Z A K O N

O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O SLOBODNIM ZONAMA

Član 1.

U Zakonu o slobodnim zonama («Službene novine Federacije BiH», broj 2/95) član 7. mijenja se i glasi:

«U slobodnoj zoni mogu se obavljati proizvodne, komercijalne i uslužne djelatnosti (bankarski i drugi novčani poslovi, usluge osiguranja i reosiguranja imovine i lica i sl.).

Proizvodnom djelatnošću smatra se proizvodnja čiji su proizvodi prošli kroz izvjestan proces prerade ili obrade u slobodnoj zoni.

U slobodnoj zoni nije dozvoljeno obavljanje djelatnosti i gradnja objekata koji ugrožavaju okolicu, zdravlje ljudi, materijalna dobra i sigurnost zemlje i nisu u skladu sa Zakonom o upravljanju otpadom, Zakonom o zaštiti zraka, Zakonom o zaštiti voda, Zakonom o zaštiti okoliša i Zakonom o zaštiti prirode («Službene novine Federacije BiH», broj 33/03) i podzakonskim aktom o pogonima i postrojenjima za koje je obavezna procjena uticaja na okolicu i pogonima i postrojenjima koji mogu biti izgrađeni i pušteni u rad samo ako imaju okolišno dopuštenje.»

Član 2.

  U članu 8. stav 1. mijenja se i glasi:

  «Osnivači slobodne zone mogu biti jedno ili više domaćih ili stranih pravnih i fizičkih lica (u daljnjem tekstu: osnivači slobodne zone).»

  Stav 2. briše se.

  U stavu 4. tačka 7. mijenja se i glasi:

  «Ostale odredbe propisane zakonima kojim se uređuje osnivanje pravnih lica.»

  Stav 5. briše se.

Član 3.

  Iza člana 8. dodaju se novi čl. 8.a, 8.b i 8.c koji glase:

«Član 8.a

Privredno društvo za upravljanje zonom podnosi Vladi Federacije BiH, preko Federalnog ministarstva trgovine (u daljnjem tekstu: nadležno ministarstvo) zahtjev za davanje saglasnosti za lokaciju (područje) i uvjete slobodne zone ili zone u njenom sastavu , odnosno podzone (u daljnjem tekstu: saglasnost).

Uz zahtjev iz stava 1. ovog člana privredno društvo za upravljanje zonom podnosi:

1. akt o osnivanju zone, odnosno podzone;

  2. urbanističku suglasnost Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okoliša;

3. elaborat o ekonomskoj opravdanosti osnivanja zone, odnosno podzone sa procjenom stranih i domaćih ulaganja, broja uposlenih i očekivane dobiti od poslovanja zone;

4. dokaz da privredno društvo za upravljanje zonom, odnosno osnivač tog privrednog društva ima pravo korištenja po bilo kom pravnom osnovu zemljišta na kome se osniva zona, odnosno podzona.

Član 8.b

Od odredbi člana 8.a tačka 2. izuzimaju se slučajevi kada su objekti već ranije izgrađeni u skladu sa odredbama Zakona o prostornom uređenju («Službene novine Federacije BiH», broj 52/02) i Zakona o građenju («Službene novine Federacije BiH», broj 54/02) i imaju namjenu koja je dozvoljena u slobodnoj zoni, a ukoliko se namjena već izgrađenog objekta mijenja, Federalno ministarstvo prostornog uređenja i okolice izdat će suglasnost sa aspekta zaštite okolice.

Član 8.c

  Ukoliko privredno društvo dobije saglasnost za lokaciju od Vlade Federacije BiH za građenje objekata u slobodnoj zoni ili podzoni, prema urbanističkoj saglasnosti iz člana 8.a stav 2. tačka 2., dužno je izgradnju objekata izvršiti u skladu sa odredbama Zakona o građenju.».

Član 4.

  Član 9. mijenja se i glasi:

  «Vlada Federacije BiH na obrazložen prijedlog nadležnog ministarstva, koje će naročito sadržavati mišljenje o ekonomskoj opravdanosti, usuglašenosti sa planom prostornog uređenja i mišljenje o zaštiti životne sredine daje suglasnost iz člana 8.a u roku od 30 dana od dana uredno podnesenog zahtjeva.»

Član 5.

  Iza člana 9. dodaje se novi član 9.a koji glasi:

«Član 9.a

  Osnivanje slobodne zone je ekonomski opravdano ako se na osnovu priloženog elaborata ekonomskoj opravdanosti osnivanja slobodne zone i drugih priloženih dokaza može ocijeniti da će vrijednost robe koja se izvozi iz slobodne zone izvan carinskog područja BiH preći najmanje 50% ukupne vrijednosti proizvedene robe koja napušta slobodnu zonu u periodu od 12 mjeseci.

  Vrijednost robe utvrđuje se na način predviđen čl. od 24. do 32. Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine («Službeni glasnik BiH» br. 21/98 i 34/00).

  Carinska uprava Federacije BiH preko carinskog organa koji vrši nadzor u slobodnoj zoni dostavlja Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH svakih šest mjeseci izvještaj o ispunjenju uvjeta iz stava 1. ovog člana.»

Član 6.

  Član 13. mijenja se i glasi:

  «Ispunjenje uvjeta za početak rada slobodne zone utvrđuje Komisija koju imenuje Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH.

  Komisiju čine po jedan predstavnik Ministarstva vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, Carinske uprave Federacije BiH, Federalnog ministarstva prostornog uređenja i okolice i lokalne vlasti kantona, odnosno općina.

  Nakon provjere da li su ispunjeni svi potrebni uvjeti, kojoj je obavezno prisutan predstavnik osnivača i na osnovu sačinjenog zapisnika Komisije, Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH donosi rješenje kojim se utvrđuje da su ispunjeni svi uvjeti za početak rada slobodne zone i da slobodna zona može početi sa radom.»

Član 7.

  Član 20. mijenja se i glasi:

  «Oprema koja se uvozi u slobodnu zonu namijenjena proizvodnji u zoni bit će izuzeta od plaćanja carinskih obaveza usključujući carinsko evidentiranje, ukoliko drukčije nije predviđeno odredbama Zakona o carinskoj politici Bosne i Hercegovine.

Na izvoz iz slobodne zone u druge zemlje ne plaćaju se carina, izvozne dažbine i takse.»

Član 8.

  Član 30. briše se.

Član 9.

  U članu 32. u stavu 1. u prvom redu riječi: «od 10.000,00 DEM do 50.000,00 DEM» zamjenjuju se riječima: «od 5.000,00 KM do 15.000,00 KM».

  U članu 32. u stavu 2. u prvom redu riječi: «od 1.000,00 DEM do 5.000,00 DEM» zamjenjuju se riječima: «od 1.000,00 KM do 3.000,00 KM».

Član 10.

  Član 33. mijenja se i glasi:

  «U skladu sa Zakonom o carinskim prekršajima Federacije BiH («Službene novine Federacije BiH», broj 46/00) kaznit će se za prekršaj osnivač i korisnik slobodne zone ako:

1. bez odobrenja nadležne carinarnice izuzme robu iz slobodne zone;

  2. troši ili koristi robu u slobodnoj zoni;

  3. vrši promet na malo u slobodnoj zoni;

  4. onemogući pregled robe koja ulazi, napušta ili ostaje u slobodnoj zoni;

  5. ne omogući lični pregled ili pregled prijevoznih sredstava koja ulaze ili izlaze iz slobodne zone;

  6. za sve ostale poslove koji su suprotni odredbama Zakona o carinskoj politici.»

Član 11.

  Čl. 3. i 37. brišu se.

Član 12.

  Na sva pitanja u vezi sa osnivanjem, radom i prestankom rada slobodnih zona koja nisu uređena ovim Zakonom primjenjuju se odredbe Zakona o slobodnim zonama u Bosni i Hercegovini («Službeni glasnik BiH», broj 03/02 i 13/03).

Član 13.

  Ovaj Zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u «Službenim novinama Federacije BiH».