O DRŽAVNOJ SLUŽBI U FEDERACIJI
BOSNE I HERCEGOVINE

POGLAVLJE I. - TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Predmet Zakona

1. Ovim se zakonom uređuje radno-pravni status državnih službenika u organima državne uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), kantona, grada i općine (u daljnjem tekstu: organ državne službe).
2. Državni službenik je osoba postavljena rješenjem na radno mjesto u organ državne službe, sukladno zakonu.

Članak 2.

Srazmjerna zastupljenost

1. U organima državne službe Federacije, kantona, gradova i općina, Bošnjaci, Hrvati i Srbi, kao konstitutivni narodi zajedno ostalima i građani Bosne i Hercegovine bit će srazmjerno zastupljeni.
2. Kao ustavno načelo, takva srazmjerna zastupljenost bazirat će se na popisu stanovništva iz 1991. godine, dok se Aneks 7. u cijelosti ne sprovede, izuzev u organima državne službe općina čiji su pojedini dijelovi po Daytonskom sporazumu i odlukama visokog predstavnika pripali drugome entitetu ili drugoj općini.
3. Vlada Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) i vlade kantona nadziru zastupljenost državnih službenika u organima državne službe iz stavka 1. ovog članka.

Članak 3.

Upošljavanje i promicanje

1. Upošljavanje i promicanje profesionalne karijere državnog službenika temelji se na javnom natječaju i profesionalnoj sposobnosti.
2. Upošljavanje u organima državne službe provodi se samo temeljem javnog natječaja i ispunjavanja uvjeta i kriterija propisanih ovim zakonom i posebnim zakonom, te sukladno kriterijima propisanim podzakonskim propisom donesenim na temelju ovoga zakona.

Članak 4.

Zakonska načela

Državna služba osigurava poštovanje i primjenu sljedećih načela:
a) zakonitost;
b) transparentnost i javnost;
c) odgovornost;
d) učinkovitost i ekonomičnost;
e) profesionalna nepristranost;
f) politička neovisnost.

Članak 5.

Izuzeće u primjeni

1. Članovi Parlamenta Federacije, predsjednik i potpredsjednici Federacije, članovi Vlade Federacije, suci Ustavnog suda Federacije, suci Vrhovnog suda Federacije i federalni tužitelji nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.
2. Članovi kantonalne vlade, članovi skupština kantona, suci kantonalnih sudova i kantonalni tužitelji nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.
3. Članovi općinskih vijeća, općinski načelnik svake općine i suci općinskih sudova nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.
4. Članovi gradskih vijeća i gradonačelnici nisu državni službenici i njihov radno-pravni status se uređuje drugim propisima.
5. Osobe uposlene kao savjetnici nositelja dužnosti iz ovoga članka nisu državni službenici.
6. Ovaj zakon se ne primjenjuje na revizore uposlene u Uredu za reviziju Federacije Bosne i Hercegovine, pripadnike policije i oružanih snaga.

POGLAVLJE II. - RADNA MJESTA U DRŽAVNOJ SLUŽBI

Članak 6.

Radna mjesta u državnoj službi

1. Državni službenik se postavlja na jedno od sljedećih radnih mjesta:
a) Rukovodeći državni službenici:
1) rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove;
2) tajnik organa državne službe;
3) rukovoditelj uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva;
4) pomoćnik rukovoditelja organa državne službe;
5) glavni federalni i glavni kantonalni inspektori.
b) Ostali državni službenici:
1) šef unutarnje organizacijske jedinice;
2) inspektori;
3) stručni savjetnik;
4) viši stručni suradnik;
5) stručni suradnik.
2. Vlada Federacije propisuje vrstu i složenost poslova koji se obavljaju u okviru radnih mjesta državnih službenika iz stavka 1. ovog članka.
3. Kategorije u okviru radnih mjesta državnih službenika utvrđuju se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji organa državne službe, sukladno ovom zakonu i podzakonskim propisima donesenim na temelju ovoga zakona.

Članak 7.

Rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove

1. Rukovoditelj samostalne uprave i samostalne ustanove rukovodi upravom, odnosno ustanovom i odgovoran je za obavljanje svih poslova iz nadležnosti uprave, odnosno ustanove.
2. Rukovoditelj za svoj rad i upravljanje odgovara Vladi Federacije, odnosno vladi kantona.

Članak 8.

Tajnik organa državne službe

1. Tajnik organa državne službe obavlja poslove od značaja za unutarnju organizaciju i rad organa državne službe, koordinira radom odjela i sektora, surađuje između organa i drugih tijela državne službe i poduzeća, realizira program rada organa državne službe i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala koji su mu povjereni i obavlja i druge poslove koje mu odredi rukovoditelj organa državne službe.
2. Tajnik organa državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju organa državne službe.

Članak 9.

Rukovoditelj uprave i ustanove koje se nalaze
u sastavu ministarstva

1. Rukovoditelj uprave i ustanove koje se nalaze u sastavu ministarstva rukovodi upravom, odnosno ustanovom, sukladno zakonu.
2. Rukovoditelj za svoj rad i upravljanje odgovara ministru i Vladi Federacije, odnosno ministru i Vladi kantona.

Članak 10.

Pomoćnik rukovoditelja organa državne službe

1. Pomoćnik rukovoditelja organa državne službe obavlja poslove rukovodnog obilježja unutar temeljne organizacijske jedinice i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih temeljnoj organizacijskoj jedini.
2. Pomoćnik rukovoditelja organa državne službe za svoj rad i upravljanje odgovara rukovoditelju organa državne službe.

Članak 11.

Glavni federalni i glavni kantonalni inspektori

1. Glavni federalni i glavni kantonalni inspektori rukovode poslovima koji se odnose na inspekciju nad provođenjem federalnih zakona, odnosno kantonalnih zakona, drugih propisa i općih akata koji spadaju u njihovu nadležnost.
2. Prilikom obavljanja inspekcije glavni federalni inspektori ostvaruju suradnju sa nadležnim kantonalnim, odnosno gradskim i općinskim inspektorima, koja se odnose na pitanja od zajedničkog interesa za obavljanje inspekcije i pružaju im potrebnu stručnu pomoć.

Članak 12.

Šef unutarnje organizacijske jedinice

1. Šef unutarnje organizacijske jedinice upravlja jedinicom i obavlja složenije poslove i odgovoran je za korištenje financijskih, materijalnih i ljudskih potencijala dodijeljenih unutarnjoj organizacijskoj jedinici.
2. Šef unutarnje organizacijske jedinice za svoj rad i upravljanje odgovara pomoćniku, odnosno tajniku organa državne službe ukoliko u danome organu državne službe nema pomoćnika rukovoditelja organa državne službe.

Članak 13.

Inspektori

Inspektori obavljaju poslove koji se odnose na inspekcijski nadzor nad primjenom zakona i drugih propisa donesenih na temelju zakona i radom organa državne službe, sukladno zakonu.

Članak 14.

Stručni savjetnik

1. Stručni savjetnik je državni službenik čija dužnost podrazumijeva odgovornost, visok stupanj stručnosti i neovisnosti u određenim područjima rada u okviru organizacijske jedinice.
2. Stručni savjetnik podnosi izvješće o svom radu pomoćniku rukovoditelja organa državne službe, odnosno rukovoditelju organizacijske jedinice.

Članak 15.

Viši stručni suradnik

1. Viši stručni suradnik obavlja odgovorne poslove u određenoj organizacijskoj jedinici.
2. Viši stručni suradnik podnosi izvješće o svojemu radu rukovoditelju organizacijske jedinice.

Članak 16.

Stručni suradnik

Stručni suradnik je državni službenik specijaliziran za obavljanje određenog područja rada.

POGLAVLJE III. - DUŽNOSTI I PRAVA DRŽAVNIH SLUŽBENIKA

Članak 17.

Dužnosti državnog službenika

1. Državni službenik izvršava zadatke predviđene opisom radnoga mjesta i primjenjuje i osigurava poštovanje ustavno-pravnog poretka i zakona u državi Bosni i Hercegovini i Federaciji.
2. Ukoliko državni službenik primi naredbu za koju se pretpostavlja kako je nezakonita, postupa na sljedeći način:
a) skreće pozornost izdavatelju naredbe ne njezinu nezakonitost;
b) ako izdavatelj naredbe ponovi naredbu, državni službenik zatražit će pismenu potvrdu u kojoj se navodi identitet izdavatelja naredbe i precizan sadržaj naredbe;
c) ako je naredbe potvrđena, državni službenik izvješćuje o naredbi neposrednog nadređenog izdavatelja naredbe i prinuđen ju je izvršiti, osim ako naredbe ne predstavlja kazneno djelo. U tom slučaju, državni službenik odbija izvršiti i prijavljuje slučaj nadležnom tužiteljstvu.

3. Državni službenik je nepristran, te osobito:

a) izbjegava djelatnosti ili propuste u obavljanju svoje profesionalne dužnosti koje krše ili su nespojive s dužnostima utvrđenim ovim zakonom i suspreže se osobito od javnoga ispoljavanja svojih političkih uvjerenje i ne zlorabi vjerska uvjerenja;
b) ne traži i ne prihvaća za sebe ili svoje srodnike bilo kakovu dobit, beneficiju, naknadu u novcu, uslugama ili slično, osim onih dopuštenih ovim zakonom.

4. Državni službenik su u obavljanju svojih dužnosti rukovodi općim interesom, te osobito:

a) služi i pomaže javnosti;
b) dostavlja javnosti, zainteresiranim stranama i javnim organima informacije zatražene sukladno Zakonu o slobodi pristupa informacijama.

5. Državni službenik ne smije zauzimati nepokretnost u vlasništvu izbjeglice ili prognanika niti zauzimati stan za koji je izbjeglica ili prognanik podnio zahtjev za povratom stanarskog prava, niti zauzimati stan koji bi trebao biti pod upravom općinskog organa uprave zaduženog za stambena pitanja i koji bi trebao biti korišten u svrhu alternativnog smještaja.

6. Državni službenik ispunjava i druge dužnosti utvrđene ovim zakonom.

7. Državni službenik u obavljanju svojih zadataka osobito se rukovodi načelima utvrđenim u Etičkom kodeksu za državne službenike koji donosi Agencija za državnu službu (u daljnjem tekstu: Agencija). Kodeks se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''.

Članak 18.

Prava državnog službenika

1. Državni službenik ima pravo:
a) na stalni radni odnos do stjecanja uvjeta za mirovinu, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno;
b) na odsutnost utvrđenu zakonom, kao i na nastavak rada na istome ili sličnome radnom mjestu po isteku izbivanja;
c) biti nagrađen na temelju zadataka i rezultata rada kako je utvrđeno u poglavlju V. ovoga zakona;
d) na plaću i naknadu na način utvrđen u poglavlju V. ovoga zakona;
e) na potporu i pomoć u stručnom obrazovanju i profesionalnom usavršavanju s ciljem naprjedovanja u karijeri putem obuke i na druge načine;
f) na zaštitu svojeg fizičkog i moralnog integriteta od države tijekom obavljanja službenih dužnosti;
g) da se nadređeni državni službenik prema njemu odnosi poštujući njegovo ljudsko dostojanstvo;
h) osnovati ili se učlaniti u sindikat ili profesionalnu udrugu, sukladno zakonu;
i) na štrajk, sukladno zakonu.

2. Državni službenik ima pravo na pošten i pravedan tretman na svim stanovištima kadrovske politike, bez obzira na nacionalnost, socijalno podrijetlo, entitetsko državljanstvo, prebivalište, vjeroispovijest, politička i druga uvjerenja, spol, rasu, rođenje, bračni status, starosnu dob, imovno stanje, hendikepiranost ili drugi status.

Članak 19.

Nespojivosti s dužnostima državnog službenika

1. Državni službenik ne smije obnašati dužnosti, djelatnosti ili biti na položaju koji dovodi do sukoba interesa s njegovim službenim dužnostima, a osobito:
a) državni službenik ne smije obavljati dodatnu djelatnost za koju se plaća naknada, osim u slučaju kada je to odobrio rukovoditelj organa državne službe. Vlada Federacije donosi podzakonski akt kojim se propisuju slučajevi u kojima se može dati ovakvo odobrenje;
b) državni službenik koji je razriješen dužnosti u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti ne može se uposliti kod poslodavca kojemu je bio redoviti pretpostavljeni, odnosno ne može se uposliti u tvrtki nad čijim je radom provodio redoviti nadzor. On također ne smije primati bilo kakvu naknadu od toga poslodavca ili tvrtke u roku od dvije godine od dana razrješenja s dužnosti;
c) s iznimkom rukovodećih državnih službenika, smatrat će se da je državni službenik na izbivanju iz državne službe od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za javnu dužnost na koju se bira izravno ili neizravno, ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini. U tom slučaju, rukovodeći državni službenik podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi;
d) državni službenik iz stavka 1. točke c) ovoga članka, s iznimkom rukovodećih državnih službenika, može se vratiti na isto ili slično radno mjesto u istomu ili drugomu organu držane službe najkasnije u roku od jednog mjeseca od nastupanja sljedećih slučajeva: neuspjeha na izborima, okončanja mandata i prestanka dužnosti u zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini;
e) državni službenik ne može biti članom upravnih i drugih odbora političkih stranaka i ne smije slijediti upute političkih stranaka.

2. Sukladno ovom zakonu, prilikom postavljanja na radno mjesto državnog službenika, državni službenik predočit će sve informacije o imovini na raspolaganju državnog službenika.
3. Svi podaci iz stavka 2. ovoga članka se pohranjuju u evidenciji Registra držane službe, sukladno propisima o zaštiti podataka koji su na snazi u Federaciji.

Članak 20.

Prava i obveze savjetnika

1. Savjetniku iz stavka 5. članka 5. ovoga zakona, ne jamči se sigurnost uživanja položaja:
a) savjetnik može biti razriješen dužnosti u bilo koje vrijeme od nositelja dužnosti iz članka 5. ovoga zakona, koji ga je imenovao na radno mjesto savjetnika;
b) mandat savjetnika ne može biti dulji od mandata nositelja dužnosti čiji je savjetnik;
c) imenovanje na mjesto savjetnika se ne može preinačiti u položaj državnog službenika sa sigurnošću uživanja položaja.
2. Ukoliko državni službenik, s iznimkom rukovodećih državnih službenika, bude imenovan na položaj savjetnika, smatrat će se kako je na izbivanju od trenutka kada je imenovan.
3. U slučaju iz stavka 2. ovoga članka, rukovodeći državni službenik podnosi ostavku na mjesto u državnoj službi.
4. Državni službenik iz stavka 2. ovoga članka, s iznimkom rukovodećih državnih službenika može se vratiti na isto ili slično radno mjesto najkasnije u roku od jednog mjeseca od kada prestaje njegovo imenovanje, ako postoji slobodno radno mjesto.
5. Savjetnik podnosi ostavku od trenutka kada je potvrđena njegova kandidatura za izborni položaj ili od trenutka kada je imenovan na položaj u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojoj razini vlasti u Federaciji i u Bosni i Hercegovini.
6. Vlada Federacije donosi podzakonski propis kojime se uređuju specifični slučajevi nespojivosti s radnim mjestom savjetnika.

Članak 21.

Odlučivanje o pravima i dužnostima državnih službenika

1. O pravima i dužnostima državnih službenika iz radnoga odnosa, temeljem ovoga zakona i podzakonskih propisa, odlučuje rukovoditelj organa držane službe, osim kada je ovim zakonom i podzakonskim propisima utvrđeno da odlučuje drugi organ (Agencija i Odbor za prizive).
2. O pravima i dužnostima iz stavka 1. ovoga članka, donosi se rješenje.
3. Za donošenje i dostavu rješenja državnom službeniku, primjenjuju se odgovarajuće odredbe Zakona o upravnom postupku.
4. Protiv rješenja iz stavka 2. ovoga članka, državni službenik ima pravo u roku od 15 dana od dana primitka rješenja uložiti priziv Odboru državne službe za prizive (u daljnjem tekstu: Odbor za prizive) radi preispitivanja pravilnosti donesenog rješenja.

POGLAVJE IV. - UPRAŽNJENA RADNA MJESTA, PREMJEŠTAJ,
UPOŠLJAVANJE, OCJENA RADA I PROMICANJE

Članak 22.

Upražnjena radna mjesta

1. Ukoliko u organu državne službe postoji upražnjeno radno mjesto državnog službenika, organ držane službe prvo oglašava ovo upražnjeno radno mjesto interno u okviru državne službe u Federaciji. Organ državne službe razmatra može li se, sukladno članku 35. ovoga zakona, to radno mjesto popuniti internim premještajem državnog službenika uposlenog na sličnom radnom mjestu u organu državne službe u Federaciji.
2. Ukoliko ovakav interni premještaj nije moguć, upražnjeno mjesto se oglašava putem javnog natječaja koji se provodi sukladno ovom zakonu.

Članak 23.

Interno oglašavanje

1. Agencija oglašava upražnjeno radno mjesto u organu držane službe.
2. Interni oglas se objavljuje najmanje 20 dana prije konačnog roka za prijave u organu državne službe u kojem se upražnjeno mjesto pojavilo i drugim organima državne službe u Federaciji.
3. Interni oglas sadrži:
a) opis upražnjenog radnog mjesta;
b) opis vrste natječaja;
c) popis najvažnijih područja natječaja;
d) spisak potrebnih dokumenata, rok i mjesto njihovog podnošenja;
e) posebne akademske i profesionalne uvjete za radno mjesto koje se popunjava;
f) druge uvjete koji se mogu smatrati primjerenim za odgovarajuće radno mjesto.

Članak 24.

Javno oglašavanje

1. Agencija oglašava javni natječaj za upražnjeno radno mjesto.
2. Javni natječaj se objavljuje najmanje jedan mjesec prije konačnoga roka za prijave u ''Službenim novinama Federacije BiH'' i u najmanje tri dnevna lista koji se distribuiraju na cijelom teritoriju Bosne i Hercegovine i na oglasnoj ploči svake općine.
3. Javni natječaj sadrži opće uvjete za postavljanje državnog službenika, te uvjete navedene u članku 23., stavak 3., ovoga zakona.

Članak 25.

Opći uvjeti za postavljanje državnog službenika

1. Za postavljanje na radno mjesto državnog službenika osoba mora ispunjavati sljedeće opće uvjete:
a) biti državljanin Bosne i Hercegovine;
b) biti stariji od 18 godina;
c) imati sveučilišnu diplomu ili druge obrazovne ili akademske kvalifikacije najmanje VII. stupnja stručne spreme;
d) biti zdravstveno sposobna za obavljanje određenih poslova predviđenih za to radno mjesto;
e) da u posljednje tri godine, od dana objave upražnjenog radnog mjesta, osoba nije otpušena iz državne službe, kao posljedica disciplinske mjere, na bilo kojoj razini vlasti u Bosni i Hercegovini;
f) da nije obuhvaćena odredbom članka IX.1 Ustava Bosne i Hercegovine.
2. Iznimno od uvjeta utvrđenih u stavku 1. ovoga članka, osobe sa višom stručnom spremom (VI. stupanj) koje su ranije postavljene kao državni službenici na radna mjesta u državnoj službi, mogu ostati na tomu radnom mjestu u razdoblju ne duljem od dvije godine od stupanja na snagu ovoga zakona.

Članak 26.

Nediskriminiranje

Prilikom provedbe javnog natječaja Agencija osigurava da će se pri izboru državnog službenika postupati sukladno članku 18., stavak 2., ovoga zakona.

Članak 27.

Povjerenstva za izbor

1. Agencija imenuje posebna povjerenstva za izbor koja su nepristrana u provedbi javnog natječaja.
2. Povjerenstvo za izbor čini najmanje pet članova, od kojih su najmanje tri člana državni službenici iz organa državne službe, od kojih je jedan član sindikata, na koji se javni natječaj odnosi i koji imaju akademsko i profesionalno iskustvo u područjima obuhvaćenim procesom javnog natječaja, dok se ostala dva člana imenuju s liste eksperata koju utvrdi Agencija.
3. Povjerenstva za izbor biraju predsjedatelja među svojim članovima i usvajaju poslovnik o svojemu radu većinom glasova svih članova.

Članak 28.

Ostavka i izuzeće članova povjerenstva za izbor

1. Ukoliko postoji sukob interesa koji se odnosi na člana povjerenstva za izbor, taj član podnosi ostavku na članstvo u povjerenstvu.
2. Svaki prijavljeni kandidat može tražiti i dobiti od Agencije imena članova povjerenstva za izbor.
3. Svaki prijavljeni kandidat može od Odbora za prizive tražiti izuzeće bilo kojega člana povjerenstva za izbor na temelju:
a) sukoba interesa iz članka 19. ovoga zakona;
b) bjelodanog rizika od predrasuda i pristranosti;
c) nedostatka neophodnog stručnoga znanja.
4. Postupak upošljavanja se neće obustaviti tijekom ispitivanja navoda za izuzeće člana povjerenstva za izbor. U slučaju tražnje Odbora za prizive ili nadležnoga suda, cjelokupni proces prijama kandidata bit će proglašen nevažećim. U tome slučaju, Agencija ponovno organizira postupak javnog natječaja, sukladno ovom zakonu.

Članak 29.

Javni natječaj

1. Agencija utvrđuje značaj i sadržaj javnog natječaja.
2. Javni natječaj sadrži:
a) ispit općega znanja;
b) stručni ispit.
3. Vlada Federacije, na prijedlog Agencije, podzakonskim aktom utvrđuje uvjete, način i program polaganja ispita iz stavka 2. ovoga članka.
4. Kandidati koji su položili stručni upravni ispit ili pravosudni ispit izuzeti su od polaganja ispita općeg znanja iz stavka 2. točka a) ovoga članka.

Članak 30.

Izborni postupak

1. Povjerenstvo za izbor provjerava i bira kandidate na temelju profesionalnih sposobnosti ocijenjenih putem javnog natječaja, istovjetnih za sve kandidate koji se prijavljuju za isto radno mjesto. Izbor kandidata povjerenstvo obavlja u roku od 30 dana nakon isteka konačnoga roka za prijave na javni natječaj.
2. Agencija donosi podzakonske akte kojima određuje sustav dodjele bodova za svakog kandidata, sukladno čl. 25., 29. i 70. ovoga zakona.
3. Agencija objavljuje rezultate javnoga natječaja na oglasnoj ploči i pismeno informira sve kandidate o rezultatima koje su postigli, sukladno ovom zakonu.

Članak 31.

Postavljanje državnog službenika

1. Državnog službenika postavlja rukovoditelj organa državne službe, uz prethodno pribavljeno mišljenje Agencije, s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni natječaj.
2. Nakon prethodno pribavljenog mišljenja od Agencije, općinski načelnik i gradonačelnik postavljaju nadležne općinske i gradske državne službenike s liste uspješnih kandidata koji su prošli javni natječaj.
3. Pričuvna lista uspješnih kandidata čuva se do istjeka probnog rada postavljenoga državnog službenika.
4. Postavljenje državnog službenika se obavlja rješenjem koje se objavljuje na oglasnoj ploči organa držane službe i dostavlja državnom službeniku. Prije preuzimanja dužnosti, postavljeni državni službenik prima pismeni opis svojega radnog mjesta i opis uvjeta službe.
5. Rješenje o postavljenju sadrži:
a) ime i prezime državnog službenika;
b) naziv organa državne službe u koji je državni službenik postavljen;
c) naziv radnog mjesta i platni razred.
6. Postavljeni državni službenik preuzima dužnost polaganjem prisege odanosti pred rukovoditeljem organa državne službe. Tekst prisege utvrđuje Agencija. Potpisani tekst prisege sastavni je dio osobnog dosjea državnog službenika.

Članak 32.

Probno razdoblje

1. Kada je u pitanju prvo upošljavanje u organu državne službe, državni službenik prolazi razdoblje probnoga rada. Razdoblje probnoga rada državnog službenika obuhvaća vrijeme uvođenja u posao i vrijeme obavljanja dužnosti i ukupno traje šest mjeseci, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.
2. Neposredno nadređeni državni službenik se određuje kao supervizor odgovoran za davanje ocjene rada na završetku probnog razdoblja. Ocjenu probnog rada rukovodećih službenika obavlja rukovoditelj organa državne službe.
3. Ukoliko je ocjena rada:
a) zadovoljavajuća, rukovoditelj organa državne službe potvrđuje postavljenje državnog službenika na radno mjesto;
b) nezadovoljavajuća, rukovoditelj organa državne službe razrješava dužnosti državnog službenika, koji time gubi svoj status bez primanja naknade zbog otpuštanja. Sukladno članku 70. ovoga zakona, razriješeni državni službenik ima pravo uložiti priziv Odboru za prizive radi preispitivanja odluke.
4. Oprečno stavku 3., točka b) ovoga članka, državnom službeniku može se produljiti probni rad do šest mjeseci trajanja sukladno utemeljnom zahtjevu koji se podnosi rukovoditelju organa državne službe.
5. Ukoliko je državni službenik razriješen dužnosti, sukladno stavku 3., točka b) ovoga članka, sljedeći uspješni kandidat s pričuvne liste iz članka 31. stavak 3., ovoga zakona, postavlja se na upražnjeno radno mjesto državnog službenika.
6. Probnom radu ne podliježu vježbenici iz članka 37. ovoga zakona.

Članak 33.

Ocjena rada

1. Ocjena rada državnog službenika podrazumijeva nadzor i ocjenu njegovog obavljanja dužnosti utvrđenih radnim mjestom za vrijeme trajanja službe. Državni službenik jednakopravno surađuje tijekom danoga razdoblja sa njemu neposredno nadređenim državnim službenikom.
2. Ocjenu rada rukovodećih i drugih državnih službenika utvrđuje rukovoditelj organa državne službe.
3. Rukovoditelj organa državne službe ocjenjuje rad svih državnih službenika, na prijedlog neposredno nadređenog službenika, najmanje svakih 12 mjeseci.
4. Ocjena rada se temelji na rezultatima postignutim u realiziranju poslova predviđenih opisom radnoga mjesta i ciljevima koje za dano razdoblje utvrdi neposredno nadređeni službenik.
5. Rezultati ostvareni u obavljanju poslova u tijeku perioda koji se ocjenjuje označuju se sljedećim ocjenama: nezadovoljavajuće, zadovoljavajuće, uspješno i iznimno uspješno, što se bliže određuje propisima koje donosi Agencija.
6. Rezultati ocjene rada se uzimaju u obzir prilikom promicanja i internih premještaja. Svi državni službenici imaju:
a) nesmetan pristup ocjenama svoga rada koje se nalaze u osobnom dosjeu, sukladno članku 62., stavak 1., ovoga zakona;
b) mogućnost u odgovarajućem vremenskom roku priložiti pismene informacije uz ocjenu svoga rada i imaju pravo uložiti priziv Odboru za prizive radi preispitivanja ocjene o radu.
7. Ukoliko je ocjena rada negativna, državni službenik, s ciljem poboljšanja stanja, prolazi poseban program koji uz konzultacije s njim odredi njegov neposredno nadređeni državni službenik.
8. Ukoliko su dvije uzastopne ocjene rada negativne, rukovoditelj organa državne službe po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, razrješava dužnosti državnog službenika. Državni službenik može uložiti priziv Odboru za prizive radi preispitivanja razrješenja, sukladno članku 65. ovoga zakona.

Članak 34.

Naprjedovanje i promicanje

1. Naprjedovanje državnog službenika na više radno mjesto iz članka 6., stavak 1., točka a) ovoga zakona, u istomu ili u drugomu organu državne službe obavlja se isključivo putem javnog natječaja.
2. Promicanje državnog službenika u višu kategoriju iz članka 6., stavak 1., točka b) ovoga zakona, temelji se na pozitivnoj ocjeni rada i o njemu odlučuje rukovoditelj organa državne službe.

Članak 35.

Interni premještaj

1. Interni premještaj s radnog mjesta državnog službenika na slično radno mjesto u istomu organu državne službe može biti dragovoljan ili nametnut državnom službeniku, sukladno objektivno utvrđenim potrebama državne službe.
2. Za dragovoljni premještaj je neophodno postojanje upražnjenog radnog mjesta sukladno članku 22. ovoga zakona. Ovo upražnjeno radno mjesto se popunjava putem internog natječaja i na temelju odgovarajućih zasluga državnog službenika koji se prijavio za radno mjesto u organu držane službe.
3. Ukoliko premještaj podrazumijeva i promjenu prebivališta, državni službenik ima pravo na odgovarajuću naknadu, sukladno pravilima koja utvrdi rukovoditelj organa državne službe.

Članak 36.

Prekobrojnost

1. Prekobrojnost nastaje isključivo kao posljedica reorganiziranja, smanjenja opsega poslova organa državne službe ili njegovog ukidanja.
2. Agencija proglašava državnog službenika prekobrojnim na prijedlog organa državne službe.
3. Državni službenik koji je proglašen prekobrojnim se, sukladno članku 22. ovoga zakona, može:
a) rasporediti na slično upražnjeno radno mjesto državnog službenika u drugomu organu državne službe;
b) ukoliko je ovo raspoređivanje nemoguće, državnom službeniku se nudi prijevremeno umirovljenje, sukladno zakonu (posebnom zakonu);
c) ukoliko je privremeno umirovljenje nemoguće rukovoditelj organa državne službe razrješava dužnosti prekobrojnog državnog službenika koji može uložiti priziv Odboru za prizive i tražiti preispitivanje svoga razrješenja, sukladno ovomu zakonu;
d) državni službenik koji je proglašen prekobrojnim, a nije dalje raspoređen, ima pravo na otpremninu sukladno članku 45. ovoga zakona, te na naknadu za slučaj neuposlenosti, sukladno zakonu.
4. Ukoliko se u organu državne službe oglasi upražnjeno slično radno mjesto u roku od godinu dana od dana razrješenja s dužnosti, prekobrojni državni službenik ima prednost prilikom ponovnog uposlenja u organu državne službe.

Članak 37.

Vježbenici

1. Rukovoditelj organa držane službe može tražiti od Agencije da u državnu službu primi vježbenika, koji se upošljava na temelju javnoga natječaja kojeg objavljuje Agencija.
2. Organ državne službe je dužan izvijestiti vježbenika o sadržaju programa i načinu na koji se nadzire njegov vježbenički rad.
3. Vježbeništvo traje godinu dana nakon čega vježbenik stječe pravo prijave na javni natječaj, sukladno članku 29. ovoga zakona.

POGLAVLJE V. - PLAĆE I NAKNADE

Članak 38.

Kriteriji za utvrđivanje plaća

1. Državni službenik ima pravo na plaću koja odgovara radnom mjestu državnog službenika.
2. Odredbe čl. od 38. do 45. ovoga zakona, znače ustroj plaća za državne službenike u organima državne službe u Federaciji.

Članak 39.

Ustroj plaća

1. Polazni temelj za obračun plaća svim državnim službenicima u organima držane službe je isti na svim razinama vlasti i utvrđuje ga Vlada Federacije, sukladno radnim mjestima u državnoj službi utvrđenim u članku 6. stavak 1, ovog zakona.
2. Polazni temelj iz stavka 1. ovoga članka, za obračun plaća državnim službenicima dogovaraju sindikat, Vlada Federacije vlade kantona.
3. Koeficijente koji se odnose na platne razrede i unutar platnih razred utvrđuje Vlada Federacije za federalne organe državne službe, vlada kantona za kantonalne organe državne službe, a općinsko i gradsko vijeće za državne službenike općine, odnosno gradske državne službenike, sukladno radnim mjestima u državnoj službi utvrđenim u članku 6., stavak 1., ovoga zakona.

Članak 40.

Obračun plaća

1. Plaća se određuje tako što se osnovica iz članka 39., stavak 1., ovoga zakona, pomnoži s koeficijentom platnog razreda i ukupan iznos uveća na temelju radnog staža.
2. Državni službenik koji u posljednje dvije uzastopne godine bude ocijenjen ocjenom najmanje ''iznimno uspješan'' ima pravo na povećanje plaće u iznosu najviše do 20% od visine plaće utvrđene za to radno mjesto, s time što takovim povećanjem ne prijelazi plaću narednog platnog razreda, a državni službenik koji u posljednje uzastopno dvije godine dobije ocjenu najmanje ''uspješan'' ima pravo na povećanje plaće u iznosu najviše do 10% od plaće utvrđene za to radno mjesto, dok državni službenik koji u posljednje uzastopno dvije godine bude ocijenjen najmanje ocjenom ''zadovoljava'' ima pravo na povećanje plaće u iznosu najviše do 5% od visine plaće utvrđene za to radno mjesto.
3. Plaća se povećava za 0,5% za svaku započetu godinu radnog staža, a najviše do 20%.

Članak 41.

Naknada za privremeno obavljanje poslova

1. U slučaju da se u nekom od organa državne službe ne mogu popuniti radna mjesta državnih službenika zbog nemogućnosti osiguravanja kadrova, državnim službenicima koji privremeno obavljaju taj posao u organu državne službe povećava se plaća do 50%, u ovisnosti od nastalog povećanja opsega posla.
2. Agencija daje mišljenje jesu li u konkretnom slučaju ispunjeni uvjeti potrebni za primjenu stavka 1. ovoga članka.

Članak 42.

Plaćeni dopust

Državni službenik ima pravo na naknadu plaće do visine jedne plaće za vrijeme godišnjeg odmora i plaćenog dopusta i za prvih 30 dana izbivanja s posla uslijed bolesti ili invalidnosti.

Članak 43.

Ostale naknade

1. Državni službenik ima pravo na naknadu za:
a) troškove prijevoza na posao i s posla;
b) prehranu za vrijeme rada;
c) regres za godišnji odmor;
d) slučaj teže bolesti i naknadu koju u slučaju smrti državnog službenika ili člana uže obitelji prima član njegove obitelji;
e) troškove selidbe iz mjesta stalnoga prebivališta u mjesto u kojemu ima službeni stan i natrag;
f) troškove za naobrazbu;
g) jubilarne nagrade;
h) otpremninu pri odlasku u mirovinu.
2. Rukovodeći državni službenici čije je mjesto prebivališta udaljeno više od 120 kilometara od mjesta organa državne službe u kojemu obavljaju službenu dužnost imaju pravo u dvije naredne godine na naknadu troškova odvojenog života i smještaja u mjestu rada.
3. Vlada Federacije podzakonskim propisom utvrđuje kriterije i uvjete za ostvarivanje naknada iz stavka 1. ovoga članka.
4. Vlada Federacije i vlade kantona kolektivnim ugovorom u pregovoru sa sindikatom utvrđuju visinu naknada iz stavka 1. ovoga članka.

Članak 44.

Naknada za službena putovanja

1. Državni službenik ima pravo na naknadu troškova u svezi sa službenim putovanjima poput dnevnica, troškova prijevoza i sl.
2. Vlada Federacije podzakonskim aktom utvrđuje vrstu i visinu troškova iz stavka 1. ovoga članka čija se visina utvrđuje u kolektivnom ugovoru u pregovoru sa sindikatom.

Članak 45.

Prava u slučaju prekobrojnosti

1. U slučaju razrješenja državnog službenika s dužnosti nastalog uslijed prekobrojnosti iz članka 36. ovoga zakona, razriješeni državni službenik ima pravo na otpremninu u iznosu od najmanje šest mjesečnih plaća.
2. Razriješeni državni službenik s radnim stažom duljim od šest godina ima pravo na jedan dodani mjesec otpremnine za svaku dodanu godinu radnog staža, a najviše do 12 godina radnog staža. Otpremnina za državne službenike koji imaju više od 12 godina radnog staža jednaka je iznosu od 12 jednomjesečnih plaća.

Članak 46.

Osiguranje plaća i naknada državnih službenika

1. Sredstva za plaće i naknade državnih službenika utvrđuju se u proračunu Federacije, kantona, grada i općine.
2. Rukovoditelj organa državne službe donosi Pravilnik o plaćama i naknadama, sukladno ovom zakonu i podzakonskim aktima.

POGLAVLJE VI. - UVJETI RADA

Članak 47.

Propisi o radu i socijalnom osiguranju

Na državnog službenika primjenjuje se Zakon o radu, ostali zakoni i kolektivni ugovori kojima se uređuju prava i obveze iz radnih odnosa, osim ako ovim zakonom nije drugačije utvrđeno.

Članak 48.

Odsutnost i godišnji odmor

1. Državni službenici na radnim mjestima iz članka 6., stavak 1., točka b) ovoga zakona, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 20 radnih dana i na plaćenu odsutnost od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
2. Državni službenici na radnim mjestima iz članka 6., stavak 1., točka a) ovoga zakona, imaju pravo na godišnji odmor u trajanju od najmanje 25 radnih dana i na plaćenu odsutnost od pet radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
3. Godišnji odmor za državne službenike u trajanju duljem od odmora predviđenog u st. 1. i 2. ovoga članka, utvrđuje Vlada Federacije podzakonskim aktom.
4. Godišnji odmor po svim temeljima ne može biti dulji od 36 radnih dana.
5. Duljina godišnjeg odmora iz st. 1. i 2. ovoga članka utvrđuje se od Vlade Federacije i vlade kantona kolektivnim ugovorom u pregovoru sa sindikatom.

Članak 49.

Neplaćena odsutnost i rad po
skraćenom radnom vremenu

Vlada Federacije utvrđuje bliže uvjete sukladno kojima državni službenik može uzeti neplaćenu odsutnost, i kada se može dužnost državnog službenika obavljati po skraćenom radnom vremenu.

Članak 50.

Stručno obrazovanje i usavršavanje

1. Državni službenici su obvezni neprestano raditi na svojemu stručnom obrazovanju i usavršavanju.
2. Državni službenik ima pravo i obvezu sudjelovati na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti.
3. O sudjelovanju državnih službenika na savjetovanjima i drugom oblicima obrazovnih aktivnosti odlučuje rukovoditelj organa državne službe, vodeći pri tomu računa o podjednakom sudjelovanju svih državnih službenika.

POGLAVLJE VII. - PRESTANAK RADNOG ODNOSA

Članak 51.

Prestanak radnog odnosa državnog službenika

Državnom službeniku prestaje radni odnos u organu državne službe u sljedećim slučajevima:
a) dragovoljnog istupanja iz državne službe;
b) ispunjavanja zakonskih godina života, odnosno navršenjem 40 godina mirovinskog staža;
c) gubitkom državljanstva Bosne i Hercegovine;
d) stjecanja državljanstva druge države oprečno Ustavu Bosne i Hercegovine i njezinim zakonima;
e) prekobrojnosti;
f) odbijanja polaganja prisege odanosti i/ili potpisivanja teksta prisege odanosti;
g) nezadovoljavajućeg probnog razdoblja;
h) dvije uzastopno negativne ocjene rada;
i) ako je osuđena za kazneno djelo i zbog izdržavanja kazne zatvora mora izbivati s rada u državnoj službi dulje od šest mjeseci;
j) temeljem izrečene disciplinske mjere prestanka radnog odnosa u državnoj službi;
k) predavanja isprava ili iskaza tijekom postupka podnošenja prijava za prijam u državnu službu, za koje se kasnije pokaže da su lažni.

Članak 52.

Postupak za prestanak radnog odnosa

1. Državnog službenika razrješava rukovoditelj organa državne službe, po prethodno pribavljenom mišljenju Agencije, s iznimkom članka 51., stavak 1., točka h) ovoga zakona.
2. Općinske državne službenike razrješava općinski načelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije, s iznimkom članka 51., stavak 1., točka h) ovoga zakona.
3. Gradske državne službenike razrješava gradonačelnik uz pribavljeno mišljenje Agencije, s iznimkom članak 51., stavak 1., točka h) ovoga zakona.
4. Državni službenik iz st. 1., 2., i 3. ovoga članka, može, u roku od 15 dana od primitka odluke o razrješenju, uložiti priziv Odboru za prizive. Priziv odlaže provedbu odluke o razrješenju.

Članak 53.

Naknade

Državni službenik ne ostvaruje pravo na otpremninu ako izgubi svoj status, osim u slučajevima iz članka 51., stavak 1., točka e) ovoga zakona.

Članak 54.

Nepravilna postavljenja

Odbor za priziv poništit će upošljavanje i postavljenje državnog službenika koji je postavljen oprečno odredbama ovoga zakona i podzakonskih akata donesenih na temelju ovoga zakona.

POGLAVLJE VIII. - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST DRŽAVNOG SLUŽBENIKA

Članak 55.

Disciplinska odgovornost

1. Državni službenik se može smatrati disciplinski odgovornim uslijed kršenja službenih dužnosti utvrđenih ovim zakonom, nastalih kao ishod njegove krivnje.
2. Povrjede službenih dužnosti mogu biti:
a) izvršavanje radnji koje znače kazneno djelo protiv službene dužnosti ili drugo kazneno djelo, odnosno prekršaj kojim se nanosi šteta ugledu državne službe što čini državnog službenika nepodobnim za rad u državnoj službi;
b) odavanje državne, vojne i službene tajne;
c) zlouporabe i prekoračenja službenih ovlasti;
d) neizvršavanje i nesavjesno i nemarno obavljanje povjerenih poslova i zadataka;
e) bavljenje djelatnostima kojima se onemogućuje ili otežava građanima ili drugim osobama ostvarivanje svojih prava u postupcima pred organima državne službe;
f) bavljenje djelatnostima ili radom koji je u oprečnosti s interesima državne službe;
g) uzročenje veće materijalne štete namjerno ili krajnjom nepažnjom;
h) neopravdano izbivanje sa posla;
i) kršenje pravila radne discipline u državnoj službi;
j) nepravodobno i neuredno obavljanje povjerenih poslova i zadataka u državnoj službi;
k) neprimjerno ponašanje prema građanima, suradnicima i drgim osobama u obavljanju državne službe.

3. Odgovornost za izvršenje kaznenih djela i prekršaja ne isključuje disciplinsku odgovornost državnog službenika, pod uvjetom da takvo djelo istodobno znači povrjedu službene dužnosti.
4. Vlada Federacije donosi podzakonske akte kojima će se pobliže urediti povrjede službene dužnosti i regulirati pravila disciplinskog postupka.

Članak 56.

Disciplinski postupak

1. Radi pokretanja disciplinskog postupka svi državni službenici mogu rukovoditelju organa državne službe podnijeti disciplinsku prijavu, koja mora biti obrazložena.
2. Disciplinski postupak protiv drugog državnog službenika pokreće rukovoditelj organa državne službe ili osoba koju on odredi.
3. Disciplinski postupak protiv državnog službenika vodi Disciplinsko povjerenstvo i izriče disciplinske mjere.
4. Članove Disciplinskog povjerenstva imenuje Agencija. Povjerenstvo čine tri člana, a rukovoditelj organa državne službe ne može biti članom Povjerenstva.
5. Disciplinsko povjerenstvo tijekom postupka pribavlja mišljenje medijatora državne službe o podnesenoj disciplinskoj prijavi.
6. Agencija provodi konačna rješenja donesena u disciplinskom postupku.
7. Protiv odluke Disciplinskog povjerenstva državni službenik ima pravo uložiti priziv Odboru za prizive radi preispitivanja donesene odluke. Priziv se može uložiti u roku od 15 dana od dana primitka odluke Disciplinskog povjerenstva.

Članak 57.

Disciplinske mjere

U slučaju da državni službenik učini povrjedu službene dužnosti iz članka 55. ovoga zakona, mogu se izreknuti sljedeće disciplinske mjere:
a) javna disciplinska opomena;
b) suspenzija prava sudjelovanja u javnim natječajima za unapređenje u državnoj službi za razdoblje od najviše dvije godine;
c) kaznena suspenzija s poslova i plaće tijekom razdoblja od dva do 30 dana;
d) vraćanje na nižu kategoriju u okviru radnih mjesta iz članka 6. ovoga zakona;
e) prestanak radnog odnosa u državnoj službi.

Članak 58.

Kazneni postupak

1. U slučaju da se protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak temeljem istih činjenica koje su razmatrane u disciplinskom postupku, svi pokrenuti disciplinski postupci se suspendiraju.
2. Ukoliko se državni službenik koji je okrivljen oslobodi:
a) vraća se na svoje ranije radno mjesto i njegov osobni dosje ne smije sadržavati informacije o kaznenom postupku i/ili preventivnoj suspenziji u svezi s tim postupkom;
b) disciplinske mjere se ne mogu poduzeti na temelju istih činjenica po kojima je državni službenik oslobođen u kaznenom postupku.
3. Ukoliko se optužba za kazneno djelo protiv držanog službenika odbije, disciplinski postupak se može poduzeti na temelju istih činjenica, sukladno članku 55. ovoga zakona.
4. Ukoliko se državni službenik protiv kojeg je pokrenut kazneni postupak proglasi krivim i osudi, organ državne službe se obvezuje činjenicama koje je utvrdio nadležni sud.

Članak 59.

Preventivna suspenzija

1. Ako se pokrene postupak sukladno članku 58. ovog zakona, rukovoditelj organa državne službe dužan je državnog službenika odmah suspendirati u slučajevima ako se:
a) protiv državnog službenika pokrene kazneni postupak za kazneno djelo počinjeno u obavljanju službene dužnosti, i/ili;
b) državni službenik nalazi u zatvoru.
2. Ako se pokrene postupak sukladno članku 58. ovoga zakona, rukovoditelj organa državne službe može suspendirati državnog službenika u slučajevima ako:
a) je protiv državnog službenika pokrenut kazneni postupak za kazneno djelo za koje se može izreći kazna zatvora od najmanje pet godina;
b) ako je državni službenik zatečen u izvršenju kaznenog djela za koje se može izreći kazna zatvora u trajanju od najmanje pet godina i
c) postoje ozbiljni razlozi koji ukazuju na izvršenje kaznenog djela.
3. U slučaju preventivne suspenzije:
a) državni službenik koji je suspendiran prima puni iznos plaće;
b) disciplinski postupak se suspendira sve dok se ne donese presuda nadležnog suda.

Članak 60.

Odgovornost za materijalnu štetu

1. Državni službenik je dužan naknaditi materijalnu štetu koju u obavljanju državne službe učini namjerno ili krajnjom nepažnjom.
2. Postojanje štete, njezinu visinu i okolnosti pod kojima je šteta učinjena, odnosno krivnju državnog službenika za učinjenu štetu utvrđuje povjerenstvo koje rješenjem utemeljuje rukovoditelj organa državne službe. O obavljanju tih poslova povjerenstvo sastavlja zapisnik.
3. Na temelju zapisnika iz stavka 2. ovoga članka, rukovoditelj organa državne službe donosi rješenje o naknadi štete kojim se utvrđuje visina štete, rok i način isplate štete.
4. Protiv rješenja o šteti iz stavka 3. ovoga članka, državni službenik ima pravo uložiti priziv Odboru za prizive u roku od 15 dana od dana primitka rješenja.
5. Štetu koju državni službenik učini građanima ili pravnim osobama ili organu državne službe, svojim nezakonitim ili nepravilnim radom u obavljanju državne službe, naknađuje organ državne službe čiji je državni službenik učinio štetu, a potom organ državne službe ima pravo regresa isplaćene štete od državnog službenika.
6. Organ državne službe obvezan je naknaditi štetu državnom službeniku koju on pretrpi na službi ili u svezi sa službom, po općim propisima o odgovornosti za štetu.
7. Ako državni službenik odbije naknaditi štetu utvrđenu u rješenju iz stavka 3. ovoga članka, u tomu slučaju postupak za naknadu štete pokreće se pred nadležnim sudom.

POGLAVLJE IX. - UPRAVLJANJE DRŽAVNOM SLUŽBOM

Članak 61.

Smjernice vođenja kadrovske politike

Vlada Federacije odnosno vlada kantona, općinsko i gradsko vijeće utvrđuju opće smjernice za vođenje kadrovske politike u organima državne službe i o tomu mogu donositi odgovarajuće akte, sukladno ovom zakonu.

Članak 62.

Organi državne službe

1. Rukovoditelj organa državne službe zadužen je za provedbu odredaba ovoga zakona i osigurava upravljanje osobljem organa državne službe i vodi osobne administracijske dosjee za svakog državnog službenika, i osigurava svakom državnom službeniku koji obavlja dužnosti u organu državne službe imati nesmetan pristup svomu administracijskom dosjeu.
2. Rukovoditelj organa državne službe u obavljanju poslova iz stavka 1. ovoga članka usklađuje svoje djelatnosti i surađuje s Agencijom.

Članak 63.

Medijator državne službe

1. Medijator državne službe pomaže u provedbi i poštovanju načela utvrđenih u ovom zakonu i sukladno odredbama ovoga zakona djeluje kao posrednik u svim pitanjima koja se odnose na status državnog službenika, sukladno ovom zakonu.
2. Svi državni službenici i namještenici organa državne uprave, u suradnji sa sindikatom, biraju na mjesto medijatora državne službe jednog državnog službenika. Medijator državne službe ne smije biti rukovoditelj organa državne službe u organu u kojemu obavlja svoju dužnost.
3. Dva ili više organa državne službe mogu izabrati zajedničkog medijatora državne službe.
4. Izbor medijatora državne službe potvrđuje Agencija.

POGLAVLJE X. - AGENCIJA ZA DRŽAVNU SLUŽBU I ODBOR ZA PRIZIVE

Članak 64.

Agencija za državnu službu

1. Vlada Federacije osniva Agenciju za državnu službu Federacije.
2. Agencija vrši sljedeće poslove:
a) utvrđuje jedinstvene kriterije, pravila i postupke izbora, imenovanja i postavljanja državnih službenika u organima državne službe u Federaciji, sukladno ovom zakonu;
b) planira i realizira proces upošljavanja državnih službenika, na zahtjev i sukladno potražnji organa državne službe;
c) organizira i realizira stručno obrazovanje i usavršavanje državnih službenika uposlenih u organima državne službe, kao i razvitak državne službe;
d) organizira izobrazbu kandidata za polaganje stručnog ispita za državnu službu koji je uvjetom za rad u organu državne službe;
e) pruža stručnu pomoć organima državne službe u realiziranju njihove kadrovske politike, organizacijskih poboljšanja i razvitka, kao i uspostavu i vođenje registra državnih službenika;
f) podnosi godišnje izvješće o stanju kadrova u organima državne službe u Federaciji i podnosi svoj plan rada za narednu godinu Vladi Federacije na odobravanje;
g) obavlja ostale poslove i zadatke koji su joj ovim zakonom stavljeni u nadležnost.
3. Agencijom upravlja ravnatelj Agencije kojega imenuje Vlada Federacije na temelju javnog natječaja.
4. Ravnatelj Agencije ima status tajnika.
5. Ravnatelj Agencije donosi Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Agencije, uz suglasnost Vlade Federacije.
6. Pravilnikom o unutarnjoj organizaciji Agencije uredit će se osnivanje odvojenih odjeljenja u kantonima koja će obavljati poslove i zadatke iz nadležnosti Agencije.
7. Vlada Federacije može svojim propisom urediti osnivanje posebne institucije koja će izobražavati državne službenike.

Članak 65.

Odbor državne službe za prizive

1. Vlada Federacije osniva Odbor državne službe za prizive (Odbor za prizive) koji se sastoji od tri člana.
2. Javni natječaj za popunu slobodnih radnih mjesta u Odboru za prizive oglašava se u tri visokotiražna dnevna lista koji se distribuiraju na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine, najmanje jedan mjesec prije roka za predaju molbi. Natječaj sadrži iste uvjete koji su navedeni u članku 23. stavak 3. i članku 25. ovoga zakona.
3. Neovisno povjerenstvo za izbor kandidata, koju imenuje Vlada Federacije, bira članove Odbora za prizive, na temelju njihovog radnog iskustva i demonstrirane sposobnosti da obavljaju dužnost u Odboru za prizive. Odredbe članka 27. st. 2. i 3.; članka 28. stavak 1. i članka 29. stavak 2 ovoga zakona, odnose se i na povjerenstvo za izbor kandidata i na postupak za izbor članova Odbora za prizive.
4. Vlada Federacije imenuje članove Odbora za prizive na rok od četiri godine s mogućnošću ponovnog izbora.
5. Član Odbora za prizive je:
a) neovisan i nepristran;
b) ne može obnašati javnu dužnost na koju je izabran izravno ili neizravno, odnosno ne može biti imenovana na radno mjesto u bilo kojem zakonodavnom ili izvršnom organu na bilo kojoj razini vlasti u Federacije i u Bosni i Hercegovini;
c) povlači se s dužnosti prije isteka mandata samo na poticaj Vlade Federacije, koji je pokrenut uslijed iznimnih okolnosti i konsenzusom ostalih članova Odbora za prizive.
6. Činom imenovanja članovi Odbora za prizive ostvaruju prava iz radnog odnosa na temelju statusa koji odgovara statusu tajnika.
7. Odbor za prizive, sukladno ovom zakonu i podzakonskim propisima, odlučuje u drugom stupnju o svim prizivima koji se ulože na rješenje rukovoditelja organa državne službe, o prizivima koji se ulože na odluke disciplinskih povjerenstava i o prizivima koji se ulože na odluke ravnatelja Agencije, i to na zahtjev:
a) državnog službenika na kojega se sporna odluka, poduzeta ili propuštena radnja odnosi;
b) organa državne službe u kojemu državni službenik obavlja svoju dužnost;
c) Agencije.
8. Odbor za prizive:
a) saslušava podnositelja priziva, ukoliko je to primjereno prilici;
b) poziva svjedoke i stručnjake kada se to smatra neophodnim;
c) traži dobiva sve odlučne informacije od nadležnih organa;
d) usvaja poslovnik o svojemu radu koji se objavljuje u ''Službenim novinama Federacije BiH''.
9. Odluke Odbora za prizive moraju biti donesene na zakonskim temeljima i pravilno i u cijelosti utvrđenom činjeničnom stanju. Odluke Odbora za prizive su:
a) konačne i podliježu svakom preispitivanju od nadležnog suda. Postupak pred sudom može se pokrenuti u roku od 30 dana od dana primitka konačne odluke.
b) dostavit će se podnositelju u roku od osam (8) dana od dana donošenja.

POGLAVLJE XI. - NAMJEŠTENICI

Članak 66

Namještenici

1. Poslovi koje obavljaju namještenici, kategorije u okviru radnih mjesta namještenika u organima državne službe, kao i kategorije plaća uređuju se posebnim zakonom.
2. Vrsta, opseg i stupanj i opis poslova namještenika uređuju se pravilnikom o unutarnjoj organizaciji koji donosi rukovoditelj organa državne službe sukladno stavku 1. ovoga članka.
3. Načela utvrđena ovim zakonom koje se odnose na postavljenje, unaprjeđenje, prekobrojno osoblje, disciplinsku odgovornost i prestanak radnog odnosa državnih službenika, utvrđena ovim zakonom, shodno se mogu primjenjivati i na namještenike.

POGLACLJE XII. - PRIJELAZNE ODREDBE

Članak 67.

Postojeći državni službenici

1. Zakonski status državnih službenika u postojećim organima državne službe u Federaciji ostaje isti danom stupanja na snagu ovoga zakona sve dok nadležna agencija za njihova radna mjesta ne obavi cjelovit postupak revizije sukladno ovom zakonu.
2. Agencija donosi rješenje o prestanku radnog odnosa službenika iz stavka 1. ovoga članka koji su imenovani u oprečnosti Zakonu koji je bio na snazi za vrijeme njihovog imenovanja ili koji ne ispunjavaju uvjete iz članka 25. ovoga zakona. Za upražnjena radna mjesta organizira se javni natječaj sukladno odredbama članka 24. ovoga zakona. Rješenje o prestanku radnog odnosa stupa na snagu nakon okončanja cjelovitog postupka javnog natječaja, sukladno ovom zakonu.
3. Iskustvo kandidata koji je prethodno bio na radnom mjestu na koje se odnosi javni natječaj može biti uzeto u obzir za vrijeme procesa javnog natječaja.
4. Službenici iz stavka 1. ovoga članka, koji su uposleni sukladno Zakonu koji je bio na snazi u trenutku postavljanja i koji ispunjavaju uvjete iz članka 25. ovoga zakona, prolaze postupak ocjenjivanja u trajanju od 18 mjeseci. Postupak ocjenjivanja uređuje Agencija, uzimajući u obzir princip ocjene rada iz članka 33. ovoga zakona.
5. Rukovoditelj organa državne službe potvrđuje postavljanje onih službenika koji su uspješno prošli postupak ocjenjivanja, a otpušta one koji nisu uspješno prošli postupak ocjenjivanja ili ne ispunjavaju uvjete iz članka 25. ovoga zakona. Za upražnjena radna mjesta koja se ne popune putem internog oglašavanja, popuna se obavlja putem javnog oglašavanja, sukladno ovom zakonu.

Članak 68.

Naknada

1. Službenik u organu državne službe kojem, u smislu članka 67. ovoga zakona, prestane radni odnos ima pravo na otpremninu u visini prosječne mjesečne plaće isplaćene u organu državne službe u mjesecu koji je prethodio mjesecu u kojemu je državni službenik zaprimio konačnu odluku o prestanku radnog odnosa.
2. Otpremnina iz stavka 1. ovoga članka isplaćuje se državnom službeniku za ukupan radni staž osiguranja, a utvrđuje se tako što se prosječna plaća iz stavka 1. ovog članka pomnoži s koeficijentom, i to za:

Radni staž osiguranja Koeficijent
a) do 5 godina 1,33
b) od 5 do 10 godina 2,00
c) od 10 do 20 godina 2,66
d) preko 20 godina 3,00

Članak 69.

Odlučivanje o otpremninama

1. Rukovoditelj organa državne službe dužan je u rješenju o prestanku radnog odnosa, po službenoj dužnosti odlučiti i o pravu na otpremninu službenika u smislu članka 68. ovoga zakona.
2. Otpremninu utvrđenu u rješenju iz stavka 1. ovoga članka, isplaćuje organ državne službe u kojemu je državni službenik bio uposlen.

Članak 70.

Priziv

Službenik koji smatra da je rukovoditelj organa državne službe povrijedio neko njegovo pravo utvrđeno u prijelaznim odredbama ovog zakona, može u roku od 15 dana od dana primitka takvoga rješenja uložiti priziv Odboru za prizive, sukladno članku 65. ovoga zakona.

Članak 71.

Osobe imenovane na javnu dužnost prije
stupanja na snagu Zakona

Iznimno od članka 19., stavak 1., toč. c) i d) ovoga zakona, državni službenici imenovani na javnu dužnost prije stupanja na snagu ovoga zakona, a koji su zatečeni na izabranoj dužnosti prilikom stupanja na snagu ovoga zakona, istjekom mandata mogu se vratiti na isto ili drugo radno mjesto u okviru istog ili drugog organa državne službe u roku od 30 dana od dana istjeka mandata, ukoliko postoji upražnjeno takvo radno mjesto.

POGLAVLJE VIII. - PRAĆENJE PROVEDBE ZAKONA

Članak 72.

1. Vlada Federacije, odnosno vlade kantona najmanje jedanput u šest mjeseci razmatraju izvješće o provedbi ovoga zakona i donose mjere za unaprjeđenje stanja u državnoj službi.
2. Vlada Federacije na koncu svake godine, a i ranije prema potrebi, dostavlja Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine, izvješće o stanju u državnoj službi u Federaciji.

POGLAVLJE XIV. - NADZOR NAD PRIMJENOM OVOGA ZAKONA

Članak 73.

Upravni nadzor nad primjenom ovoga zakona obavlja Federalno ministarstvo pravde.

POGLAVLJE XV. - PRIMJENA OVOGA ZAKONA NA DRUGE ORGANE I SLUŽBE

Članak 74.

Odredbe ovoga zakona koje se odnose na državne službenike u organima državne službe se primjenjuju i na državne službenike koji taj status imaju u stručnim i drugim službama organa zakonodavne vlasti, organa zakonodavne vlasti, ombudsmanima, organima sudbene vlasti, tužiteljstvima, pravobraniteljstvima, ustanovama za izvršenje kaznenih sankcija, zatvorima i organima za prekršaje Federacije, kantona, grada i općina, ako posebnim zakonom nije drugačije određeno.

POGLAVLJE XVI. - ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 75.

1. U roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona Vlada Federacije će:
a) objaviti javni natječaj za radno mjesto ravnatelja Agencije;
b) objaviti javni natječaj za mjesto članova Odbora za prizive;
c) imenovati radnu skupinu koju čini pet članova, sukladno članku 27., stavak 2. ovoga zakona, koja će biti nadležna da:
-obavlja dužnost Povjerenstva za izbor ravnatelja Agencije;
-obavlja dužnost Povjerenstva za izbor članova Odbora za prizive, sukladno članku 65., stavak 3. ovoga zakona;
-pruža pomoć ravnatelju Agencije i članovima odbora za prizive u postupku organiziranja i osnivanja Agencije i Odbora za prizive.
2. Vlada Federacije će u roku od jednog mjeseca nakon provedenog javnog natječaja imenovati članove Odbora za prizive.
3. Ravnatelj Agencije će u roku od jednog mjeseca od dana imenovanja za ravnatelja donijeti Pravilnik o unutarnjoj organizaciji Agencije. Nakon usvajanja ovog pravilnika, Agencija će objaviti javni natječaj za popunu radnih mjesta u Agenciji.
4. U roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona organi državne službe dužni su svoje pravilnike o unutarnjoj organizaciji uskladiti s odredbama čl. od 6. do 16. ovoga zakona.
5. Do uspostave Agencije, Odbora za prizive i donošenja podzakonskih akata na temelju ovoga zakona, primjenjuje se Zakon o radnim odnosima i plaćama službenika u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', broj 13/98, i podzakonski akti kojima su uređeni radno-pravni statusi državnih službenika u roku od najviše 12 mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona, osim ako nisu u oprečnosti s odredbama ovoga zakona.

Članak 76.

1. Zakon o radnim odnosima i plaćama službenika u organima uprave u Federaciji Bosne i Hercegovine (''Službene novine Federacije BiH'', broj 13/98), prestaje važiti sukladno odredbi stavka 5. članka 75. ovoga zakona.
2. Danom stupanja na snagu ovoga zakona propisi koji su u oprečnosti s odredbama ovoga zakona imaju se uskladiti s ovim zakonom.

Članak 77.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u ''Službenim novinama Federacije BiH''.

Predsjedatelj
Doma naroda Parlamenta
Federacije BiH
Slavko Matić, v. r.

Predsjedatelj
Zastupničkog doma Parlamenta
Federacije BiH
Muhamed Ibrahimović, v. r.