I - OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Predmet Zakona
Ovim se Zakonom uređuju mjere koje osiguravaju zaštitu svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka u kaznenim postupcima koje vode općinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: sud) ili kantonalni tužitelji i federalni tužitelj (u daljnjem tekstu: tužitelj) za kaznena djela koja su u nadležnosti suda.
Članak 2.
Definicije
Izričaji koji se u ovom zakonu koriste imaju značenje prema Zakonu o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: ZKP FBiH) i Kaznenom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: KZ FBiH), osim ako nije drugačije predviđeno ovim zakonom.
Članak 3.
Svjedoci pod prijetnjom i ugroženi svjedoci
Svjedok pod prijetnjom jest svjedok čija je osobna sigurnost ili sigurnost
njegove obitelji dovedena u opasnost zbog njegova sudjelovanja u postupku, kao
ishod prijetnji, zastrašivanja ili sličnih radnji u svezi s njegovim svjedočenjem.
Obitelj osobe iz stavka 1. ovoga članka podrazumijeva osobe koje mogu odbiti
svjedočenje prema ZKP-u FBiH.
Ugroženi svjedok jest svjedok koji je ozbiljno tjelesno ili duševno povrijeđen okolnostima pod kojima je kazneno djelo počinjeno ili koji pati od ozbiljnih duševnih poremećaja koji ga čine iznimno osjetljivim ili dijete i maloljetnik.
Zaštićeni svjedok jest svjedok koji se ispituje prema odredbama čl. od 15. do 24. ovoga zakona.
Članak 4.
Donošenje rješenja
Svojstvo svjedoka iz članka 3. ovoga Zakona utvrđuje sud rješenjem.
Članak 5.
Primjena mjera zaštite svjedoka
Sud može odrediti one mjere zaštite svjedoka koje smatra potrebnim, a koje su ovim Zakonom predviđene, uključujući primjenu više mjera istovremeno. Pri odlučivanju koju će mjeru zaštite svjedoka primijeniti, sud neće odrediti primjenu teže mjere ako se ista svrha može postići primjenom blaže mjere.
Članak 6.
Obavještavanje svjedoka
Sud, tužitelj i druga tijela koja sudjeluju u postupku po službenoj će dužnosti poučiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženog svjedoka o mjerama zaštite svjedoka predviđenim ovim zakonom.
Svjedok pod prijetnjom i ugroženi svjedok ima pravo na pravnu pomoć, sukladno sa zakonu.
II - MJERE ZAŠTITE SVJEDOKA
Članak 7.
Osiguranje psihološke, socijalne i stručne pomoći
Tijekom istrage tužitelj, a nakon podizanja optužnice sud, u mjeri u kojoj je to moguće, obavještava nadležno tijelo socijalne skrbi o uključenju ugroženoga svjedoka u postupak i omogućava pružanje pomoći toga tijela te psihološku potporu svjedoku, uključujući nazočnost odgovarajućih stručnih osoba pri ispitivanju.
Članak 8.
Redoslijed izvođenja dokaza na glavnoj raspravi
Tijekom glavne rasprave sud može ispitati svjedoke pod prijetnjom i ugrožene svjedoke u najskorije moguće vrijeme, i može te svjedoke na glavnoj raspravi ispitati redoslijedom drugačijim od onoga propisanoga u ZKP-om FBiH.
Članak 9.
Ispitivanje
Kada se ispituje ugroženi svjedok sudac ili predsjednik vijeća će u odgovarajućoj mjeri nadzirati način ispitivanja svjedoka, kada se ispituje ugroženi svjedok, posebice u svrhu zaštite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja.
U iznimnim okolnostima, sud može uz suglasnost stranaka i branitelja ispitati ugroženoga svjedoka tako što će mu izravno postavljati pitanja u ime stranaka i branitelja.
Članak 10.
Svjedočenje putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka
Pri odlučivanju postoje li opravdani razlozi da se svjedok ispita putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka na način na koji stranke i branitelj mogu postavljati pitanja, a da ne budu nazočni u istoj prostoriji sa svjedokom, uzet će se u obzir i potreba osiguranja zaštite svjedoka pod prijetnjom i ugroženog svjedoka.
Članak 11.
Udaljavanje optuženika
Kada postoji opravdana bojazan da će nazočnost optuženika utjecati na sposobnost svjedoka da svjedoči potpuno i točno, sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka ili branitelja, a nakon ispitivanja protivne stranke i branitelja, naložiti da optuženi bude udaljen iz sudnice.
Optuženiku će biti omogućeno praćenje svjedočenje putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka ili će svjedočenje biti zabilježeno i optuženiku predočeno.
Branitelj nazoči ispitvianju. Nakon što se optuženiku predoči svjedočenje svjedoka, a prije nego se svjedok otpusti, omogućit će se savjetovanje branitelja i optuženika.
Na rješenje iz stava 1. ovoga članka stranke i branitelj mogu podnijeti žalbu. O žalbi odlučuje Izvaraspravno vijeće suda u roku od 72 sata nakon primitka žalbe.
Članak 12.
Iznimke od izravnog izvođenja dokaza
Pri odlučivanju mogu li se zapisnici o iskazima danim u istrazi pročitati i koristiti kao dokaz na glavnoj raspravi, sud će također uzeti u obzir potrebu osiguranja zaštite svjedoka pod prijetnjom koji bi ili čija bi obitelj mogla biti izložena, velikoj osobnoj opasnosti, ili zaštite ugroženoga svjedoka koji bi mogao biti izložen ozbiljnoj duševnoj boli ako bi nazočio glavnoj raspravi.
Članak 13.
Ograničenje prava optuženika i njegova branitelja na pregled spisa i isprava
U iznimnim okolnostima, ako bi otkrivanje nekih ili svih osobnih podataka svjedoka ili drugih pojedinosti doprinijelo otkrivanju istovjetnosti svjedoka i ozbiljno dovelo u opasnost svjedoka pod prijetnjom, sudac za prethodni postupak može, na prijedlog tužitelja, odrediti da neki ili svi osobni podaci svjedoka ostanu tajnima nakon podizanja optužnice.
O podnošenju prijedloga iz stavka 1. ovoga članka, tužitelj odmah obavještava optuženika i njegova branitelja.
Ako je moguće, sudija za Prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, sudac za prethodni postupak će ispitati optuženika i njegova branitelja, ako je to moguće. Sudac za prethodni postupak rješenje mora donijeti u roku od 72 sata po primitku prijedloga.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka žalba nije dopuštena.
Ako sudac za prethodni postupak nije bio u mogućnosti ispitati optuženika i njegova branitelja prije donošenja rješenja iz stavka 1. ovoga članka, sud će ih ispitati odmah po primitku optužnice.
Sud može ukinuti rješenje iz stavka 1. ovoga članka ukinuti po službenoj dužnosti ili na prijedlog optuženika ili njegova branitelja.
Sud rješenje iz stavka 1. ovoga članka ukida na prijedlog tužitelja.
Sud će uvijek voditi računa o potrebi da se podaci na koje se rješenje iz stavka 1. ovoga članka odnosi otkriju čim to bude moguće. Otkriva se dostatno pojedinosti kako bi se obrana pripremila za ispitivanje svjedoka. Podaci moraju biti otkriveni najkasnije u vrijeme kada svjedok daje iskaz na glavnoj raspravi.
Članak 14.
Dodane mjere osiguranja nepoznatosti svjedoka
U iznimnim okolnostima kada postoji opravdana bojazan da će se ozbiljno ugroziti osobna sigurnost svjedoka ili njegove obitelji ako se neki ili svi osobni podaci svjedoka otkriju, i da će ta opasnost postojati i nakon davanja iskaza svjedoka, sud može po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branitelja odlučiti da osobni podaci svjedoka ostanu tajnima u tijekom vremena za koje se odredi da je potrebno, a najdulje 30 godina po pravomoćnosti odluke.
Sud može nakon ispitivanja stranaka i branitelja odlučiti da se nepoznatost svjedoka sačuva tako što će se svjedoku dopustiti svjedočenje iza skrivajuće prepreke ili uporaba elektronskih uređaja za promjenu glasa ili slike, ili i slike i glasa svjedoka uporabom tehničkih uređajima za prijenos slike i zvuka.
Rješenje iz stavka 1. ovoga članka sud može svakodobno ukinuti po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranaka ili branitelja.
Članak 15.
Ispitivanje zaštićenog svjedoka
U iznimnim okolnostima, kada postoji očita opasnost za osobnu sigurnost svjedoka ili njegove obitelji, a opasnost je toliko ozbiljna da postoje opravdani razlozi za vjerovanje kako nije moguće tu opasnost umanji nakon što svjedok dade iskaz, ili je vjerojatno da će se opasnost zbog davanja iskaza povećati, sud može zaštićenoga svjedoka ispitati sukladno čl. od 16. do 24. ovoga Zakona.
Članak 16.
Prijedlog za ispitivanje zaštićenog svjedoka
Prijedlog za ispitivanje zaštićenog svjedoka može podnijeti:
a) sudac odnosno predsjednik vijeća ili član vijeća,
b) tužitelj,
c) ili osumnjičenik odnosno optuženik ili njegov branitelj.
Prijedlog mora sadržavati:
a) podatke koji utvrđuju istovjetnost svjedoka i postupak u kojemu će svjedok dati iskaz,
b) činjenice koje ukazuju da je osobna sigurnost svjedoka ili njegove obitelji ugrožena uslijed njegova sudjelovanja u postupku,
c) i okolnosti o kojima svjedok treba biti ispitan.
Ako prijedlog podnese tužitelj ili osumnjičenik odnosno optuženik ili njegov branitelj, prijedlog mora biti podnesen Sudu u zapečaćenoj omotnici, a na vanjskoj strani omotnice mora jasno biti naznačeno da se radi o prijedlogu za ispitivanje zaštićenog svjedoka iz čl. od 15. do 24. ovoga Zakona.
Članak 17.
Utvrđivanje potrebe za ispitivanjem
Po primitku prijedloga za ispitivanje zaštićenog svjedoka, vijeće od tri suca
će bez odgode, a najkasnije u toku od 15 dana od dana primitka prijedloga, utvrditi
je li takvo ispitivanje opravdano.
Sud svoju odluku temelji na:a) činjenicama iz prijedloga za ispitivanje zaštićenog
svjedoka;
b) ispisima o kaznenom predmetu koji dostavljeni vijeću.
Članak 18.
Žalba na odluku vijeća
Protiv odluke iz članka 17. ovoga zakona dopuštena je žalba.O žalbi iz stavka 1. ovoga članka odlučuje Izvanraspravno vijeće suda bez odgode i odluku odnosi najkasnije u roku od 15 dana od dana primitka žalbe.
Članak 19.
Zakazivanje ispitivanja
Nakon pravomoćnosti odluke o ispitivanju zaštićenog svjedoka, predsjednik vijeća zakazuje dan, vrijeme i mjesto ispitivanja.
Članak 20.
Ispitivanje
Ispitivanje zaštićenog svjedoka provodi vijeće iz stavka 1. članka 17. ovoga
Zakona sukladno odredbama ZKP-a FBiH koje se odnose na ispitivanje svjedoka,
osim ako je ovim Zakonom drugačije propisano.
Svjedok će biti poučen:
a) da se ispituje kao zaštićeni svjedok;
b) da se njegova istovjetnost neće otkriti nikome osim članovima vijeća i zapisničaru
vijeća;
c) da neće biti osobno nazočan pred vijećem bilo na kojem ispitivanju osim na
ispitivanju zaštićenog svjedoka;
d) i da nije obvezan odgovarati na pitanja koja mogu ukazati na njegovu istovjetnost
ili istovjetnost članova njegove obitelji.
Vijeće će potanje ispitati svjedoka o okolnostima koje je naveo podnositelj prijedloga i o svim drugim okolnostima koje vijeće smatra prijeko potrebnim.
Članak 21.
Zapisnik
Zapisnik s ispitivanja zaštićenog svjedoka ne sadržava podatke o istovjetnosti
zaštićenog svjedoka.
U zapisniku se za svjedoka koristi pseudonim koji određuje vijeće, i koji će
se koristiti tijekom kaznenog postupka i u odlukama suda.
Članovi vijeća i zapisničar vijeća potpisuju zapisnik s ispitivanja zaštićenog
svjedoka.
Sud poduzima mjere radi osiguranja tajnosti zapisnika tako što:
a) čuva zapisnik na sigurnome mjestu i odvojeno od ostalih isprava kaznenog
spisa;
b) vraća zapisnik na sigurno mjesto nakon njegove uporabe na odgovarajućem ispitivanju
u kaznenom postupku i nakon donošenja pravomoćne odluke;
c) i osigurava dugotrajnu pohranu zapisnika na način koji dopušta pristup toj
ispravi samo predsjedniku kaznenog odjeljenja tijekom vremena za koje se odredi
da je potrebno, a najdulje 30 godina po pravomoćnosti odluke.
Članak 22.
Uporaba zapisanog iskaza
Na glavnoj raspravi kaznenog predmeta sud će naložiti da se iskaz zaštićenoga svjedoka naglas pročita iz zapisnika s saslušanja zaštićenog svjedoka.
Sucu odnosno vijeću nije potrebna suglasnost stranaka u postupku za nalog da se iskaz naglas pročita.
Sudac odnosno vijeće može odustati od čitanja iskaza naglas uz suglasnost tužitelja, optuženika i njegova branitelja.
Svjedok ne može bit pozvan da iskaz dade bilo na kojem ispitivanju osim na ispitivanju zaštićenog svjedoka.
Članak 23.
Dodana pitanja
Sud može po službenoj dužnosti ili na prijedlog tužitelja, ili optuženika ili njegova branitelja odlučiti da se zaštićenome svjedoku postave dodatna pitanja:
a) radi razjašnjenje ranije datog iskaza,
b) ili u vezi podataka koji nisu bili obuhvaćeni ranije danim iskazom, a koji su značajni za predmet.
Vijeće će održati dodatno ispitivanje zaštićenog svjedoka na kojem će svjedoku biti postavljena dodatna pitanja, a odgovori će se zabilježiti i pročitati naglas na način iz članka 22. ovoga zakona.
Članak 24.
Prijeka potrebnost drugih dokaza za donošenje presude
Sud ne može temeljiti presudu isključivo na dokazima iz članka 12. ili čl. 15. do 23. ovoga zakona.
III - OSTALE ODREDBE
Članak 25.
Tajnost
Podaci u svezi s mjerama zaštite svjedoka do kojih dođe osoba na tijekom obavljanja dužnosti u svezi s mjerama zaštite svjedoka, jesu službena tajna.
Sud ili tužitelj će upozoriti osobe nazočne ispitivanju ili osobe koje saznaju takve tajne podatke tijekom svojih službenih ili profesionalnih dužnosti, da je neovlašteno otkrivanje takvih podataka kazneno djelo.
Od osobe koje obavlja službenu dužnost u svezi s mjerama zaštite svjedoka i koja sazna podatke iz stavka 1. ovoga članka ne može se zahtijevati ni u kojem postupku, ni pred kojim sudom, tribunalom ili istražnom povjerenstvu bilo kojeg oblika, da dostavi bilo koju ispravu ili otkrije ili ispriča bilo kakav sadržaj u svezi s tim podacima.
Članak 26.
Poslovnik o radu
Sud će usvojiti poslovnik o radu koji osigurava odgovarajuću primjenu mjera zaštite svjedoka predviđenih ovim zakonom i koji jamči da će se svjedocima pružiti ostali odgovarajući oblici zaštite ili skrbi kao što je to predviđeno odgovarajućim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.
IV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 27.
Primjena na kaznene postupke u tijeku
Ovaj se zakon odgovarajuće primjenjuje i u onim kaznenim postupcima koji su u tijeku u vrijeme stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 28.
Prestanak važenja
Danom stupanja na snagu ovoga Zakona prestaje važiti Zakon o posebnoj zaštiti identiteta svjedoka u kaznenom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'' br. 33/99, 9/01 i 17/01).
Članak 29.
Stupanje na snagu ovoga zakona
Ovaj zakon stupa na snagu 1. kolovoza 2003. godine.
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, v. r.
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, v. r.