I - OSNOVNE ODREDBE
Član 1.
Ovim Zakonom se propisuje: organ nadležan za davanje pomilovanja, krivična djela
za koja se pomilovanje ne može dati, oblici pomilovanja i postupak u vezi s
pomilovanjem za krivična djela iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 2.
Pomilovanje daje predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine. Prije donošenja
odluke, predsjednik će obaviti konsultacije sa potpredsjednicima Federacije
Bosne i Hercegovine.
Član 3.
Pomilovanje se ne može dati za krivična djela ratnog zločina, zločina protiv čovječnosti i zločina genocida, niti za lica koja su ranije dobila pomilovanje po ranije izrečenoj i izdržavanoj kazni zatvora.
II - OBLICI POMILOVANJA
Član 4.
Pomilovanjem se poimenice određenom licu:
1) daje potpuno ili djelomično oslobađanje od izvršenja kazne ili zamjenjuje
izrečena kazna blažom kaznom ili uvjetnom osudom;
2) ukida ili određuje kraće trajanje izrečene mjere bezbjednosti zabrane obavljanja
poziva, djelatnosti ili dužnosti;
3) ukida određena pravna posljedica osude ili određuje njezino kraće trajanje;
4) određuje brisanje osude.
Član 5.
Davanjem pomilovanja ne utiče se na prava trećih lica koja se zasnivaju na osudi.
Član 6.
U slučaju da se pomilovanjem zamjenjuje izrečena kazna uvjetnom osudom, primjenjuju
se odgovarajuće odredbe krivičnog zakona o uvjetima za izricanje uvjetne osude,
njezinom djelovanju i opozivu, s tim što se uz uvjetnu osudu ne određuje zaštitni
nadzor niti se nalaže ispunjenje posebnih obaveza.
Član 7.
Brisanje osude pomilovanjem nije ograničeno visinom izrečene kazne niti vrstom
krivičnog djela za koje je izrečena osuda, osim krivičnih djela iz člana 3.
ovog Zakona.
Brisanje osude pomilovanjem jednako djeluje kao brisanje osude po krivičnom
zakonu.
III - MOLBA ZA POMILOVANJE
Član 8.
Postupak za pomilovanje pokreće se molbom za pomilovanje (u daljem tekstu: molba)
osuđenika.
Molbu može podnijeti i lice ovlašteno prema zakonu o krivičnom postupku na ulaganje
žalbe u korist optuženika.
Molba ne zadržava izvršenje krivičnopravne sankcije.
Član 9.
Molba se može podnijeti nakon pravosnažnosti presude.
Molba se može ponoviti nakon jedne godine od dana posljednje odluke o ranijoj
molbi, a ako je izrečena zatvorska kazna u trajanju od jedne godine ili blaža
kazna, molba se može ponoviti nakon šest mjeseci od dana posljednje odluke o
ranijoj molbi.
Ako je izrečena kazna dugotrajnog zatvora, molba se može ponoviti nakon tri
godine od dana posljednje odluke o ranijoj molbi.
Član 10.
Molba treba sadržavati:
1) lične podatke osuđenika (ime i prezime uključujući i prijašnja imena i
prezimena, imena i prezimena roditelja, datum i mjesto rođenja,
prebivalište, državljanstvo i sl.);
2) zakonski naziv krivičnog djela i član krivičnog zakona;
3) podatke o presudi;
4) podatke o pravosnažno izrečenoj krivičnopravnoj sankciji;
5) podatke o naknadi ili umanjenju štete prouzrokovane krivičnim djelom i o
oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom;
6) podatak da li se osuđenik nalazi na izdržavanju kazne, odnosno da li je novčana
kazna izvršena;
7) činjenični opis krivičnog djela;
8) navod kakva je bila izjava o krivnji;
9) podatke o porodičnim prilikama osuđenika (broj djece, posebno maloljetne,
obaveze izdržavanja i sl.);
10) podatke o radu i obrazovanju osuđenika, uz navođenje izvora izdržavanja
u slučaju nezaposlenosti;
11) podatke o ranijoj osuđivanosti;
12) navod da li postoje neizvršene finansijske obaveze prema javnom budžetu;
13) navode da li postoje neizvršene obaveze izdržavanja.
Uz podatke i navode iz stava 1. ovog člana, molba treba sadržavati i:
1) obrazloženje;
2) izjavu kojom podnosilac po najboljem saznanju potvrđuje da su podaci i navodi
u molbi istiniti;
3) izjavu da će osuđenik poštivati pravni poredak Federacije Bosne i Hercegovine,
odnosno Bosne i Hercegovine;
4) datum podnošenja, potpis i adresu podnosioca.
Član 11.
Molba se predaje Federalnom ministarstvu pravde (u daljem tekstu: Ministarstvo
pravde). Ako je molba predata drugom organu ili ustanovi za izvršenje krivičnopravnih
sankcija, taj organ odnosno ustanova bez odgađanja dostavit će molbu Ministarstvu
pravde.
Osuđenik koji se nalazi na izdržavanju kazne zatvora molbu upućuje Ministarstvu
pravde preko uprave ustanove za izvršenje krivičnopravnih sankcija u kojoj osuđenik
izdržava kaznu. Uprava je dužna pri dostavljanju molbe Ministarstvu pravde priložiti
izvještaj o tjelesnom i duševnom stanju, psihološkom profilu i ponašanju osuđenika,
uključujući i druge podatke koji bi mogli biti od značenja za odlučivanje po
molbi.
IV- POSTUPANJE PO MOLBI
Član 12.
Ako molbu podnese neovlašteno lice ili je podnesena prije isteka roka iz člana
9. ovog Zakona, Ministarstvo pravde će o tome izvjestiti podnosioca molbe, a
molbu će zajedno s pisanom obavijesti dostaviti predsjedniku Federacije Bosne
i Hercegovine i potpredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine.
Član 13.
Ministarstvo pravde utvrdit će nepostojanje razloga za vođenje postupka pomilovanja:
1) kada je nakon podnošenja molbe kazna ili mjera bezbjednosti već izvršena
u odnosu na osuđeno lice;
2) ako je lice koje je ovlašteno za podnošenje molbe povuklo podnesenu
molbu;
3) ako je osuđenik na kojeg se molba odnosi umro;
4) ako je donesena odluka suda u povodu vanrednog pravnog lijeka.
Ako se molba odnosi na brisanje osude, odredbe iz stava 1. tač. 1) i 3) ovog
člana ne primjenjuju se.
Član 14.
Ministarstvo pravde će o molbi izvijestiti upravu ustanove za izvršenje krivičnopravnih
sankcija i sud koji je vodio prvostepeni krivični postupak, te od njih zatražiti
podatke i informacije iz člana 15. ovog Zakona, te druge podatke i informacije
koji mogu biti od značenja za sačinjavanje izvještaja o molbi.
Uprava ustanove za izvršenje krivičnopravnih sankcija i sud koji je vodio prvostepeni
krivični postupak obavezni su bez odgađanja dostaviti podatke i informacije
koje je zatražilo Ministarstvo pravde, a mogu dostaviti i druge podatke i informacije
koji mogu biti od značenja za odlučivanje o molbi.
Uz dostavu podataka, uprava ustanove za izvršenje krivičnopravnih sankcija i
sud koji je vodio prvostepeni krivični postupak dostavljaju i svoje obrazloženo
mišljenje o pomilovanju, sa posebno naznačenim razlozima za i protiv pomilovanja.
Ministarstvo pravde može podatke i informacije koje je podnosilac molbe naveo
u molbi provjeriti i kod drugih organa, ustanova, organizacija i drugih pravnih
lica, te od njih zatražiti i druge podatke koji bi mogli biti od značenja za
odlučivanje o molbi.
Član 15.
Ministarstvo pravde sačinjava izvještaj o molbi koji sadrži:
1) lične podatke osuđenika (ime i prezime, uključujući i prijašnja imena i
prezimena, imena i prezimena roditelja, prebivalište, državljanstvo, datum i
mjesto rođenja i sl.);
2) podatke o tjelesnom i duševnom stanju osuđenika i njegovom psihološkom profilu;
3) podatke o porodičnim prilikama osuđenika (broj djece, posebno maloljetne,
obaveza izdržavanja i sl.);
4) podatke o radu i obrazovanju osuđenika;
5) činjenični opis krivičnog djela i njegov zakonski naziv uz navođenje člana
krivičnog zakona;
6) podatke o presudi, podatke o pravosnažnosti izrečene krivičnopravne sankcije
uz navođenje okolnosti koje je sud uzeo u obzir prilikom izbora vrste i visine
kazne, kao i olakšavajuće odnosno otežavajuće okolnosti;
7) podatke o izvršenju kazne i druge krivičnopravne sankcije, a za lica koja
nisu upućena na izdržavanje kazne, podatke o razlozima zbog kojih osuđenik nije
upućen na izdržavanje kazne i za koji je period odgođeno izvršenje, da li je
osuđenik na uvjetnom otpustu i do kada;
8) podatke o ponašanju osuđenika (o pridržavanju pravila i naredbi uprave ustanove
za izvršenje krivičnopravnih sankcija, odnosu prema drugim osuđenicima i zaposlenicima,
o pogodnostima i mjerama disciplinskog kažnjavanja i sl.);
9) podatke o ranijoj osuđivanosti (za koja krivična djela, na kakvu kaznu i
drugu krivičnopravnu sankciju i da li je kazna i druga krivičnopravna sankcija
izvršena);
10) podatke o naknadi ili umanjenju štete prouzrokovane krivičnim djelom i o
oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom;
11) stručnu ocjenu o osobinama osuđenika, stručnu procjenu o sklonosti ponavljanju
počinjenja krivičnih djela i ocjenu o tome u kojoj je mjeri izvršeni dio kazne
i druge krivičnopravne sankcije uticao na osuđenika;
12) obrazloženo mišljenje o pomilovanju ustanove za izvršenje krivičnopravnih
sankcija i suda koji je vodio prvostepeni krivični postupak (član 14. stav 3.
ovog Zakona).
Član 16.
Ministarstvo pravde dostavlja predsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine i
potpredsjednicima Federacije Bosne i Hercegovine molbu zajedno sa izvještajem
o molbi iz člana 15. ovog Zakona, te obrazloženim prijedlogom Ministarstva pravde
za odluku o pomilovanju, najkasnije u roku od 60 dana od dana podnošenja molbe.
V - ODLUKA O POMILOVANJU
Član 17.
Odluka o pomilovanju sadrži:
1) ime i prezime, imena roditelja, državljanstvo, datum i mjesto rođenja lica
na koje se odluka odnosi;
2) nakon izricanja prvostepene presude, datum pravosnažnosti presude, koja je
kazna i druga krivičnopravna sankcija izrečena, te za koje krivično djelo, uz
navođenje njegovog zakonskog naziva i člana krivičnog zakona;
3) oblik pomilovanja koji se daje;
4) vrijeme za koje se smanjuje kazna, krivičnopravna sankcija ili pravna posljedica
osude, ako se radi o tim oblicima pomilovanja.
Član 18.
Odluku o pomilovanju predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine, putem Ministarstva
pravde, dostavlja licu na koje se odnosi.
O odluci iz stava 1. ovog člana Ministarstvo pravde je obavezno obavijestiti
podnosioca molbe, sud koji je vodio prvostepeni krivični postupak, te upravu
ustanove za izvršenje krivičnopravnih sankcija.
Član 19.
Odluka o pomilovanju objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Član 20.
Jednom godišnje predsjednik Federacije Bosne i Hercegovine izvještava Parlament
Federacije Bosne i Hercegovine o odlukama o pomilovanju donesenim tokom prethodne
kalendarske godine.
Obavijest iz stava 1. ovog člana dostavlja se do 31. marta svake godine za prethodnu
kalendarsku godinu, a sadrži broj datih pomilovanja, zakonske nazive krivičnih
djela za koja su pomilovanja data i član krivičnog zakona, te oblik datih pomilovanja,
kao i navod da li je mišljenje suda koji je vodio prvostepeni krivični postupak,
te prijedlog Ministarstva pravde, bilo pozitivno ili negativno za svako pomilovanje.
VI - KOMISIJA ZA POMILOVANJA
Član 21.
Radi efikasnog postupanja po molbi, federalni ministar pravde osniva Komisiju
za pomilovanja.
Komisija za pomilovanja, u kojoj će biti ravnomjerno zastupljena sva tri naroda,
kao i Ostali, broji pet članova.
U članstvo Komisije za pomilovanja ne mogu biti imenovana lica koja su nosioci
pravosudnih funkcija.
Mandat Komisije za pomilovanja traje četiri godine.
Komisija za pomilovanja bit će osnovana u roku od 30 dana od dana stupanja na
snagu ovog Zakona.
Član 22.
Danom stupanja na snagu ovog Zakona prestaje važiti Zakon o pomilovanju ("Službene
novine Federacije BiH", br. 9/96, 47/01, 28/04, 69/04 i 18/05) i Uputstvo
o postupanju sudova i ustanova za izvršenje krivičnih sankcija u vezi predmeta
pomilovanja ("Službene novine Federacije BiH", broj 14/96).
Član 23.
Podnosioci molbi koje su podnesene do dana stupanja na snagu ovog Zakona obnovit
će te molbe tako da sadrže elemente i dokumentaciju iz člana 10. ovog Zakona
i dostavit će ih Ministarstvu pravde u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu
ovog Zakona, a u protivnom smatrat će se kao da te molbe nisu ni podnesene.
Član 24.
Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim
novinama Federacije BiH".
PREDSJEDAVAJUĆI
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Stjepan Krešić
PREDSJEDAVAJUĆI
PREDSTAVNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH
Safet Softić