ZAKON
O UNUTRAŠNJIM POSLOVIMA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuju se unutrašnji poslovi iz nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), utvrđuje se organizacija, rukovođenje i nadležnost Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova - Federalnog ministarstva unutarnjih poslova (u daljem tekstu: Federalno ministarstvo), uključujući organizaciju, rukovođenje i nadležnost Federalne uprave policije (u daljem tekstu: Uprava policije), i utvrđuju se međusobni odnosi Federalnog ministarstva i Uprave policije sa kantonalnim organima i drugim organima u BiH.
Ovaj zakon također uređuje dužnosti i prava policajaca, i drugih službenika i namještenika u Federalnom ministarstvu, radne odnose, stručno osposobljavanje i disciplinsku odgovor- nost, i druga pitanja od značaja za ostvarivanje funkcija Federacije u oblasti unutrašnjih poslova.

Član 2.

Unutrašnji poslovi iz nadležnosti Federalnog ministarstva su:
1) sprečavanje i otkrivanje krivičnih djela terorizma, međukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga i organizovanog kriminala, te pronalaženje i hvatanje učinilaca tih krivičnih djela i njihovo privođenje nadležnim organima;
2) osiguranje određenih ličnosti i zgrada Federacije;
3) školovanje, stručno osposobljavanje i usavršavanje;
4) državljanstvo Federacije.
Unutrašnji poslovi iz zajedničke nadležnosti Federacije i kantona su provođenje zakona i drugih propisa o državljanstvu i putnim ispravama državljana Bosne i Hercegovine sa teritorije Federacije, i o boravku i kretanju stranaca na teritoriji Federacije.
Kada se zakoni i drugi propisi provode od strane kantonalnih organa u skladu sa prethodnim stavom, Federalno ministarstvo može donijeti propise i upute za provođenje zakona i inače koordinira aktivnosti kantonalnih organa u toj oblasti, ukoliko drugim relevantnim federalnim zakonom nije drugačije propisano.

Član 3.

Međukantonalni kriminal, u smislu ovoga zakona, se odnosi na krivično djelo u kojemu počinitelji i žrtve žive u različitim kantonima, djelo počinjeno na području više kantona, djelo započeto na području jednog kantona i završeno na području drugog kantona, ili djelo čije su se štetne posljedice desile na području dva ili više kantona.
“Organizirani kriminal“ se odnosi na “organizirani kriminal“ kako je definiran u Zakonu o Vrhovnom sudu Federacije BiH (koji je izmijenjen Zakonom o dopunama i izmjenama Zakona o Vrhovnom sudu Federacije BiH ili izmjenama i dopunama tog zakona koje uslijede.).
“Terorizam“ se odnosi na “terorizam“ i “međunarodni tero- rizam“ kako je definiran u Krivičnom zakonu Federacije BiH.
“Stavljanje u promet opojnih droga“ se odnosi na “neovla- štenu proizvodnju i stavljanje u promet opojnih droga“ kako je definirano u Krivičnom zakonu Federacije BiH.

Član 4.

Poslove iz člana 2. tač. 1. i 2. ovog zakona, Uprava policije vrši neposredno na teritoriji Federacije.

Član 5.

Kada neposredno vrši poslove sprečavanja i otkrivanja krivičnih djela terorizma, stavljanja u promet opojnih droga, međukantonalnog i organizovanog kriminala, Federalno ministarstvo će obavijestiti kantonalni organ nadležan za unu- trašnje poslove na čijem području preduzima odnosne mjere i radnje, i, ako je potrebno, odgovarajući organ za unutrašnje poslove Republike Srpske, nadležno tijelo Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, nadležno tužilaštvo i druge nadležne organe uprave.

Član 6.

Federalno ministarstvo mora obavijestiti kantonalni organ kada u vršenju poslova iz svoje nadležnosti dođe do saznanja da se priprema izvršenje krivičnog djela iz nadležnosti kantona, odnosno da je takvo krivično djelo izvršeno, kao i o preduzetim mjerama i radnjama u cilju sprečavanja i izvršenja odnosno otkrivanja i hvatanja izvršioca tog krivičnog djela kako bi kantonalni organ neposredno preuzeo postupak u odnosu na ta djela.
Kantonalni organ mora obavijestiti Federalno ministarstvo kada u vršenju poslova iz svoje nadležnosti dođe do saznanja da se priprema izvršenje krivičnog djela iz nadležnosti Federacije, odnosno da je takvo krivično djelo izvršeno, kao i o preduzetim mjerama i radnjama u cilju sprečavanja i izvršenja odnosno otkrivanja i hvatanja izvršioca tog krivičnog djela kako bi Federalno ministarstvo neposredno preuzelo postupak u odnosu na ta djela.

Član 7.

Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vlada Federacije) propisom određuje koje ličnosti i zgrade Federacije se posebno osiguravaju i uređuje način njihovog osiguravanja.

Član 8.

Federalno ministarstvo vrši nadzor nad radom kantonalnih organa u vezi sa provođenjem federalnih zakona i propisa u slučajevima kad je to provođenje povjereno kantonalnom organu po federalnom zakonu.
Ako Federalno ministarstvo utvrdi da kantonalni organ i pored upozorenja ne izvršava federalne zakone i/ili propise iz nadležnosti Ministarstva i ako bi odbijanje tog izvršenja moglo izazvati teže štetne posljedice po Federaciju, Federalno ministarstvo će neposredno izvršavati te zadatke u skladu sa federalnim Zakonom o upravi dok se ne uspostave uvjeti da kantonalni organi vrše te zadatke.

Član 9.

U slučaju sukoba nadležnosti u vršenju poslova iz člana 2. ovog zakona, između Ministarstva i kantonalnog organa, Ustavni sud Federacije će to riješiti svojom odlukom. Ako je neophodno hitno postupanje, radi sprječavanja nastajanja neotklonjivih štetnih posljedica, do odluke Ustavnog suda Federacije primjenjivat će se odluka koju donese ministar unutrašnjih poslova Federacije (u daljem tekstu: ministar).
O odluci iz prethodnog stava ministar obavještava predsjednika Vlade Federacije i rukovodioca kantonalnog organa u području na koje se odnosi odluka iz prethodnog stava.

Član 10.

Građani, privredna duštva i druge pravne osobe obavezni su da postupe po naređenjima koja Federalno ministarstvo, odnosno policajac izdaje na osnovu zakonskog ovlaštenja kada je to u skladu sa ustavima BiH i Federacije i drugim relevantnim zakonima.

Član 11.

Policajci su dužni da u vršenju poslova i zadataka iz svoje nadležnosti čuvaju živote osoba i ljudsko dostojanstvo i da reagiraju u situacijama kada su ove vrijednosti ugrožene. Oni mogu primjenjivati samo federalnim propisom predviđene mjere prinude, koje su apsolutno nužne i kojima se sa najmanje štetnih posljedica postiže izvršenje posla, odnosno zadatka, a u protivnom odgovaraju krivično i disciplinski, u skladu sa ovim i drugim zakonima.

Član 12.

Federalno ministarstvo i Uprava policije će najmanje jedanput mjesečno obavještavati javnost o pitanjima iz svog djelokruga, kao i o mjerama preduzetim za rješavanje tih pitanja.

II - NADLEŽNOSTI I ORGANIZACIJA FEDERALNOG MINISTARSTVA

Član 13.

U vršenju poslova iz svoje nadležnosti, Federalno ministar- stvo naročito:
1) neposredno provodi federalnu politiku i izvršava federalne zakone iz okvira svoje nadležnosti i o tome izvještava premijera, predsjednika Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: predsjednik Federacije) i Parlament Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije);
2) rješava u upravnim stvarima o državljanstvu Federacije utvrđenim federalnim zakonom;
3) vrši nadzor nad provođenjem federalnih zakona;
4) priprema i predlaže zakone i druge propise iz nadležnosti Federalnog ministarstva;
5) vrši nabavku naoružanja, opreme i materijalno-tehničkih sredstava za svoje potrebe;
6) donosi i realizuje programe školovanja, stručnog ospo- sobljavanja i usavršavanja službenika Federalnog ministarstva;
7) stara se o primjeni stručnih i naučnih metoda u svom radu;
8) organizuje i neposredno ili u saradnji sa odgovarajućim ustanovama ili privrednim društvima vrši naučno-istra- živačke poslove neophodne za unapređivanje djelatnosti policije i kriminalističko-tehničkih istraživanja i vještačenja;
9) osigurava jedinstvenu obradu podataka iz nadležnosti Federalnog ministarstva;
10) vrši organizovanje, razvoj, modernizaciju i održavanje funkcionalnog sistema veza i obavlja poslove prenosa zaštićenih informacija Federalnog ministarstva;
11) vrši organizovanje jedinstvenog sistema izvještavanja potrebnog za ispunjavanje svojih nadležnosti po ovome zakonu;
12) vodi statističke i operativne evidencije potrebne za obavljanje poslova iz svoje nadležnosti.

Član 14.

Vlada Federacije može, na prijedlog ministra, obrazovati podurede operativnih policijskih jedinica van sjedišta Federalnog ministarstva u vezi poslova i zadataka iz nadležnosti Federalnog ministarstva, koji će se bliže urediti Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva.

Član 15.

Sastav Federalnog ministarstva treba odražavati nacionalnu strukturu stanovništva Federacije prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

Član 16.

Pravilnik o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva donosi ministar uz saglasnost Vlade Federacije.
Dio Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva, koji se odnosi na Upravu policije ministar utvrđuje na prijedlog direktora Uprave policije.
Dio Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva, koji se odnosi na Upravu administracije ministar utvrđuje na prijedlog direktora Uprave administracije.

III - RUKOVOĐENJE FEDERALNIM MINISTARSTVOM

1. Federalni ministar

Član 17.

Federalnim ministarstvom rukovodi ministar.
U rukovođenju Federalnim ministarstvom, ministar ima ovlaštenja utvrđena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ovim i drugim federalnim zakonima i drugim federalnim propisima.
2. Zamjenik federalnog ministra

Član 18.

Zamjenik ministra pomaže ministru u rukovođenju Ministarstvom i vrši poslove utvrđene Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, ovim i drugim federalnim zakonima i drugim federalnim propisima.

IV - FEDERALNA UPRAVA ADMINISTRACIJE

Član 19.

U Federalnom ministarstvu nalazi se Federalna uprava administracije (Uprava administracije) kao Federalna uprava.

Član 20.

Uprava administracije vrši sve poslove i zadatke iz nadležnosti Ministarstva, osim onih koje vrši Kabinet ministra, Uprava policije i Unutrašnja kontrola.

V - RUKOVOĐENJE FEDERALNOM UPRAVOM ADMINISTRACIJE

a) Direktor Uprave administracije

Član 21.

Upravom administracije rukovodi direktor administracije. Direktor administracije je odgovoran ministru.

Član 22.

U rukovođenju Upravom administracije, direktor admini- stracije rukovodi svim organizacionim jedinicama, osim Kabineta ministra, Uprave policije i Unutarnje kontrole, utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva.
U slučaju kada je direktor odsutan ili spriječen da obavlja poslove iz svoje nadležnosti zamjenjuje ga načelnik Službe za pravne i kadrovske poslove.

Član 23.

Direktor administracije vrši slijedeće poslove:
1) nadgleda i usmjerava aktivnosti Uprave administracije kojom rukovodi u skladu sa prioritetima koje odredi Vlada Federacije uz konsultacije sa ministrom;
2) planira, upravlja, nadgleda i usmjerava sve aktivnosti Uprave administracije;
3) donosi rješenja o zasnivanju i prestanku radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom i nakon konsultacija sa ministrom;
4) raspoređuje i razrješuje službenike i rukovodioce na i sa odgovarajućih radnih mjesta u Upravi administracije i donosi rješenja o raspoređivanju i razrješavanju. Prije donošenja rješenja o raspoređivanju ili razrješenju rukovodioca u Upravi administracije, direktor administracije obavlja konsultaciju sa ministrom i ozbiljno uzima u obzir njegovo mišljenje;
5) sarađuje sa tužilaštvima, sudovima i drugim organima u pitanjima iz svoje nadležnosti;
6) priprema prijedloge potrebnih finansijskih i drugih sredstava za rad organizacionih jedinica kojima rukovodi, donosi odluke za sve finansijske i materijalne potrebe kojima se finansira rad organizacionih jedinica kojima rukovodi i priprema izvještaje i preporuke u vezi finansijskih potreba organizacionih jedinica kojim rukovodi i ukupne potrebe izvršilaca koje podnosi ministru;
7) priprema programe, informacije, analize i druge mate- rijale iz djelokruga organizacionih jedinica kojima rukovodi, na zahtjev ministra, Vlade Federacije ili na vlastitu inicijativu;
8) vrši i druge poslove za koje je ovlašten ovim zakonom.
b) Postupak izbora direktora administracije

Član 24.

Kandidat za direktora administracije ne može biti član političke stranke.
Osobe koje su ili koje su bile na bilo kojoj poziciji u političkoj stranci na bilo kojem nivou, ili postavljene na bilo koju poziciju od strane političke stranke i osobe koje su ili koje su bile članovi izvršnog ili zakonodavnog tijela na bilo kojem nivou ne mogu biti imenovane na mjesto direktora administracije , kao i osobe protiv kojih su Međunarodne policijske snage (u daljem tekstu: IPTF) izdale izvještaj o nesaradnji. Osobe kojima je izrečena pravosnažna presuda za krivična djela sa umišljajem ili za zloupotrebu položaja kako je to utvrđeno Krivičnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Krivični zakon) i Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Zakon o krivičnom postupku), i protiv kojih su ikada izrečene disciplinske kazne za teže povrede službene dužnosti ne mogu biti imenovane na to mjesto.
Kandidat za direktora administracije mora imati najmanje deset godina radnog iskustva i najmanje četiri godine radnog iskustva na rukovodnim radnim mjestima (isključujući period od 1.marta 1992. do 14. decembra 1995. godine), i dokazanu mogućnost rukovođenja složenim poslovima administracije. Rukovodno iskustvo na pozicijama višeg rukovođenja u administraciji smatra se načelnik ili rukovodilac pravnog odjeljenja ili pomoćnik za pravne poslove u administraciji ili na rukovodnoj poziciji u drugoj srodnoj oblasti.
Pored uvjeta iz st. 1, 2. i 3. ovoga člana, kandidati za direktora administracije moraju ispunjavati ostale opće uvjete utvrđene federalnim zakonima i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Mandat direktora administracije je četiri godine, a može se obnoviti samo za drugi uzastopni mandat na preporuku Nezavisnog odbora za selekciju i nadzor (u daljem tekstu: Nezavisni odbor), s tim što će se trajanje mandata naznačiti u konkursu.

Član 25.

Izbor direktora administracije vrši Nezavisni odbor.
Imenovanje Nezavisnog odbora vrši Predstavnički dom Parlamenta Federacije u roku od dvadeset dana nakon prijedloga Komisije za izbor i imenovanje (u daljem tekstu: Komisija).
Nezavisni odbor se bira na četiri godine i sastojat će se od sedam članova koji ne pripadaju nijednoj političkoj stranci, od čega su dva predstavnika Federalnog ministarstva i pet istaknutih stručnjaka iz oblasti pravnih, društvenih, kriminalističkih nauka, ljudskih prava ili drugih srodnih oblasti.
Osobe opisane u članu 24. stav 2. ovog zakona, ne mogu biti članovi Nezavisnog odbora.

Član 26.

Nezavisni odbor upravlja procesom selekcije, imenovanja i smjenjivanja direktora administracije.
Nezavisni odbor:
1) objavljuje javni konkurs;
2) razmatra primljene aplikacije;
3) vrši pretprovjeru i odabira podesne kandidate;
4) predlaže ministru kandidata za direktora administracije;
5) razmatra sve pritužbe u vezi s radom direktora administracije, uključujući i pritužbe od građana;
6) razmatra prijedloge Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, Vlade Federacije ili ministra o smjenjivanju direktora administracije;
7) predlaže smjenjivanje direktora administracije ako je ispunjen slijedeći uvjet:
dokazani kriminal ili teža povreda službene dužnosti,
8) vrši opću procjenu obavljanja dužnosti direktora administracije u slučaju reizbora za drugi mandat.

Član 27.

Proces selekcije i imenovanje direktora administracije obuhvata oglasnu kampanju, podnošenje aplikacijskog obrasca, provjeru, potvrđivanje, pismeni test, selekciju, imenovanje, uklanjanje s dužnosti i certifikaciju.
Kandidati će dati pismenu izjavu o svom imovinskom stanju koja će biti otvorena za javnost.
Model izjave o imovinskom stanju utvrđuje Nezavisni odbor.

Član 28.

Ministar u roku od sedam dana po primitku prijedloga predlaže kandidata za direktora administracije izabranog od strane Nezavisnog odbora, Vladi Federacije radi imenovanja.
U slučaju da se prijedlog ne podnese u skladu sa stavom 1. ovog člana, Nezavisni odbor predlaže izabranog kandidata, direktno, Vladi Federacije.
U slučaju da se Vlada Federacije ne složi sa predloženim kandidatom u roku od šest sedmica podnijet će pismeno objašnjenje ministru, u kojem je dužan objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od Nezavisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Nezavisni odbor može odbiti objašnjenje Vlade Federacije iz stava 3. ovog člana i ponovno podnijeti svoj prijedlog, ili predložiti drugog kandidata.
Odluka Nezavisnog odbora iz stava 4. ovog člana je obavezujuća i konačna.

Član 29.

Ako su ispunjeni uslovi za smjenjivanje, Nezavisni odbor će putem ministra, predložiti smjenu direktora administracije Vladi Federacije. U slučaju da ministar ne proslijedi ovaj prijedlog Vladi u roku od sedam dana po primitku prijedloga, Nezavisni odbor će svoj prijedlog proslijediti direktno Vladi Federacije.
U slučaju da se Vlada Federacije ne složi sa predloženom smjenom dostavit će pismeno objašnjenje ministru, u kojem će objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od Nezavisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Nezavisni odbor može odbiti objašnjenje Vlade Federacije iz stava 2. ovog člana i potvrditi svoj prijedlog.
Odluka Nezavisnog odbora iz stava 3. ovog člana je obavezujuća i konačna.

VI - FEDERALNA POLICIJA

Član 30.

U Federalnom ministarstvu nalazi se Federalna uprava policije (Uprava policije) kao Federalna uprava.

Član 31.

U vršenju poslova iz člana 2. stav 1. tač. 1 ovog zakona, Uprava policije naročito:
1) neposredno preduzima mjere na sprečavanju i otkrivanju krivičnih djela terorizma, međukantonalnog kriminala, stavljanja u promet opojnih droga, organizovanog kriminala i drugih krivičnih djela iz nadležnosti Federacije, kao i na pronalaženju njihovih učinilaca;
2) vrši kriminalističko-tehnička vještačenja i na traženje drugih nadležnih organa;
3) organizuje i neposredno vrši osiguranje određenih ličnosti i zgrada Federacije u skladu sa članom 7. ovoga zakona;
4) priprema prijedlog ukupnog broja policije u Upravi policije i kriterije za njihovo popunjavanje;
5) raspisuje i objavljuje INTERPOL-ove, međunarodne, federalne i međukantonalne potrage, izdaje o tome odgovarajuća glasila i vodi registre;
6) sarađuje sa nadležnim tužilaštvima u vezi obrade krivičnih slučajeva;
7) vrši druge poslove iz svoje nadležnosti utvrđene ovim zakonom i drugim propisima.
Poslove iz stava 1. ovog člana vrši policija, u skladu sa ovim i drugim relevantnim zakonima i propisima.

Član 32.

Sastav Uprave policije mora odražavati nacionalnu strukturu stanovništva Federacije prema popisu stanovništva iz 1991. godine.

Član 33.

Pri obavljanju poslova iz člana 31. ovog zakona Uprava policije je dužna da primjenjuje sve propise koje donosi Federalno ministarstvo. Svi takvi propisi i svi postupci službenika Uprave policije moraju biti u skladu sa međunarodno prihvaćenim Principima policijskog rada u demokratskoj državi koji su usvojeni kao Aneks Sporazuma o reorganizaciji policije Federacije Bosne i Hercegovine u Bonn-Petersbergu 25. aprila 1996. godine.

Član 34.

Policija vrši poslove iz člana 2. tač. 1. i 2. ovoga zakona u skladu sa ovim zakonom, ustavima BiH i Federacije i drugim relevantnim zakonima.

Član 35.

Radi vršenja antiterorističkih i drugih policijskih poslova iz člana 2. stav 1. tač. 1. i 2. ovog zakona obrazuje se Specijalna policijska jedinica.
Specijalna policijska jedinica pruža potporu kriminalističkoj policiji koja radi na policijskim poslovima iz člana 2. stav 1. tačka 1., Jedinici za osiguranje osoba i zgrada, koja radi na policijskim poslovima iz člana 2. stav 1. tačka 2., u izuzetnim ili visoko rizičnim okolnostima kada se smatra da su nužne vještine Specijalne policijske jedinice.
Jedinica će prema potrebi pomagati kantonalnim organima i drugim organima uprave na zahtjev tih tijela.
Upotrebu Specijalne policijske jedinice na zadacima iz stava 3. ovog člana odobrava ministar na prijedlog direktora policije .

Član 36.

Pripadnici Uprave policije nose jedinstvenu federalnu uniformu policije sa federalnim oznakama, u skladu sa članom 37. ovog zakona.
Direktor policije nosi jedinstvenu federalnu uniformu policije.
Direktor policije može propisati da se određeni poslovi i zadaci policije iz nadležnosti Uprave policije vrše u civilnom odijelu.
Izuzetno od odredbe stava 1. ovog člana, direktor policije može propisati da se za izvršenje određenih poslova i zadataka zbog njihove prirode i vrste koristi posebna službena odjeća i oprema.

Član 37.

Vlada Federacije, na prijedlog ministra, donosi propis o jedinstvenoj federalnoj uniformi policije.

VII - RUKOVOĐENJE FEDERALNOM UPRAVOM POLICIJE

a) Direktor policije

Član 38.

Upravom policije rukovodi direktor policije. Direktor policije je odgovoran ministru.

Član 39.

U rukovođenju Upravom policije, direktor policije rukovodi svim organizacionim jedinicama koje obavljaju poslove policije, utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva.
U slučaju kada je direktor policije odsutan ili spriječen da obavlja poslove iz svoje nadležnosti zamjenjuje ga rukovodni policajac najviši po činu.

Član 40.

Direktor policije vrši slijedeće poslove:
1) nadgleda i usmjerava aktivnosti Uprave policije kojom rukovodi, u skladu sa prioritetima koje odredi Vlada Federacije uz konsultacije sa ministrom;
2) planira, upravlja, nadgleda i usmjerava cjelokupni rad Uprave policije;
3) neposredno rukovodi policijom, organizovanjem, objedi- njavanjem i usavršavanjem rada Uprave policije;
4) nalaže upotrebu Specijalne policijske jedinice prilikom pružanja potpore iz člana 35. stav 2. ovog zakona;
5) donosi rješenja o zasnivanju i prestanku radnog odnosa u skladu sa ovim zakonom i nakon konsultacija sa ministrom;
6) raspoređuje i razrješava službenike Uprave policije na i sa odgovarajućih radnih mjesta u Upravi policije i donosi rješenja o raspoređivanju i razrješavanju. Prije donošenja rješenja o raspoređivanju ili razrješenju rukovodioca u Upravi policije, direktor policije obavlja konsultaciju sa ministrom i ozbiljno uzima u obzir njegovo mišljenje;
7) sarađuje sa tužilaštvima, sudovima i drugim relevantnim pravosudnim organima u pitanjima iz nadležnosti Uprave policije;
8) priprema prijedloge potrebnih finansijskih i drugih sredstava za rad Uprave policije, donosi odluke za sve finansijske i materijalne potrebe kojima se finansira rad Federalne uprave, i priprema izvještaje i preporuke u vezi budžeta, operacija i osoblja koje podnosi ministru;
9) uspostavlja kooperativne i zajedničke akcije sa drugim nadležnim organima vlasti na svim nivoima organizo- vanja vlasti u Bosni i Hercegovini;
10) priprema programe, informacije, analize i druge materi- jale iz djelokruga Uprave policije na zahtjev ministra, Vlade Federacije ili na vlastitu inicijativu;
11) redovno izvještava ministra o poduzetim aktivnostima Uprave policije;

b) Postupak izbora direktora policije

Član 41.

Kandidat za direktora policije ne može biti član političke stranke.
Osobe koje su ili koje su bile na bilo kojoj poziciji u političkoj stranci na bilo kojem nivou, ili postavljene na bilo koju poziciju od strane političke stranke i osobe koje su ili koje su bile članovi izvršnog ili zakonodavnog tijela na bilo kojem nivou, ne mogu se imenovati na mjesto direktora policije kao i osobe protiv kojih je izdat IPTF-a izvještaj o nesaradnji. Osobe kojima je izrečena pravosnažna presuda za krivična djela sa umišljajem ili za zloupotrebu položaja kako je to utvrđeno Krivičnim zakonom i Zakonom o krivičnom postupku i protiv kojih su ikada izrečene disciplinske kazne za teže povrede službene dužnosti ne mogu biti imenovane na to mjesto.
Kandidat za direktora policije mora imati najmanje deset godina policijskog iskustva i najmanje četiri godine iskustva na rukovodnim radnim mjestima u policiji (isključujući period od 1.3.1992. do 14.12.1995. godine), i dokazanu mogućnost ruko- vođenja složenim operacijama. Rukovodnim radnim mjestom u policiji smatra se mjesto načelnika policijske uprave ili zamjenika rukovodioca organizacijske jedinice ili viši položaji.
Pored uvjeta iz st. 1, 2. i 3. ovoga člana, kandidati za direktora policije moraju ispunjavati ostale opće uvjete utvrđene zakonima i posebne uvjete utvrđene Pravilnikom o unutrašnjoj organizaciji Federalnog ministarstva, ako ovim zakonom nije drugačije određeno.
Mandat direktora Uprave policije je četiri godine, a može se obnoviti samo za drugi uzastopni mandat na preporuku Nezavisnog odbora, s tim što će se trajanje mandata naznačiti u konkursu.

Član 42.

Izbor direktora policije vrši Nezavisni odbor.
Imenovanje Nezavisnog odobra vrši Predstavnički dom Parlamenta Federacije u roku od dvadeset dana nakon prijedloga Komisije za izbor i imenovanje.
Nezavisni odbor se bira na četiri godine i sastojat će se od sedam članova koji ne pripadaju nijednoj političkoj stranci, od čega su dva predstavnika Federalnog ministarstva i pet istaknutih stručnjaka iz oblasti pravnih, društvenih, kriminalističkih nauka, ljudskih prava ili drugih srodnih oblasti.
Osobe iz člana 41. stav 2. ovog zakona ne mogu biti članovi Nezavisnog odbora.

Član 43.

Nezavisni odbor upravlja procesom selekcije, imenovanja i smjenjivanja direktora policije.
Nezavisni odbor:
1) objavljuje javni konkurs;
2) razmatra primljene aplikacije;
3) vrši pretprovjeru i odabira podesne kandidate;
4) predlaže ministru kandidata za direktora Uprave policije;
5) razmatra sve pritužbe u vezi s radom direktora Uprave policije, uključujući i pritužbe građana;
6) razmatra prijedloge Predstavničkog doma Parlamenta Federacije, Vlade Federacije ili ministra o smjenjivanju direktora Uprave policije;
7) predlaže smjenjivanje direktora Uprave policije ako su ispunjeni slijedeći uvjeti:
dokazani kriminal ili teža povreda službene dužnosti;
izdavanje Izvještaja o nesaradnji od strane IPTF-a
8) vrši opću procjenu obavljanja dužnosti direktora policije u slučaju reizbora za drugi mandat.

Član 44.

Proces selekcije i imenovanje direktora Uprave policije obuhvata oglasnu kampanju, podnošenje aplikacijskog obrasca, provjeru, potvrđivanje, pismeni test, selekciju, imenovanje, uklanjanje s dužnosti i certifikaciju.
Kandidati daju pismenu izjavu o svom imovinskom stanju koja će biti otvorena za javnost.
Model izjave o imovinskom stanju utvrđuje Nezavisni odbor.

Član 45.

Ministar je dužan da u roku od sedam dana po primitku prijedloga predloži kandidata za direktora policije izabranog od strane Nezavisnog odbora, Vladi Federacije radi imenovanja.
U slučaju da se prijedlog ne podnese u skladu sa stavom 1. ovog člana, Nezavisni odbor predlaže izabranog kandidata, direktno, Vladi Federacije.
U slučaju da se Vlada Federacije ne složi sa predloženim kandidatom u roku od šest sedmica podnijet će pismeno objašnjenje ministru, u kojem je dužna objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od Nezavisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Nezavisni odbor može odbiti objašnjenje Vlade Federacije iz stava 3. ovog člana i ponovno podnijeti svoj prijedlog, ili predložiti drugog kandidata.
Odluka Nezavisnog odbora, iz stava 4. ovog člana je konačna i obavezujuća.

 

Član 46.

Ako su ispunjeni uslovi za smjenjivanje, Nezavisni odbor putem ministra, predlaže smjenu direktora policije Vladi Federacije. U slučaju da ministar ne proslijedi prijedlog Vladi u roku od sedam dana po primitku prijedloga, Nezavisni odbor će svoj prijedlog proslijediti direktno Vladi Federacije.
U slučaju da se Vlada Federacije ne složi sa predloženom smjenom dostavit će pismeno objašnjenje ministru, u kojem je dužna objasniti razloge odbijanja i zahtijevati od Nezavisnog odbora da ponovo razmotri svoj prijedlog.
Nezavisni odbor može odbiti objašnjenje Vlade Federacije iz stava 2. ovog člana i potvrditi svoj prijedlog.
Odluka Nezavisnog odbora iz stava 3. ovog člana je konačna i obavezujuća.

VIII - ODNOSI FEDERALNOG MINISTARSTVA SA DRUGIM ORGANIMA ZA PROVOĐENJE ZAKONA

Član 47.

Odnosi između Federalnog ministarstva, uključujući Upravu policije, sa kantonalnim organima zasnivaju se na ovlaštenjima utvrđenim u čl. 139. do 143. Zakona o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH“, broj 28/97), ovim zakonom i drugim federalnim propisima.

Član 48.

Odnosi iz člana 47. ovog zakona, obuhvataju naročito staranje o izvršavanju federalne politike i federalnih zakona iz isključive nadležnosti Federacije i zajedničke nadležnosti Federacije i kantona, izvještavanje, dostavljanje traženih podataka, spisa i obavještenja, stručnu i pravnu pomoć, razmjenu iskustava i usklađivanje aktivnosti na obavljanju poslova iz isključive i zajedničke nadležnosti.
U saradnji sa kantonalnim organima, Federalno ministarstvo će uspostaviti jedinstveni funkcionalni informacioni i informatički sistem i svakodnevno izvještavanje i statističku obradu podataka po standardiziranoj metodologiji i uz formiranje zajedničke baze podataka iz oblasti unutrašnjih poslova zasnovane na elektronskoj obradi podataka.
Podaci u skladu sa ovim članom, razmjenjivat će se samo kada je to nužno radi ispunjavanja obaveza po zakonu i osiguravaju se na način koji sprečava neovlašteni pristup i prenos.

Član 49.

Federalno ministarstvo može sa kantonalnim organima udruživati finansijska sredstva radi zajedničke nabavke opreme, obrazovanja i obučavanja službenika.
Ugovori i drugi oblici saradnje koje zaključi ili uspostavi Federalno ministarstvo sa jednim ili više kantonalnih organa moraju biti pod jednakim uvjetima otvoreni za pristupanje svakog kantonalnog organa.

Član 50.

Federalno ministarstvo će na sličan način predviđen u članu 49. ovog zakona pomagati, sarađivati i koordinirati funkcije u provođenju zakona koje su u njegovoj nadležnosti na zahtjev nadležnih institucija Bosne i Hercegovine, odgovarajućih organa Republike Srpske, Distrikta Brčko Bosne i Hercegovine, tužilaš- tava i drugih nadležnih organa uprave kada je to neophodno radi sigurnosti Federacije i BiH, u skladu sa primjenjivim propisima Federacije i BiH.

IX - DUŽNOSTI I PRAVA POLICAJACA

Član 51.

Službenici Ministarstva iz Uprave policije sa policijskim ovlaštenjima koji vrše poslove i zadatake policije iz člana 2. stav 1. tač. 1. i 2. ovog zakona i službenici Unutrašnje kontrole sa policijskim ovlaštenjima (u daljem tekstu: policajci), imaju posebne dužnosti i ovlaštenja određena ovim poglavljem.
Policajci će vršiti svoje dužnosti u skladu sa ovim zakonom, Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine i drugim relevantnim zakonima.
Službenici na radnim mjestima sa administrativnim ovlaš- tenjem su službenici na radnim mjestima koja uključuju poslove, zadatke i odgovornosti direktno povezane sa vršenjem policijskih poslova i zadataka, ali čija radna mjesta ne uključuju policijska ovlaštenja.
Ministar posebnim rješenjem i na prijedlog direktora policije utvrđuje koja radna mjesta se smatraju radnim mjestima policajaca u smislu stava 1. ovog člana a na prijedlog direktora administracije koja radna mjesta u smislu stava 3. ovog člana se smatraju ovlaštenim administrativnim radnim mjestima.
Broj policajaca u Upravi policije je usklađen sa evropskim standardima i u skladu sa Sporazumom o reorganizaciji policije Federacije Bosne i Hercegovine potpisanom u Bonn-Petersbergu 25. aprila 1996. godine.

Član 52.

Policajcima se izdaje policijska legitimacija-iskaznica, i posebna oznaka (značka).
Obrazac policijske legitimacije-iskaznice i oznaku (značku), koja mora biti jasno prepoznatljiva za javnost kao policijska oznaka, propisuje ministar.
Policajci, u skladu sa propisima o vršenju poslova i zadataka policije, drže i nose oružje.
Policajci daju svečanu izjavu pred ministrom, zamjenikom ministra i direktorom policije.
Tekst svečane izjave glasi:
“Izjavljujem, da ću dužnosti policajca vršiti savjesno i odgovorno, da ću se pridržavati Ustava Federacije i Ustava BiH, zakona i etičkog kodeksa za profesionalne policajce i da ću svim svojim snagama, štititi prava, slobode i sigurnost osoba bez obzira na rasu, nacionalnost, vjeru i spol.

Član 53.

Aktivnosti policajaca su podložne principu nediskriminacije po bilo kojem osnovu, kao što je pol, rasa, boja, jezik, religija, etničko ili socijalno porijeklo, povezanost sa nacionalnom manjinom, političko ili drugo mišljenje, imovina, rođenje ili drugi status.

Član 54.

Policajci su dužni da izvrše naređenja direktora policije, odnosno neposrednog rukovodioca izdata radi vršenja službenih poslova i zadataka, osim onih čije bi izvršenje bilo neustavno ili nezakonito.
Ako policajac dobije naređenje za koje smatra da je neustavno ili nezakonito, može zatražiti od naredbodavca da mu izda pismenu potvrdu naređenja u kojoj je naznačen identitet naredbodavca i precizan sadržaj naređenja.

Član 55.

Kada policajac u civilnom odijelu ili u posebnoj službenoj odjeći primjenjuje svoje ovlasti po odredbama ovog zakona prema pojedincu ili pravnoj osobi, dužan je da se legitimiše ako to okolnosti dozvoljavaju.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, dužan je da se legitimiše i uniformisani policajac ako to okolnosti dozvoljavaju.

Član 56.

U vršenju poslova i zadataka zaštite života i lične sigurnosti građana, zaštite imovine od uništenja, oštećenja ili krađe, kao i u slučajevima opće opasnosti prouzrokovane elementarnim nepogodama i epidemijama, direktor Uprave policije, a u hitnim slučajevima i policajci, mogu izdavati potrebna naređenja osobama, privrednim društvima i drugim pravnim osobama.

Član 57.

U vršenju službenih poslova i zadataka, a u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku, policajci imaju pravo da legitimišu osobe, liše slobode i predaju nadležnom organu kada je to potrebno za izvršenje poslova i zadataka.

Član 58.

Sa osobama lišenim slobode po odredbama člana 57. ovog zakona postupat će se također i u skladu sa Uputstvom Ministarstva kojim je uređen postupak prema osobama lišenim slobode.

Član 59.

Radi hvatanja učinioca krivičnog djela za kojim su u potjeri, kao i radi prevoženja do najbliže zdravstvene ustanove žrtve krivičnog djela, elementarne nepogode ili nesretnog slučaja, policajci imaju pravo da se posluže tuđim saobraćajnim vozilom i sredstvom veze do kojeg mogu doći. Policajci mogu koristiti tuđe saobraćajno sredstvo ili sredstvo veze koliko je neophodno iz razloga zbog kojih su se time prvobitno poslužili. Kada se posluže saobraćajnim sredstvom ili sredstvom veze pod takvim okolnostima, policajci izdaju potvrdu njegovom vlasniku ili korisniku.
Vlasnik ili korisnik sredstava iz stava 1. ovog člana, ima pravo na naknadu stvarne štete prouzrokovane upotrebom njegovog saobraćajnog vozila odnosno sredstva veze.
Štetu iz stava 2. ovog člana nadoknadit će Federalno ministarstvo u skladu sa pravilnikom kojeg donosi ministar.

Član 60.

Policajci mogu ispitivati i osobe koje se nalaze na izdržavanju kazne zatvora, maloljetničkog zatvora, mjere sigurnosti ili zavodske mjere u kazneno popravnoj ili drugoj odgovarajućoj ustanovi, kad je to potrebno radi otkrivanja drugih krivičnih djela iste osobe, njegovih saučesnika ili krivičnih djela drugih učinilaca, u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije Bosne i Hercegovine. Ovi podaci i obavještenja mogu se prikupljati u vrijeme koje sporazumno odrede direktor ili druga ovlaštena osoba te ustanove, i rukovodilac odgovarajuće organizacione jedinice Federalnog ministarstva.
Ispitivane osobe imaju pravo na odvjetnika i policajci moraju poučiti ispitivane osobe o tom pravu prije ispitivanja.
Policajci moraju informirati ispitivanu osobu da ne može biti natjerana da svjedoči protiv sebe.

Član 61.

U slučajevima naročite hitnosti u vezi sprečavanja vršenja krivičnih djela iz nadležnosti Federacije, terorizam, pronalaženja i hvatanja učinilaca krivičnih djela, pronalaženja i osiguranja predmeta i tragova krivičnih djela, Uprava policije može vršiti zatvaranje svih prilaza određenom prostoru i objektu i onemogućiti napuštanje tog prostora i objekata bez odobrenja ako osnovano vjeruju da je počinitelj zločina u tom području ili da će se uskoro ući u područje u pitanju. Takva mjera ne može trajati duže od 24 sata, osim ako nije dato sudsko odobrenje za to i mora se provesti u skladu sa federalnim Zakonom o krivičnom postupku.

Član 62.

Preduzimanje mjera iz člana 61. ovog zakona naređuje direktor policije.
Prije preduzimanja mjera iz stava 1. ovog člana, predsjednik Federacije, premijer i ministar obavještavaju se o preuzetim mjerama.

 

Član 63.

Policajci imaju pravo upotrijebiti odgovarajuća i srazmjerna sredstva sile i to: fizičku snagu i palicu, dozvoljena hemijska sredstva utvrđena na osnovu međunarodnih standarda, sredstva za nasilno zaustavljanje i zaprečavanje vozila i osoba, službene pse i vodeni top kad je to apsolutno nužno radi odbijanja napada na sebe ili drugu osobu ili osobu ili zgradu koju obezbjeđuje, radi savlađivanja otpora jedne ili više osoba koju treba zadržati ili lišiti slobode, kao i radi sprečavanja bjekstva osobe koja se sprovodi ili koju treba zadržati ili lišiti slobode ako postoji sumnja da će pokušati bjekstvo.
Osim u slučajevima iz stava 1. ovog člana, policajac ima pravo da koristi sredstva za vezivanje samo kada je to nužno radi sprječavanja bijega ili upotrebe sile od strane osobe podvrgnute sredstvima kontrole.

Član 64.

Upotreba vatrenog oružja od strane policajaca dozvoljena je samo kada je apsolutno nužna, kada policajac ne može izvršiti svoj zadatak drugim sredstvima i pod slijedećim okolnostima:
1) da zaštite život ljudi od neposredne prijetnje smrću ili ozbiljnom povredom;
2) da zaštite svoj život od neposredne prijetnje smrću ili ozbiljnom povredom;
3) da spriječe izvršenje krivičnog djela koje uključuje ozbiljnu prijetnju po život, da uhapse osobu koja predstavlja takvu opasnost i koja se odupire autoritetu policajca ili da spriječi bjekstvo te osobe.
Policajac ne može ispaljivati metke upozorenja.
Policajac ne može pucati na vozila u pokretu u situacijama gonjenja, osim ako se ono koristi u svojstvu sredstva za nanošenje povreda policajcima ili drugima ili ako je to neophodno da bi se spriječile ozbiljne povrede ili smrt izazvane ispaljivanjem iz oružja na policajca ili druge.

Član 65.

Kada postoji opravdan razlog za upotrebu smrtonosne sile, policajac će se prvo predstaviti ako je to moguće i dati jasno upozorenje da će upotrijebiti vatreno oružje.
Policajac će dati dovoljno vremena da se upozorenje posluša, osim ako bi to uzrokovalo rizik za njega ili uzrokovalo prijetnju ozbiljnom povredom ili smrću drugih i ako okolnosti diktiraju potrebu za neodložnom akcijom.

Član 66.

Policajci koji su upotrijebili silu u vršenju svojih dužnosti moraju završiti i potpisati izvještaj o upotrebi sile prije kraja smjene tokom koje su tu silu upotrijebili, i poslati kopiju svakog izvještaja u Jedinicu za unutrašnju kontrolu i inspekciju u roku od 24 sata od kraja smjene. Izvještaj se mora sastaviti u skladu sa Načelima i procedurama Federalnog ministarstva - Opće uputstvo broj 310.
Ako policajac nije u stanju sam podnijeti izvještaj o upotrebi sile, njegov neposredni rukovodilac dužan je to uraditi u vremenskom roku određenom u prethodnom stavu.
Neposredni starješina podnosi direktoru policije i Unutraš- njoj kontroli mišljenje o opravdanosti upotrebe sile u roku od tri dana.
Zakonitost i pravilnost upotrebe sredstava prinude ili vatrenog oružja od strane policajca utvrđuje Unutrašnja kontrola u roku od sedam dana od dana saznanja za upotrebu sredstava prinude ili vatrenog oružja.
Ako Unutrašnja kontrola utvrdi da je policajac nezakonito ili nepravilno upotrijebio sredstvo prinude ili vatreno oružje, ministar je dužan odmah preduzeti odgovarajuće mjere za utvrđivanje odgovornosti te osobe.

Član 67.

Ako se protiv policajca pokrene i vodi krivični, prekršajni ili parnični postupak zbog upotrebe vatrenog oružja, sredstava prinude ili drugih intervencija u vršenju ili u vezi sa vršenjem poslova i zadataka, Federalno ministarstvo osigurava toj osobi odbranu i drugu odgovarajuću pravnu pomoć u vezi sa vođenjem postupka.
Pravna pomoć osigurava se policajcu i kao oštećenom u postupku za naknadu štete, (ili njegovoj porodici, ako je prikladno) ako mu je šteta nanesena u vršenju ili u vezi sa vršenjem službenih poslova i zadataka.
Odredbe st. 1. i 2. ovog člana primjenjuju se i u slučaju kada se protiv policajca pokrene i vodi postupak i nakon prestanka njegovog radnog odnosa u Federalnom ministarstvu.
Federalno ministarstvo neće pružiti pravnu pomoć po odredbama st. 1. i 2. ovog člana policajcu kome je za konkretni slučaj izrečena disciplinska kazna prestanka radnog odnosa zbog namjernog prekoračenja, odnosno zbog zloupotrebe ovlaštenja u vršenju poslova i zadataka, kao i u slučaju kada je Federalno ministarstvo podnijelo krivičnu prijavu protiv policajca.

Član 68.

Troškovi pružanja pravne pomoći po odredbama člana 67. ovog zakona padaju na teret Budžeta Federacije.

X - RADNI ODNOSI, STRUČNO OSPOSOBLJAVANJE I DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
1. Radni odnosi

Član 69.

Zakoni, drugi propisi i opći akti kojima su uređeni radni odnosi, plaće, zdravstveno i penzijsko osiguranje za službenike i namještenike u federalnim organima uprave primjenjuju se i za službenike i namještenike Federalnog ministarstva, ako ovim zakonom nije drugačije propisano.

Član 70.

Radni odnos u Federalnom ministarstvu zasniva se isključivo na osnovu javnog konkursa i javnog oglasa.

Član 71.

Pored općih uslova za zasnivanje radnog odnosa propisanih federalnim zakonom mogu se utvrditi i posebni uslovi u pogledu stručnih, zdravstvenih i psihofizičkih sposobnosti kandidata za službu i stručno osposobljavanje za službu u Federalnom ministarstvu i Upravi policije.
Posebne uslove iz stava 1. ovog člana, propisuje ministar, a u dijelu koji se odnosi na službenike Uprave policije propisuje ih ministar na prijedlog direktora policije.

Član 72.

Policajci i drugi službenici Federalnog ministarstva ne mogu biti potvrđeni kandidati za bilo koju direktno ili indirektno izabranu javnu dužnost u Bosni i Hercegovini niti postavljeni na poziciju u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom tijelu vlasti na bilo kojem nivou vlasti u Bosni i Hercegovini.
Policajci i drugi službenici Federalnog ministarstva ne mogu biti u upravnim ili drugim tijelima političkih partija.

Član 73.

Službenici koji se nalaze u svojstvu pripravnika, polažu stručni ispit pred komisijom koju imenuje ministar.
Program i način polaganja stručnog ispita iz stava 1. ovog člana propisuje ministar.
Stručni ispit položen pred komisijom iz stava 1. ovog člana, važi za službenike organa unutrašnjih poslova na području cijele Federacije.

 

Član 74.

Službenici Federalnog ministarstva dužni su da čuvaju službene tajne Ministarstva. Obaveza čuvanja službenih tajni traje i po prestanku radnog odnosa.
Ministar, nakon konsultacija sa direktorom policije i direk- torom administracije donosi bliže propise o službenoj tajni Ministarstva. Ti propisi će definirati “službene tajne“, nabrojiti različite vrste službenih tajni i ustanoviti mjere i procedure za njihovu zaštitu.

Član 75.

Kad to zahtijeva potreba izvršavanja značajnih i neodložnih poslova i zadataka, direktor policije ili direktor administracije može službeniku koji je pod njegovom odnosnom nadležnošću prekinuti korištenje godišnjeg odmora.
U slučaju iz stava 1. ovog člana, službeniku i policajcu pripada naknada putnih i drugih troškova koji su nastali zbog prekida korištenja godišnjeg odmora. Direktor policije ili direktor administracije određuje koji troškovi, pored putnih troškova, i u kojem iznosu će se nadoknaditi zbog prekida godišnjeg odmora.
Službenik ili policajac neće izgubiti godišnji odmor koji je prekinut na način iz stava 1. ovog člana. Taj godišnji odmor se može koristiti kasnije.

Član 76.

Finansijska sredstva za plaće policajaca i službenika sa administrativnim ovlaštenjima obezbjeđuju se Federalnom ministarstvu uvećana do 30% u odnosu na sredstva koja se obezbjeđuju za plaće službenika u drugim federalnim organima uprave.

Član 77.

Službenik Federalnog ministarstva koji u vršenju ili povodom vršenja službenog posla ili zadatka izgubi život, sahranit će se o trošku Federalnog ministarstva, u mjestu koje odredi njegova porodica.
Porodici koju je osoba iz stava 1. ovog člana izdržavala pripada jednokratna novčana pomoć u visini ukupnog iznosa plaća koje je službenik odnosno policajac ostvario u posljednjih dvanaest mjeseci.
Naknada iz stava 2. ovog člana isplaćuje se iz sredstava Federalnog ministarstva.

Član 78.

Službeniku Federalnog ministarstva za vrijeme privremene nesposobnosti za rad, zbog bolesti ili povrede zadobijene u vršenju ili u vezi sa vršenjem poslova i zadataka na koje je raspoređena, pripada naknada u visini plaće ostvarene u mjesecu koji je prethodio nastupanju slučaja na osnovu kojeg ostvaruje pravo na naknadu.
Razliku između naknade za vrijeme privremene nesposob- nosti koju osigurava nadležni fond zdravstvenog osiguranja i visine plaće iz stava 1. ovog člana, osigurava Federalno ministarstvo.
Plaćanje nadoknade iz ovog člana neće prejudicirati zahtjeve za odštetu koje bi osoba u pitanju mogla podnijeti po građanskoj parnici.

Član 79.

Organizacionim jedinicama i pojedinačnim službenicima Federalnog ministarstva mogu se dodjeljivati pohvale, nagrade i druga priznanja za naročito zalaganje i postignute uspjehe u izvršenju službenih zadataka.
Službeniku za natprosječno zalaganje i postignute uspjehe u izvršavanju službenih zadataka može se isplatiti nagrada ne viša od iznosa od 30% od zbira njegove tri posljednje ostvarene plaće.
Pohvale, nagrade i druga priznanja iz stava 1. ovog člana utvrđuje i dodjeljuje ministar na prijedlog direktora policije ili direktora administracije.

Član 80.

Službenik Federalnog ministarstva, uz posebnu saglasnost direktora policije, odnosno direktora administracije, može obav- ljati dopunsku djelatnost ako je ta djelatnost u skladu sa ovim i drugim relevantnim zakonima, i ako ta djelatnost nije u suprotnosti i ne ometa vršenje njegovih službenih dužnosti.

Član 81.

Federalno ministarstvo organizuje i neposredno provodi stručno osposobljavanje i usavršavanje službenika na radu u Federalnom ministarstvu kao i školovanje kandidata za službu u Upravi policije.
Poslovi iz stava 1. ovog člana, obavljaju se putem školovanja i drugih oblika stručnog osposobljavanja i usavršavanja.
2. Policijska akademija

Član 82.

Radi obavljanja poslova iz nadležnosti policije, Federalno ministarstvo organizuje rad Policijske akademije (u daljem tekstu: Akademija).
Akademija iz stava 1. ovog člana može školovati kadrove i za potrebe kantonalnih organa, Državne granične službe Bosne i Hercegovine, Policije Disktrikta Brčko Bosne i Hercegovine, Policije Republike Srpske i Sudske policije i drugih organa za provođenje zakona.

 

Član 83.

Ministar, uz konsultacije sa direktorom Uprave policije, utvrđuje plan i program stručnog osposobljavanja i usavršavanja službenika Federalnog ministarstva, nastavni plan i program Akademije, posebne uvjete koje treba da ispunjavaju polaznici školovanja u Akademiji, međusobna prava i obaveze Federalnog ministarstva i polaznika Akademije, uvjete za smještaj u Akademiji i druga pitanja od značaja za rad Akademije.

Član 84.

Školovanje polaznika Akademije traje dvanaest mjeseci.

Član 85.

Međusobna prava i obaveze Federalnog ministarstva i polaznika Akademije utvrđuju se posebnim ugovorom.
Školovanje polaznika Akademije za potrebe kantonalnih organa uređuje se posebnim ugovorom koji zaključuje Federalno ministarstvo sa nadležnim kantonalnim organom.

Član 86.

Polazniku Akademije za vrijeme trajanja školovanja u Akademiji osigurava se smještaj i ishrana, uniforma, obuća i rublje, udžbenici, zdravstveno i invalidsko osiguranje ukoliko to osiguranje nemaju po drugom osnovu i mjesečna primanja za neophodne lične izdatke.

Član 87.

Polaznik koji završi školovanje na Akademiji raspoređuje se u skladu sa ugovorom u Upravu policije, odnosno kantonalni organ u statusu pripravnika.
Za vrijeme pripravničkog staža pripravnik se osposobljava za obavljanje poslova i zadataka policajca kroz praktičan rad.
Po isteku pripravničkog staža, a najkasnije u roku od šest mjeseci od završetka pripravničkog staža, pripravnik je dužan položiti stručni ispit.
3. Disciplinska odgovornost

Član 88.

Postupak za utvrđivanje disciplinske odgovornosti službenika Federalnog ministarstva pokreće se i vodi u skladu sa odredbama Zakona o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine, a bliže se uređuje Pravilnikom o disciplinskoj odgovornosti koji donosi ministar.
Unutrašnja kontrola će istražiti sve žalbe u skladu sa primjenjivim načelima i procedurama Federalnog ministarstva.
Ako osoba smatra da njena žalba nije zadovoljavajuće riješena, ima pravo podnijeti žalbu nadležnome sudu. Slučajevi koji uključuju krivična djela će se procesuirati u skladu sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije i Krivičnim zakonom Federacije.

Član 89.

Pored težih povreda službene dužnosti utvrđenih Zakonom o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine kao teža povreda službene dužnosti službenika Federalnog ministarstva smatra se i:
1) neprikladna upotreba sile;
2) nemarno vršenje poslova i zadataka koje može dovesti do povrede propisa o čuvanju službene tajne ili odavanja tih tajni;
3) samovoljno napuštanje radnog mjesta ili mjesta osigu- ranja određenih zgrada ili osoba;
4) nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera u okviru svoje dužnosti, potrebnih za sigurnost objekata, saobraćajnih i drugih sredstava, osoba i povjerenih stvari;
5) nezakonito raspolaganje sredstvima ili protivpravno pribavljanje lične i materijalne koristi u vezi sa vršenjem poslova i zadataka;
6) nepreduzimanje ili nedovoljno preduzimanje mjera ili nepružanje pomoći u okviru svojih prava i dužnosti drugim službenicima kada izvršavaju službene radnje;
7) prikrivanje činjenica u pogledu vremena, obima i načina izvršavanja službenih radnji ili upotrebe sredstava prinude od strane policajca Uprave policije kad je izvršenjem te radnje odnosno upotrebom sredstava prinude, učinio težu povredu službene dužnosti;
8) neukazivanje pravne i druge stručne pomoći, u okviru svojih prava i dužnosti, neukoj stranci u ostvarivanju njenih zakonskih prava i pravnih interesa;
9) izbjegavanje obaveza u vezi sa stručnim osposobljavanjem i usavršavanjem,
10) izbjegavanje ljekarskih pregleda radi utvrđivanja sposobnosti za rad;
11) obavljanje dopunske djelatnosti bez saglasnosti direktora policije ili sekretara Federalnog ministarstva.

Član 90.

Radni odnos službenika Federalnog ministarstva prestaje na način i pod uslovima utvrđenim u Zakonu o radnim odnosima i plaćama službenika organa uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine i u ovome zakonu.

Član 91.

Policajcu koji je privremeno udaljen iz službe, oduzima se oružje, policijska legitimacija-iskaznica i značka i za to vrijeme ne smije nositi uniformu.
Odredba stava 1. ovog člana shodno se primjenjuje i prema policajcu kojem je izrečena disciplinska kazna raspoređivanja na drugo radno mjesto.

XI - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 92.

Do donošenja odgovarajućih zakona i drugih propisa o prevozu i prometu eksplozivnih materija Uprava policije će vršiti poslove vezane za promet i prevoz eksplozivnih materija i to:
1. izdavanje rješenja o prevozu eksplozivnih materija preko državne granice;
2. obavještavanje i koordinacija poslova sa kantonalnim organima u vezi sa prevozom i policijskom pratnjom vozila koja prevoze eksplozivne materije, te sa Državnom graničnom službom koja kontrolira vozila i količinu eksplozivne materije koja se prevozi;
3. izdavanje odobrenja za bavljenje proizvodnjom eksplo- zivnih materija;
4. pregled i kontrola tehničke dokumentacije, proizvodnih objekata, skladišta i stručne osposobljenosti radnika koji rade na tim poslovima u skladu sa tehničkim propisima i standardima u ovoj oblasti;
5. obavještavanje kantonalnih organa o preduzećima koja se bave prometom i proizvodnjom eksplozivnih materija i stručna pomoć prilikom kontrole rada tih preduzeća;
6. pružanje stručne pomoći kantonalnom organu u vezi sa prevozom i prometom eksplozivnih materija na teritoriji Federacije;
7. izdavanje certifikata ADR za vozače koji prevoze eksplozivne materije (Evropska konvencija o međunarodnom prijevozu opasnih materija u drumskom saobraćaju - ADR);
8. pružanje stručne pomoći u oblasti prevoza, prometa i proizvodnje eksplozivnih materija institucijama, organi- ma i preduzećima koja se bave ovom djelatnošću;
9. kontrola i pregled eksplozivnih materija koje se uvoze i koriste u Federaciji (dokumentacija o vrsti, kvalitetu, ispitivanju eksplozivnih materija) i izdavanje odobrenja za njihovu upotrebu na teritoriji Federacije.

Član 93.

Vlada Federacije na prijedlog ministra donosi propis o naoružanju i opremi Uprave policije.

Član 94.

Ministar će, 90 dana nakon stupanja na snagu ovoga zakona, donijeti propise i pravilnike o :
1) unutrašnjoj organizaciji Ministarstva, u skladu sa članom 16.
2) osiguranju osoba i zgrada Federacije, u skladu sa članom 7.
3) pravilima ponašanja i postupanja službenika u vršenju poslova i zadataka;
4) upotrebi sredstava prinude i vatrenog oružja od strane policajaca;
5) službenoj iskaznici - legitimaciji policajaca i drugih službenika Federalnog ministarstva, koji će uključivati podatke o obrascu i sadržaju legitimacije, proceduri izdavanja, periodu važenja i načinu vođenja registra;
6) radnim odnosima, plaćama i drugim primanjima služ- benika;
7) programu i načinu polaganja stručnog ispita i o troškovima u vezi sa polaganjem stručnog ispita u Federalnom ministarstvu;
8) disciplinskoj odgovornosti službenika za povrede službene dužnosti;
9) stambenim odnosima službenika;
10) izgledu, obilježavanju, registraciji i upotrebi vozila Federalnog ministarstva;
11) nagrađivanju službenika Federalnog ministarstva.

Član 95.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje da važi Zakon o unutrašnjim poslovima Federacije Bosne i Hercegovine (“Službene novine Federacije BiH“, br. 1/96 i 19/98).

Član 96.

Do donošenja propisa iz člana 94. ovog zakona primjenjivat će se sljedeći propisi:
1) Uputstvo o pravilima ponašanja i postupanja službenika i namještenika u vršenju poslova i zadataka;
2) Pravilnik o upotrebi sredstava prinude i vatrenog oružja od strane policajaca;
3) Pravilnik o policijskoj legitimaciji - iskaznici;
4) Pravilnik o plaćama i drugim primanjima radnika Federalnog ministarstva;
5) Pravilnik o programu i načinu polaganja stručnog ispita i o troškovima u vezi sa polaganjem stručnog ispita u Federalnom ministarstvu;
6) Pravilnik o disciplinskoj odgovornosti službenika za povrede službene dužnosti;
7) Pravilnik o stambenim odnosima službenika;
8) Pravilnik o izgledu, obilježavanju, registraciji i upotrebi vozila Federalnog ministarstva;
9) Pravilnik o radu u Federalnom ministarstvu.
Propisi iz prethodnog stava ovoga člana će se primjenjivati samo do one mjere u kojoj su u skladu sa ovim zakonom.

Član 97.

Do isteka mandata Misije Ujedinjenih naroda u Bosni i Hercegovini/ Međunarodnih policijskih snaga:
Prije podnošenja prijedloga za članove Nezavisnog odbora za izbor i reviziju Parlamentu Federacije BiH Komisija za izbor i nadzor vrši konsultacije sa Međuna- rodnim policijskim snagama;
Komesar Međunarodnih policijskih snaga odobrava članove Nezavisnog odbora za izbor i nadzor;
Predstavnici Međunarodnih policijskih snaga pružaju savjetodavnu pomoć Nezavisnom odboru za izbor i nadzor;
Osobe koje su odbrane za mjesto direktora administracije i za mjesto direktora policije moraju dobiti potvrdu Međunarodnih policijskih snaga;
Ministar u konsultacijama sa direktorom policije sarađuje sa Međunarodnim policijskim snagama u svezi svih pitanja relevantnih za rad Policijske akademije uključujući i ona pitanja nabrojana u članu 83. ovog zakona.

Član 98.

Kad su u uniformi ili kada vrše policijske zadatke u civilnoj odjeći policajci moraju na vidnom mjestu istaknuti IPTF akreditaciju.