Z A K O N
O SLATKOVODNOM RIBARSTVU

I TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuje se slatkovodno ribarstvo: ribolovne vode, ribolov, akvakultura, zaštita riba, ribarsko-čuvarska služba, upravni i inspekcijski nadzor nad provedbom zakona, kaznene odredbe i druga pitanja koja su od značaja za oblast slatkovodnog ribarstva na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Ribe u ribolovnim vodama koriste se na održiv način koji doprinosi očuvanju biološke raznolikosti ekoloških sustava.
Ribe se u ribolovnim vodama mogu loviti i uzgajati pod uvjetima propisanim ovim zakonom i drugim propisima donesenim na temelju njega.

Članak 2.

U ovom zakonu u uporabi su pojmovi sa slijedećim značenjem:
1. akvakultura jest gospodarska djelatnost uzgoja riba i drugih vodenih organizama u smislu reproduciranja i hranjenja u ribnjacima, kavezima, ogradama ili lagunama;
2. godišnji plan jest akt potrebit za provedbu ribarske osnove tijekom kalendarske godine;
3. lovostaj jest vrijeme u kojem se pojedine vrste riba, osim riba iz akvakulture, ne mogu loviti i stavljati u promet;
4. poribljavanje jest plansko unošenje riba u ribolovne vode na temelju ribarske osnove i godišnjeg plana;
5. gospodarski ribolov jest izlov riba na ribolovnom području radi stavljanja u promet i stjecanja dohotka;
6. ribolovne vode jesu vode rijeka, rječica, potoka, prirodnih i umjetnih jezera, bara, kanala i druge vode u kojima žive ribe;
7. ribarstvo jest gajenje, lov i zaštita riba u ribolovnim vodama, ribnjacima, ograđenim dijelovima ribolovnih voda i kavezima, kao i promet i korištenje ulovljenih riba;
8. ribnjaci, ograđeni dijelovi ribolovne vode i kavezi jesu uređeni prostori na poljoprivrednom ili drugom zemljištu ili ribolovnoj vodi namijenjeni za gajenje i proizvodnju riba, riblje mlađi i oplođene ikre, koji ispunjaju propisane uvjete i ne smatraju se ribolovnom vodom glede ovoga zakona;
9. ribolovno područje jest dio ribolovne vode koji čini hidrološku, biološku i ekonomsku cjelinu, a u okviru granica kantona;
10. riblji fond u ribolovnim vodama jest državna svojina, a služi kao temelj za razvoj gospodarskog i športsko-rekreacijskog ribolova;
11. ribolov jest lov riba uz uporabu ribolovnog pribora i opreme, a može biti gospodarski ribolov ili športsko-rekreacijski ribolov;
12. ribarska osnova jest stručna studija o načinu gospodarenja ribolovnim područjem, a odnosi se na obavljanje športsko-rekreacijskog i gospodarskog ribolova;
13. ribič jest osoba koja lovi ribu uz uporabu dopuštenog ribolovnog pribora, opreme i mamaca, radi rekreacije i športa;
14. ribolovni pribor jest sredstvo kojim se obavlja ribolov;
15. ribolovne udruge i njihovi savezi jesu udruge građana utemeljeni radi športsko-rekreacijskog ribolova, takmičenja, odgoja i naobrazbe športsko-rekreacijskih ribiča;
16. ribolovno pravo jest temeljni akt kojim se korisnicima ribolovnog područja ili ribolovne zone omogućava obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova na određenom ribolovnom području ili u određenoj ribolovnoj zoni, u kojem su propisane sve mjere za provedbu zaštite riba na tom području ili zoni;
17. slatkovodno ribarstvo jest djelatnost koja obuhvaća ribolov, akvakulturu, zaštitu i promet riba;
18. športsko-rekreacijski ribolov jest lov riba udicom na ribolovnom području radi razonode i rekreacije, kao i športske aktivnosti;
19. ulov jesu ulovljeni primjerci riba u športsko - rekreacijskom ribolovu i gospodarskom ribolovu;
20. zaštita jest skup mjera koje se poduzimaju radi očuvanja i osiguranja uvjeta za dugoročno i održivo korištenje riba.

II RIBOLOVNE VODE

Članak 3.

Ribolovne vode su sve slatke vode, osim voda:
1. u posebice zaštićenim dijelovima prirode proglašenim na temelju posebnog zakona;
2. u ribnjacima;
3. u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama iz kojih se zahvata voda za piće za koju su na temelju posebnog zakona donesene odluke o zaštiti izvorišta;
4. u akumulacijama, jezerima ili tekućim vodama koje su rezervirane za javnu vodoopskrbu.
Ribolovne vode dijele se na ribolovna područja.
Ribolovna područja predstavljaju područja ribolovnih voda kantona u Federaciji.

Članak 4.

Aktom o određivanju ribolovnog područja utvrđuju se njegove granice i namjena (gospodarski ili športsko-rekreacijski ribolov), kao i područja ili zone gdje se može vršiti akvakultura.
Granica između ribolovnih područja na tekućoj ribolovnoj vodi određuje se upravno na maticu toka od obale do obale, odnosno do glavnih obrambenih nasipa.

Članak 5.

Ribolovna područja, odnosno dijelove ribolovnih područja – ribolovne zone, određuje i ustupa na korištenje fizičkoj i pravnoj osobi, odnosno udruzi ili organizaciji športskih ribolovaca (u daljnjem tekstu: korisnik) kantonalno ministarstvo mjerodavno za poslove poljoprivrede (u daljnjem tekstu: kantonalno ministarstvo).

Članak 6.

Ribolovno područje ili dio ribolovnog područja kantonalno ministarstvo ustupa na korištenje korisniku davanjem ribolovnog prava putem natječaja, uz nadoknadu i na temelju predočenog programa gospodarenja ribolovnim područjem.
Visinu nadoknade određuje Vlada Kantona na čijoj teritoriji se nalazi ribolovno područje ili dio ribolovnog područja, a na prijedlog kantonalnog ministarstva.
Natječaj iz stavka 1. ovoga članka javno objavljuje kantonalno ministarstvo.

Članak 7.

Kantonalno ministarstvo s korisnikom zaključuje ugovor o ustupanju ribolovnog područja koji sadrži: naziv ribolovnog područja ili dijela ribolovnog područja, utvrđene granice ribolovnog područja, mjere zaštite ribljeg fonda, način uporabe ribolovnog područja i uvjete raskidanja ugovora.
Korisnik kome je ribolovno područje ustupljeno na korištenje ne može to ribolovno pravo ustupati drugim subjektima.

Članak 8.

Ribolovno pravo nad ribolovnim područjem ili dijelu ribolovnog područja izdaje se na period od 10 godina.
Ribolovno područje koje natječajem nije moglo biti ustupljeno na korištenje privremeno se daje na uporabu bez natječaja pravnoj osobi koja obavlja djelatnost ribarstva ili udruzi, odnosno organizaciji športskih ribolovaca, do donošenja odluke o davanju ribolovnog prava sukladno članku 6. ovoga zakona.
Ustupanje u smislu stavka 2. ovoga članka može trajati najdulje dvije godine.

Članak 9.

Korisnik je dužan vidno označiti granice ribolovnog područja, kao i mjesta na ribolovnom području na kojima je zabranjen ribolov (prirodna riblja plodišta i sl.).
Granice iz stavka 1. ovoga članka korisnik je dužan označiti u roku od šest mjeseci od dana kada je počeo koristiti ribolovno područje, odnosno od dana zaključivanja ugovora, a granice na dijelu ribolovnog područja na kome je zabranjen ribolov tri mjeseca od dana početka zabrane.
Federalni ministar ministar poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: federalni ministar) donosi propis o načinu označavanja ribolovnog područja odnosno dijela ribolovnog područja.

Članak 10.

Korisnik je dužan da najkasnije u roku od godinu dana od dana kada je dobio ribolovno pravo na ribolovnom području realizirati predočeni program gospodarenja ribolovnim područjem iz članka 6. stavak 1. ovoga zakona i donijeti program promicanja ribarstva (u daljnjem tekstu: ribarska osnova).
Ribarska osnova važi trajno uz monitoring, a najkasnije do isteka roka od pet godina od dana potvrđivanja ribarske osnove mora se obaviti revizija ribarske osnove.
Ribarsku osnovu izrađuju pravne osobe iz članka 48. ovoga zakona.
Sukladno ribarskoj osnovi korisnik donosi godišnji program promicanja ribarstva (u daljnjem tekstu: godišnji program).
Godišnji program mora sadržati:
1. procjenu količine riba i njihova prirasta u ribolovnom području ili ribolovnoj zoni ili njenom dijelu;
2. dozvoljeni godišnji ulov ribe po vrstama i dozvoljeni dnevni ulov ribe;
3. plan poribljavanja prema količinama i vrstama ribe, te novčana sredstva za realiziranje plana;
4. mjere i način zaštite ribolovnog područja, ribolovne zone ili njenog dijela, organizaciju rada ribočuvarske službe, te plan rada na uređenju okolice;
5. planirane športsko-ribolovne aktivnosti;
6. planirana novčana sredstva i namjenu korištenja tih sredstava.
Godišnji program donosi se do kraja tekuće godine za narednu godinu.
Suglasnost za ribarsku osnovu i godišnje programe, uz prethodno pribavljeno mišljenje kantonalnog ministarstva, ovjerava i izdaje Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo).

Članak 11.

Korisnici susjednih ribolovnih područja ili zona koja se nalaze na istoj ribolovnoj vodi dužni su svoje programe uskladiti glede mjera zaštite, gajenja i lova riba, zaštite ribolovnih voda i poribljavanja.
Korisnik koji je natječajem dobio ribolovno pravo na ribolovnom području ili dijelu ribolovnog područja, do donošenja ribarske osnove, ribolovno područje koristi na temelju privremenog programa koji se donosi za prvu godinu korištenja.
Privremeni program korisnik donosi u roku od 60 dana od dana ustupanja ribolovnog područja na korištenje.

Članak 12.


Ribarska osnova sadrži:
1. temeljne hidrološke, biološke, fizičke, kemijske i druge karakteristike voda ribolovnog područja;
2. sastav ribljeg fonda po vrstama (kakvoća i količina);
3. mogućnost i način prirodnog i umjetnog prirasta ribljeg fonda po vrstama riba;
4. mjere za gajenje, zaštitu i lov riba i životinja kojima se ribe hrane;
5. mogućnost gospodarskog ribarstva i ulova rakova;
6. mjere za zaštitu ribljeg mrjestilišta, riba i riblje ikre sa plavnih područja;
7. mjere za otkrivanje i suzbijanje zagađivača voda ribarskog područja;
8. uvjete obavljanja športsko-rekreacijskog ribolova i mjere za promicanje športsko-rekreacijskog ribolova i ribolovnog turizma na ribarskom području;
9. organiziranje ribočuvarske službe;
10. program poribljavanja (vrijeme, količina i vrste riba);
11. sredstva potrebita za provedbu ribarske osnove i način osiguranja tih sredstava.
U slučaju pomora riba, veće od jedne trećine ihtiomase procijenjene ribarskom osnovom, mora se obaviti revizija ribarske osnove.
Ribarsku osnovu, kao i njenu reviziju, izrađuju pravne osobe iz članka 48. ovoga zakona.

Članak 13.

Radi evidentiranja podataka o površini ribolovnih područja i ribolovnih zona, o granicama ribolovnih područja i ribolovnih zona, o količini i vrstama riba, te o nositeljima ribolovnih prava, u kantonalnom ministarstvu vodi se ribarski katastar.
Oblik, sadržaj i način vođenja ribarskog katastra iz stavka 1. ovoga članka propisuje federalni ministar.
Korisnici ribolovnih područja, odnosno ribolovnih zona, dužni su dostaviti podatke za vođenje ribarskog katastra iz stavka 1. ovoga članka kantonalnom ministarstvu do kraja ožujka tekuće godine za prethodnu godinu.

III RIBOLOV

Članak 14.

Ribolov se obavlja sredstvima i priborom kojima se ne ugrožava riba i životinje kojima se ribe hrane.
Federalni ministar donosi propise o načinu, priboru i sredstva kojima se obavlja ribolov.

 

Gospodarski ribolov

Članak 15.

Gospodarski ribolov može se obavljati samo na ribolovnim područjima koja su utvrđena aktom o određivanju ribolovnog područja sukladno članku 4. ovoga zakona.

Članak 16.

Gospodarskim ribolovom mogu se baviti fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje gospodarskog ribolova, ako:
1. imaju dozvolu za gospodarski ribolov;
2. je fizička osoba ili fizička osoba u pravnoj osobi stručno osposobljena za gospodarski ribolov ili ima zaposlene osobe koja su stručno osposobljene za gospodarski ribolov;
3. ako ribolovni pribor i oprema ispunjavaju obilježja iz članka 14.ovoga Zakona.

Članak 17.

Dozvolu za obavljanje gospodarskog ribolova fizičkim i pravnim osobama uz nadoknadu izdaje kantonalno ministarstvo, na temelju provedenog javnog natječaja sukladno odredbama ovoga zakona i Zakona o koncesijama («Službene novine Federacije BiH», broj 40/02).
Dozvola za gospodarski ribolov, kao i zahtjev za izdavanje dozvole mora sadržati:
1. tvrtku obrtnika ili tvrtku pravne osobe kojima se izdaje dozvola za gospodarski ribolov;
2. naznaku dijela ribolovnog područja i/ili ribolovne zone u kojoj će se obavljati gospodarski ribolov;
3. vrstu i broj ribolovnih pribora i opreme kojima će se obavljati gospodarski ribolov;
4. ime ili registarsku oznaku plovila kojim će se obavljati ribolov.
Dozvola za gospodarski ribolov izdaje se na temelju javnog natječaja, odnosno poziva na javni tender kojeg raspisuje kantonalno ministarstvo.
Dozvolu korisniku izdaje Vlada kantona na prijedlog kantonalnog povjerenstva za koncesije, korisniku koji ponudi najpovoljnije uvjete za obavljanje gospodarskog ribolova (objekte, uređaje, sredstva, stručne kadrove i dr.).
Dosadašnji korisnik ima pod jednakim uvjetima pravo prvenstva u dobivanju dozvole za gospodarski ribolov.
Visinu nadoknade za obavljanje gospodarskog ribolova određuje kantonalno ministarstvo.
Prije izdavanja dozvole za gospodarski ribolov kantonalno ministarstvo i korisnik zaključuju ugovor o obavljanju gospodarskog ribolova koji mora sadržati sve elemente iz čl.16. i 17. ovoga Zakona i članka 29. Zakona o koncesijama, ali može sadržati i druge elemente obligacijsko-pravnog karaktera.
Dozvola se izdaje na rok od deset godina.
Protiv rješenja kojim se dozvola uskraćuje može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.

Članak 18.

Dozvola za gospodarski ribolov nije prenosiva.
Dozvola za gospodarski ribolov oduzet će se rješenjem kantonalnog ministarstva:
1. ako se utvrdi da fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za gospodarski ribolov nema propisane pribor ili opremu za ribolov;
2. ako se utvrdi da fizička ili pravna osoba kojoj je izdana dozvola za gospodarski ribolov sama nije stručno osposobljena za gospodarski ribolov ili ako nema uposlene koji su stručno osposobljeni za gospodarski ribolov;
3. ako se utvrdi da nositelj dozvole za obavljanje gospodarskog ribolova ne plaća nadoknadu za obavljanje gospodarskog ribolova;
4. ugovor se može raskinuti i oduzeti dozvola za gospodarski ribolov ako korisnik ne ispunjava uvjete, odnosno obveze određene ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari sukladno ribarskoj osnovi;
5. ako se to ribolovno područje (ribolovne vode) koristi za ciljeve koji isključuju mogućnost bavljenja gospodarskim ribolovom.
U slučaju raskida ugovora korisnik ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava.
Postupak za oduzimanje dozvole za gospodarski ribolov pokreće mjerodavni poljoprivredni inspektor, ako su ispunjeni uvjeti iz stavka 2. ovoga članka, a konačnu odluku o oduzimanju dozvole za gospodarski ribolov donosi kantonalno ministarstvo.
Protiv rješenja o oduzimanju dozvole iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu.
Sredstva uplaćena na ime nadoknade za gospodarski ribolov prihod su kantonalnog proračuna.
Registar o izdanim dozvolama za obavljanje gospodarskog ribolova vodi kantonalno ministarstvo.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdanim dozvolama za gospodarski ribolov propisuje federalni ministar.

Športsko-rekreacijski ribolov

Članak 19.

Ribu na ribolovnim vodama mogu loviti ribiči:
1. koji imaju položen ispit za lov riba u športsko-rekreacijskom ribolovu (u daljnjem tekstu: ribički ispit);
2. koji imaju dozvolu za lov riba u športsko-rekreacijskom ribolovu.
Odredba stavka 1. točke 1. ovoga članka ne odnosi se na ribiče strane državljane.

Športsko-ribolovni savez Federacije BiH

Članak 20.

Športsko-ribolovni savez Federacije BiH (u daljnjem tekstu: Savez) u smislu ovoga zakona obavlja poslove koji su mu, kao javne ovlasti povjereni ovim Zakonom, odnosno za koje je ovlašten.

Članak 21.

Savez organizira i sprovodi mjere promicanja i zaštite ribljeg fonda, organizira sudjelovanje u ekološkim aktivnostima na području svoga djelovanja i vodi evidenciju o položenim ribičkim ispitima prema Programu za polaganje ribičkog ispita.
Pored poslova iz stavka 1. ovoga članka Savez organizira podjelu dozvola korisnicima ribolovnog fonda, a po godišnjem programu takmičenja organizira, sprovodi i izdaje odobrenje za sva takmičenja u športsko-rekreacijskom ribolovu, osim međunarodnih takmičenja, prikuplja podatke od korisnika ribolovnog prava o količini i sastavu ulova u športsko-rekreacijskom ribolovu, te izdaje ribočuvarske značke i legitimacije na zahtjev korisnika ribolovnog prava.

Ribički ispit

Članak 22.

Program i način polaganja ribičkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribičkom ispitu propisuje federalni ministar.
Program za polaganje ribičkog ispita donosi federalni ministar, uz prethodno pribavljeno mišljenje Saveza.
Provjeru znanja prema Programu za polaganje ribičkog ispita obavlja povjerenstvo koje na prijedlog Saveza imenuje federalni ministar.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdanim uvjerenjima o položenom ribičkom ispitu propisuje federalni ministar.

Članak 23.

Troškove povjerenstva za polaganje ribičkog ispita snosi kandidat.
Visinu iznosa troškova iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje federalni ministar.

Dozvole

Članak 24.

U športsko-rekreacijskom ribolovu ribiči moraju kod sebe imati dozvolu za ribolovno područje ili ribolovnu zonu na kojima obavljaju ribolov.
Dozvole iz stavka 1. ovoga članka izdaje kantonalno ministarstvo korisniku ribolovnog područja posredstvom Saveza.
Ribiči za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova na određenom ribolovnom području ili određenoj ribolovnoj zoni kupuju dozvole od korisnika ribolovnog prava za to ribolovno područje ili tu ribolovnu zonu.
Korisnik ribolovnog prava ne može dobiti dozvolu za tekuću kalendarsku godinu, ako nema potvrđenu ribarsku osnovu i potvrđen godišnji plan.
Korisnik ribolovnog područja može prodavati dozvole:
1. samo za ribolovno područje ili ribolovnu zonu za koju je dobio ribolovno pravo;
2. samo ribičima sa položenim ribičkim ispitom;
3. ribičima stranim državljanima bez položenog ribičkog ispita.
Dozvola koja je potvrđena od korisnika ribolovnog područja vrijedi samo na ribolovnom području ili ribolovnoj zoni za koju je korisnik dobio ribolovno pravo.
Iznimno od odredaba stavka 4. ovoga članka korisnici ribolovnog prava mogu međusobno ugovoriti pravo reciprociteta ribolova na ribolovnom području ili u ribolovnoj zoni, za koju su dobili ribolovno pravo, ako je to sukladno ribarskim osnovama za ta ribolovna područja ili te ribolovne zone, ali takvo pravo reciprocitetnog ribolova mora biti naznačeno u dozvoli.

Članak 25.

Federalni ministar propisuje oblik i sadržaj obrasca dozvole za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova.

 

IV AKVAKULTURA

Članak 26.

Akvakultura obuhvaća uzgoj riba i drugih vodenih organizama u ribnjacima, ograđenim dijelovima ribolovne vode i kavezima u ribolovnoj vodi.
Akvakulturom se mogu baviti fizičke i pravne osobe registrirane za obavljanje akvakulture i/ili korisnik ribolovnog područja ako je akvakultura predviđena ribarskom osnovom.
Fizičke i pravne osobe mogu započeti obavljati djelatnost akvakulture ako imaju dozvolu za akvakulturu, koju izdaje kantonalno ministarstvo, uz prethodno pribavljenu veterinarsko-zdravstvenu suglasnost na lokaciju i projektnu dokumentaciju za izgradnju i rekonstrukciju objekata, sukladno odredbama Zakona o veterinarstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 46/00 ).
Rješenje da li izgrađeni ili rekonstruirani objekt udovoljava propisanim veterinarsko-zdravstvenim uvjetima donosi kantonalni ministar, za objekte čija je proizvodnja planirana za unutarnji promet, a za izvozne objekte rješenje donosi federalni ministar.

Članak 27.

Dozvola za akvakulturu, kao i zahtjev za izdavanje dozvole za akvakulturu mora sadržati:
1. tvrtku obrtnika ili tvrtku pravne osobe kojoj se izdaje dozvola za akvakulturu;
2. naznaku ribolovnog područja ili ribolovne zone, na kojoj će se obavljati djelatnost akvakulture;
3. površinu ribnjaka, ograđenog vodenog prostora ili zapreminu kaveza koji će se koristiti za akvakulturu;
4. vrste riba ili drugih vodenih organizama koji će se uzgajati;
5. stručnu studiju o opravdanosti akvakulture;
6. koncesiju za korištenje voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama u gospodarske svrhe, izdanu sukladno posebnom zakonu.
Zahtjev za dobivanje dozvole za akvakulturu predaje se sukladno Zakonu o koncesijama.
Dozvola za akvakulturu se izdaje po proceduri i na način kako je to propisano u članku 17. ovoga Zakona.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva kojim se uskraćuje dozvola za akvakulturu, može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Zabranjeno je uzgajati vrste riba i/ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvolu za akvakulturu.

Članak 28.

Dozvola za akvakulturu prestaje vrijediti prestankom obavljanja djelatnosti, prestankom postojanja pravne osobe, odnosno obrta fizičke osobe i prestankom ugovora o koncesiji za korištenje voda za uzgoj riba i/ili drugih vodenih organizama u gospodsrske svrhe.
Dozvola za akvakulturu oduzima se rješenjem kantonalnog ministarstva, ako se utvrdi da fizička ili pravna osoba uzgaja vrste riba i/ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvoli za akvakulturu ili da se ne pridržavaju propisanih uvjeta zaštite ribe i prirode ili da korisnik ne ispunjava uvjete, odnosno obveze propisane ovim zakonom, ugovorom ili ne gospodari sukladno ribarskoj osnovi.
Postupak za oduzimanje dozvole za akvakulturu pokreće mjerodavni poljoprivredni inspektor, a konačnu odluku o oduzimanju dozvole donosi kantonalno ministarstvo.
U slučaju oduzimanja dozvole iz stavka 2.ovoga članka korisnik ima pravo na nadoknadu uloženih, a neiskorištenih sredstava.
Protiv rješenja o oduzimanju dozvole iz stavka 2. ovoga članka može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Kantonalno ministarstvo vodi registar o izdanim dozvolama za akvakulturu.
Oblik, sadržaj i način vođenja registra o izdanim dozvolama za akvakulturu propisuje federalni ministar.

Članak 29.

Na ribolovnoj vodi na kojoj se riba uzgaja u kavezima ili unutar ograda zabranjeno je loviti ribe i obavljati druge radnje koje mogu ometati djelatnost akvakulture na udaljenosti manjoj od 50 metara od označenih granica koncesijom dodijeljene vodene površine.

V ZAŠTITA RIBA

Članak 30.

Ribolovno područje koje je određeno za športsko-rekreacijski ribolov može se koristiti i za gospodarski ribolov ako takav treba da spriječi razvoj manje vrijednih ili prenamnožavanje vrsta riba (sanacijski ribolov).
Dozvolu za sanacijski ribolov na ribolovnom području iz stavka 1. ovoga članka izdaje Federalno ministarstvo.
Dozvolom iz stavka 2. ovoga članka određuje se vrijeme i način obavljanja ribolova, kao i vrsta i količina ribe koju treba izloviti.

Članak 31.

Ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe na ribolovnim vodama može se obavljati na temelju dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo, na temelju zahtjeva i predočenog istraživačkog programa.
U dozvoli za ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe mora biti naznačeno:
- na kojim vodama se obavlja ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe;
- u kojim slučajevima, odnosno pod kojim uvjetima;
- u kom vremenu, vrsti i količini ribe;
- način uporabe sredstava i pribora za obavljanje ovoga ribolova.
Korisnik dozvole dužan je izvijestiti kantonalno ministarstvo i korisnika o vremenu u kojem će obavljati ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe.

Članak 32.

Ribolov pomoću električne struje (u daljnjem tekstu: elektroribolov) na ribolovnom području može se obavljati u slučaju:
- izlovljavanja riba radi poribljavanja;
- uklanjanja manje vrijednih vrsta riba;
- sagledavanja stanja ribljeg fonda, a na temelju dozvole koju izdaje Federalno ministarstvo.
Elektroribolov mogu obavljati samo osobe koje su stručno osposobljene za tu vrstu ribolova.
O izvršenom elektroribolovu sastavlja se zapisnik na licu mjesta, uz nazočnost nadležnog inspektora, predstavnika korisnika, veterinara i drugih osoba.
Zapisnik ima snagu javne isprave.
Korištenje EHO sonara na ribolovnom području dozvoljeno je samo za znanstveno-istraživačke svrhe.

Članak 33.

Korisnici dozvola za sanacijski ribolov, ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe i elektroribolov dužni su po izvršenom ribolovu dostaviti izvješće Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava za obavljeni ribolov.

Članak 34.

Korisnik je dužan svake godine, sukladno godišnjem programu obavljati poribljavanje ribolovnog područja.
Poribljavanje ribolovnog područja i nasađivanje ribnjaka obavlja se zdravom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom, nakon izvršene zdravstvene kontrole i utvrđivanja kakvoće ribe, riblje mlađi, ikre i ribolovne vode.
Federalni ministar odobrava unos novih vrsta ribe u ribolovnu vodu, nakon pribavljenog mišljenja znanstveno-stručne institucije iz članka 48. ovoga Zakona.

Članak 35.

Fizičke i pravne osobe koje provode određene djelatnosti na vodotocima i akumulacijama i dovedu do pomora ribe, a za koju se utvrdi da su je prouzrokovali, moraju korisniku ribolovnog područja nadoknaditi štetu.
Izgradnja ili rekonstrukcija brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi može se obavljati pod uvjetima da se osigura nesmetano razmnožavanje ribe, zaštita ribljeg fonda i migracija ribe.
Ukoliko se ne osigura slobodna migracija ribe iz stavka 2. ovoga članka, investitor, odnosno drugi korisnik brane, vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja, dužan je nadoknaditi pričinjenu štetu korisniku ribolovnog područja suglasno odštetnom cjeniku u ribarstvu i donijeti program revitaliziranja životnih zajednica i dovesti ih u odgovarajuće stanje, uz osiguranje kontinuiranog poribljavanja radi održavanja prirodne reprodukcije.
Korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala dužni su ugraditi i održavati uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale.
U kantonalnom ministarstvu vodi se registar stvarnih i potencijalnih zagađivača ribolovnih voda sa točnim podacima o vrsti štetne materije koja dospijeva u ribolovne vode.

Članak 36.

U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjeno je vaditi šljunak, kamen i panjeve, a u vrijeme mrijesta zabranjeno je obavljati i druge radnje koje ometaju mriješćenje.
U prirodnim ribljim mrjestilištima zabranjene su sve vrste ribolova, osim sanacijskog ribolova predviđenim ribarskom osnovom koji se obavlja radi razvoja plemenitih vrsta ribe, riblje mlađi i ikre.
Aktom o proglašenju prirodnog ribljeg mrjestilišta mogu se odrediti i druge mjere zaštite.

Članak 37.

Radi zaštite riba i promicanja ribarstva kantonalno ministarstvo utemeljuje lovostaj za sve ili pojedine vrste ribe na ribolovnom području ili na dijelovima ribolovnog područja, kao i zabranu lova riba koje nemaju propisanu veličinu.
Kantonalno ministarstvo nalaže lovostaj i zabranu iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 38.

Veterinarsko-zdravstvena zaštita ribljeg fonda u ribolovnim vodama i ribnjacima obavlja se na način kako je to regulirano odredbama Zakona o veterinarstvu, kao i propisima donesenim na temelju njega.

VI RIBOČUVARSKA SLUŽBA

Članak 39.

Radi zaštite ribarskog područja ili ribolovne zone korisnici ribolovnog prava obvezni su organizirati ribočuvarsku službu.
Ribočuvarsku službu obavljaju ribočuvari koji moraju imati položen ribički ispit i najmanje IV stupanj naobrazbe-poljoprivrednog ili veterinarskog smjera.
Ribočuvare imenuje korisnik ribolovnog prava za ribolovno područje ili dio ribolovnog područja za koje je dobio ribolovno pravo.
Udruga i organizacija športskih ribolovaca koji koriste ribolovno područje mogu, pored čuvara da osiguraju čuvanje ribolovnog područja preko svojih članova.

Članak 40.

Ribočuvar ima legitimaciju i značku kojima se dokazuje njegovo službeno svojstvo, identitet i ovlasti.
Legitimaciju i značku iz stavka 1. ovoga članka ribočuvaru izdaje korisnik ribolovnog područja.
Organizaciju i rad ribočuvarske službe, oblik i sadržaj obrasca legitimacije i značke ribočuvara propisuje federalni ministar.

Članak 41.

Prigodom obavljanja svoje djelatnosti ribočuvar je ovlašten da od ribiča:
1. zatraži dozvolu za obavljanje ribolova;
2. pregleda ribolovni pribir, opremu za ribolov i ulov;
3. zatraži osobnu kartu ili drugu ispravu na temelju koje može utvrditi njegov identitet.
Kada utvrdi protuzakonito postupanje ribočuvar je ovlašten da :
- kada ustanovi da veličina ulovljene ribe nije sukladna propisanoj duljini za određenu vrstu ribe, naložit će da se ulovljena riba vrati u vodu i opomenut će ribiča na zakonsku obvezu poštivanja određene duljine ribe;
- ukoliko ulovljena riba ne odgovara zakonom propisanoj duljini, a više nije živa, ribočuvar će zapisnički oduzeti pribor kojim je izvršen ribolov sa ulovom, i sačiniti zapisnik o zapljeni;
- ukoliko osoba u ribolovu odbije da se legitimira, ribočuvar je dužan da bez sukoba potraži drugi izvor moguće identifikacije (registracijski broj automobila ili motocikla, svjedoka koji poznaje osobu koja izbjegava identifikaciju i sl.);
- ukoliko to nije moguće, pozvat će mobilnim telefonom patrolu MUP-a ili osobu pri telefonu kod korisnika ribolovne vode radi upućivanja poziva za pomoć, ukoliko osobno nema mobilni telefon;
- ukoliko ribočuvar u radu zatekne osobu ili osobe koje vrše kazneno djelo na ribolovnom području, mora osigurati pomoć MUP-a ili volonterske ribočuvarske službe, pa tek onda pokušati identificirati i legitimirati osobe koje vrše ribokrađu;
- ukoliko ribočuvar u radu pronađe mreže, pribor i druga sredstva za ribokrađu, dužan je prvo osigurati potporu MUP-a ili dva predstavnika volonterske ribočuvarske službe;
- noćni obilazak i akcije ribočuvara moraju biti u dogovoru sa MUP-om, sa najmanje dva predstavnika MUP-a ili dva predstavnika volonterske ribočuvarske službe;
- zatraži isprave o identifikaciji i dozvole za ribolov od osoba koje love ribu na obali ili se nalaze na čamcima ili drugim plovnim objektima na ribolovnoj vodi, kao i od osoba koje se nalaze u neposrednoj blizini ribolovnih voda u šatorima ili vozilima, a sa sredstvima za ribolov;
- provjeri da li se osoba koje se kontrolira pridržava propisanih minimalnih mjera i dozvoljenog maksimalnog ulova.
Ako ribočuvar zatekne na ribolovnim vodama na kojima obavlja ribočuvarsku službu osobu koja obavlja športsko-rekreacijski ribolov ili druge radnje protivne ovom zakonu i propisima donesenim na temelju njega, dužan je u roku od tri dana o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga mjerodavnom poljoprivrednom inspektoru.
Ako ribočuvar privremeno oduzme ribolovni pribor, opremu za ribolov ili ulov, dužan je u roku od 24 sata o tome sastaviti zapisnik i dostaviti ga mjerodavnom poljoprivrednom inspektoru, te dostaviti kopiju pisane potvrde o privremenom oduzimanju.
Osobi kojoj je privremeno oduzet ribolovni pribor, oprema za ribolov ili ulov izdaje se potvrda o točno označenim predmetima ili ulovom po vrsti i količini.
Ribočuvar je ovlašten da privremeno oduzme i bez odlaganja preda korisniku ulov, sredstva i pribor za ribolov, kao i druge predmete pronađene na ribolovnom području, ako postoji utemeljena sumnja da su uporabljeni ili bili namijenjeni za izvršenje prekršaja, ili su nastali ili pribavljeni počinjenjem prekršaja.
S privremeno oduzetim ribolovnim priborom, opremom za ribolov ili ulovom, korisnik ribolovnog prava ne može raspolagati (uništiti, prodati, predati, darivati, zamijeniti i sl.), do okončanja prekršajnog postupka ili postupka pred drugim mjerodavnim organom.
Zapisnik i potvrda iz stavka 5. ovoga članka koriste se u prekršajnom postupku kao dokaz uz prijavu za pokretanje prekršajnog postupka koju podnosi mjerodavni poljoprivredni inspektor ili oštećeni.
Ribiči su dužni ribočuvarima omogućiti obavljanje ribočuvarskog nadzora i pružiti im sve potrebite podatke i izvijesti u svezi sa obavljanjem ribočuvarskog nadzora.

Članak 42.

Odredbe ovoga zakona odnose se i na gajenje, zaštitu i lov rakova, školjki, žaba, pijavica, kornjača, zmija, kao i na druge životinje koje žive u ribolovnoj vodi i kojima se ribe hrane.

Članak 43.

Udruge, organizacije športskih ribolovaca, ribiči i građani ne mogu ulovljenu ribu u športsko-rekreacijskom ribolovu stavljati u promet.

Članak 44.

Ribe koje su ulovljene prije utemeljenja lovostaja ne mogu se stavljati u promet poslije isteka 48 sati od utemeljenja lovostaja.
U vrijeme lovostaja fizička i pravna osoba može stavljati u promet ribu na koju se odnosi lovostaj, ako ima pisani dokaz o:
- podrijetlu, odnosno uvozniku ribe;
- vrsti i količini ribe;
- nadnevku i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe.

Članak 45.

Pri prometu ribe koje nemaju propisanu veličinu, fizička i pravna osoba mora imati pisane dokaze narečene u članku 44. stavak 2. ovoga zakona.

Članak 46.

Na ribolovnom području i drugoj ribolovnoj vodi zabranjeno je:
1. loviti ribu eksplozivom i drugim rasprskavajućim sredstvima;
2. loviti i uništavati riblju mlađ i primjerke veće biološke vrijednosti u vrijeme lovostaja;
3. loviti ribu harpunom, ostima i drugim zabranjenim sredstvima i priborom, vatrenim oružjem ili kemijskim i drugim sredstvima koja ubijaju i truju ili omamljuju ribu;
4. loviti ribu izravno rukom;
5. zagađivati ribolovnu vodu štetnim i opasnim materijama koje mogu mijenjati ili pogoršavati ustaljenu kakvoću vode ili dijela ribolovne vode i na taj način ugrožavati riblji fond;
6. odlagati otpadni materijal u ribolovne vode (kabasti materijal, smeće, i sl.);
7. poribljavati ribolovne vode nekvalitetnom i bolesnom ribom, ribljom mlađi i oplođenom ikrom;
8. pregrađivati vodeni tok privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investicijsko–tehničkom dokumentacijom za izgradnju ili rekonstrukciju objekata ili postrojenja ili ribarskom osnovom;
9. zatvarati, odvraćati i crpiti vodu iz ribolovne vode, ako to uzrokuje opasnost za opstojnost ribe;
10. naglo ispuštati vodu iz prirodnih i umjetnih jezera i drugih akumulacija, ako se time uzrokuje opstojnost ribe;
11. močiti lan, konoplju, divizmu i druge biljke koje štete ribljem fondu;
12. loviti ribu na ribolovnoj vodi na odstojanju manjem od 300 metara od brana hidroelektrana ili sličnog postrojenja na kojem postoji riblja staza;
13. ometati postavljanje znakova kojima se označava ribolovno područje, prirodno riblje mrjestilište, ribnjak ili ribolovna voda za ribolov pod posebnim uvjetima i mjestima na kojima je ribolov zabranjen, kao i obavljati oštećenje i premještanje znakova;
14. loviti noću mladicu, lipljana, pastrvu i glavaticu (salmonide) na ribolovnom području koje se može koristiti samo za športsko-rekreacijski ribolov;
15. sprječavati spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
16. držanje sredstava i pribor za gospodarski ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribarskom području osobi koja nije ovlaštena da obavlja gospodarski ribolov;
17. Odredbe stavka 1. toč. 4, 5, 6, 8. i 10. ovoga članka odnose se i na akvakulturu.

Članak 47.

Korisnik ribolovnog područja ili druge ribolovne vode dužan je poduzimati potrebite mjere za vraćanje riba u ribolovnu vodu sa zemljišta koje je poplavljeno.
Korisnik zemljišta koje je poplavljeno dužan je omogućiti spašavanje riba i riblje mlađi sa tog zemljišta.
Riba koja se nalazi na zemljištu koje je bilo poplavljeno pripada korisniku ribolovnog područja.

Članak 48.

Poslove u području slatkovodnog ribarstva obavljaju pravne osobe koje su registrirane za stručna i znanstvena istraživanja iz područja slatkovodnog ribarstva ili ekologije kopnenih voda.
Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka obavljaju sljedeće poslove:
1. izrađuju ribarske osnove;
2. izrađuju revizije ribarskih osnova;
3. izrađuju stručne studije i procjene stanja ribljeg fonda, te predlažu mjere za zaštitu riba i promicanje ribarstva;
4. raščlanjuju podatke o akvakulturi, te predlažu mjere za promicanje akvakulture;
5. obavljaju kemijska istraživanja vode u akvakulturi i ribolovnim vodama;
6. obavljaju istraživanja na području primarne organske produkcije za potrebe ribarstva;
7. obavljaju istraživanja na području sekundarne organske produkcije za potrebe ribarstva;
8. obavljaju istraživanja utjecaja unošenja ribljih vrsta u ribolovne vode;
9. obavljaju istraživanja uzgoja autohtonih i alohtonih vrsta riba;
10. izdaju certifikate o podrijetlu i genetičkoj autohtonosti;
11. izdaju certifikate o kakvoći;
Pravne osobe iz stavka 1. ovoga članka dužna su o obavljanju poslova iz svoje djelatnosti, a vezano za ribarstvo, najmanje jednom godišnje dostaviti izvješće Federalnom ministarstvu.

VII UPRAVNI NADZOR

Upravni nadzor

Članak 49.

Upravni nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega, kao i upravni nadzor nad radom ovlaštenih pravnih osoba u prenijetim im poslovima iz mjerodavnosti federalnog organa uprave obavlja Federalno ministarstvo.
Federalno ministarstvo obavlja instancijski nadzor, izdaje stručne naputke i objašnjenja u primjeni zakona nad radom pravnih osoba kojima su povjerene javne ovlasti.
Kantonalno ministarstvo obavlja upravni nadzor nad provedbom ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega u poslovima koji su dati u mjerodavnost kantona i nad pravnim osobama kojima je prenesena javna ovlast, a iz mjerodavnosti kantona.

Inspekcijski nadzor

Članak 50.

Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega provode federalna poljoprivredna inspekcija i kantonalna poljoprivredna inspekcija.
Inspekcijski nadzor nad provedbom odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega, a tiču se veterinarsko-zdravstvene kontrole, provode federalna i kantonalna veterinarska inspekcija.

 

Članak 51.

U provedbi inspekcijskog nadzora iz oblasti slatkovodnog ribarstva federalni poljoprivredni inspektor je ovlašten i obvezan provoditi kontrolu:
1. izrade, ostvarivanja i revizije ribarskih osnova;
2. poslovnih knjiga, dokumenata i evidencije fizičkih osoba i pravnih osoba koje se odnose na provedbu odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega;
3. rada Saveza u poslovima koji su mu povjereni kao javne ovlasti ovim zakonom;
4. nadzire provođenje odredbi ovoga zakona o sanacijskom ribolovu, ribolovu za znanstveno- istraživačke svrhe i elektroribolovu, te
5. obavlja sve poslove i zadatke iz mjerodavnosti kantonalne poljoprivredne inspekcije ukoliko ova iz bilo kojeg razloga ne izvršava poslove i zadatke utvrđene ovim zakonom i propisima donesenih na temelju njega i
6. nadzire ostale poslove propisane ovim zakonom.
Ukoliko nađe da je povrijeđen ovaj zakon ili drugi propis donesen na temelju njega, inspektor ima pravo i obvezu:
1. rješenjem narediti otklanjanje utvrđenih nedostataka, odnosno nepravilnosti u određenom roku;
2. podnijeti mjerodavnom organu zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka;
3. poduzeti i druge mjere, odnosno obavljati druge radnje za koje je posebnim propisima ovlašten.

Kantonalna poljoprivredna inspekcija obavlja sve poslove inspekcijskog nadzora osim poslova za koje je ovim zakonom određeno da ih izravno obavlja federalna poljoprivredna inspekcija, a posebice da:
1. kontrolira donošenje i provedbu godišnjeg plana, odnosno pojedinih mjera utvrđenih tim planom;
2. kontrolira poribljavanje ribolovne vode ribom, ribljom mlađi ili oplođenom ikrom;
3. nadzire izdavanje ribolovnih dozvola od izdavatelja dozvole do krajnjeg korisnika;
4. vodi službene podatke za područje kantona o povrjedama odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega;
5. izvješćuje mjerodavne organe o nepravilnostima i predlaže provedbu određenih mjera, ako sam nije ovlašten za poduzimanje odgovarajućih mjera;
6. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrjede odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega.
Kada utvrdi da je povrijeđen ovaj zakon ili drugi propis donesen na temelju njega, inspektor ima pravo i obvezu da:
1. zabrani izgradnju ili rekonstrukciju vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi koje sprječava nesmetano razmnožavanje ribe, zaštitu ribljeg fonda i migraciju ribe;
2. zabrani akvakulturu i promet ribe, riblje mlađi i oplođene ikre, ako se obavlja suprotno odredbama ovoga zakona;
3. zabrani lov ribe nedozvoljenim sredstvima;
4. zabrani ispuštanje štetnih i opasnih tvari u ribolovnu vodu;
5. zabrani pregrađivanje vodenog toka privremenim ili stalnim pregradama koje ometaju prolaz ribe, ako to nije predviđeno investicijsko-tehničkom dokumentacijom;
6. zabrani zatvaranje ili crpljenje vode iz dijela ribolovnog područja, ako se time prouzroči opasnost za opstojnost ribe;
7. zabrani naglo ispuštanje vode iz prirodnih i umjetnih jezera i drugih akumulacija, ako se time prouzroči opasnost za opstojnost ribe;
8. zabrani močenje lana, konoplje, divizme i drugih štetnih biljaka u ribolovnoj vodi;
9. zabrani lov ribe, ako se isti vrši suprotno članku 46. toč. 11. i 12. ovoga zakona;
10. naredi spašavanje ribe i riblje mlađi sa zemljišta koje je poplavljeno;
11. zabrani kretanje osobama bez dozvole i sa sredstvima i priborom za ribolov van putova pored ribolovnog područja, ribnjaka ili drugih ribolovnih voda;
12. zabrani držanje sredstava i pribora za ribolov u objektima i na objektima koji se nalaze na ribolovnoj vodi ili na drugim objektima na ribolovnom području osobi koja nije ovlaštena da obavlja ribolov;
13. privremeno, do odluke mjerodavnog organa, oduzme od korisnika ili fizičke osobe sredstva i pribor za ribolov, kao i ulov i druge predmete uporabljene za obavljanje radnje kažnjive po ovome zakonu i predmete nastale izvršenjem takve radnje i bez odlaganja preda mjerodavnom organu;
14. uzima službene uzorke radi analize u mjerodavnoj laboratoriji;
15. nadzire izdavanje ribolovnih dozvola od izdavatelja dozvole do krajnjeg korisnika;
16. vodi službene podatke za područje kantona o povrjedama odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega;
17. izvješćuje mjerodavne organe o nepravilnostima i predlaže provedbu određenih mjera, ako sam nije ovlašten za poduzimanje odgovarajućih mjera;
18. podnosi prijavu za pokretanje prekršajnog postupka radi povrjede odredaba ovoga zakona i propisa donesenih na temelju njega.
Kada mjerodavni inspektor prigodom obavljanja inspekcijskog nadzora utvrdi da propis nije primijenjen ili je nepravilno primijenjen, donijeti će rješenje kojim će naložiti otklanjanje utvrđene nepravilnosti i odrediti rok u kome se one moraju otkloniti.
Ako je zakonom ili drugim propisom predviđeno da se za utvrđene nepravilnosti primjenjuju određene upravne mjere, inspektor će u rješenju iz stavka 4. ovoga članka izreći i tu mjeru.
Protiv rješenja kantonalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana primitka rješenja.
Protiv rješenja kantonalnog ministarstva može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
Protiv rješenja federalnog poljoprivrednog inspektora može se izjaviti žalba Federalnom ministarstvu u roku od osam dana od dana primitka rješenja.
Kad je za obavljanje poslova inspekcijskog nadzora potrebito uzeti uzorke i obavljati analizu mjerodavni poljoprivredni inspektor će uzeti uzorke (u daljnjem tekstu: službeni uzorak) i dati ih na laboratorijske pretrage u laboratorije koje ispunjavaju uvjete za takve pretrage i analize.
Troškove analize službenih uzoraka nastalih u postupku snosi stranka.

VIII KAZNENE ODREDBE

Članak 52.

Novčanom kaznom od 2.000,00 KM do 8.000,00 KM kaznit će se pravna osoba za prekršaj ako:
1. ustupljeno mu ribolovno pravo ustupi drugom na korištenje (članak 7. stavak 2.);
2. ne donese ribarsku osnovu, godišnji program i ne obavi reviziju ribarske osnove (članak 10. stavak 1. i članak 12.);
3. obavlja gospodarski ribolov na ribolovnim područjima koja nisu utvrđena aktom o određivanju ribolovnog područja (članak 15);
4. obavlja gospodarski ribolov suprotno odredbama članka 16.;
5. započne obavljati djelatnost akvakulture bez dozvole (članak 26. stavak 3.);
6. obavlja djelatnost akvakulture nakon oduzimanja dozvole za akvakulturu (članak 28. stavak 2.);
7. obavlja sanacijski ribolov suprotno članku 30. stavak 1.;
8. obavlja ili omogući elektroribolov suprotno članku 32.;
9. ne podnese izvješće Federalnom ministarstvu o količini i vrsti ribe, vremenu obavljanja ribolova, mjestu i načinu ribolova, odnosno korištenju pribora i sredstava (članak 33.);
10. svake godine ne vrši poribljavanje sukladno godišnjem programu (članak 34. stavak 1.);
11. vrši poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama članka 34. st. 2. i 3.;
12. svojom djelatnošću prouzrokuje pomor ribe (članak 35. stavak 1.);
13. gradi ili vrši rekonstrukciju vodoprivrednog ili drugog objekta ili postrojenja na ribolovnoj vodi suprotno članku 35. st. 2. i 3.;
14. korisnici dovodnih, turbinskih i drugih kanala ne ugrade i održavaju uređaje za sprječavanje ulaza ribe u te kanale (članak 35. stavak 4.);
15. u prirodnim ribljim mrjestilištima vadi šljunak, pijesak, kamen, panjeve i vrši druge radnje koje ometaju mrijest, odnosno organizira ribolov (članak 36.stavak 1.);
16. za vrijeme lovostaja vrši ribolov onih vrsta riba i lov rakova, školjki žaba, pijavica i kornjača na koje se lovostaj odnosi (članak 37., a u svezi sa člankom 42.);
17. ne osigura čuvanje ribolovnog područja (članak 39. stavak 1.);
18. vrši lov riba, rakova, školjki, žaba, pijavica i kornjača koje nemaju propisanu veličinu (članak 42.);
19. stavlja u promet ribe koje su ulovljene prije, odnosno 48 sati nakon utemeljenja lovostaja i ako za ribe za koje se lovostaj odnosi stavlja u promet i ne posjeduje pisani dokaz o podrijetlu, odnosno uvozniku ribe, vrsti i količini ribe, kao i nadnevku i mjestu ulova ribe (članak 44. st. 1. i 2.);
20. postupi suprotno članku 46. stavak 1. toč. 1, 5, 6, 7, 9. i 10.
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se i odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.

Članak 53.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj pravna osoba, ako:
1. vidno ne označi granice ribolovnog područja ili mjesto na kome je zabranjen ribolov (članak 9. stavak 1.);
2. ne uskladi programe sa susjednim korisnikom ribarskog područja (članak 11. stavak 1.);
3. ne donese privremeni program sukladno članku 11. st. 2 i 3;
4. kao korisnik ne dostavi podatke za vođenje ribarskog katastra (članak 13. stavak 3.);
5. vrši ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe bez dozvole Federalnog ministarstva (članak 31. stavak 1.);
6. kao korisnik dozvole za ribolov za znanstveno-istraživačke svrhe ne izvijesti kantonalno ministarstvo i korisnika ribolovnog područja (članak 31. stavak 3.);
7. unese novu vrstu ribe u ribolovne vode bez odobrenja federalnog ministra (članak 34. stavak 3.);
8. ribočuvar obavlja ribočuvarsku službu suprotno odredbama članka 39. stavak 2.;
9. ne izda lovočuvaru legitimaciju na propisanom obrascu (članak 40. stavak 2.);
10. u prometu ribe nema pisani dokaz za ribu koja nema propisanu veličinu, pisani dokaz o podrijetlu, odnosno uvozniku ribe i količini ribe, kao i nadnevku i mjestu ulova, odnosno kupovini ribe (članak 45.);
11. učini neku od radnji iz članka 46. stavak 1. toč. 4, 11. i 15.;
12. kao korisnik ribolovnog područja ne poduzme potrebite mjere vraćanja riba sa poplavljenog zemljišta (članak 47. stavak 1.).
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se odgovorna osoba u pravnoj osobi novčanom kaznom od 500,00 KM do 2.000,00 KM.
Za prekršaj iz stavka 1. toč. 5, 10. i 11. ovoga članka, pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su uporabljeni ili bili namijenjeni obavljanju prekršaja ili su nastali njegovim izvršenjem, a za prekršaj iz toč. 5, 7, 8. i 11. i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene počinjenjem prekršaja.

Članak 54.

Novčanom kaznom od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM kaznit će se Savez, udruga, odnosno organizacija športskih ribolovaca, ako:
1. kao korisnik ribolovnog područja ustupljeno ribolovno područje ustupi drugom na korištenje (članak 7. stavak 2.);
2. kao korisnik ribolovnog područja vidno ne označi granice tog područja i mjesto na kojima je zabranjen ribolov (članak 9.stavak 1.);
3. kao korisnik ne donese ribarsku osnovu, godišnji program i ne uradi reviziju ribarske osnove (članak 10.);
4. kao korisnik ne dostavi podatke za vođenje ribarskog katastra (članak 13. stavak 3.);
5. organizira ribolov na način, sredstvima i priborom koji nisu dozvoljeni ovim zakonom i posebnim propisom (članak 14. stavak 1.);
6. postupi suprotno odredbama članka 21.;
7. uzgaja vrstu ribe ili drugih vodenih organizama koji nisu upisani u dozvolu za akvakulturu (članak 27. stavak 5.);
8. lovi ribu i obavlja druge radnje koje ometaju djelatnost akvakulture (članak 29.);
9. kao korisnik ribolovnog područja dozvoli elektroribolov suprotno odredbama članka 32.;
10. vrši poribljavanje ribolovne vode i ribnjaka suprotno odredbama članka 34. stavak 2.;
11. unosi novu vrstu ribe u ribolovnu vodu i ribnjak bez odobrenja federalnog ministra (članak 34. stavak 3);
12. organizira športski ribolov u prirodnim ribljim mrjestilištima suprotno članku 36.stavak 2.;
13. ne osigura i ne organizira čuvanje ribolovnog područja (članak 39. stavak 1.);
14. ribočuvar nema legitimaciju i značku kojima dokazuje službeno svojstvo (članak 40. stavak 1.);
15. ribočuvar postupi suprotno članku 41. st. 4, 5. i 6.;
16. za vrijeme lovostaja organizira lov riba, rakova, školjki, žaba, pijavica i kornjača na koje se lovostaj odnosi (članak 37., a u svezi sa člankom 42.);
17. stavlja u promet ulovljenu ribu suprotno članku 43.;
18. na ribolovnom području učini neku od radnji suprotno članku 46. stavak 1. toč. 4, 8, 11, 14. i 15.;
19. postupi suprotno članku 46. stavku 1. toč. 5, 6, 7. i 10.;
20. ne poduzima potrebite mjere za vraćanje riba sa zemljišta koje je poplavljeno u ribolovnu vodu (članak 47. stavak 1.);
Za prekršaj iz stavka 1. ovoga članka kaznit će se novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM i odgovorna osoba u udruzi, odnosno organizaciji športskih ribolovaca.
Za prekršaj iz stavka 1. toč. 5, 6, 11, 16,17. i 20. pored novčane kazne izriče se i zaštitna mjera oduzimanjem predmeta koji su uporabljeni ili su bili namijenjeni njegovim obavljanjem, a za prekršaj iz toč. 5, 6, 11. i 12. i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene počinjenjem prekršaja.

Članak 55.

Novčanom kaznom od 200,00 KM do 1.000,00 KM kaznit će se za prekršaj građanin i ribič, ako:
1. obavlja športski ribolov zabranjenim sredstvima i priborom ( članak 14.);
2. bez dozvole korisnika ribolovnog područja obavlja ribolov (članak 24. stavak 2.);
3. postupi suprotno zabrani iz članka 29.;
4. postupi suprotno članku 36. st. 1. i 2.;
5. stavlja u promet ulovljenu ribu (članak 43.);
6. ako postupi suprotno članku 46. toč. 1, 2, 3, 4, 5, 6, 11,12, 13, 14, 15. i 16.
Za prekršaj iz stavka 1.ovoga članka, pored novčane kazne, izriče se i zaštitna mjera oduzimanja predmeta koji su uporabljeni ili bili namijenjeni izvršenju prekršaja ili su nastali njegovim počinjenjem kao i zaštitna mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene počinjenjem prekršaja i izreći zaštitna mjera zabrane obavljanja ribolova i oduzimanja dozvole za ribolov u trajanju od jedne godine.

Članak 56.

Sredstva dobivena od novčanih kazni za prekršaje i izrečenih zaštitnih mjera po odredbama ovoga zakona su prihod Proračuna Federacije Bosne i Hercegovine.

IX PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 57.

Ribiči i osobe koje obavljaju nadzor nad provedbom propisa iz slatkovodnog ribarstva imaju pravo pristupa i kretanja ribolovnim vodama i prilazima preko zemljišta koje se nalaze uz to područje. To pravo ne odnosi se na zemljište koje je sastavni dio dvorišta, ograđenog vrta ili voćnjaka, na zemljište na koje je pristup posebnim propisima zabranjen ili ograničen, sukladno posebnim zakonima iz oblasti imovinsko-pravnih odnosa.
Korisnici ribolovnih područja dužni su u roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovoga zakona.

Članak 58.

Temeljni, odnosno godišnji plan promicanja ribarstva za ribolovno područje donesen po propisima o ribarstvu koji su važili do dana stupanja na snagu ovoga zakona, primjenjivat će se do isteka njegovog roka važenja, a najduže šest mjeseci po isteku toga roka.

Članak 59.

Ribolovna područja iz članka 4. ovoga zakona, u roku od 90 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona, odredit će kantonalna ministarstva.

Članak 60.

U roku od godinu dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona federalni ministar će donijeti slijedeće provedbene propise:
1. o načinu označivanja ribolovnog područja, odnosno dijela ribolovnog područja (članak 9. stavak 3.);
2. o obliku, sadržaju i načinu vođenja ribarskog katastra (članak 13. stavak 2.);
3. o načinu, priboru i sredstvima kojima se obavlja ribolov (članak 14. stavak 2.);
4. o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdanim dozvolama za gospodarski ribolov (članak 18. stavak 8.);
5. o programu i načinu polaganja ribičkog ispita, obrazac i način izdavanja uvjerenja o položenom ribičkom ispitu (članak 22. stavak 1.);
6. o obliku, sadržaju i načinu vođenja registra o izdanim uvjerenjima o položenom ribičkom ispitu (članak 22. stavak 4.);
7. o obliku i sadržaju obrasca dozvole za obavljanje športsko-rekreacijskog ribolova (članak 25.);
8. o obliku, sadržaju i način vođenja registra o izdanim dozvolama za akvakulturu (članak 28. stavak 7.);
9. o organizaciji i radu ribočuvarske službe i obliku i sadržaju obrasca legitimacije i značke ribočuvara (članak 40. stavak 3.);
10. odštetni cjenik u ribarstvu (članak 35. stavak 3.).

Članak 61.

Danom stupanja na snagu ovoga zakona na teritoriji Federacije prestaje primjena svih propisa iz oblasti slatkovodnog ribarstva koji su se do dana stupanja na snagu ovoga zakona primjenjivali na teritoriji Federacije.
Iznimno od odredba stavka 1. ovoga članka, do donošenja podzakonskih propisa predviđenim u članku 60. ovoga zakona, na teritoriji Federacije primjenjivat će se podzakonski propisi koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do stupanja na snagu ovoga zakona, osim ako nisu u oprečnosti sa odredbama ovoga zakona.

Članak 62.

Ovaj zakon stupa na snagu osmoga dana od dana objave u “Službenim novinama Federacije BiH”.

 

PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Slavko Matić

PREDSJEDATELJ
ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BIH

Muhamed Ibrahimović