ZAKON
O GRAĐEVNOM ZEMLJIŠTU FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE
I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom uređuju se uvjeti i način stjecanja prava na zemljštu u gradovima i naseljima gradskog karaktera i drugim područjima predviđenim za stambenu i drugu kompleksnu izgradnju, vrijeme prestanka tih prava, način korištenja i upravljanja kao i naknade za korištenje ovog zemljišta.
Članak 2.
Gradskim građevnim zemljištem u smislu ovog zakona smatra se izgrađeno i neizgrađeno
zemljište u gradovima i naseljima gradskog karaktera, koje je planovima za prostorno
uređenje i urbanističkim planovima namijenjeno za izgradnju objekata sukladno
odredbama Zakona o prostornom uređenju ("Službene novine Federacije BiH",
broj 52/02).
Ostalo građevno zemljište u smislu ovog zakona je izgrađeno i neizgrađeno zemljište
namijenjeno za izgradnju objekata sukladno odredbama Zakona o prostornom uređenju,
a koje se nalazi van zona gradskog građevnog zemljišta, odnosno van gradova
i naselja gradskog karaktera.
Članak 3.
Izgradnja gradova i naselja gradskog karaktera na gradskom građevnom zemljištu i ostalom građevnom zemljštu obavlja se sukladno prostornim planom i smatra se općim interesom.
Članak 4.
Gradsko građevno zemljište može biti u državnom i privatnom vlasništvu.
Gradskim građevnim zemljištem u privatnom vlasništvu smatra se:
- izgrađeno gradsko građevno zemljište i to zemljište ispod objekta i zemljište
koje služi za redovitu uporabu objekta, odnosno zemljište na kojem je do sada
postojalo trajno pravo korištenja a prema članku 39., te zemljište iz članka
96. ovoga zakona.
Članak 5.
Na gradskom građevnom zemljištu mogu se steći i prava određena zakonom.
Članak 6.
Općina upravlja i raspolaže gradskim građevnim zemljištem u državnom vlasništvu na način i pod uvjetima predviđenim zakonom i propisima donesenim na temelju zakona.
Članak 7.
Gradsko građevno zemljište u privatnom vlasništvu je u prometu.
Gradskim građevnim zemljištem u privatnom vlasništvu raspolažu vlasnici, samo
uz ograničenja i pod uvjetima propisanim drugim relevantnim zakonima.
Članak 8.
Uređenje gradskog građevnog zemljišta u državnom vlasništvu do privođenja namjeni,
općina može povjeriti gospodarskom društvu ili drugoj pravnoj osobi koja ispunjava
uvjete za obnašanje tih poslova sukladno važećem zakonu.
Općina ne može prenijeti na drugu pravnu osobu pravo dodjeljivanja gradskog
građevnog zemljišta na korištenje.
Članak 9.
Pravni poslovi o otuđenju, prijenosu, opterećenju i zakupu gradskog građevnog zemljišta zaključeni protivno ograničenjima koja su propisana ovim zakonom, ništavi su.
Članak 10.
Zaštita prava na gradskom građevnom zemljištu ostvaruje se u postupku pred redovnim sudom, ako zakonom nije drukčije određeno.
Članak 11.
Gradskim građevnim zemljištem u državnom vlasništvu može se raspolagati samo na način i pod uvjetima propisanim ovim zakonom i propisima donesenim na temelju ovoga zakona.
II - GRADSKO GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE
Članak 12.
Gradsko građevno zemljište određuje općinsko vijeće i može se odrediti kao:
1. zemljište koje je pretežito izgrađeno i kao takvo čini prostorno funkcionalnu
cjelinu u gradu i naselju gradskog karaktera;
2. zemljište obuhvaćeno granicama urbanističkog plana grada, odnosno naselja
gradskog karaktera koje je predviđeno za proširenje grada, odnosno naselja;
3. zemljište na drugim područjima predviđenim za stambenu i drugu izgradnju
(prigradska naselja ili druga veća naselja, rekreacijsko-turistički centri,
područja namijenjena za izgradnju kuća za odmor i oporavak i druge slične
namjene).
Kao gradsko građevno zemljište iz alineja 1. i 2. prethodnog stavka može se
odrediti samo zemljište za koje je donesen prostorni plan ili urbanistički plan,
prema kome će se izgradnja i uređenje zemljšta koja je predviđena srednjoročnim
planom općine, u cjelini ili većim dijelom izvršiti najkasnije u roku od pet
godina.
Zemljište iz alineje 3. stavak 1. ovog članka može se odrediti kao gradsko građevno
zemljište samo ako je za to područje donesen prostorni plan prema kome će se
izgradnja i uređenje zemljišta koja je predviđena srednjoročnim planom općine,
u cjelini ili u pretežitom dijelu izvršiti u roku od pet godina.
Članak 13.
Prije donošenja odluke o utvrđivanju gradskog građevnog zemljišta koje je prethodno korišteno u poljoprivredne svrhe, općinsko vijeće će pribaviti suglasnost nadležnog Ministarstva.
Članak 14.
Odluka o određivanju gradskog građevnog zemljišta sadrži detaljan opis granice
obuhvaćenog zemljišta i podatke o parcelama i vlasnicima iz katastra nekretnina,
odnosno podatke iz zemljišne knjige ili iz katastra nekretnina na području koje
nema katastar nekretnina, odnosno zemljišnu knjigu.
Sastavni dio odluke iz prethodnog stavka je kopija katastarskog plana u koju
su ucrtane sve parcele obuhvaćene tom odlukom.
Odluka iz stavka 1. ovoga članka dostavlja se na provedbu nadležnom sudu koji
vodi zemljišne knjige, odnosno katastru.
Članak 15.
Odlukom o određivanju gradskog građevnog zemljišta ne mijenja se oblik vlasništva na zemljštu koje se određuje kao gradsko građevno zemljište.
Članak 16.
Općinsko vijeće može neizgrađeno građevno zemljište u državnom vlasništvu dodjeljivati
fizičkim i pravnim osobama na korištenje radi izgradnje trajnih građevina sukladno
prostornom planu.
Prije dodjele građevnog zemljišta, općinsko vijeće će pribaviti mišljenje javnog
pravobranitelja kojim se potvrđuje da je predložena dodjela sukladna važećim
zakonima te da su procedure koje predviđa ovaj zakon ispoštovane u cijelosti.
Nadležni pravobranitelj je dužan u roku od 15 dana od dostavljenog nacrta odluke
dostaviti svoje mišljenje.
Općinsko vijeće može izuzeti gradsko građevno zemljište u privatnom vlasništvu
u postupku eksproprijacije.
Prije izuzimanja zemljišta iz prethodnog stavka ovog članka, općinsko vijeće
će ponuditi ranijem vlasniku zemljišta da se izjasni da li će koristiti pravo
prvenstva u gradnji objekta sukladno prostornom planu.
Članak 17.
Pravo korištenja zemljišta radi građenja ovlašćuje njegova nositelja da na
gradskom građevnom zemljištu izgradi građevinu prema uvjetima određenim u odobrenju
za građenje sukladno Zakonu o prostornom uređenju.
Pravo korištenja zemljišta radi građenja koje je stekao raniji vlasnik zemljišta
na osnovu prvenstvenog prava može se prenijeti na krug osoba utvrđen čl. 36.
i 37. ovog Zakona, a na osnovi naslijeđa to pravo prelazi na ovdje određeni
krug zakonskih nasljednika sukladno Zakonu o nasljeđivanju - "Prečišćeni
tekst" ("Službeni list SR BiH", br. 7/80 i 15/80).
Članak 18.
Gospodarsko društvo i druga pravna osoba može prenijeti neizgrađeno gradsko
građevno zemljište radi privođenja trajnoj namjeni predviđenoj odgovarajućim
planom (u daljnjem tekstu: trajna namjena), samo na općinu.
Prijenos zemljišta, iz prethodnog stavka, vrši se bez naknade ili uz naknadu
samo do visine vrijednosti ulaganja u zemljište koje se prenosi.
Članak 19.
Oblik i površina parcele gradskog građevnog zemljišta može se mijenjati samo sukladno postupku privođenja zemljišta namjeni, na osnovu prostornog plana ili plana parcelacije.
III - PRAVA RANIJIH VLASNIKA NA GRADSKOM GRAĐEVNOM ZEMLJIŠTU
Članak 20.
Na neizgrađenom gradskom građevnom zemljištu u državnom vlasništvu raniji vlasnik
ima sljedeća prava:
- privremeno pravo korištenja neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta do
preuzimanja (u daljnjem tekstu: privremeno pravo korištenja zemljišta);
- prvenstveno pravo korištenja neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta radi
građenja (u daljnjem tekstu: prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja).
Ranijim vlasnikom neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta, koje je državno
vlasništvo, smatra se:
- osoba koja je u vrijeme prelaska građevnog zemljišta u društveno, sada državno
vlasništvo imala uknjiženo pravo vlasništva u katastru nekretnina, odnosno
zemljišnim knjigama;
- osoba za koju se utvrdi da je bila vlasnik u vrijeme prelaska građevnog
zemljišta u društveno, sada državno vlasništvo;
- osoba na koje je raniji vlasnik do dana prelaska građevnog zemljišta u
društveno, sada državno vlasništvo prenio pravo korištenja građevnog zemljišta
na temelju ugovora na kome su pravovaljani potpisi ovjereni od nadležnog tijela,
ili ako je ugovorena cijena isplaćena preko banke, odnosno putem pošte, ili
ako je
sticatelj plaćao porez odnosno doprinos na to zemljište.
a) Privremeno pravo korištenja zemljišta
Članak 21.
Raniji vlasnik, odnosno nositelj privremenog prava korištenja zemljišta, ima
pravo da koristi sve do preuzimanja iz njegovog posjeda neizgrađeno gradsko
građevno zemljište na način kojim se ne otežava privođenje zemljišta trajnoj
namjeni.
Nositelj privremenog prava korištenja zemljišta može uz odobrenje nadležnog
općinskog tijela uprave da na tom zemljištu podigne privremenu građevinu za
svoje potrebe.
Nositelj privremenog prava korištenja zemljišta može i drugome ustupiti na privremeno
korištenje neizgrađeno gradsko građevno zemljište ali samo za poljoprivrednu
obradu.
Članak 22.
Pravne odnose glede korištenja neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta, u
slučaju spora između više nositelja privremenog prava korištenja zemljišta,
uređuje nadležni sud bez promjene oblika i veličine katastarske parcele.
U slučaju spora oko uređenja međa na gradskom građevnom zemljištu koje je privedeno
namjeni sukladno prostornom planu rješava općinsko tijelo uprave nadležno za
imovinsko-pravne poslove.
Članak 23.
Raniji vlasnik može privremeno pravo korištenja građevnog zemljišta u državnom
vlasništvu prenijeti samo na bračnog druga, potomke, usvojenu djecu i njihove
potomke, roditelje i usvojitelje.
Bračni drug, potomci, usvojena djeca i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji
mogu na način predviđen zakonom prenositi privremeno pravo korištenja građevnog
zemljišta u državnom vlasništvu samo na svoje potomke, usvojenu djecu i bračnog
druga.
Privremeno pravo korištenja zemljšta nasljeđuju zakonski nasljednici ranijeg
vlasnika, kao i zakonski nasljednici osoba na koje je raniji vlasnik prenio
to pravo na način predviđen zakonom.
Odredbe prethodnih stavaka ovog članka primjenjuju se i na ranije vlasnike zemljišta
koje je postalo društveno vlasništvo po ranijim propisima, kao i na osobe iz
članka 20. stavak 4. ovog zakona.
Članak 24.
Općinsko vijeće donosi rješenje o preuzimanju iz posjeda neizgrađenog gradskog
građevnog zemljišta radi privođenja trajnoj namjeni, odnosno radi uređenja za
građenje.
U postupku preuzimanja zemljišta, saslušat će se raniji vlasnik, odnosno nositelj
privremenog prava korištenja zemljišta.
Protiv rješenja o preuzimanju zemljišta ne može se izjaviti žalba ali se može
pokrenuti upravni spor.
Članak 25.
Raniji vlasnik neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta u državnom vlasništvu
odnosno nositelj privremenog prava korištenja zemljišta i prije donošenja rješenja
o preuzimanju zemljišta može ponuditi neizgrađeno gradsko građevno zemljište
općini, a općina ima prvenstveno pravo preuzimanja tog zemljišta.
Ukoliko općinsko vijeće ne prihvati ponudu iz prethodnog stavka, raniji vlasnik
može prenijeti pravo korištenja na treće osobe ali ne po nižoj cijeni od one
koja je ponuđena općini.
Članak 26.
Ako je gradsko građevno zemljšte prešlo u posjed fizičke ili pravne osobe bez
pravnog temelja, a raniji vlasnik u roku od pet godina od saznanja za gubitak
posjeda, odnosno najkasnije u roku od deset godina, ne podnese tužbu odnosno
zahtjev da mu se zemljište vrati ili plati naknada, gubi privremeno pravo korištenja
zemljšta bez prava na naknadu.
Gubitak privremenog prava korištenja iz razloga navedenih u prethodnom stavku
utvrđuje rješenjem općinsko tijelo uprave nadležno za imovinsko-pravne poslove.
Pravo iz prethodnog stavka ne gubi se ako je gradsko građevno zemljište prešlo
u posjed fizičke ili pravne osobe izvršenjem kaznenog djela ili privrednog prijestupa.
b) Prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja
Članak 27.
Raniji vlasnik ima prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja na
građevinskoj parceli čija je trajna namjena izgradnja zgrade na koju po zakonu
može imati pravo vlasništva.
Prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja iz prethodnog stavka se
prenosi i nasljeđuje zajedno sa privremenim pravom korištenja zemljišta.
Članak 28.
Sukladno odredbama članka 32. ovog zakona, pravni sljednici ranijeg vlasnika koji nije ostvario prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja mogu to pravo ostvariti svaki na po jednoj građevnoj parceli, ako takvih parcela ima dovoljno.
Članak 29.
Zahtjev za ostvarenje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja
raniji vlasnik, odnosno njegovi pravni sljednici, mogu podnijeti najkasnije
prilikom njihovog saslušanja u postupku preuzimanja gradskog neizgrađenog građevnog
zemljišta.
O zahtjevu za ostvarenje prvenstvenog prava korištenja zemlšta radi građenja
rješava općinsko tijelo uprave nadležno za imovinsko-pravne poslove.
Tijelo iz prethodnog stavka ovog članka će i prije pokretanja postupka za preuzimanje
neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta, pozvati ranijeg vlasnika da se izjasni
da li traži ostvarenje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja,
pa ako vlasnik to zatraži svoje pravo će ostvariti sukladno čl. 27. i 28. ovog
zakona.
Članak 30.
Prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja ima raniji vlasnik neizgrađenog
gradskog građevnog zemljišta koje obuhvata više od polovine površine građevne
parcele i ako ukupna površina zemljšta koje je bilo u njegovom vlasništvu nije
manja od površine građevne parcele.
Ranijem vlasniku neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta koji nije mogao ostvariti
prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja zbog toga što ne ispunjava
prvi uvjet iz prethodnog stavka ili zbog toga što na tom zemljištu nije predviđena
izgradnja obiteljskih stambenih zgrada, po njegovom zahtjevu, može općinsko
vijeće bez natječaja, pod uvjetima koji su utvrđeni njenom odlukom, dodijeliti
radi građenja drugu građevnu parcelu.
Po zahtjevu iz prethodnog stavka rješava općinsko vijeće.
Članak 31.
Ako gradsko građevno zemljište obuhvata onoliko građevnih parcela koliko ima ranijih suvlasnika, svaki od njih ima prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja na po jednoj građevnoj parceli pod uvjetom da njegov idealni dio nije manji od površine pojedinačne građevne parcele ili ako građevne parcele obuhvataju više od polovice površine zemljišta koje je bilo u njihovom suvlasništvu.
Članak 32.
Ako gradsko građevno zemljište obuhvata samo jednu građevnu parcelu a nijedan
raniji suvlasnik prema svom idealnom dijelu po odredbama ovog zakona ne ispunjava
opće uvjete za sticanje prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja,
ovo pravo se utvrđuje prema sporazumu ranijih suvlasnika.
Raniji suvlasnici mogu se sporazumjeti da se prvenstveno pravo korištenja zemljišta
radi građenja prizna jednom, većem broju suvlasnika ili svim suvlasnicima, ako
je na toj parceli dozvoljena izgradnja zgrade koju bi oni po zakonu mogli imati
u vlasništvu.
Ako raniji suvlasnici ne postignu sporazum prvenstveno pravo korištenja zemljišta
radi građenja ostvaruje se prema odredbama Zakona o vlasničko-pravnim odnosima
("Službene novine Federacije BiH", broj 6/98 ).
Članak 33.
Ako neizgrađeno gradsko građevno zemljište ne obuhvata toliko građevnih parcela koliko ima ranijih suvlasnika, prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja imaju oni raniji suvlasnici koji ispunjavaju uvjete iz članka 31. ovog zakona.
Članak 34.
Ako uvjete iz članka 31. ovog zakona ne ispunjava niti jedan raniji suvlasnik
ili ih ne ispunjava onoliko ranijih suvlasnika koliko ima građevnih parcela,
na njih se primjenjuju odredbe članka 32 . ovog zakona.
Odredbe članka 32. ovog zakona primjenjuju se i u slučaju kada uvjete iz članka
31. ovog zakona ispunjava više ranijih suvlasnika nego što ima građevnih parcela.
Članak 35.
Ako građevne parcele, koje su bile u suvlasništvu, ne obuhvataju više od polovice
zemljišta ili ako na zemljištu nije predviđena izgradnja obiteljskih stambenih
zgrada shodno se primjenjuju odredbe članka 30. st. 2. i 3. ovog zakona.
Odredbe prethodnog stavka se primjenjuju i u slučaju kada zbog manjeg broja
građevnih parcela nije priznato prvenstveno pravo korštenja zemljišta radi građenja
svim ranijim suvlasnicima koji ispunjavaju uvjete iz članka 31. ovog zakona.
Članak 36.
Ostvareno prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja raniji vlasnik
može prenijeti pravnim poslom samo na bračnog druga, potomke, usvojenike i njihove
potomke, roditelje i usvojitelje sukladno zakonu.
Bračni drug, potomci, usvojenici i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji
mogu pravo iz prethodnog stavka prenijeti pravnim poslom samo na svoje potomke
i usvojenike i na bračnog druga.
Članak 37.
Prvenstveno pravo korištenja zemljišta radi građenja nasljeđuju pod općim uvjetima,
samo oni zakonski nasljednici koji su članovi obiteljskog domaćinstva ranijeg
vlasnika, odnosno osobe iz članka 36, stavka 1.
Potomci, usvojenici i njihovi potomci, roditelji i usvojitelji nasljeđuju prvenstveno
pravo korištenja zemljišta radi građenja koje je raniji vlasnik stekao na temelju
prvenstvenog prava i kad nisu članovi obiteljskog domaćinstva.
Ako pravo iz prethodnih stavaka naslijedi više osoba, shodno se primjenjuju
odredbe članka 32. ovog zakona.
Odredbe prethodnih stavaka primjenjuju se i na ranije vlasnike zemljišta koje
je postalo državno, ranije društveno vlasništvo po ranijim propisima, kao i
na osobe iz članka 20. stavak 4. ovog zakona.
Članak 38.
Osoba koja je stekla pravo korištenja zemljišta radi građenja na osnovu prvenstvenog
prava korištenja zemljišta radi građenja iz prethodnog članka, odnosno njegov
pravni sljednik, može uz suglasnost općinskog vijeća zaključiti ugovor o zajedničkoj
izgradnji sa pravnom i fizičkom osobom koja ne spada u krug osoba iz prethodnog
članka ukoliko po ugovoru stiče pravo vlasništva na posebnom dijelu zgrade koji
po vrijednosti nije manji od dijela zgrade na kome stiče pravo vlasništva, odnosno
pravo raspolaganja njegov ortak.
U slučaju iz prethodnog stavka, svaki etažni vlasnik zgrade stiče pravo zajedničkog
vlasništva na zemljištu pod zgradom i zemljištu koje služi za njenu redovitu
uporabu, sukladno namjeni zemljišta i posebnih dijelova zgrade.
c) Prenošenje trajnog prava korištenja u privatno vlasništvo
Članak 39.
Vlasnik zgrade ili posebnog dijela zgrade stupanjem na snagu ovoga zakona stiče
pravo vlasništva na zemljištu, pod zgradom i na onoj površini zemljišta koje
je prostornim planom ili planom parcelizacije utvrđeno da služi za redovitu
uporabu zgrade, izuzev slučajeva koji su predmet revizije sukladno čl. 87. do
92. prijelaznih odredaba ovoga zakona.
Ako prostornim planom ili planom parcelacije nije utvrđena površina zemljišta
koje je potrebno za redovitu uporabu zgrade, tu površinu utvrđuje rješenjem
općinsko tijelo uprave nadležno za imovinsko-pravne poslove uz pribavljeno mišljenje
općinskog tijela uprave nadležnog za poslove urbanizma.
Članak 40.
Ako su prostornim planom ili planom parcelacije obrazovane nove građevinske
parcele, općinsko vijeće može, u svrhu utvrđivanja prava korištenja zemljišta
radi građenja u korist druge osobe, izuzeti dio zemljišta koje je bilo u sastavu
izgrađene građevinske parcele, ako se time ne smanjuje površina zemljišta koje
je neophodno za redovitu uporabu izgrađene zgrade.
Zemljište koje je neophodno za redovitu uporabu izgrađene zgrade u smislu prethodnog
stavka, a koje nije određeno prostornim planom ili planom parcelacije, određuje
se na način propisan u stavku 2. članka 39.
Članak 41.
Pravo vlasništva na gradskom građevnom zemljištu može se prenijeti, otuđiti,
naslijediti ili opteretiti samo zajedno sa zgradom.
U slučaju eksproprijacije zgrade, rješenjem o eksproprijaciji utvrđuje se da
ranijem vlasniku prestaje pravo vlasništva na zemljištu pod zgradom i zemljištu
koje je služilo za redovitu uporabu zgrade.
IV - PRAVA GOSPODARSKIH DRUŠTAVA I DRUGIH PRAVNIH OSOBA NA NEIZGRAĐENOM GRADSKOM
GRAĐEVNOM ZEMLJIŠTU
Članak 42.
Gospodarska društva i druge pravne osobe imaju prvenstveno pravo građenja na gradskom građevnom zemljištu na kojem imaju pravo korištenja sukladno prostornim planom.
Članak 43.
Na neizgrađenom građevnom zemljištu koje koriste gospodarsko društvo i druge pravne osobe, shodno se primjenjuju čl. 21., 24., 25. i 42. ovog zakona.
V - UPRAVLJANJE I RASPOLAGANJE GRADSKIM GRAĐEVNIM ZEMLJIŠTEM
a) Sticanje prava korištenja zemljišta radi građenja
Članak 44.
Općinsko vijeće dodjeljuje neizgrađeno gradsko građevno zemljište radi izgradnje građevina uz pravičnu naknadu.
Članak 45.
Gradsko građevno zemljište dodjeljuje se na korištenje radi
građenja na temelju javnog natječaja koji se objavljuje u sredstvima javnog
informiranja, pod uvjetima, na način i u postupku propisanim ovim zakonom i
na temelju njega donesenim propisima.
Neposrednom pogodbom gradsko građevno zemljište dodjeljuje se na korištenje
za izgradnju:
i.) vojnih objekata i objekata za službene potrebe državnih tijela (nije moguća
dodjela u cilju stambene izgradnje);
ii.) objekata za potrebe stranih diplomatskih i konzularnih predstavništava
;
iii.) objekata komunalne infrastrukture.
Fizičkim osobama se ne može dodjeljivati gradsko građevno zemljište neposrednom
pogodbom. Izuzetno, fizičkoj osobi se može dodijeliti neposrednom pogodbom druga
parcela u postupku naknade za eksproprirano i izuzeto zemljište sukladno ovom
zakonu.
Članak 46.
Uvjeti i način dodjele gradskog građevnog zemljišta na korištenje
radi građenja, kao i postupak i kriteriji za određivanje prava prvenstva na
natječaju, odnosno neposredne pogodbe, uređuju se odlukom općinskog vijeća sukladno
programu stambene i ostale izgradnje u općini.
Odlukom iz prethodnog stavka propisuju se bliža mjerila za određivanje naknade
za dodijeljeno gradsko građevno zemljište na korištenje i za određivanje naknade
za stvarne troškove uređenja gradskog građevnog zemljšta.
Odlukom iz stavka 1. ovog članka određuju se pojedini poslovi koje vrši ovlaštena
pravna osoba (provođenje natječaja, zaključivanje ugovora i sl.)
Ako se gradsko građevno zemljište dodjeljuje na korištenje radi građenja na
temelju natječaja, mjerila za određivanje prvenstva moraju biti sukladna utvrđenoj
politici stambene i druge izgradnje u općini i osiguravati racionalno korištenje
gradskog građevnog zemljišta, kao i ostvarivanje drugih općih interesa u izgradnji
i uređenju prostora.
Gradsko građevno zemljište u državnom vlasništvu neće se prioritetno dodjeljivati
osobama ili članovima njihovog obiteljskog domaćinstva koji su bili nositelji
stanarskih prava ili vlasnici imovine koja se koristila u stambene svrhe na
dan 30. travnja 1991. godine.
Kada se gradsko građevno zemljište dodjeljuje na korištenje radi građenja građanima
na temelju javnog natječaja za izgradnju obiteljskih stambenih zgrada, pored
mjerila iz prethodnog stavka mogu se uzeti u obzir stambene potrebe osoba koje
učestvuju na natječaju, njihovo socijalno stanje, primanja, broj članova obitelji
i sl.
Natječajno povjerenstvo neće ni uzeti u razmatranje prijavu za dodjelu građevnog
zemljišta niti dodjeliti zemljište sukladno ovom zakonu uz koju nije priložen
dokaz da podnositelj prijave odnosno član njegovog obiteljskog domaćinstva iz
1991. godine ne koristi imovinu za koju je podnesen zahtjev za povrat shodno
Zakonu o prestanku primjene Zakona o napuštenim stanovima Federacije Bosne i
Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 11/98, 38/98, 12/99,
18/99, 27/99, 43/99, 31/01 i 56/01) i Zakonu o prestanku primjene Zakona o privremeno
napuštenim nekretninama u svojini građana Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene
novine Federacije BiH", br. 11/98, 29/98, 27/99, 43/99, 31/01, 56/01, 15/02).
Članak 47.
Građevna parcela može se dodijeliti na korištenje radi građenja i za potrebe
više osoba koje po ugovoru o zajedničkoj izgradnji stječu pravo vlasništva pod
uvjetima iz članka 46. ovog zakona.
Ugovor iz prethodnog stavka ne proizvodi pravno djejstvo ako potpisi ugovarača
nisu ovjereni kod tijela nadležnog za ovjeru potpisa.
Članak 48.
Tijelo koje je općinsko vijeće ovlastilo da provodi javni natječaj dostavit
će zaključak o rezultatu natječaja svim učesnicima natječaja u roku od osam
dana po zaključenju natječaja.
Nakon proteka roka od osam dana tijelo koji provodi natječaj dostavlja zaključak
o rezultatu natječaja sa prigovorima učesnika natječaja općinskom vijeću radi
donošenja rješenja o dodjeli gradskog građevnog zemljišta na korištenje radi
građenja.
Učesnici natječaja mogu u roku od osam dana od dana dostavljanja zaključaka
o rezultatu natječaja izjaviti prigovor protiv tog zaključka općinskom vijeću.
Protiv rješenja o dodjeli gradskog građevnog zemljišta na korištenje radi građenja
ne može se izjaviti žalba ali se može pokrenuti upravni spor.
b) Gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja
Članak 49.
Fizička odnosno pravna osoba, gubi pravo korištenja zemljišta
radi građenja ako u roku od jedne godine od pravomoćnosti rješenja o dodjeli
zemljišta na korištenje radi građenja ne podnese zahtjev da mu se izda odobrenje
za građenje, odnosno ako u roku od jedne godine od izdavanja odobrenja za građenje
ne izvede pretežan dio radova na građevini tj. izgradnju sa prvom nadzemnom
stropnom konstrukcijom.
Rješenja o dodjeli građevnog zemljšta koja su u suprotnosti sa odredbama članka
46. smatraju se ništavnima, a fizička osoba kojoj je sukladno tom rješenju dodijeljeno
građevno zemljište gubi sva uknjižena prava korištenja sukladno članku 50. ovog
zakona.
Članak 50.
Gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja iz razloga predviđenih u prethodnom
članku utvrđuje rješenjem općinsko tijelo uprave nadležno za imovinsko-pravne
poslove.
Na temelju rješenja iz prethodnog stavka briše se u katastru nekretnina, odnosno
u zemljišnoj knjizi upisano pravo korištenja zemljišta radi građenja i uspostavlja
se ranije stanje upisa.
Članak 51.
U slučaju prestanka prava korištenja zemljišta radi građenja po odredbama prethodnog članka, općina je dužna platiti osobi kojoj je to pravo prestalo građevnu vrijednost nedovršene zgrade i naknadu za troškove uređenja gradskog građevnog zemljišta utvrđene po odredbama Zakona o eksproprijaciji Federacije BiH ("Službeni list SR BiH", br. 12/87, 38/89 i 3/93) i naknadu za zemljište u momentu prestanka ovog prava.
Članak 52.
Nositelj prava korištenja zemljišta radi građenja koji odustane
od namjere da gradi zgradu dužan je vratiti zemljište općini.
Gubitak prava korištenja zemljišta radi građenja iz razloga predviđenog u prethodnom
stavku utvrđuje rješenjem općinsko tijelo uprave nadležno za imovinsko-pravne
poslove.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka nositelj prava korištenja zemljišta radi
građenja ima pravo na naknadu za dodijeljeno gradsko građevno zemljište i za
troškove uređenja zemljišta u visini njihove vrijednosti u vrijeme vraćanja
zemljišta općini.
Članak 53.
Kada se na gradskom građevnom zemljištu, dodijeljenom po stupanju na snagu ovog zakona, izgradi građevina sukladno važećim zakonima, prestaje pravo korištenja zemljišta radi građenja i stiče se pravo vlasništva.
c) Raspolaganje nedovršenom zgradom na gradskom građevnom zemljištu
Članak 54.
Glede prometa, opterećivanja i nasljeđivanja nedovršene zgrade koja se nalazi
na gradskom građevnom zemljištu važe odredbe ovog zakona o ograničenju prometa,
opterećivanja i nasljeđivanja ostvarenog prvenstvenog prava korištenja zemljišta
radi građenja i prava korištenja zemljišta radi građenja.
Nedovršenom zgradom, u smislu ovog zakona, smatra se zgrada na kojoj je završena
faza prvog horizontalnog zatvaranja prostora do faze odobrenja za uporabu prema
odredbama Zakona o prostornom uređenju.
Nedovršena zgrada može se uz suglasnost općinskog vijeća otuđiti ako je nositelj
ostvarenog prvenstvenog prava korištenja zemljišta radi građenja, odnosno prava
korištenja zemljišta radi građenja, bio spriječen opravdanim razlozima da nastavi
građenje (teška i trajna bolest, smrt člana obitelji, smanjenje broja članova
obitelji, razvod braka, preseljenje u drugo mjesto i sl).
U slučaju iz prethodnog stavka, upis prava korištenja na kupca izvršit će se
na osnovu kupoprodajnog ugovora i suglasnosti općinskog vijeća.
Ako općinsko vijeće ne da suglasnost za otuđenje nedovršene zgrade na traženje
nositelja prava korištenja zemljišta radi građenja ili njegovog pravnog nasljednika,
općina je dužna preuzeti zemljište sa nedovršenom zgradom i platiti naknadu
prema odredbama članka 51. ovog zakona u roku od tri mjeseca od podnošenja zahtjeva
za pribavljanje suglasnosti iz prethodnog stavka.
VI - OGRANIČENJE PRAVA KORIŠTENJA GRADSKOG GRAĐEVNOG ZEMLJIŠTA
a) Stvarne služnosti
Članak 55.
Sukladno prostornom planu ili planom parcelacije na gradskom građevnom zemljištu
i na građevinama koje su podignute na tom zemljištu mogu se ustanoviti stvarne
služnosti.
Do donošenja planova iz prethodnog stavka, stvarne služnosti u oblasti komunalne
infrastrukture mogu se ustanoviti na temelju odluke općinskog vijeća.
Rješenje o ustanovljenju stvarnih služnosti donosi općinsko tijelo uprave nadležno
za imovinsko-pravne poslove.
b) Privremeno zauzimanje
Članak 56.
Gradsko građevno zemljište koje je potrebno radi izgradnje građevine ili za
izvođenje drugih radova na susjednom zemljištu može se privremeno zauzeti.
Rješenjem o privremenom zauzimanju, koje donosi općinsko tijelo uprave nadležno
za imovinsko-pravne poslove, određuje se svrha i trajanje privremenog zauzimanja
gradskog građevnog zemljišta.
Žalba izjavljena protiv rješenja iz prethodnog stavka ne odlaže izvršenje rješenja.
c) Pripremne radnje
Članak 57.
Radi priprema za provođenje eksproprijacije građevina, odnosno uređenja gradskog
građevnog zemljišta, dozvolit će se na gradskom građevnom zemljištu vršenje
potrebnih pripremnih radnji (premjeravanje i ispitivanje zemljišta, pribavljanje
podataka o građevinama, nasadima i sl).
U rješenju o dozvoli vršenja pripremnih radnji koje donosi općinsko tijelo uprave
nadležno za imovinsko-pravne poslove, navest će se pripremne radnje i rok za
njihovo izvršenje.
Žalba izjavljena protiv rješenja iz prethodnog stavka ne odlaže izvršenje rješenja.
d) Naknada
Članak 58.
U slučaju ustanovljenja prava služnosti, privremenog zauzimanja gradskog građevnog zemljišta, odnosno vršenja pripremnih radnji, naknada se određuje po odredbama Zakona o eksproprijaciji.
VII - PROTIVPRAVNO RASPOLAGANJE GRADSKIM GRAĐEVNIM ZEMLJIŠTEM
Članak 59.
Pravni poslovi o raspolaganju sa privremenim pravom korištenja
zemljišta prvenstvenim pravom korištenja zemljišta radi građenja i pravom korištenja
zemljišta radi građenja zaključeni protivno odredbama ovog zakona, kao i ugovori
o zajedničkoj izgradnji zaključeni protivno odredbama iz čl. 38. i 48. ovog
zakona nštavi su, a prava na gradskom građevnom zemljištu koja su bila predmet
tih ugovora, prestaju bez naknade.
U slučajevima iz prethodnog stavka nadležni sud utvrđuje ništavost pravnog posla
i donosi odluku o predaji zemljišta općini.
Sudovi i druga nadležna tijela, čim saznaju da je zaključen ugovor iz stavka
1. ovog članka, ili je izvršena bespravna dodjela zemljišta dužni su o tome
izvijestiti nadležnog javnog pravobranitelja, koji će podnijeti nadležnom sudu
tužbu za utvrđivanje ništavosti takvog ugovora ili bespravne dodjele.
Članak 60.
Sud može odlučiti da se ono što je dato za pribavljanje zemljišta na temelju
ništavog pravnog posla iz prethodnog članka u cjelini vrati ugovornoj strani
ili preda općini, odnosno da se jedan dio vrati ugovornoj strani, a ostatak
preda općini.
Pri odlučivanju o vraćanju ugovornoj strani ili predaji općini onoga što je
dato za pribavljanje zemljišta sud će voditi računa o savjesnosti ugovorne strane,
o značaju ugroženog društvenog interesa, kao i načelima morala i prinudnih propisa.
Nedovršena zgrada koja je bila predmet ništavog ugovora prelazi u državno vlasništvo,
a o naknadi sud će odlučiti suglasno odredbama prethodnih stavaka.
VIII - GRAĐENJE BEZ PRAVA KORIŠTENJA ZEMLJIŠTA RADI GRAĐENJA NA GRADSKOM GRAĐEVNOM ZEMLJIŠTU
Članak 61.
Na građevnom zemljištu u državnom vlasništvu na kojem je izgrađena
zgrada bez prava korištenja zemljišta radi građenja za koju se može naknadno
izdati odobrenje za građenje po odredbama Zakona o prostornom uređenju, općinsko
vijeće će utvrditi pravo vlasništva u korist graditelja, odnosno njegovog pravnog
sljednika, uz obvezu plaćanja naknade za dodijeljeno građevno zemljište na korištenje
i za uređenje građevnog zemljišta.
Prije utvrđivanja prava vlasništva sukladno ovom članku, nadležno općinsko tijelo
uprave će raspraviti imovinsko-pravne odnose.
IX - NAKNADA
Članak 62.
Fizička i pravna osoba kojoj je dodijeljeno gradsko građevno zemljište na korištenje
radi građenja, dužno je platiti naknadu za dodijeljeno zemljište i naknadu za
troškove uređenja tog zemljišta.
Naknadu iz prethodnog stavka, osim naknade za preuzeto zemljište dužan je da
plati i raniji vlasnik koji je ostvario prvenstveno pravo korištenja zemljišta
radi građenja na gradskom građevnom zemljištu.
Iznos naknade za dodijeljeno gradsko građevno zemljište utvrđuje se rješenjem
o dodjeli tog zemljišta, a iznos naknade za uređenje gradskog građevnog zemljišta
utvrđuje se rješenjem o urbanističkoj suglasnosti.
Osobi kojoj je dodijeljeno gradsko građevno zemljište ne može se izdati odobrenje
za građenje, niti se može izvršiti uknjižba prava korištenja zemljišta radi
građenja u katastru nekretnina, odnosno u zemljišnoj knjizi, dok ne podnese
dokaz da je platila naknadu za zemljište i naknadu za uređenje zemljišta.
Članak 63.
Naknada za dodijeljeno gradsko građevno zemljište, naknada za uređenje gradskog
građevnog zemljišta i naknada za korištenje gradskog građevnog zemljišta utvrđuje
se prema temeljima i mjerilima propisanim ovim zakonom i odlukom općinskog vijeća.
Temelji i mjerila za određivanje visine naknade za dodijeljeno gradsko građevno
zemljište na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevnog zemljišta i
naknade za korištenje gradskog građevnog zemljišta moraju biti razgraničeni
i međusobno usklađeni.
Sredstva koja se ostvaruju iz naknade za dodijeljeno gradsko građevno zemljište
na korištenje, naknade za uređenje gradskog građevnog zemljišta i naknade za
korištenje gradskog građevnog zemljišta (rente), koriste se za troškove naknade
ranijim vlasnicima, za troškove uređenja zemljišta i troškove izrade prostorno-planske
dokumentacije.
Fizičke osobe kojima su dodijeljene građevne parcele bez naknade u periodu od
6. travnja 1992. do stupanja na snagu ovog zakona i čija su prijeratna imovinska
prava vraćena sukladno relevantnim zakonima o povratu imovine iz članka 46.
stavak 7, izgubit će pravo na oslobađanje od plaćanja naknade za dodjelu zemljišta.
Fizičke osobe koje su izgubile pravo na dodjelu zemljišta bez naknade sukladno
prethodnom stavku će platiti naknadu u iznosu i roku utvrđenom ovim zakonom.
Nitko se ne može osloboditi obveze plaćanja naknade utvrđene ovim zakonom, osim
u slučajevima predviđenim čl. 90. i 91. ovog zakona, te se ovim stavljaju van
snage sve odluke, uredbe i drugi propisi koje su u suprotnosti sa ovim zakonom.
Općina će pokrenuti postupak za izmirenje duga sukladno važećim zakonima.
a) Naknada za dodijeljeno gradsko građevno zemljište na korištenje
Članak 64.
Naknada za dodijeljeno gradsko građevno zemljište na korištenje obuhvata:
1. plaćenu naknadu namijenjenu za preuzeto zemljište čiji se iznos utvrđujesukladno
Zakonu o ekproprijaciji;
2. naknada iz temelja prirodnih pogodnosti gradskog građevnog zemljišta i pogodnosti
već izgrađene komunalne infrastrukture koje mogu nastati prilikom korištenja
tog zemljišta, a koje nisu rezultat ulaganja sredstava vlasnika ili korisnika
nekretnina - renta.
Visina naknade za dodijeljeno gradsko građevno zemljište na korištenje utvrđuje
se rješenjem o dodjeli zemljišta na korištenje radi građenja.
Članak 65.
Gradsko građevno zemljište prema pogodnostima iz članka 64. stavka 1. točke
2., dijeli se najviše na šest zona.
Zone se utvrđuju na osnovu položaja zemljišta, stupnja opremljenosti zemljišta
komunalnim objektima i instalacijama, prometne povezanosti, vrste i kapaciteta
objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje, stupnja pokrivenosti objektima
za zdravstvenu zaštitu, školstvo, kulturu i dječiju skrb, prirodnih i ekoloških
uvjeta korištenja zemljišta, kao što su naročito nagib terena, orijentacija,
osunčanost, temperatura zraka, vjetrovi i zagađenost zraka.
Članak 66.
Kao temelj za izračunavanje visine rente služi prosječna konačna građevna cijena iz prethodne godine m2 korisne stambene površine na području općine. Prosječnu konačnu građevnu cijenu utvrđuje odlukom općinskog vijeća svake godine, a najkasnije do 31. ožujka tekuće godine.
Članak 67.
Prosječna konačna građevna cijena iz prethodnog stavka valorizira se tijekom godine svaka tri mjeseca na temelju indeksa rasta cijena građevnih radova u visokogradnji i niskogradnji po sumarnoj metodologiji i podacima koje objavljuje Zavod za statistiku.
Članak 68.
Visina rente po m2 korisne površine građevine koja će se graditi na gradskom
građevnom zemljištu, utvrđuje se u procentu od prosječne konačne građevne cijene
iz stavka 1. prethodnog članka, i to kao fiksan procenat rente:
- prvoj zoni 6%,
- drugoj zoni 5%,
- trećoj zoni 4%,
- četvrtoj zoni 3%,
- petoj zoni 2%,
- šestoj zoni 1%.
Visinu rente po zonama utvrđuje odlukom općinsko vijeće, polazeći od kriterija
iz članka 65, stavak 2. ovog zakona.
Visina rente za gradsko građevno zemljište u državnom vlasništvu kod dogradnje,
nadziđivanja i kod izgradnje pomoćnih objekata utvrđuje se rješenjem o odobrenju
za građenje.
b) Naknada za preuzeto gradsko građevno zemljšte
Članak 69.
Raniji vlasnik neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta koje je preuzeto iz
njegovog posjeda ima pravo na naknadu.
Raniji vlasnik neizgrađenog gradskog građevnog zemljšta odnosno njegov pravni
sljednik stiče pravo na naknadu po pravomoćnosti rješenja o preuzimanju, odnosno
nakon davanja izjave o predaji zemljišta općini.
Naknadu za preuzeto zemljište plaća općina na čijem se području nalazi zemljište.
Naknada se određuje i isplaćuje po odredbama Zakona o eksproprijaciji.
c) Naknada za uređenje gradskog građevnog zemljišta
Članak 70.
Naknada za uređenje gradskog građevnog zemljišta obuhvata stvarne troškove
pripremanja i opremanja građevnog zemljišta kao što je predviđeno prostornim
ili urbanističkim planom.
Iznos naknade za uređenje gradskog građevnog zemljišta utvrđuje se suglasno
programu uređenja gradskog građevnog zemljšta.
Članak 71.
Naknadu za uređenje gradskog građevnog zemljišta plaćaju investitori građevine koja se gradi na tom zemljištu, prema jedinici površine objekta za čiju izgradnju se izdaje urbanistička suglasnost.
Članak 72.
Naknada iz članka 71. ovog zakona utvrđuje se rješenjem o
urbanističkoj suglasnosti.
Ako je dodijeljeno gradsko građevno zemljište koje nije uređeno, korisnik tog
zemljišta dužan je da izvrši uređenje na cijeloj površini zemljišta suglasno
urbanističko-tehničkim i drugim uvjetima utvrđenim u urbanističkoj suglasnosti,u
kojem slučaju korisnik zemljišta nije dužan da plati naknadu za uređenje zemljišta.
Kada je to potrebno, sa korisnikom će se ugovoriti dinamika uređenja gradskog
građevnog zemljišta, kao i obveze i sankcije za neizvršenje obveza. Ugovorom
će se utvrditi da korisnik plaća naknadu za uređenje cijele površine.
d) Naknada za korištenje gradskog građevnog zemljišta
Članak 73.
Odlukom općinskog vijeća kojom se uvodi obveza plaćanja naknade za korištenje
gradskog građevnog zemljišta (renta) određuju se temelji i mjerila na temelju
kojih se utvrđuje visina naknade u ovisnosti od pogodnosti koje određeno zemljište
pruža korisniku: obima i stupnja izgrađenosti i uređenosti i položaja zemljišta
u naselju, opremljenosti zemljišta komunalnim građevinama i instalacijama, prometne
povezanosti, vrste i kapaciteta objekata za svakodnevno i periodično snabdijevanje,
stupnja pokrivenosti naselja objektima za zdravstvo, obrazovanje i kulturu i
prirodnih uvjeta korištenja zemljišta.
Mjerilima na temelju kojih se utvrđuje visina naknade za korištenje gradskog
građevnog zemljišta može se to zemljište kategorirati različito, prema pogodnostima
koje pruža i obzirom na položaj u naseljenom mjestu i određenu namjenu korištenja
(za stanovanje, za proizvodnju ili drugu gospodarsku djelatnost i kuće u kojima
vlasnici stalno ne stanuju, nego ih povremeno koriste za odmor).
Odlukom iz stavka 1. ovog članka određuju se i način i rokovi plaćanja naknade
za korištenje gradskog građevnog zemljišta.
Rješenje o određivanju naknade za korištenje gradskog građevnog zemljišta donosi
općinsko tijelo uprave nadležno za komunalne poslove, odnosno organizacija koju
je općinsko vijeće ovlastilo za obavljanje tih poslova.
U slučaju neplaćanja naknada za korištenje građevnog zemljišta, svoja potraživanja
općina ostvaruje u postupku pred nadležnim sudom.
Članak 74.
Naknada za korištenje gradskog građevnog zemljišta, određuje se sukladno odluci iz prethodnog članka prema jedinici površine zemljišta (m2), odnosno prema jedinici izgrađene korisne površine u iznosu od 0,01 %.
Članak 75.
Obveznici naknade iz prethodnog članka su vlasnici ili nositelji prava raspolaganja
na stambenom, poslovnom ili sličnom prostoru, odnosno fizičke i druge pravne
osobe koje su korisnici gradskog građevnog zemljišta.
Obveznik naknade utvrđuje se na temelju podataka iz urbanističke ili građevne
dokumentacije, katastra nekretnina odnosno zemljišnih knjiga ili očevida na
licu mjesta.
Vlasnik stana, odnosno nositelj stanarskog prava, kao i zakupac poslovnih prostorija
ili neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta, dužan je da obvezniku naknadi
odgovarajući dio naknade, ako on nije sadržan u stanarini, odnosno zakupnini.
X - OSTALO GRAĐEVNO ZEMLJIŠTE
Članak 76.
Ostalo građevno zemljište (članak 3. točka 2. ovog zakona) određuje se odlukom
općinskog vijeća.
Odluka o određivanju ostalog građevnog zemljišta temelji se na prostornom planu
općine ili prostornom planu posebnog područja koji sadrže granice urbanih i
drugih područja na kojima je predviđeno građenje ili vršenje drugih radova urbanističkim
planom, urbanističkim redom ili prostornim planom.
Odluka iz stavka 1. ovog članka može obuhvatiti građevno zemljište u državnom
vlasništvu i građevno zemljište u privatnom vlasništvu.
Članak 77.
Odlukom iz prethodnog članka utvrđuju se uvjeti i mjerila za razvoj područja koje obuhvata ostalo građevno zemljište i određuju njegove granice po prethodno pribavljenom mišljenju mjesnih zajednica i ostalih zainteresiranih pravnih osoba.
Članak 78.
Odredbe ovog zakona koje se odnose na gradsko građevno zemljšte primjenjuju se i na ostalo građevno zemljište.
Članak 79.
Ako je građevno zemljište određeno odlukom iz članka 76. ovog zakona u državnom (ranije društvenom) vlasništvu, gospodarska društva i druge pravne osobe koje upravljaju tim zemljištem imaju pravo da ga koriste za svoje djelatnosti i da raspolažu njime suglasno zakonu i sukladno potrebama uređenja prostora u tom području i drugim uvjetima određenim tom odlukom.
Članak 80.
Izgrađenim i neizgrađenim ostalim građevnim zemljištem određenim odlukom iz
članka 76. ovog zakona, koje je u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, vlasnik
ima pravo da raspolaže i obvezu da ga koristi na način i pod uvjetima određenim
zakonom i propisima općine donesenim na temelju zakona.
Na zemljištu iz prethodnog stavka mogu se graditi građevine samo pod uvjetima
određenim zakonom i propisima koje u okviru svojih prava i dužnosti donosi općina.
Članak 81.
Ako se na ostalom građevnom zemlištu na kojem postoji pravo vlasništva provodi dioba katastarskih parcela na temelju nasljeđivanja ili prijenosa prava vlasništva pravnim poslom, takva dioba može biti pravni temelj za obrazovanje građevnih parcela na tom zemljištu, ukoliko dioba nije provedena suglasno propisima o planiranju i uređenju prostora.
Članak 82.
Odlukom općinskog vijeća o pristupanju izradi prostornog plana ili urbanističkog
plana, može se potpuno ili djelimično zabraniti promet neizgrađenog građevnog
zemljišta u vlasništvu fizičkih i pravnih osoba, koje će biti obuhvaćeno tim
planom, za vrijeme dok se taj plan ne donese, a najdulje za dvije godine.
Zabrana iz stavka 1. se upisuje kao zabilježba po službenoj dužnosti u zemljišnim
knjigama. Nakon isteka roka iz stavka 1., zabilježba se po službenoj dužnosti
briše.
Članak 83.
Općinsko vijeće može uvesti obvezu plaćanja naknada iz članka
63. ovog zakona za:
1. korištenje ostalog građevnog zemljišta na kojem postoji pravo vlasništva;
2. korištenje izgrađenog ostalog građevnog zemljišta na kojemu postoji pravo
vlasništva;
3. uređenje ostalog građevnog zemljišta na kojem postoji pravo vlasništva.
Odlukom iz prethodnog stavka može se obuhvatiti samo građevno zemljište iz članka
65. stavak 2. ovog zakona i neizgrađeno građevno zemljište obuhvaćeno programom
uređenja građevnog zemljišta.
Naknada za korištenje izgrađenog građevnog zemljišta određuje se prema m2 izgrađene
korisne površine zemljišta, odnosno prema m2 izgrađene korisne površine za stambeni
ili poslovni prostor.
Naknade iz stavka 1. tač. 1. i 3. ovog članka utvrđuju se rješenjem o urbanističkoj
suglasnosti, a naknada iz točke 2. utvrđuje se rješenjem iz članka 73. stavak
4. ovog zakona.
Članak 84.
Glede prometa ostalog građevnog zemljišta i eksproprijacije građevnog zemljišta na kome postoji pravo vlasništva, primjenjuju se propisi o prometu nepokretnosti, odnosno propisi o eksproprijaciji, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
XI - KAZNENE ODREDBE
Članak 85.
Novčanom kaznom od 600,00 KM do 7. 500,00 KM kaznit će se za prekršaj gospodarsko
društvo ili druga pravna osoba:
1. ako kao korisnik neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta prenese korištenje
tog zemljišta na drugu osobu protivno odredbi članka 18. st. 1. i 2. ovog zakona;
2. ako kao korisnik neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta daje to zemljište
drugoj osobi na privremenenu uporabu protivno odredbi članka 21. stavak 3. ovog
zakona.
Za radnje iz prethodnog stavka kaznit će se novčanom kaznom 300,00 KM do 1.500,00
KM i odgovorna osoba u gospodarskom društvu ili drugoj pravnoj osobi.
Članak 86.
Novčanom kaznom od 300,00 KM do 1.500,00 KM kaznit će se za prekršaj fizička
i pravna osoba:
1. ako kao raniji korisnik ili korisnik neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta
mijenja oblik i površinu parcele tog zemljišta protivno odredbi članka 19. ovog
zakona;
2. ako kao korisnik neizgrađenog gradskog građevnog zemljišta, koristi to zemljište
ili prenese pravo korištenja tog zemljišta na drugu osobu protivno odredbama
članka 21. st. 2. i 3. , i članka 23. st. 1. i 2. ovog zakona;
3. ako kao nositelj prava korištenja zemljišta radi građenja otuđi nedovršenu
zgradu koja se nalazi na gradskom građevnom zemljištu, protivno odredbama članka
54. stavak 3. ovog zakona.
XII - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 87. (Revizija)
Pravna valjanost izvršenih dodjela građevnog zemljišta između 6. travnja 1992.
godine i dana stupanja na snagu ovog zakona, na kojem su fizičke osobe imale
pravo korištenja prije 6. travnja 1992. za stambene, poljoprivredne ili poslovne
svrhe (u daljnjem tekstu revizija), bit će utvrđena isključivo sukladno ovom
zakonu.
Dodjele građevnog zemljišta izvršene nakon 6. travnja 1992. godine sukladno
Odluci Visokog predstavnika kojom se zabranjuje promet zemljišta u državnom
vlasništvu (u daljnjem tekstu: izuzeća) koja je odobrio Ured Visokog predstavnika,
neće biti predmet revizije ali se mogu osporavati pred nadležnim sudom.
Fizičke osobe, ili njihovi zakonski nasljednici, koje su imale pravo korištenja
na građevnom zemljištu, i koja su to pravo koristila na dan ili prije 6. travnja
1992. godine za stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe, a čije je pravo
korištenja prestalo bez njihove suglasnosti između 6. travnja 1992. godine i
dana stupanja na snagu ovoga zakona, mogu kod općinskog tijela uprave nadležnog
za imovinsko-pravne poslove podnijeti zahtijev za reviziju u roku od 2 godine
od dana stupanja na snagu ovoga zakona (u daljnjem tekstu: podnositelji zahtjeva).
Zahtjev iz prethodnog stavka može također podnijeti član obiteljskog domaćinstva
ili zakonski zastupnik osobe pomenute u prethodnom stavku.
Trajno pravo korištenja stečeno u periodu između 6. travnja 1992. godine i stupanja
na snagu ovoga zakona neće biti pretvoreno u privatno vlasništvo sukladno članku
39. ovog zakona do isticanja roka za podnošenje zahtjeva za reviziju sukladno
stavku 3. ovoga članka.
Članak 88.
Nadležno općinsko tijelo uprave vodi postupak revizije i sačinjava nacrt rješenja
po zahtjevu za reviziju dodijeljenog zemljišta iz članka 87. u roku od mjesec
dana od dana prijema zahtjeva. Nacrt rješenja općinski organ uprave dužan je
dostaviti na odlučivanje općinskom vijeću u roku od pet dana od njene pripreme.
Protiv rješenja iz prethodnog stavka može se pokrenuti upravni spor.
Članak 89.
Ukoliko nadležno općinsko tijelo uprave u postupku revizije utvrdi da je podnositelj na dan ili prije 6. travnja 1992. godine koristio predmetno zemljište u stambene, poljoprivredne ili poslovne svrhe, i da mu/joj je pravo korištenja prekinuto između 6. travnja 1992. godine i dana stupanja na snagu ovog zakona, bez njegove suglasnosti općina će vratiti pravo korištenja na ranije dodijeljenom zemljištu ili osigurati naknadu.
Članak 90.
Ukoliko je treća strana bona fide započela izgradnju na zemljištu koje je predmet
revizije ili ako je zemljište privedeno namjeni, općina će kompenzirati podnositelja
zahtjeva bilo putem novčane naknade sukladno članku 69. ovog zakona, ili putem
dodjele zemljišne parcele koja je podudarna po veličini, funkciji, vrijednosti,
lokaciji itd, ovisno od izbora podnositelja zahtjeva.
Ukoliko je predmetno zemljište dodijeljeno trećoj strani ali treća strana nije
započela građevne radove na zemljištu, općina će joj vratiti novčani iznos dat
na ime dažbine koji je platila za sticanje prava korištenja ili joj osigurati
alternativnu zemljišnu parcelu bez naknade.
U svrhu primjene članka 87. stavka 3. ovog zakona, podnositeljem zahtjeva koji
nije pristao na prestanak tog prava će se smatrati svaki podnositelj zahtjeva
koji nije primio naknadu sukladno Zakonu o eksproprijaciji. Podnositelje zahtjeva
neće obvezivati nikakva suglasnost ili dogovor o naknadi koji je postigao pravni
zastupnik kojeg je imenovala općina dok je podnositelj zahtjeva bio prognan
ili izbjeglica.
Podnositelj zahtjeva koji utvrdi da je njegova suglasnost dobijena primjenom
sile, prijetnje ili u zabludi, pokreće postupak pred nadležnim sudom.
Prilikom utvrđivanja visine naknade iz ovog članka, općinsko tijelo uprave dodjeljuje
iznos naknade koji podnositelju pripada po članku 69. stavak 4. ovog zakona
umanjen za iznos djelimične naknade koja je već isplaćena podnositelju.
Članak 91.
Dodjela građevnog zemljišta sukladno članku 90. bit će oslobođena uvjeta koje propisuje članak 46. kao i obveze plaćanja naknade ukoliko je podnositelj zahtjeva platio takvu naknadu prije otkazivanja njenog/njegovog prava korištenja zemljišta u državnom vlasništvu radi građenja.
Članak 92.
Odredbe o naknadi za uređenje i korištenje gradskog građevnog zemljišta koje su donesene prije stupanja na snagu ovog zakona, bit će usklađene sa odredbama ovog zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.
Članak 93.
Općinsko vijeće će donijeti odluku o utvrđivanju drugog građevnog zemljišta iz članka 76. ovog zakona u roku od godine dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, za ona područja za koja su doneseni planovi iz članka 76. stavak 2. ovoga zakona.
Članak 94.
Postupci koji su pokrenuti po zahtjevu za dodjelu građevnog
zemljišta u državnom vlasništvu radi građenja, prije stupanja na snagu ovog
zakona, bit će okončani sukladno odredbama Zakona o građevnom zemljištu ("Službeni
list SR BiH", br. 34/86, 1/90, i 29/90 i "Službeni list RBiH",
br. 3/93 i 13/94), ukoliko je prvostupanjsko rješenje o dodjeli zemljišta doneseno
prije stupanja na snagu ovog zakona.
Ukoliko se prvostupanjsko rješenje o dodjeli neizgrađenog građevnog zemljišta
iz prethodnog stavka poništi u drugostupanjskom postupku, ili u upravnom sporu,
novi postupak će biti pokrenut sukladno odredbama ovog zakona.
Članak 95.
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o građevnom zemljištu
("Službeni list SR BiH", br. 34/86, 1/90 i 29/90 i "Službeni
list RBiH", br. 3/93 i 13/94), kao i svi podzakonski akti koji su u suprotnosti
sa odredbama ovoga zakona.
Federalni ministar prostornog uređenja i okoliša i druga nadležna ministarstva
ovlašćuju se da u roku od 30 dana od dana objavljivanja ovog zakona donesu podzakonske
akte za provedbu ovog zakona.
Članak 96.
Stupanjem na snagu ovoga zakona, po sili zakona prestaje državno vlasništvo
na građevnom zemljištu koje nije privedeno namjeni u skladu sa prostornim planom
, a u društveno sada državno vlasništvo je prešlo na temelju odluke općine.
Prestanak vlasništva iz stavka 1. ovog članka, kao i uspostavljanje ranijeg
vlasničko-pravnog odnosa, utvrđuje se rješenjem općinskog tijela uprave nadležnog
za imovinsko-pravne odnose.
Rješenje iz stavka 2. ovog članka se može osporavati žalbom u postupku pred
tijelom uprave Federacije Bosne i Hercegovine nadležnim za imovinsko-pravne
poslove.
Pravomoćno rješenje iz stavka 2. ovog članka dostavlja se po službenoj dužnosti
tijelu nadležnom za evidenciju prava na nekretninama na provođenje.
Članak 97.
Ovaj zakon stupa na snagu 16. svibnja 2003. godine i bez odlaganja se objavljuje u "Službenim novinama Federacije BiH".
PREDSJEDATELJ PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH PARLAMENTA FEDERACIJE BIH
Slavko Matić Muhamed Ibrahimović