I - OPĆE ODREDBE
Član 1.
Predmet Zakona
Ovim zakonom uređuju se mjere koje osiguravaju zaštitu svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka u krivičnim postupcima koje vode općinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: sud) ili kantonalni tužioci i federalni tužilac (u daljem tekstu: tužilac) za krivična djela koja su u nadležnosti suda.
Član 2.
Definicije
Izrazi koji se koriste u ovom zakonu imaju značenje prema Zakonu o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: ZKP FBiH) i Krivičnom zakonu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: KZ FBiH), osim ako nije drugačije predviđeno ovim zakonom.
Član 3.
Svjedoci pod prijetnjom i ugroženi svjedoci
Svjedok pod prijetnjom je onaj svjedok čija je lična sigurnost ili sigurnost
njegove porodice dovedena u opasnost zbog njegovog učešća u postupku kao rezultat
prijetnji, zastrašivanja ili sličnih radnji koje su vezane za njegovo svjedočenje.
Porodica lica iz stava 1. ovog člana podrazumijeva lica koja mogu odbiti svjedočenje
prema ZKP FBiH.
Ugroženi svjedok je onaj svjedok koji je ozbiljno fizički ili psihički traumatizovan okolnostima pod kojima je izvršeno krivično djelo ili koji pati od ozbiljnih psihičkih poremećaja koji ga čine izuzetno osjetljivim, odnosno dijete i maloljetnik.
Zaštićeni svjedok je onaj svjedok koji se saslušava prema odredbama čl. od 15. do 24. ovog zakona.
Član 4.
Donošenje rješenja
Svojstvo svjedoka iz člana 3. ovog zakona utvrđuje sud rješenjem.
Član 5.
Primjena mjera zaštite svjedoka
Sud može odrediti one mjere zaštite svjedoka koje smatra potrebnim a koje su predviđene ovim zakonom, uključujući primjenu više mjera istovremeno. Prilikom odlučivanja koja će mjera zaštite svjedoka biti primijenjena, sud neće odrediti primjenu teže mjere ako se ista svrha može postići primjenom blaže mjere.
Član 6.
Obavještavanje svjedoka
Sud, tužilac i drugi organi koji učestvuju u postupku će po službenoj dužnosti poučiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženog svjedoka o mjerama zaštite svjedoka predviđenim ovim zakonom.
Svjedok pod prijetnjom i ugroženi svjedok ima pravo na pravnu pomoć u skladu sa Zakonom.
II - MJERE ZAŠTITE SVJEDOKA
Član 7.
Osiguranje psihološke, socijalne i stručne pomoći
Tužilac u toku istrage, a nakon podizanja optužnice suda obavještava organ nadležan za pitanja socijalnog staranja o uključenju ugroženog svjedoka u postupak i omogućava pružanje pomoći tog organa, kao i psihološku potporu svjedoku uključujući prisustvo odgovarajućih stručnih lica prilikom ispitivanja ili saslušanja.
Član 8.
Red izvođenja dokaza na glavnom pretresu
U toku glavnog pretresa sud može saslušati svjedoke pod prijetnjom i ugrožene svjedoke u najskorije moguće vrijeme i ima mogućnost da sasluša te svjedoke na glavnom pretresu drugačijim redoslijedom od onog koji je propisan u ZKP FBiH.
Član 9.
Ispitivanje
Sudija odnosno predsjednik vijeća će u odgovarajućoj mjeri kontrolirati način ispitivanja svjedoka kada se ispituje ugroženi svjedok, posebno u cilju zaštite svjedoka od uznemiravanja i zbunjivanja.
U izuzetnim okolnostima, sud može, uz saglasnost stranaka i branioca, saslušati ugroženog svjedoka tako što će mu direktno postavljati pitanja u ime stranaka i branioca.
Član 10.
Svjedočenje putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka
Pri odlučivanju da li postoje opravdani razlozi da se svjedok ispita putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka na način na koji stranke i branilac mogu postavljati pitanja, a da ne budu prisutni u istoj prostoriji sa svjedokom, također će se uzeti u obzir potreba da se osigura zaštita svjedoku pod prijetnjom i ugroženog svjedoka.
Član 11.
Udaljavanje optuženog
Kada postoji opravdana bojazan da će prisustvo optuženog uticati na sposobnost svjedoka da svjedoči potpuno i tačno, sud može, po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branioca, a nakon saslušanja protivne stranke i branioca, narediti da optuženi bude udaljen iz sudnice.
Optuženom će biti omogućeno da prati svjedočenje putem tehničkih uređaja za prijenos slike i zvuka ili će svjedočenje biti zabilježeno i predočeno optuženom.
Branilac će biti prisutan na saslušanju. Nakon što se optuženom predoči svjedočenje svjedoka, a prije nego se svjedok otpusti, braniocu i optuženom omogućit će se da se konsultuju.
Na rješenje iz stava 1. ovog člana stranke i branilac mogu izjaviti žalbu. Vanraspravno vijeće suda razmatra žalbu u roku od 72 sata nakon prijema žalbe.
Član 12.
Izuzeci od direktnog izvođenja dokaza
Pri odlučivanju da li se zapisnici o iskazima datim u istrazi mogu pročitati i koristiti kao dokaz na glavnom pretresu, sud će također uzeti u obzir potrebu da se osigura zaštita svjedoka pod prijetnjom koji bi se mogao izložiti, ili njegova porodica, velikoj ličnoj opasnosti, odnosno zaštita ugroženog svjedoka koji bi se mogao izložiti značajnoj duševnoj boli ako bi se pojavio na glavnom pretresu.
Član 13.
Ograničenje prava optuženog i njegovog branioca da pregleda spise i dokumentaciju
U izuzetnim okolnostima, ako bi otkrivanje nekih ili svih ličnih podataka svjedoka ili drugih detalja doprinijelo otkrivanju identiteta svjedoka i ozbiljno dovelo u opasnost svjedoka pod prijetnjom, sudija za prethodni postupak može, po prijedlogu tužioca, odrediti da neki ili svi lični podaci svjedoka ostanu povjerljivi nakon podizanja optužnice.
Tužilac odmah obavještava optuženog i njegovog branioca o podnošenju prijedloga iz stava 1. ovog člana.
Ako je moguće, sudija za prethodni postupak će saslušati optuženog i njegovog branioca prije nego što donese rješenje iz stava 1. ovog člana. Sudija za prethodni postupak mora donijeti rješenje u roku od 72 sata nakon prijema prijedloga.
Protiv rješenja iz stava 1. ovog člana žalba nije dopuštena.
Ako sudija za prethodni postupak nije bio u mogućnosti da sasluša optuženog i njegovog branioca prije donošenja rješenja iz stava 1. ovog člana, sud će ih saslušati odmah po primitku optužnice.
Sud može ukinuti rješenje iz stava 1. ovog člana po službenoj dužnosti ili po prijedlogu optuženog ili njegovog branioca.
Sud ukida rješenje iz stava 1. ovog člana na prijedlog tužioca.
Sud će uvijek voditi računa o potrebi da se, čim bude moguće, otkriju podaci na koje se rješenje iz stava 1. ovog člana odnosi. Otkrit će se dovoljno detalja kako bi se odbrana pripremila za ispitivanje svjedoka. Podaci moraju biti otkriveni najkasnije u vrijeme kada svjedok daje iskaz na glavnom pretresu.
Član 14.
Dodatne mjere za osiguravanje anonimnosti svjedoka
U izuzetnim okolnostima kada postoji opravdana bojazan da će se ozbiljno ugroziti lična sigurnost svjedoka ili njegove porodice ako se neki ili svi lični podaci svjedoka objelodane i da će ta opasnost postojati i nakon davanja iskaza svjedoka, sud može po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branioca odlučiti da lični podaci svjedoka ostanu povjerljivi u trajanju za koje se odredi da je potrebno, a najviše 30 godina nakon što odluka postane pravosnažna.
Sud može nakon saslušanja stranaka i branioca odlučiti da se anonimnost svjedoka sačuva tako što će se dozvoliti svjedoku da svjedoči iza paravana ili koristi elektronski uređaj za promjenu glasa ili slike svjedoka, ili i slike i glasa koristeći se tehničkim uređajima za prijenos slike i zvuka.
Sud može po službenoj dužnosti ili po prijedlogu stranaka ili branioca u bilo kojem trenutku ukinuti rješenje iz stava 1. ovog člana.
Član 15.
Saslušanje zaštićenog svjedoka
U izuzetnim okolnostima kada postoji očigledna opasnost za ličnu sigurnost svjedoka ili njegove porodice i opasnost je tako ozbiljna da postoje opravdani razlozi za vjerovanje da nije moguće da se ta opasnost umanji nakon što je svjedok dao iskaz, ili je vjerovatno da će se opasnost povećati zbog davanja iskaza, sud može saslušati zaštićenog svjedoka u skladu sa čl. od 16. do 24. ovog zakona.
Član 16.
Prijedlog za saslušanje zaštićenog svjedoka
Prijedlog za saslušanje zaštićenog svjedoka može podnijeti:
a) sudija odnosno predsjednik ili član vijeća;
b) tužilac; ili
c) osumnjičeni odnosno optuženi ili njegov branilac.
Prijedlog mora sadržavati:
a) podatke koji utvrđuju identitet svjedoka i postupak u kojem će svjedok dati iskaz;
b) činjenice koje ukazuju da je lična sigurnost svjedoka ili njegove porodice ugrožena zbog njegovog učešća u postupku; i
c) okolnosti o kojima svjedok treba biti ispitan.
Ako prijedlog podnese tužilac ili osumnjičeni, odnosno optuženi ili njegov branilac prijedlog mora biti podnesen sudu u zapečaćenoj koverti, a na vanjskoj strani koverte mora jasno biti naznačeno da se radi o prijedlogu za saslušanje zaštićenog svjedoka iz čl. od 15. do 24. ovog zakona.
Član 17.
Utvrđivanje potrebe za saslušanjem
Po primitku prijedloga za saslušanje zaštićenog svjedoka vijeće sastavljeno od trojice sudija će bez odlaganja, a najkasnije 15 dana od dana prijema prijedloga, utvrditi da li je takvo saslušanje opravdano.
Sud zasniva svoju odluku na:
a) činjenicama u prijedlogu za saslušanje zaštićenog svjedoka; i
b) dokumentaciji o krivičnom predmetu koja je dostavljena vijeću.
Član 18.
Žalba na odluku vijeća
Protiv odluke iz člana 17. ovog zakona dopuštena je žalba.
Vanraspravno vijeće suda razmatra žalbu iz stava 1. ovog člana bez odlaganja i donosi odluku najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema žalbe.
Član 19.
Zakazivanje saslušanja
Nakon pravosnažnosti odluke da se održi saslušanje zaštićenog svjedoka, predsjednik vijeća zakazuje datum, vrijeme i mjesto saslušanja.
Član 20.
Saslušanje
Saslušanje zaštićenog svjedoka provodi vijeće iz stava 1. člana 17. ovog zakona u skladu sa odredbama ZKP FBiH koje se odnose na saslušanje svjedoka, osim ako to nije drugačije određeno ovim zakonom.
Svjedok će biti poučen da:
a) se saslušava kao zaštićeni svjedok;
b) se njegov identitet neće otkriti nikome osim članovima vijeća i zapisničaru vijeća;
c) se neće lično pojaviti pred vijećem na bilo kojem saslušanju osim na saslušanju zaštićenog svjedoka; i
d) nije obavezan odgovarati na pitanja koja mogu ukazati na njegov identitet ili identitet članova njegove porodice.
Vijeće će detaljno saslušati svjedoka o okolnostima koje je naveo podnosilac prijedloga i o svim drugim okolnostima koje vijeće smatra neophodnim.
Član 21.
Zapisnik
Zapisnik sa saslušanja zaštićenog svjedoka ne sadržava podatke o identitetu zaštićenog svjedoka.
U zapisniku se koristi pseudonim za svjedoka koji određuje vijeće, a koji će se koristiti tokom krivičnog postupka i u odlukama suda.
Članovi vijeća i zapisničar vijeća potpisuju zapisnik sa saslušanja zaštićenog svjedoka.
Sud preduzima mjere da se osigura povjerljivost zapisnika tako što:
a) čuva zapisnik na sigurnom mjestu i odvojeno od ostale dokumentacije krivičnog spisa;
b) vraća zapisnik na sigurno mjesto nakon njegovog korištenja na odgovarajućem saslušanju u krivičnom postupku i nakon što odluka postane pravosnažna; i
c) osigurava dugoročno arhiviranje zapisnika na način koji dozvoljava pristup tom dokumentu samo predsjedniku krivičnog odjeljenja u trajanju za koje se odredi da je potrebno, a najviše 30 godina nakon što odluka postane pravosnažna.
Član 22.
Korištenje zapisanog iskaza
Na glavnom pretresu krivičnog predmeta sud će narediti da se iskaz zaštićenog svjedoka pročita naglas iz zapisnika sa saslušanja zaštićenog svjedoka.
Sudiji odnosno vijeću nije potrebna saglasnost stranaka u postupku da naredi da se iskaz pročita naglas.
Sudija odnosno vijeće može odustati od čitanja iskaza naglas uz saglasnost tužioca, optuženog i njegovog branioca.
Svjedok se ne može pozvati da dadne iskaz na bilo kojem saslušanju osim na saslušanju zaštićenog svjedoka.
Član 23.
Dodatna pitanja
Sud može po službenoj dužnosti ili po prijedlogu tužioca, ili optuženog, ili njegovog branioca odlučiti da se zaštićenom svjedoku postave dodatna pitanja:
a) da se pojasni ranije dat iskaz; ili
b) vezana za podatke koji nisu bili obuhvaćeni ranije datim iskazom, a koji su od značaja za predmet.
Vijeće će održati dodatno saslušanje zaštićenog svjedoka na kojem će svjedoku biti postavljena dodatna pitanja, a odgovori će se zabilježiti i pročitati naglas na način iz člana 22. ovog zakona.
Član 24.
Neophodnost drugih dokaza za donošenje presude
Sud ne može zasnivati presudu isključivo na osnovu dokaza iz člana 12. ili čl. od 15. do 23. ovog zakona.
III - OSTALE ODREDBE
Član 25.
Povjerljivost
Podaci vezani za mjere zaštite svjedoka do kojih dođe lice na službenoj dužnosti u toku obavljanja dužnosti vezanih za mjere zaštite svjedoka predstavljaju službenu tajnu.
Sud ili tužilac će upozoriti lica prisutna na saslušanju, ili lica koja saznaju takve povjerljive podatke u toku svojih službenih ili profesionalnih dužnosti da je neovlašteno otkrivanje takvih podataka krivično djelo.
Od lica koje vrši službenu dužnost vezanu za mjere zaštite svjedoka i koje sazna podatke iz stava 1. ovog člana se ne može tražiti, ni u kojem postupku, ni pred kojim sudom, tribunalom ili istražnom komisijom bilo kojeg oblika da dostavi bilo koji dokument ili otkrije ili ispriča bilo kakav sadržaj vezan za te podatke.
Član 26.
Poslovnik o radu
Sud će usvojiti poslovnik o radu koji osigurava odgovarajuće korištenje mjera zaštite svjedoka predviđenih ovim zakonom i koji garantuje da će se svjedocima dati drugi adekvatni vidovi zaštite ili zbrinjavanja kao što je to predviđeno odgovarajućim zakonima Federacije Bosne i Hercegovine i Bosne i Hercegovine.
IV - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Član 27.
Primjena na krivične postupke u toku
Ovaj zakon se shodno primjenjuje i u onim krivičnim postupcima koji su u toku u vrijeme stupanja na snagu ovog zakona.
Član 28.
Prestanak važenja
Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o posebnoj zaštiti identiteta svjedoka u krivičnom postupku u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', br. 33/99, 9/01 i 17/01).
Član 29.
Stupanje na snagu ovog zakona
Ovaj zakon stupa na snagu 1. augusta 2003. godine.
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
Slavko Matić, s. r.
Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, s. r.