12.),
- ako za robu ili uslugu koje nisu uvezene u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja ne izvrši vraćanje unaprijed plaćenog iznosa u roku od osam dana od dana isteka roka od šest mjeseci (članak 14. stavak 2.),
- ako rezidenti, odnosno nerezidenti plaćanje i prijenos kapitala po osnovi stjecanja, prodaje i likvidacije direktnih investicija u inozemstvu vrše suprotno odredbi članka 15. ovoga Zakona,
- ako rezident, odnosno nerezident plaćanje i prijenos sredstava radi stjecanja vlasništva nad nekretninama u inozemstvu vrši suprotno odredbi članka 17. ovoga Zakona;
- ako plaćanje radi kupnje stranih vrijednosnih papira na domaćem i stranom tržištu kapitala obavlja suprotno odredbi članka 18. stavak 1. ovoga Zakona.
- ako plaćanje radi kupnje domaćih vrijednosnih papira obavlja suprotno odredbi članka 18. stavak 3. ovoga Zakona,
- ako plaćanje radi kupnje stranih kratkoročnih vrijednosnih papira na stranom i domaćem tržištu novca obavlja suprotno odredbi članka 19. stavak 1. ovoga Zakona,
- ako plaćanje obavlja radi kupnje domaćih kratkoročnih vrijednosnih papira suprotno članku 19. stavak 2. ovogs Zakona,
- ako poslove s udjelima u investicijskim fondovima obavlja suprotno članku 20. ovoga Zakona,
- ako banka odobri kredit suprotno odredbi 21. stavak 2. ovoga Zakona,
- ako međusobno odobravaju devizne kredite (članak 21. stavak 4.).
- ako financijske kredite iz inozemstva ne koristi preko banke ili deviznog računa u inozemstvu otvorenog sukladno odredbama ovoga Zakona (članak 21. stavak 5.),
- ako financijske kredite preko banke u inozemstvu koristi suprotno članku 21. stavak 6.,
- ako odobrava nerezidentima financijske kredite s rokom dospijeća kraćim od jedne godine kada to ovim zakonom nije dopušteno (članak 21. stavak 8.),
- ako rezidenti i nerezidenti vrše kreditiranje u domaćoj valuti (članak 21. stavak (9)),
- ako kreditne poslove zaključuju suprotno članku 22. ovoga Zakona,
- ako poslove kupnje potraživanja po osnovi kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovi kreditnog posla s inozemstvom zaključi suprotno članku 24. stavak 1. ovoga Zakona,
- ako poslove kupnje potraživanja po osnovi kredita odobrenog nerezidentu, kao i preuzimanja duga rezidenta prema nerezidentu po osnovi kreditnog posla s inozemstvom zaključi suprotno članku 24. stavak 2. ovoga Zakona,
- ako nerezident izvrši kupnju potraživanja i dugovanja suprotno propisu Vlade Federacije (članak 24. stavak 3.),
- ako naplatu premije osiguranja, odnosno premije reosiguranja ili isplatu štete vrši suprotno članku 27. ovoga Zakona,
- ako vrši transfer sredstava s deviznog računa i računa u konvertibilnim markama prije izmirenja obveza iz članka 32. ovoga Zakona,
- ako banka ne osigura tajnost podataka (članak 33. stavak 2.),
- ako ne postupi u skladu s propisanom obvezom izvješćivanja iz članka 47. stavak 1. ovoga Zakona,
- ako Agenciji ili drugom nadležnom organu ne omogući uvid u poslovne knjige i ne stavi im na raspolaganje drugu potrebnu dokumentaciju (članak 47. stavak 3.);
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u banci, rezidentu - pravnoj osobi i nerezidentu - pravnoj osobi novčanom kaznom od 3.000 KM.                  
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj rezident – poduzetnik i nerezident – poduzetnik novčanom kaznom od 3.000 KM do 12.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj rezident – fizička osoba i nerezident fizička osoba novčanom kaznom od 1.500 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta – pravnu osobu i poduzetnika u najkraćem trajanju od tri mjeseca i najdužem trajanju do šest mjeseci.

Članak 62.

Novčanom kaznom od 10.000 KM do 15.000 KM kaznit će se za prekršaj banka, rezident - pravna osoba i nerezident pravna osoba:
- ako devize koriste suprotno ovom Zakonu (članak 3. stavak 1.),
- ako stranu gotovinu koristi suprotno propisima Vlade Federacije (članak 3. stavak 2.),
- ako laćanje, naplaćivanje, prijenos i isplatu u Federaciji vrši suprotno odredbama ovog Zakona (članak 4. stavak 1.),
- ako ne položi stranu gotovinu na svoj devizni račun kod banke (članak 4. stavak 3.),
- ako plaćanje i naplaćivanje po tekućim i kapitalnim poslovima ne vrši preko banke (članak 7. stavak 1.),
- ako plaćanje, naplaćivanje i prijenos po tekućim i kapitalnim poslovima vrši suprotno propisu Vlade Federacije (članak 7. stavak 3.),
- ako plaćanje po kapitalnim poslovima vrši platnim karticama (članak 7. stavak 4.)
- ako plaćanje, naplaćivanje i prijenos po tekućim i kapitalnim poslovima vrši suprotno propisu Ministarstva (članak 7. stavak 6.),
- ako banka postupa suprotno odredbama članka 8. st. 2., 3., 4. i 5. ovoga Zakona,
- ako devize koje je ostvario u inozemstvu, kao i devize koje je prenio u inozemstvo, a nije ih upotrijebio u inozemstvu ne unese u Federaciju (članak 9.),
- ako banka ne drži devize u skladu sa Zakonom (članak 29.),
- ako ima devizne račune kod banke u inozemstvu suprotno propisu Vlade Federacije (članak 30. stavak 4.),
- ako devize ostvarene u skladu s ovim zakonom ne drži kod banke, (članak 31. stavak 2.),
- ako drži na računu kod banke konvertibilne marke koje nije ostvario naplaćivanjem po tekućim i kapitalnim poslovima dozvoljenim ovim Zakonom (članak 31. stavak 3.),
- ako od banke kupi devize u iznosu većem od iznosa protuvrijednosti konvertibilne marke koju ostvari u skladu s ovim Zakonom (članak 31. stavak 4.);
- ako kupi ili proda devize ili stranu gotovinu izvan deviznog tržišta (članak 35. stavak 2.),
- ako kupnju i prodaju konvertibilne marke izvrši po tečaju i uvjetima suprotno odredbama članka 41. stavak 3. ovoga Zakona,
- ako javno ne istakne i objavi tečajeve po kojima kupuje i prodaje devize i stranu gotovinu (članak 41. stavak 4.),
- ako konvertibilne marke iznosi iz Federacije suprotno propisu Vlade Federacije (članak 43.),
- ako iz Federacije iznosi stranu gotovinu i strane čekove suprotno propisu Vlade Federacije (članak 44.),
- ako ne prijavi cariniku svako unošenje, odnosno iznošenje strane gotovine i konvertibilnih maraka u vrijednosti koja prelazi iznose koje propiše Vlada (članak 45. stavak 1.), kao i propise koji uređuju sprječavanje pranja novca.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka, kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u banci, rezidentu – pravnoj osobi i nerezidentu – pravnoj osobi, novčanom kaznom od 2.500 KM do 3.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj rezident – poduzetnik i nerezident – poduzetnik novčanom kaznom od 2.500 KM do 10.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj rezident – fizička osoba i nerezident – fizička osoba novčanom kaznom od 1.500 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta – pravnu osobu i poduzetnika u najkraćem trajanju od tri mjeseca i najdužem trajanju do šest mjeseci.

Članak 63.

Novčanom kaznom od 1.500 KM do 12.000 KM kaznit će se za prekršaj rezident:
- ako sredstva plaćanja po osnovi izvoza robe ili usluge inozemstvu ne unese u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvoznog carinjenja robe, odnosno od dana izvršenja usluge (članak 10. stavak 1.)
- ako sredstva plaćanja ostvarena po osnovi prodaje plaćene robe koja se nalazi u inozemstvu i neposredno isporučuje u inozemstvo ne unese u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja (članak 10. stavak 3.),
- ako unaprijed plaćenu robu ili uslugu ne uveze u Federaciju u roku od šest mjeseci od dana izvršenog plaćanja robe ili usluge (članak 14. stavak 1.),
- ako ne izvještava Ministarstvo o kreditnim poslovima u smislu ovoga Zakona (članak 25. stavak 1.)
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u rezidentu – pravnoj osobi novčanom kaznom od 1.500 do 3.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se za prekršaj i odgovorna osoba u rezidentu – poduzetnik novčanom kaznom od 1.500 do 3.000 KM.
Za radnje iz stavka 1. ovoga članka, pored novčane kazne, može se izreći i zaštitna mjera zabrane obavljanja djelatnosti za rezidenta – pravnu osobu i poduzetnika u najkraćem trajanju od tri mjeseca i najdužem trajanju do šest mjeseci.

Članak  64.

Novčanom kaznom od 1.500 KM kaznit će se za prekršaj rezident – fizička osoba:
- ako plaćanje radi kupnje stranih vrijednosnih papira na stranim i domaćem tržištu kapitala vrši suprotno članku 18. ovoga Zakona,
- ako plaća premiju osiguranja života u inozemstvu nerezidentu – društvu za osiguranje suprotno članku 26. ovoga Zakona,
- ako suprotno propisu Vlade Federacije, vrši osobni i fizički prijenos sredstava (članak 28. stavak 2.).

Članak 65.

Za prekršaje iz članka 58. do 61. ovoga Zakona, pored novčane kazne izreći će se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja.
Predmeti iz stavka 1. ovoga članka mogu se oduzeti i ako nisu svojina učinitelja prekršaja ili njima ne raspolaže učinitelj prekršaja.
Iznimno od odredbe stavka 1. ovoga članka, može se izvršiti djelomično oduzimanje predmeta koji su upotrijebljeni ili su bili namijenjeni za izvršenje prekršaja ili koji su nastali izvršenjem prekršaja ako pobude ili druge okolnosti pod kojima je prekršaj izvršen ukazuju da nije opravdano da se predmet oduzme u cjelini.

Članak 66.

Novčane kazne, imovinska korist i sredstva plaćanja, kao i sredstva ostvarena prodajom predmeta koji su upotrijebljeni ili bili namijenjeni za izvršenje kaznenog djela ili prekršaja ili koji su nastali izvršenjem kaznenog djela ili prekršaja uplaćuju se na račun javnih prihoda proračuna Federacije.
Strana gotovina, devize i ostala sredstva plaćanja koja su oduzeta kao predmet izvršenja kaznenog djela ili prekršaja, uplaćuju se na račun javnih prihoda proračuna Federacije.

VIII. Prijelazne i završne odredbe

Članak 67.

Postupci započeti do stupanja na snagu ovoga Zakona okončat će se po odredbama zakona koji je važio u vrijeme izvršenja djela.

Članak 68.

Propise za provođenje ovoga Zakona donijet će nadležni organi u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga Zakona.

Članak 69.

Stupanjem na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o deviznom poslovanju („Službene novine Federacije BiH“, broj: 35/98) i Zakon o kreditnim poslovima s inozemstvom („Službeni list RBiH“, br: 2/92 i 13/94).

Članak 70.

Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Safet Softić

PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Stjepan Krešić