Zakoni 2003

ZAKON
O UNUTARNJIM POSLOVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovim zakonom uređuju se unutarnji poslovi iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), utvrđuje se organizacija, rukovođenje i nadležnost Federalnog ministarstva unutarnjih poslova - Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova (u daljnjem tekstu: Federalno ministarstvo), uključujući ustrojstvo, rukovođenje i nadležnost Federalne uprave policije (u daljnjem tekstu: Uprava policije), i utvrđuju se međusobni odnosi Federalnog ministarstva i Uprave policije sa kantonalnim tijelima i drugim tijelima u BiH.
Ovaj zakon također uređuje dužnosti i prava policajaca, i drugih službenika i namještenika u Federalnom ministarstvu, radne odnose, stručno osposobljavanje i stegovnu odgovornost, i druga pitanja od značaja za ostvarivanje funkcija Federacije u oblasti unutarnjih poslova.

Članak 2.

Unutarnji poslovi iz nadležnosti Federalnog ministarstva su:
1) sprečavanje i otkrivanje kaznenih djela terorizma, međukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga i organiziranog kriminala, te pronalaženje i hvatanje učinitelja tih kaznenih djela i njihovo privođenje nadležnim tijelima;
2) osiguranje određenih ličnosti i zgrada Federacije;
3) školovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje;
4) državljanstvo Federacije.
Unutarnji poslovi iz zajedničke nadležnosti Federacije i kantona su provedba zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorija Federacije, i o boravku i kretanju stranaca na teritoriju Federacije.
Kada se zakoni i drugi propisi provode od strane kantonalnih tijela u skladu sa prethodnim stavom, Federalno ministarstvo može donijeti propise i upute za provedbu zakona i inače koordinira aktivnosti kantonalnih tijela u toj oblasti, ukoliko drugim relevantnim federalnim zakonom nije drugačije propisano.

Članak 3.

Međukantonalni kriminal, u smislu ovoga zakona, se odnosi na kazneno djelo u kojemu počinitelji i žrtve žive u različitim kantonima, djelo počinjeno na području više kantona, djelo započeto na području jednog kantona i završeno na području drugog kantona, ili djelo čije su se štetne posljedice desile na području dva ili više kantona.
“Organizirani kriminal“ se odnosi na “organizirani kriminal“ kako je definiran u Zakonu o Vrhovnom sudu Federacije BiH (koji je izmijenjen Zakonom o dopunama i izmjenama Zakona o Vrhovnom sudu Federacije BiH ili izmjenama i dopunama toga zakona koje uslijede.).
“Terorizam“ se odnosi na “terorizam“ i “međunarodni terorizam“ kako je definiran u Kaznenom zakonu Federacije BiH.
“Stavljanje u promet opojnih droga“ se odnosi na “neovlaštenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga“ kako je definirano u Kaznenom zakonu Federacije BiH.

Članak 4.

Poslove iz članka 2. tač. 1. i 2. ovog zakona, Uprava policije vrši neposredno na teritoriju Federacije.

Članak 5.

Kada neposredno vrši poslove sprečavanja i otkrivanja kaznenih djela terorizma, stavljanja u promet opojnih droga, međukantonalnog i organiziranog kriminala, Federalno ministar- stvo će obavijestiti kantonalno tijelo nadležno za unutarnje poslove na čijem području poduzima odnosne mjere i radnje, i, ako je potrebno, odgovarajuće tijelo za unutarnje poslove Republike Srpske, nadležno tijelo Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, nadležno tužiteljstvo i druga nadležna tijela uprave.

Članak 6.

Federalno ministarstvo mora obavijestiti kantonalno tijelo kada u vršenju poslova iz svoje nadležnosti dođe do saznanja da se priprema izvršenje kaznenog djela iz nadležnosti kantona, odnosno da je takvo kazneno djelo izvršeno, kao i o poduzetim mjerama i radnjama u cilju sprečavanja i izvršenja odnosno otkrivanja i hvatanja izvršitelja toga kaznenog djela kako bi kantonalno tijelo neposredno preuzelo postupak u odnosu na ta djela.
Kantonalno tijelo mora obavijestiti Federalno ministarstvo kada u vršenju poslova iz svoje nadležnosti dođe do saznanja da se priprema izvršenje kaznenog djela iz nadležnosti Federacije, odnosno da je takvo kazneno djelo izvršeno, kao i o poduzetim mjerama i radnjama u cilju sprečavanja i izvršenja odnosno otkrivanja i hvatanja izvršitelja toga kaznenoga djela kako bi Federalno ministarstvo neposredno preuzelo postupak u odnosu na ta djela.

Članak 7.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) propisom određuje koje osobe i zgrade Federacije se posebno osiguravaju i uređuje način njihovoga osiguravanja.

Članak 8.

Federalno ministarstvo vrši nadzor nad radom kantonalnih tijela u svezi s provedbom federalnih zakona i propisa u slučajevima kad je ta provedba povjerena kantonalnom tijelu po federalnom zakonu.
Ako Federalno ministarstvo utvrdi da kantonalno tijelo i pored upozorenja ne izvršava federalne zakone i/ili propise iz nadležnosti Ministarstva i ako bi odbijanje tog izvršenja moglo izazvati teže štetne posljedice po Federaciju, Federalno ministarstvo će neposredno izvršavati te zadatke u skladu sa federalnim Zakonom o upravi dok se ne uspostave uvjeti da kantonalna tijela vrše te zadatke.

Članak 9.

U slučaju sukoba nadležnosti u vršenju poslova iz članka 2. ovoga zakona, između Ministarstva i kantonalnog tijela, Ustavni sud Federacije će to riješiti svojom odlukom. Ako je neophodno hitno postupanje, radi sprečavanja nastajanja neotklonjivih štetnih posljedica, do odluke Ustavnog suda Federacije primjenjivat će se odluka koju donese ministar unutarnjih poslova Federacije (u daljnjem tekstu: ministar).
O odluci iz prethodnog stavka ministar obavještava predsjednika Vlade Federacije i rukovoditelja kantonalnog tijela u području na koje se odnosi odluka iz prethodnog stava.

Članak 10.

Građani, privredna duštva i druge pravne osobe obvezni su postupiti po naredbama koje Federalno ministarstvo, odnosno policajac izdaje na osnovu zakonskog ovlaštenja kada je to u skladu sa ustavima BiH i Federacije i drugim relevantnim zakonima.

Članak 11.

Policajci su dužni u vršenju poslova i zadataka iz svoje nadležnosti čuvati živote osoba i ljudsko dostojanstvo i reagirati u situacijama kada su ove vrijednosti ugrožene. Oni mogu primjenjivati samo federalnim propisom predviđene mjere prinude, koje su apsolutno nužne i kojima se sa najmanje štetnih posljedica postiže izvršenje posla, odnosno zadatka, a u protivnom odgovaraju kazneno i disciplinski, u skladu sa ovim i drugim zakonima.

Članak 12.

Federalno ministarstvo i Uprava policije najmanje jedanput mjesečno izvještavat će javnost o pitanjima iz svog djelokruga, kao i o mjerama poduzetim za rješavanje tih pitanja.
II - NADLEŽNOSTI I USTROJ FEDERALNOG MINISTARSTVA

Članak 13.

U vršenju poslova iz svoje nadležnosti, Federalno ministar- stvo naročito:
1) neposredno provodi federalnu politiku i izvršava fede- ralne zakone iz okvira svoje nadležnosti i o tome izvještava premijera, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: predsjednik Federacije) i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Parlament Federacije);
2) rješava u upravnim stvarima o državljanstvu Federacije utvrđenim federalnim zakonom;
3) vrši nadzor nad provedbom federalnih zakona;
4) priprema i predlaže zakone i druge propise iz nadležnosti Federalnog ministarstva;
5) vrši nabavku naoružanja, opreme i materijalno-tehničkih sredstava za svoje potrebe;
6) donosi i realizira programe školovanja, stručnog ospo- sobljavanja i usavršavanja službenika Federalnog ministarstva;
7) stara se o primjeni stručnih i znanstvenih metoda u svom radu;
8) organizira i neposredno ili u suradnji sa odgovarajućim ustanovama ili gospodarskim društvima vrši znanstveno- istraživačke poslove neophodne za unapređivanje djelatnosti policije i kriminalističko-tehničkih istraživanja i vještačenja;
9) osigurava jedinstvenu obradu podataka iz nadležnosti Federalnog ministarstva;
10) vrši organiziranje, razvoj, modernizaciju i održavanje funkcionalnog sustava veza i obavlja poslove prijenosa zaštićenih informacija Federalnog ministarstva;
11) vrši organiziranje jedinstvenog sustava izvještavanja potrebnog za ispunjavanje svojih nadležnosti po ovome zakonu;
12) vodi statističke i operativne evidencije potrebne za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti.

Članak 14.

Vlada Federacije može, na prijedlog ministra, obrazovati podurede operativnih policijskih jedinica van sjedišta Federal- nog ministarstva u vezi poslova i zadataka iz nadležnosti Federalnog ministarstva, koji će se bliže urediti Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Federalnog ministarstva.

Članak 15.

Sastav Federalnog ministarstva treba odražavati nacionalnu strukturu stanovništva Federacije prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

Članak 16.

Pravilnik o unutarnjem ustroju Federalnog ministarstva donosi ministar uz suglasnost Vlade Federacije.
Dio Pravilnika o unutarnjem ustroju Federalnog ministar- stva, koji se odnosi na Upravu policije ministar utvrđuje na prijedlog direktora Uprave policije.
Dio Pravilnika o unutarnjem ustroju Federalnog ministar- stva, koji se odnosi na Upravu administracije ministar utvrđuje na prijedlog direktora Uprave administracije.

III - RUKOVOĐENJE FEDERALNIM MINISTARSTVOM

1. Federalni ministar

Članak 17.

Federalnim ministarstvom rukovodi ministar.
U rukovođenju Federalnim ministarstvom, ministar ima ovlasti utvrđene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ovim i drugim federalnim zakonima i drugim federalnim propisima.
2. Zamjenik federalnog ministra

Članak 18.

Zamjenik ministra pomaže ministru u rukovođenju Ministarstvom i vrši poslove utvrđene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ovim i drugim federalnim zakonima i drugim federalnim propisima.

IV - FEDERALNA UPRAVA ADMINISTRACIJE

Članak 19.

U Federalnom ministarstvu nalazi se Federalna uprava administracije (Uprava administracije) kao Federalna uprava.

Članak 20.

Uprava administracije vrši sve poslove i zadatke iz nadležnosti Ministarstva, osim onih koje vrši Kabinet ministra, Uprava policije i Unutarnja kontrola.

V - RUKOVOĐENJE FEDERALNOM UPRAVOM ADMINISTRACIJE

a) Direktor Uprave administracije

Članak 21.

Upravom administracije rukovodi direktor administracije. Direktor administracije je odgovoran ministru.

Članak 22.

U rukovođenju Upravom administracije, direktor adminis- tracije rukovodi svim organizacijskim jedinicama, osim Kabineta ministra, Uprave policije i Unutarnje kontrole, utvrđene Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Federalnog ministarstva.
U slučaju kada je direktor odsutan ili spriječen da obavlja poslove iz svoje nadležnosti zamjenjuje ga načelnik Službe za pravne i kadrovske poslove.

Članak 23.

Direktor administracije vrši slijedeće poslove:
1) nadgleda i usmjerava aktivnosti Uprave administracije kojom rukovodi u skladu sa prioritetima koje odredi Vlada Federacije uz konzultacije s ministrom;
2) planira, upravlja, nadgleda i usmjerava sve aktivnosti Uprave administracije;
3) donosi rješenja o zasnivanju i prestanku radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom i nakon konzultacija s ministrom;
4) raspoređuje i razrješuje službenike i rukovoditelje na i sa odgovarajućih radnih mjesta u Upravi administracije i donosi rješenja o raspoređivanju i razrješavanju. Prije donošenja rješenja o raspoređivanju ili razrješenju rukovoditelja u Upravi administracije, direktor administracije obavlja konzultaciju sa ministrom i ozbiljno uzima u obzir njegovo mišljenje;
5) surađuje sa tužiteljstvima, sudovima i drugim tijelima u pitanjima iz svoje nadležnosti;
6) priprema prijedloge potrebnih financijskih i drugih sredstava za rad organizacijskih jedinica kojima rukovodi, donosi odluke za sve financijske i materijalne potrebe kojima se financira rad organizacijskih jedinica kojima rukovodi i priprema izvještaje i preporuke u vezi financijskih potreba organizacijskih jedinica kojim rukovodi i ukupne potrebe izvršitelja koje podnosi ministru;
7) priprema programe, informacije, analize i druge materijale iz djelokruga organizacijskih jedinica kojima rukovodi, na zahtjev ministra, Vlade Federacije ili na vlastitu inicijativu;
8) vrši i druge poslove za koje je ovlašten ovim zakonom.
b) Postupak izbora direktora administracije

Članak 24.

Kandidat za direktora administracije ne može biti član političke stranke.
Osobe koje su ili koje su bile na bilo kojoj dužnosti u političkoj stranci na bilo kojoj razini, ili postavljene na bilo koju poziciju od strane političke stranke i osobe koje su ili koje su bile članovi izvršnog ili zakonodavnog tijela na bilo kojoj razini ne mogu biti imenovane na mjesto direktora administracije , kao i osobe protiv kojih su Međunarodne policijske snage (u daljnjem tekstu: IPTF ) izdale izvještaj o nesuradnji. Osobe kojima je izrečena pravosnažna presuda za kaznena djela sa umišljajem ili za zlouporabu položaja kako je to utvrđeno Kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kazneni zakon) i Zakonom o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Zakon o kaznenom postupku), i protiv kojih su ikada izrečene disciplinske kazne za teže povrede službene dužnosti ne mogu biti imenovane na to mjesto.
Kandidat za direktora administracije mora imati najmanje deset godina radnog iskustva i najmanje četiri godine radnog iskustva na rukovodnim radnim mjestima (isključujući period od 1. ožujka 1992. do 14. prosinca 1995. godine), i dokazanu mogućnost rukovođenja složenim poslovima administracije. Rukovodno iskustvo na pozicijama višeg rukovođenja u administraciji smatra se načelnik ili rukovoditelj pravnog odjeljenja ili pomoćnik za pravne poslove u administraciji ili na rukovodnoj poziciji u drugoj srodnoj oblasti.
Pored uvjeta iz st. 1, 2. i 3. ovoga članka, kandidati za direktora administracije moraju ispunjavati ostale opće uvjete utvrđene federalnim zakonima i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Federalnog ministarstva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Mandat direktora administracije je četiri godine, a može se obnoviti samo za drugi uzastopni mandat na preporuku Neovisnog odbora za selekciju i nadzor (u daljnjem tekstu: Neovisni odbor), s tim što će se trajanje mandata naznačiti u natječaju.

Članak 25.

Izbor direktora administracije vrši Neovisni odbor.
Imenovanje Neovisnog odbora vrši Predstavnički dom Parlamenta Federacije u roku od dvadeset dana nakon prijedloga Povjerenstva za izbor i imenovanje (u daljnjem tekstu: Povjerenstvo).
Neovisni odbor se bira na četiri godine i sastojat će se od sedam članova koji ne pripadaju nijednoj političkoj stranci, od čega su dva predstavnika Federalnog ministarstva i pet istaknutih stručnjaka iz oblasti pravnih, društvenih, kriminalističkih nauka, ljudskih prava ili drugih srodnih oblasti.
Osobe opisane u članku 24. stavak 2. ovog zakona ne mogu biti članovi Neovisnog odbora.

Članak 26.

Neovisni odbor upravlja postupkom selekcije, imenovanja i smjenjivanja direktora administracije.
Neovisni odbor:
1) objavljuje javni natječaj;
2) razmatra primljene prijave;
3) vrši pretprovjeru i odabira podesne kandidate;
4) predlaže ministru kandidata za direktora administracije;
5) razmatra sve pritužbe u vezi s radom direktora administracije, uključujući i pritužbe građana;
6) razmatra prijedloge Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, Vlade Federacije ili ministra o smjenjivanju direktora administracije;
7) predlaže smjenjivanje direktora administracije ako je ispunjen slijedeći uvjet:
dokazani kriminal ili teža povreda službene dužnosti,
8) vrši opću procjenu obavljanja dužnosti direktora administracije u slučaju reizbora za drugi mandat.

Članak 27.

Proces selekcije i imenovanje direktora administracije obuhvata oglasnu kampanju, podnošenje aplikacijskog obrasca, provjeru, potvrđivanje, pismeni test, selekciju, imenovanje, uklanjanje s dužnosti i certifikaciju.
Kandidati će dati pismenu izjavu o svom imovinskom stanju koja će biti otvorena za javnost.
Model izjave o imovinskom stanju utvrđuje Neovisni odbor.

Članak 28.

Ministar u roku od sedam dana po primitku prijedloga predlaže kandidata za direktora administracije izabranog od strane Neovisnog odbora, Vladi Federacije radi imenovanja.
U slučaju da se prijedlog ne podnese u skladu sa stavkom 1. ovog članka, Neovisni odbor predlaže izabranog kandidata, direktno, Vladi Federacije.
U slučaju da se Vlada Federacije ne složi sa predloženim kandidatom u roku od šest sedmica podnijet će pismeno objašnjenje ministru, u kojem je dužan objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od Neovisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Neovisni odbor može odbiti objašnjenje Vlade Federacije iz stavka 3. ovog članka i ponovno podnijeti svoj prijedlog, ili predložiti drugog kandidata.
Odluka Neovisnog odbora iz stavka 4. ovog članka je obvezujuća i konačna.

Članak 29.

Ako su ispunjeni uvjeti za smjenjivanje, Neovisni odbor će putem ministra, predložiti smjenu direktora administracije Vladi Federacije. U slučaju da ministar ne proslijedi ovaj prijedlog Vladi u roku od sedam dana po primitku prijedloga, Neovisni odbor će svoj prijedlog proslijediti izravno Vladi Federacije.
U slučaju da se Vlada Federacije ne složi sa predloženom smjenom dostavit će pismeno objašnjenje ministru, u kojem će objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od Neovisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Neovisni odbor može odbiti objašnjenje Vlade Federacije iz stavka 2. ovog članka i potvrditi svoj prijedlog.
Odluka Neovisnog odbora iz stavka 3. ovog članka je obvezujuća i konačna.

VI - FEDERALNA POLICIJA

Članak 30.

U Federalnom ministarstvu nalazi se Federalna uprava policije (Uprava policije) kao Federalna uprava.

Članak 31.

U vršenju poslova iz članka 2. stavak 1. toč. 1 ovog zakona, Uprava policije naročito:
1) neposredno preduzima mjere na sprečavanju i otkrivanju kaznenih djela terorizma, međukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga, organiziranog kriminala i drugih kaznenih djela iz nadležnosti Federacije, kao i na pronalaženju njihovih učinitelja;
2) vrši kriminalističko-tehnička vještačenja i na traženje drugih nadležnih organa;
3) organizuje i neposredno vrši osiguranje određenih ličnosti i zgrada Federacije u skladu sa člankom 7 ovoga zakona;
4) priprema prijedlog ukupnog broja policije u Upravi policije i kriterije za njihovo popunjavanje;
5) raspisuje i objavljuje INTERPOL-ove, međunarodne,federalne i međukantonalne potrage, izdaje o tome odgova- rajuća glasila i vodi registre;
6) surađuje sa nadležnim tužilaštvima u svezi obrade kaznenih slučajeva;
7) vrši druge poslove iz svoje nadležnosti utvrđene ovim zakonom i drugim propisima.
Poslove iz stavka 1. ovog članka vrši policija, u skladu sa ovim i drugim relevantnim zakonima i propisima.

Članak 32.

Sastav Uprave policije mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva Federacije prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

Članak 33.

Pri obavljanju poslova iz članka 31. ovog zakona Uprava policije dužna je da primjenjuje sve propise koje donosi Federalno ministarstvo. Svi takvi propisi i svi postupci službenika Uprave policije moraju biti u skladu sa međunarodno prihvaćenim Principima policijskog rada u demokratskoj državi koji su usvojeni kao Aneks Sporazuma o reorganizaciji policije Federacije Bosne i Hercegovine u Bonn-Petersbergu 25. travnja 1996. godine

Članak 34.

Policija vrši poslove iz članka 2. toč. 1. i 2. ovoga zakona u skladu sa ovim zakonom, ustavima BiH i Federacije i drugim relevantnim zakonima.

Članak 35.

Radi vršenja antiterorističkih i drugih policijskih poslova iz članka 2. stavak 1. toč. 1. i 2. ovog zakona obrazuje se Specijalna policijska jedinica.
Specijalna policijska jedinica pruža potporu kriminalističkoj policiji koja radi na policijskim poslovima iz članka 2. stavak 1. točka 1. Jedinici za osiguranje osoba i zgrada, koja radi na policijskim poslovima iz članka 2. stavak 1. točka 2., u izuzetnim ili visoko rizičnim okolnostima kada se smatra da su nužne vještine Specijalne policijske jedinice.
Jedinica će prema potrebi pomagati kantonalnim tijelima i drugim tijelima uprave na zahtjev tih tijela.
Upotrebu Specijalne policijske jedinice na zadaćama iz stavka 3. ovoga članka odobrava ministar na prijedlog direktora policije.

Članak 36.

Pripadnici Uprave policije nose jedinstvenu federalnu uniformu policije sa federalnim oznakama, u skladu sa člankom 37. ovog zakona.
Direktor policije nosi jedinstvenu federalnu uniformu policije.
Direktor policije može propisati da se određeni poslovi i zadaće policije iz nadležnosti Uprave policije vrše u civilnom odijelu.
Izuzetno od odredbe stavka 1. ovoga članka, direktor policije može propisati da se za izvršenje određenih poslova i zadataka zbog njihove prirode i vrste koristi posebna službena odjeća i oprema.

Članak 37.

Vlada Federacije, na prijedlog ministra, donosi propis o jedinstvenoj federalnoj uniformi policije.

VII - RUKOVOĐENJE FEDERALNOM UPRAVOM POLICIJE

a) Direktor policije

Članak 38.

Upravom policije rukovodi direktor policije. Direktor poli- cije je odgovoran ministru.

Članak 39.

U rukovođenju Upravom policije, direktor policije rukovodi svim organizacijskim jedinicama koje obavljaju poslove policije, utvrđene Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Federalnog ministarstva.
U slučaju kada je direktor policije odsutan ili spriječen da obavlja poslove iz svoje nadležnosti zamjenjuje ga rukovodni policajac najviši po činu.

Članak 40.

Direktor policije vrši slijedeće poslove:
1) nadgleda i usmjerava aktivnosti Uprave policije kojom rukovodi, u skladu sa prioritetima koje odredi Vlada Federacije uz konzultacije sa ministrom;
2) planira, upravlja, nadgleda i usmjerava cjelokupni rad Uprave policije;
3) neposredno rukovodi policijom, organiziranjem, objedinjavanjem i usavršavanjem rada Uprave policije;
4) nalaže upotrebu Specijalne policijske jedinice prilikom pružanja potpore iz članka 35. stavak 2. ovoga zakona;
5) donosi rješenja o zasnivanju i prestanku radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom i nakon konzultacija sa ministrom;
6) raspoređuje i razrješava službenike Uprave policije na i sa odgovarajućih radnih mjesta u Upravi policije i donosi rješenja o raspoređivanju i razrješavanju. Prije donošenja rješenja o raspoređivanju ili razrješenju rukovoditelja u Upravi policije, direktor policije obavlja konzultaciju sa ministrom i ozbiljno uzima u obzir njegovo mišljenje;
7) surađuje sa tužiteljstvima, sudovima i drugim relevan- tnim pravosudnim organima u pitanjima iz nadležnosti Uprave policije;
8) priprema prijedloge potrebnih financijskih i drugih sredstava za rad Uprave policije, donosi odluke za sve financijske i materijalne potrebe kojima se financira rad Federalne uprave, i priprema izvješća i preporuke glede proračuna, operacija i osoblja koje podnosi ministru;
9) uspostavlja kooperativne i zajedničke akcije sa drugim nadležnim organima vlasti na svim razinama organi- ziranja vlasti u Bosni i Hercegovini;
10) priprema programe, informacije, analize i druge mate- rijale iz djelokruga Uprave policije na zahtjev ministra, Vlade Federacije ili na vlastitu inicijativu;
11) redovno izvještava ministra o poduzetim aktivnostima Uprave policije;
b) Postupak izbora direktora policije

Članak 41.

Kandidat za direktora policije ne može biti član političke stranke.
Osobe koje su ili koje su bile na bilo kojoj dužnosti u političkoj stranci na bilo kojoj razini, ili postavljene na bilo koju poziciju od strane političke stranke i osobe koje su ili koje su bile članovi izvršnog ili zakonodavnog tijela na bilo kojoj razini, ne mogu se imenovati na mjesto direktora policije kao i osobe protiv kojih je izdato izvješće IPTF-a o nesuradnji. Osobe kojima je izrečena pravomoćna presuda za kaznena djela sa umišljajem ili za zlouporabu položaja kako je to utvrđeno Kaznenim zakonom i Zakonom o kaznenom postupku i protiv kojih su ikada izrečene stegovne kazne za teže povrede službene dužnosti ne mogu biti imenovane na to mjesto.
Kandidat za direktora policije mora imati najmanje deset godina policijskog iskustva i najmanje četiri godine iskustva na rukovodnim radnim mjestima u policiji (isključujući period od 1.3.1992. do 14.12.1995. godine), i dokazanu mogućnost ruko- vođenja složenim operacijama. Rukovodnim radnim mjestom u policiji smatra se mjesto načelnika policijske uprave ili zamjenika rukovoditelja organizacijske jedinice ili viši položaji.
Pored uvjeta iz st. 1, 2. i 3. ovoga članka, kandidati za direktora policije moraju ispunjavati ostale opće uvjete utvrđene zakonima i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutarnjem ustrojstvu Federalnog ministarstva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Mandat direktora Uprave policije je četiri godine, a može se obnoviti samo za drugi uzastopni mandat na preporuku Neovisnog odbora, s tim što će se trajanje mandata naznačiti u natječaju.

Članak 42.

Izbor direktora policije vrši Neovisni odbor.
Imenovanje Neovisnog odobra vrši Zastupnički dom Parlamenta Federacije u roku od dvadeset dana nakon prijedloga Komisije za izbor i imenovanje.
Neovisni odbor se bira na četiri godine i sastojat će se od sedam članova koji ne pripadaju nijednoj političkoj stranci, od čega su dva predstavnika Federalnog ministarstva i pet istaknutih stručnjaka iz oblasti pravnih, društvenih, kriminalističkih nauka, ljudskih prava ili drugih srodnih oblasti.
Osobe iz članka 41. stavak 2. ovog zakona ne mogu biti članovi Neovisnog odbora.

Članak 43.

Neovisni odbor upravlja postupkom selekcije, imenovanja i smjenjivanja direktora policije.
Neovisni odbor:
1) objavljuje javni natječaj;
2) razmatra primljene aplikacije;
3) vrši pretprovjeru i odabira podesne kandidate;
4) predlaže ministru kandidata za direktora Uprave policije;
5) razmatra sve pritužbe u svezi s radom direktora Uprave policije, uključujući i pritužbe građana;
6) razmatra prijedloge Zastupničkog doma Parlamenta Federacije, Vlade Federacije ili ministra o smjenjivanju direktora Uprave policije;
7) predlaže smjenjivanje direktora Uprave policije ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:
dokazani kriminal ili teža povreda službene dužnosti;
izdavanje izvješća o nesuradnji od strane IPTF-a.
8) vrši opću procjenu obavljanja dužnosti direktora policije u slučaju reizbora za drugi mandat.

Članak 44.

Postupak selekcije i imenovanje direktora Uprave policije obuhvata oglasnu kampanju, podnošenje aplikacijskog obrasca, provjeru, potvrđivanje, pismeni test, selekciju, imenovanje, uklanjanje s dužnosti i certifikaciju.
Kandidati daju pismenu izjavu o svom imovinskom stanju koja će biti otvorena za javnost.
Model izjave o imovinskom stanju utvrđuje Neovisni odbor.

Članak 45.

Ministar je dužan da u roku od sedam dana po primitku prijedloga predloži kandidata za direktora policije izabranog od strane Neovisnog odbora Vladi Federacije radi imenovanja.
U slučaju da se prijedlog ne podnese u skladu sa stavkom 1. ovog članka, Neovisni odbor predlaže izabranog kandidata, izravno, Vladi Federacije.
U slučaju da se Vlada Federacije ne složi sa predloženim kandidatom u roku od šest tjedana podnijet će pismeno objašnjenje ministru, u kojem je dužna objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od Neovisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Neovisni odbor može odbiti objašnjenje Vlade Federacije iz stavka 3. ovog članka i ponovno podnijeti svoj prijedlog, ili predložiti drugog kandidata.
Odluka Neovisnog odbora iz stavka 4. ovog članka je konačna i obvezujuća.

Članak 46.

Ako su ispunjeni uvjeti za smjenjivanje, Neovisni odbor putem ministra, predlaže smjenu direktora policije Vladi Federacije. U slučaju da ministar ne proslijedi prijedlog Vladi u roku od sedam dana po primitku prijedloga, Neovisni odbor će svoj prijedlog proslijediti izravno Vladi Federacije.
U slučaju da se Vlada Federacije ne složi sa predloženom smjenom dostavit će pismeno objašnjenje ministru, u kojem je dužna objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od Neovisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Neovisni odbor može odbiti objašnjenje Vlade Federacije iz stavka 2. ovog članka i potvrditi svoj prijedlog.
Odluka Neovisnog odbora iz stavka 3. ovog članka je konačna i obvezujuća.
VIII - ODNOSI FEDERALNOG MINISTARSTVA SA DRUGIM TIJELIMA ZA PROVEDBU ZAKONA

Članak 47.

Odnosi između Federalnog ministarstva, uključujući Upravu policije, sa kantonalnim tijelima temelje se na ovlastima utvrđenima u čl. 139. do 143. Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH“, broj 28/97), ovim zakonom i drugim federalnim propisima.

Članak 48.

Odnosi iz članka 47. ovog zakona, obuhvataju naročito staranje o izvršavanju federalne politike i federalnih zakona iz isključive nadležnosti Federacije i zajedničke nadležnosti Federacije i kantona, izvještavanje, dostavljanje traženih podataka, spisa i obavještenja, stručnu i pravnu pomoć, razmjenu iskustava i usklađivanje aktivnosti na obavljanju poslova iz isključive i zajedničke nadležnosti.
U suradnji sa kantonalnim organima, Federalno ministarstvo će uspostaviti jedinstveni funkcionalni informacioni i informatički sistem i svakodnevno izvještavanje i statističku obradu podataka po standardiziranoj metodologiji i uz formiranje zajedničke baze podataka iz oblasti unutarnjih poslova temeljene na elektronskoj obradi podataka.
Podaci u skladu sa ovim člankom, razmjenjivat će se samo kada je to nužno radi ispunjavanja obveza po zakonu i osiguravaju se na način koji sprečava neovlašteni pristup i prijenos.

Članak 49.

Federalno ministarstvo može sa kantonalnim tijelima udruživati financijska sredstva radi zajedničke nabavke opreme, obrazovanja i obučavanja službenika.
Ugovori i drugi oblici suradnje koje zaključi ili uspostavi Federalno ministarstvo sa jednim ili više kantonalnih tijela moraju biti pod jednakim uvjetima otvoreni za pristupanje svakog kantonalnog tijela.

Članak 50.

Federalno ministarstvo će na sličan način predviđen u članku 49. ovoga zakona pomagati, surađivati i koordinirati funkcije u provedbi zakona koje su u njegovoj nadležnosti na zahtjev nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, odgovarajućih organa Republike Srpske, Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, tužiteljstava i drugih nadležnih organa uprave kada je to neophodno radi sigurnosti Federacije i BiH, u skladu sa primjenjivim propisima Federacije i BiH.

IX - DUŽNOSTI I PRAVA POLICAJACA

Članak 51.

Službenici Ministarstva iz Uprave policije sa policijskim ovlastima koji vrše poslove i zadatake policije iz članka 2. stavak 1. toč. 1. i 2. ovog zakona i službenici Unutarnje kontrole sa policijskim ovlaštenjima (u daljnjem tekstu: policajci), imaju posebne dužnosti i ovlaštenja određena ovim poglavljem.
Policajci će vršiti svoje dužnosti u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i drugim relevantnim zakonima.
Službenici na radnim mjestima sa administrativnom ovlašću su službenici na radnim mjestima koja uključuju poslove, zadatke i odgovornosti direktno povezane sa vršenjem poli- cijskih poslova i zadaća, ali čija radna mjesta ne uključuju policijske ovlasti.
Ministar posebnim rješenjem i na prijedlog direktora policije utvrđuje koja radna mjesta se smatraju radnim mjestima policajaca u smislu stavka 1. ovoga članka a na prijedlog direktora administracije koja radna mjesta u smislu stavka 3. ovog članka se smatraju ovlaštenim administrativnim radnim mjestima.
Broj policajaca u Upravi policije je usklađen sa europskim standardima i u skladu sa Sporazumom o preustroju policije Federacije Bosne i Hercegovine potpisanom u Bonn-Petersbergu 25. travnja 1996. godine.

Članak 52.

Policajcima se izdaje policijska legitimacija-iskaznica, i posebna oznaka (značka).
Obrazac policijske legitimacije-iskaznice i oznaku (značku), koja mora biti jasno prepoznatljiva za javnost kao policijska oznaka, propisuje ministar.
Policajci, u skladu sa propisima o vršenju poslova i zadaća policije, drže i nose oružje.
Policajci daju svečanu izjavu pred ministrom, zamjenikom ministra i direktorom policije.
Tekst svečane izjave glasi:
“Izjavljujem, da ću dužnosti policajca vršiti savjesno i odgovorno, da ću se pridržavati Ustava Federacije i Ustava BiH, zakona i etičkog kodeksa za profesionalne policajce i da ću svim svojim snagama, štititi prava, slobode i sigurnost osoba bez obzira na rasu, nacionalnost, vjeru i spol.

Članak 53.

Aktivnosti policajaca su podložne principu nediskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što je spol, rasa, boja, jezik, religija, etničko ili socijalno podrijetlo, povezanost sa nacionalnom manjinom, političko ili drugo mišljenje, imovina, rođenje ili drugi status.

Članak 54.

Policajci su dužni izvršiti naredbu direktora policije, odnosno izravnog rukovoditelja izdatu radi vršenja službenih poslova i zadataka, osim onih čije bi izvršenje bilo neustavno ili nezakonito.
Ako policajac dobije naredbu za koju smatra da je neustavna ili nezakonita, može zatražiti od naredbodavatelja da mu izda pismenu potvrdu naredbe u kojoj je naznačen identitet naredbodavatelja i precizan sadržaj naredbe.

Članak 55.

Kada policajac u civilnom odijelu ili u posebnoj službenoj odjeći primjenjuje svoje ovlasti po odredbama ovog zakona prema pojedincu ili pravnoj osobi, dužan je da se legitimira ako to okolnosti dozvoljavaju.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, dužan je da se legitimira i uniformirani policajac ako to okolnosti dozvoljavaju.

Članak 56.

U vršenju poslova i zadaća zaštite života i osobne sigurnosti građana, zaštite imovine od uništenja, oštećenja ili krađe, kao i u slučajevima opće opasnosti prouzročene elementarnim nepogo- dama i epidemijama, direktor Uprave policije, a u hitnim slučajevima i policajci, mogu izdavati potrebne naredbe osobama, gospodarskim društvima i drugim pravnim osobama.

Članak 57.

U vršenju službenih poslova i zadaća, a u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku, policajci imaju pravo da legitimiraju osobe, liše slobode i predaju nadležnom tijelu kada je to potrebno za izvršenje poslova i zadaća.

Članak 58.

Sa osobama lišenim slobode po odredbama članka 57. ovog zakona postupat će se također i u skladu sa uputom Ministarstva kojom je uređen postupak prema osobama lišenim slobode.

Članak 59.

Radi hvatanja učinitelja kaznenog djela za kojim su u potjeri, kao i radi prevoženja do najbliže zdravstvene ustanove žrtve kaznenog djela, elementarne nepogode ili nesretnog slučaja, policajci imaju pravo da se posluže tuđim prometnim vozilom i sredstvom veze do kojeg mogu doći. Policajci mogu koristiti tuđe prometno sredstvo ili sredstvo veze koliko je neophodno iz razloga zbog kojih su se time prvobitno poslužili. Kada se posluže prometnim sredstvom ili sredstvom veze pod takvim okolnostima, policajci izdaju potvrdu njegovom vlasniku ili korisniku.
Vlasnik ili korisnik sredstava iz stavka 1. ovog članka ima pravo na naknadu stvarne štete prouzročene uporabom njegovog prometnog vozila odnosno sredstva veze.
Štetu iz stavka 2. ovog članka nadoknadit će Federalno ministarstvo u skladu sa pravilnikom kojeg donosi ministar.

Članak 60.

Policajci mogu ispitivati i osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, maloljetničkog zatvora, mjere sigurnosti ili zavodske mjere u kazneno-popravnoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi, kad je to potrebno radi otkrivanja drugih kaznenih djela iste osobe, njegovih saučesnika ili kaznenih djela drugih učinitelja, u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Ovi podaci i obavještenja mogu se prikupljati u vrijeme koje sporazumno odrede direktor ili druga ovlaštena osoba te ustanove, i rukovoditelj odgovarajuće organizacijske jedinice Federalnog ministarstva.
Ispitivane osobe imaju pravo na odvjetnika i policajci moraju poučiti ispitivane osobe o tom pravu prije ispitivanja.
Policajci moraju informirati ispitivanu osobu da ne može biti natjerana da svjedoči protiv sebe.

Članak 61.

U slučajevima naročite žurnosti u svezi sprečavanja vršenja kaznenih djela iz nadležnosti Federacije, terorizam, pronalaženja i hvatanja učinitelja kaznenih djela, pronalaženja i osiguranja predmeta i tragova kaznenih djela, Uprava policije može vršiti zatvaranje svih prilaza određenom prostoru i objektu i onemogućiti napuštanje tog prostora i objekata bez odobrenja ako utemeljeno vjeruje da je počinitelj zločina u tom području ili da će uskoro ući u područje u pitanju. Takva mjera ne može trajati dulje od 24 sata, osim ako nije dato sudsko odobrenje za to i mora se provesti u skladu sa federalnim Zakonom o kaznenom postupku.

Članak 62.

Poduzimanje mjera iz članka 61. ovog zakona naređuje direktor policije.
Prije poduzimanja mjera iz stavka 1. ovog članka, predsjednik Federacije, premijer i ministar obavještavaju se o produzetim mjerama.

Članak 63.

Policajci imaju pravo uporabiti odgovarajuća i srazmjerna sredstva sile i to: fizičku snagu i palicu, dozvoljena kemijska sredstva utvrđena temeljem međunarodnih standarda, sredstva za nasilno zaustavljanje i zaprečavanje vozila i osoba, službene pse i vodeni top kad je to apsolutno nužno radi odbijanja napada na sebe ili drugu osobu ili osobu ili zgradu koju obezbjeđuje, radi savlađivanja otpora jedne ili više osoba koju treba zadržati ili lišiti slobode, kao i radi sprečavanja bjekstva osobe koja se sprovodi ili koju treba zadržati ili lišiti slobode ako postoji sumnja da će pokušati bjekstvo.
Osim u slučajevima iz stavka 1. ovoga članka, policajac ima pravo koristiti sredstva za vezivanje samo kada je to nužno radi sprečavanja bijega ili uporabe sile od strane osobe podvrgnute sredstvima kontrole.

Članak 64.

Uporaba vatrenog oružja od strane policajaca dozvoljena je samo kada je apsolutno nužna, kada policajac ne može izvršiti svoj zadatak drugim sredstvima i pod slijedećim okolnostima:
1) da zaštite život ljudi od neposredne prijetnje smrću ili ozbiljnom povredom;
2) da zaštite svoj život od neposredne prijetnje smrću ili ozbiljnom povredom;
3) da spriječe izvršenje kaznenog djela koje uključuje ozbiljnu prijetnju po život, da uhapse osobu koja predstavlja takvu opasnost i koja se odupire autoritetu policajca ili da spriječi bjekstvo te osobe.
Policajac ne može ispaljivati metke upozorenja.
Policajac ne može pucati na vozila u pokretu u situacijama gonjenja, osim ako se ono koristi u svojstvu sredstva za nanošenje povreda policajcima ili drugima ili ako je to neophodno da bi se spriječile ozbiljne povrede ili smrt izazvane ispaljivanjem iz oružja na policajca ili druge.

Članak 65.

Kada postoji opravdan razlog za uporabu smrtonosne sile, policajac će se prvo predstaviti ako je to moguće i dati jasno upozorenje da će uporabiti vatreno oružje.
Policajac će dati dovoljno vremena da se upozorenje posluša, osim ako bi to uzrokovalo rizik za njega ili uzrokovalo prijetnju ozbiljnom povredom ili smrću drugih i ako okolnosti diktiraju potrebu za neodložnom akcijom.

Članak 66.

Policajci koji su upotrijebili silu u vršenju svojih dužnosti moraju završiti i potpisati izvješće o uporabi sile prije kraja smjene tokom koje su tu silu upotrijebili, i poslati preslik svakog izvješća u Jedinicu za unutarnju kontrolu i inspekciju u roku od 24 sata od kraja smjene. Izvješće se mora sastaviti u skladu sa Načelima i procedurama Federalnog ministarstva - Opća uputa broj 310.
Ako policajac nije u stanju sam podnijeti izvješće o uporabi sile, njegov neposredni rukovoditelj dužan je to uraditi u vremenskom roku određenom u prethodnom stavku.
Neposredni starješina podnosi direktoru policije i Unutar- njoj kontroli mišljenje o opravdanosti uporabe sile u roku od tri dana.
Zakonitost i pravilnost uporabe sredstava prinude ili vatrenog oružja od strane policajca utvrđuje Unutarnja kontrola u roku od sedam dana od dana saznanja za uporabu sredstava prinude ili vatrenog oružja.
Ako Unutarnja kontrola utvrdi da je policajac nezakonito ili nepravilno uporabio sredstvo prinude ili vatreno oružje, ministar je dužan odmah poduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje odgovornosti te osobe.

Članak 67.

Ako se protiv policajca pokrene i vodi kazneni, prekršajni ili parnični postupak zbog uporabe vatrenog oružja, sredstava prinude ili drugih intervencija u vršenju ili u svezi sa vršenjem poslova i zadaća, Federalno ministarstvo osigurava toj osobi obranu i drugu odgovarajuću pravnu pomoć u svezi sa vođenjem postupka.
Pravna pomoć osigurava se policajcu i kao oštećenom u postupku za naknadu štete, (ili njegovoj obitelji, ako je prikladno) ako mu je šteta nanesena u vršenju ili u svezi sa vršenjem službenih poslova i zadaća.
Odredbe st. 1. i 2. ovoga članka primjenjuju se i u slučaju kada se protiv policajca pokrene i vodi postupak i nakon prestanka njegovog radnog odnosa u Federalnom ministarstvu.
Federalno ministarstvo neće pružiti pravnu pomoć po odredbama st. 1. i 2. ovog članka policajcu kome je za konkretni slučaj izrečena stegovna kazna prestanka radnog odnosa zbog namjernog prekoračenja, odnosno zbog zlouporabe ovlasti u vršenju poslova i zadaća, kao i u slučaju kada je Federalno ministarstvo podnijelo kaznenu prijavu protiv policajca.

Članak 68.

Troškovi pružanja pravne pomoći po odredbama članka 67. ovog zakona padaju na teret Proračuna Federacije.

X - RADNI ODNOSI, STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I STEGOVNA ODGOVORNOST

1. Radni odnosi

Članak 69.

Zakoni, drugi propisi i opći akti kojima su uređeni radni odnosi, plaće, zdravstveno i mirovinsko osiguranje za službenike i namještenike u federalnim organima uprave primjenjuju se i za službenike i namještenike Federalnog ministarstva, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Članak 70.

Radni odnos u Federalnom ministarstvu temelji se isključivo na javnom natječaju i javnom oglasu.

Članak 71.

Pored općih uvjeta za zasnivanje radnog odnosa propisanih federalnim zakonom mogu se utvrditi i posebni uvjeti u pogledu stručnih, zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti kandidata za službu i stručno osposobljavanje za službu u Federalnom ministarstvu i Upravi policije.
Posebne uvjete iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar, a u dijelu koji se odnosi na službenike Uprave policije propisuje ih ministar na prijedlog direktora policije.

Članak 72.

Policajci i drugi službenici Federalnog ministarstva ne mogu biti potvrđeni kandidati za bilo koju izravno ili neizravno izabranu javnu dužnost u Bosni i Hercegovini niti postavljeni na dužnost u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom tijelu vlasti na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini.
Policajci i drugi službenici Federalnog ministarstva ne mogu biti u upravnim ili drugim tijelima političkih partija.

Članak 73.

Službenici koji se nalaze u svojstvu pripravnika, polažu stručni ispit pred povjerenstvom koje imenuje ministar.
Program i način polaganja stručnog ispita iz stavka 1. ovog članka propisuje ministar.
Stručni ispit položen pred povjerenstvom iz stavka 1. ovog članka, važi za službenike tijela unutarnjih poslova na području cijele Federacije.

Članak 74.

Službenici Federalnog ministarstva dužni su čuvati službene tajne Ministarstva. Obveza čuvanja službenih tajni traje i po prestanku radnog odnosa.
Ministar, nakon konzultacija sa direktorom policije i direktorom administracije donosi bliže propise o službenoj tajni Ministarstva. Ti propisi će definirati “službene tajne“, nabrojiti različite vrste službenih tajni i ustanoviti mjere i procedure za njihovu zaštitu.

Članak 75.

Kad to zahtijeva potreba izvršavanja značajnih i neodložnih poslova i zadaća, direktor policije ili direktor administracije može službeniku koji je pod njegovom odnosnom nadležnošću prekinuti korištenje godišnjeg odmora.
U slučaju iz stavka 1. ovog članka, službeniku i policajcu pripada naknada putnih i drugih troškova koji su nastali zbog prekida korištenja godišnjeg odmora. Direktor policije ili direktor administracije određuje koji troškovi, pored putnih troškova, i u kojem iznosu će se nadoknaditi zbog prekida godišnjeg odmora.
Službenik ili policajac neće izgubiti godišnji odmor koji je prekinut na način iz stavka 1. ovoga članka. Taj godišnji odmor se može koristiti kasnije.

Članak 76.

Financijska sredstva za plaće policajaca i službenika sa administrativnim ovlastima osiguravaju se Federalnom ministarstvu uvećana do 30% u odnosu na sredstva koja se osiguravaju za plaće službenika u drugim federalnim tijelima uprave.

Članak 77.

Službenik Federalnog ministarstva koji u vršenju ili povodom vršenja službenog posla ili zadaće izgubi život, sahranit će se o trošku Federalnog ministarstva, u mjestu koje odredi njegova obitelj.
Obitelji koju je osoba iz stavka 1. ovog članka izdržavala pripada jednokratna novčana pomoć u visini ukupnog iznosa plaća koje je službenik odnosno policajac ostvario u posljednjih dvanaest mjeseci.
Naknada iz stavka 2. ovog članka isplaćuje se iz sredstava Federalnog ministarstva.

Članak 78.

Službeniku Federalnog ministarstva za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, zbog bolesti ili povrede zadobijene u vršenju ili u svezi sa vršenjem poslova i zadaća na koje je raspoređena, pripada naknada u visini plaće ostvarene u mjesecu koji je prethodio nastupanju slučaja temeljem kojeg ostvaruje pravo na naknadu.
Razliku između naknade za vrijeme privremene nesposobnosti koju osigurava nadležni fond zdravstvenog osiguranja i visine plaće iz stavka 1. ovoga članka, osigurava Federalno ministarstvo.
Plaćanje nadoknade iz ovog članka neće prejudicirati zahtjeve za odštetu koje bi osoba u pitanju mogla podnijeti po građanskoj parnici.

Članak 79.

Organizacijskim jedinicama i pojedinačnim službenicima Federalnog ministarstva mogu se dodjeljivati pohvale, nagrade i druga priznanja za naročito zalaganje i postignute uspjehe u izvršenju službenih zadaća.
Službeniku za natprosječno zalaganje i postignute uspjehe u izvršavanju službenih zadaća može se isplatiti nagrada ne viša od iznosa od 30% od zbira njegove tri posljednje ostvarene plaće.
Pohvale, nagrade i druga priznanja iz stavka 1. ovog članka utvrđuje i dodjeljuje ministar na prijedlog direktora policije ili direktora administracije.

Članak 80.

Službenik Federalnog ministarstva, uz posebnu suglasnost direktora policije, odnosno direktora administracije, može obavljati dopunsku djelatnost ako je ta djelatnost u skladu sa ovim i drugim relevantnim zakonima, i ako ta djelatnost nije u suprotnosti i ne ometa vršenje njegovih službenih dužnosti.

Članak 81.

Federalno ministarstvo organizira i neposredno provodi stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika na radu u Federalnom ministarstvu kao i školovanje kandidata za službu u Upravi policije.
Poslovi iz stavka 1. ovog članka, obavljaju se putem školo- vanja i drugih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja.
2. Policijska akademija

Članak 82.

Radi obavljanja poslova iz nadležnosti policije, Federalno ministarstvo organizira rad Policijske akademije (u daljnjem tekstu: Akademija).
Akademija iz stavka 1. ovog članka može školovati kadrove i za potrebe kantonalnih tijela, Državne granične službe Bosne i Hercegovine, Policije Disktrikta Brčko Bosne i Hercegovine, Policije Republike Srpske i Sudske policije i drugih tijela za provedbu zakona.

Članak 83.

Ministar, uz konzultacije sa direktorom Uprave policije, utvrđuje plan i program stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika Federalnog ministarstva, nastavni plan i program Akademije, posebne uvjete koje trebaju ispunjavati polaznici školovanja u Akademiji, međusobna prava i obveze Federalnog ministarstva i polaznika Akademije, uvjete za smještaj u Akademiji i druga pitanja od značaja za rad Akademije.

Članak 84.

Školovanje polaznika Akademije traje dvanaest mjeseci.

Članak 85.

Međusobna prava i obveze Federalnog ministarstva i polaznika Akademije utvrđuju se posebnim ugovorom.
Školovanje polaznika Akademije za potrebe kantonalnih tijela uređuje se posebnim ugovorom koji zaključuje Federalno ministarstvo sa nadležnim kantonalnim tijelom.

Članak 86.

Polazniku Akademije za vrijeme trajanja školovanja u Akademiji osigurava se smještaj i ishrana, uniforma, obuća i rublje, udžbenici, zdravstveno i invalidsko osiguranje ukoliko to osiguranje nemaju po drugom osnovu i mjesečna primanja za neophodne osobne izdatke.

Članak 87.

Polaznik koji završi školovanje na Akademiji raspoređuje se u skladu sa ugovorom u Upravu policije, odnosno kantonalno tijelo u statusu pripravnika.
Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik se osposobljava za obavljanje poslova i zadaća policajca kroz praktičan rad.
Po isteku pripravničkog staža, a najkasnije u roku od šest mjeseci od završetka pripravničkog staža, pripravnik je dužan položiti stručni ispit.
3. Stegovna odgovornost

Članak 88.

Postupak za utvrđivanje stegovne odgovornosti službenika Federalnog ministarstva pokreće se i vodi u skladu sa odredbama Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, a bliže se uređuje Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti koji donosi ministar.
Unutarnja kontrola će istražiti sve žalbe u skladu sa primjenljivim načelima i procedurama Federalnog ministarstva.
Ako osoba smatra da njena žalba nije zadovoljavajuće riješena, ima pravo podnijeti žalbu nadležnome sudu. Slučajevi koji uključuju kaznena djela će se procesuirati u skladu sa Zakonom o kaznenom postupku Federacije i Kaznenim zakonom Federacije.

Članak 89.

Pored težih povreda službene dužnosti utvrđenih Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine kao teža povreda službene dužnosti službenika Federalnog ministarstva smatra se i:
1) neprikladna upotreba sile;
2) nemarno vršenje poslova i zadaća koje može dovesti do povrede propisa o čuvanju službene tajne ili odavanja tih tajni;
3) samovoljno napuštanje radnog mjesta ili mjesta osiguranja određenih zgrada ili osoba;
4) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera u okviru svoje dužnosti, potrebnih za sigurnost objekata, prometnih i drugih sredstava, osoba i povjerenih stvari;
5) nezakonito raspolaganje sredstvima ili protivpravno pribavljanje osobne i materijalne koristi u svezi sa vršenjem poslova i zadaća;
6) nepoduzimanje ili nedovoljno poduzimanje mjera ili nepružanje pomoći u okviru svojih prava i dužnosti drugim službenicima kada izvršavaju službene radnje;
7) prikrivanje činjenica u pogledu vremena, obima i načina izvršavanja službenih radnji ili uporabe sredstava prinude od strane policajca Uprave policije kad je izvršenjem te radnje odnosno uporabom sredstava prinude, učinio težu povredu službene dužnosti;
8) neukazivanje pravne i druge stručne pomoći, u okviru svojih prava i dužnosti, neukoj stranci u ostvarivanju njenih zakonskih prava i pravnih interesa;
9) izbjegavanje obveza u svezi sa stručnim osposoblja- vanjem i usavršavanjem,
10) izbjegavanje ljekarskih pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za rad;
11) obavljanje dopunske djelatnosti bez suglasnosti direktora policije ili tajnika Federalnog ministarstva.

Članak 90.

Radni odnos službenika Federalnog ministarstva prestaje na način i pod uvjetima utvrđenim u Zakonu o radnim odnosima i plaćama službenika tijela uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i u ovome zakonu.

Članak 91.

Policajcu koji je privremeno udaljen iz službe, oduzima se oružje, policijska legitimacija-iskaznica i značka i za to vrijeme ne smije nositi uniformu.
Odredba stavka 1. ovog članka shodno se primjenjuje i prema policajcu kojem je izrečena stegovna kazna raspoređivanja na drugo radno mjesto.

XI - PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 92.

Do donošenja odgovarajućih zakona i drugih propisa o prijevozu i prometu eksplozivnih materija Uprava policije će vršiti poslove vezane za promet i prijevoz eksplozivnih materija i to:
1. izdavanje rješenja o prijevozu eksplozivnih materija preko državne granice;
2. obavještavanje i koordinacija poslova sa kantonalnim tijelima u svezi sa prijevozom i policijskom pratnjom vozila koja prevoze eksplozivne materije, te sa Državnom graničnom službom koja kontrolira vozila i količinu eksplozivne materije koja se prevozi;
3. izdavanje odobrenja za bavljenje proizvodnjom eksplozivnih materija;
4. pregled i kontrola tehničke dokumentacije, proizvodnih objekata, skladišta i stručne osposobljenosti radnika koji rade na tim poslovima u skladu sa tehničkim propisima i standardima u ovoj oblasti;
5. obavještavanje kantonalnih tijela o poduzećima koja se bave prometom i proizvodnjom eksplozivnih materija i stručna pomoć prilikom kontrole rada tih poduzeća;
6. pružanje stručne pomoći kantonalnom tijelu u svezi sa prijevozom i prometom eksplozivnih materija na teritoriju Federacije;
7. izdavanje certifikata ADR za vozače koji prijevoze eksplozivne materije (Europska konvencija o međuna- rodnom prijevozu opasnih materija u drumskom saobraćaju - ADR);
8. pružanje stručne pomoći u oblasti prijevoza, prometa i proizvodnje eksplozivnih materija institucijama, tijelima i poduzećima koja se bave ovom djelatnošću;
9. kontrola i pregled eksplozivnih materija koje se uvoze i koriste u Federaciji (dokumentacija o vrsti, kvalitetu, ispitivanju eksplozivnih materija) i izdavanje odobrenja za njihovu uporabu na teritoriju Federacije.

Članak 93.

Vlada Federacije na prijedlog ministra donosi propis o naoružanju i opremi Uprave policije.

Članak 94.

Ministar će, 90 dana nakon stupanja na snagu ovoga zakona, donijeti propise i pravilnike o:
1) unutarnjem ustrojstvu Ministarstva, u skladu sa člankom 16.
2) osiguranju osoba i zgrada Federacije, u skladu sa člankom 7.
3) pravilima ponašanja i postupanja službenika u vršenju poslova i zadaća;
4) uporabi sredstava prinude i vatrenog oružja od strane policajaca;
5) službenoj iskaznici - legitimaciji policajaca i drugih službenika Federalnog ministarstva, koji će uključivati podatke o obrascu i sadržaju legitimacije, proceduri izdavanja, periodu važenja i načinu vođenja registra;
6) radnim odnosima, plaćama i drugim primanjima služ- benika;
7) programu i načinu polaganja stručnog ispita i o troškovima u svezi s polaganjem stručnog ispita u Federalnom ministarstvu;
8) stegovnoj odgovornosti službenika za povrede službene dužnosti;
9) stambenim odnosima službenika;
10) izgledu, obilježavanju, registraciji i uporabi vozila Federalnog ministarstva;
11) nagrađivanju službenika Federalnog ministarstva.

Članak 95.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje važiti Zakon o unutarnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH“, br. 1/96 i 19/98).

Članak 96.

Do donošenja propisa iz članka 94. ovog zakona primjenjivat će se sljedeći propisi:
1) Uputstvo o pravilima ponašanja i postupanja službenika i namještenika u vršenju poslova i zadataka;
2) Pravilnik o uporabi sredstava prinude i vatrenog oružja od strane policajaca;
3) Pravilnik o policijskoj legitimaciji - iskaznici;
4) Pravilnik o plaćama i drugim primanjima radnika Federalnog ministarstva;
5) Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita i o troškovima u svezi sa polaganjem stručnog ispita u Federalnom ministarstvu;
6) Pravilnik o stegovnoj odgovornosti službenika za povrede službene dužnosti;
7) Pravilnik o stambenim odnosima službenika;
8) Pravilnik o izgledu, obilježavanju, registraciji i uporabi vozila Federalnog ministarstva;
9) Pravilnik o radu u Federalnom ministarstvu.
Propisi iz prethodnog stavka ovoga članka primjenjivat će se samo do one mjere u kojoj su u skladu sa ovim zakonom.

Članak 97.

Do isteka mandata Misije Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini/ Međunarodnih policijskih snaga:
Prije podnošenja prijedloga za članove Neovisnog odbora za selekciju i nadzor Parlamentu Federacije BiH Povjerenstvo za izbor i nadzor vrši konzultacije sa Međunarodnim policijskim snagama;
Komesar Međunarodnih policijskih snaga odobrava članove Neovisnog odbora za selekciju i nadzor;
Predstavnici Međunarodnih policijskih snaga pružaju savjetodavnu pomoć Neovisnom odboru za selekciju i nadzor;
Osobe koje su odbrane za mjesto direktora administracije i za mjesto direktora policije moraju dobiti potvrdu Međunarodnih policijskih snaga;
Ministar u konzultacijama sa direktorom policije surađuje sa Međunarodnim policijskim snagama u svezi svih pitanja relevantnih za rad Policijske akademije uključujući i ona pitanja nabrojana u članku 83. ovog zakona.

Članak 98.

Kad su u uniformi ili kada vrše policijske zadaće u civilnoj odjeći policajci moraju na vidnom mjestu istaknuti IPTF akreditaciju.

PREDSJEDATELJ                                                                 PREDSJEDATELJ
DOMA NARODA                                                                    ZASTUPNIČKOG DOMA
PARLAMENTA FEDERACIJE BiH                                    PARLAMENTA FEDERACIJE BiH

Slavko Matić Muhamed Ibrahimović