I - TEMELJNE ODREDBE
Članak 1.
Ovim zakonom se uređuju uvjeti za osnivanje agencija za zaštitu ljudi i imovine (u daljnjem tekstu: agencija), djelatnost agencije, uvjeti za stjecanje certifikata, način poslovanja agencije, obvezno organiziranje službe zaštite, unutarnja služba zaštite, evidencije i druga pitanja od značaja za organiziranje i rad agencija na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija).
Članak 2.
Poslovi zaštite ljudi i imovine gospodarskih društava, ustanova i drugih pravnih
osoba (u daljnjem tekstu: pravna osoba), obavljaju se putem osnivanja posebnih
agencija za te poslove ili putem organiziranja unutarnje službe zaštite u pravnoj
osobi, sukladno ovom zakonu.
Agencije ne mogu obavljati poslove zaštite ljudi i imovine za potrebe vojske
Federacije i organe unutarnjih poslova, niti poslove zaštite rukovoditelja tijela
izvršne vlasti i rukovoditelja organa uprave i drugih tijela uprave na razini
Federacije, kantona, grada i općine, a niti poslove zaštite političkih stranaka
i njihovih predstavnika.
Članak 3.
Agencija ima svojstvo pravne osobe.
II - DJELATNOST AGENCIJA
Članak 4.
U djelatnost agencije ubrajaju se poslovi koji se odnose na zaštitu ljudi i
imovine koja se obavlja kao fizička i tehnička zaštita.
Fizička zaštita po ovom zakonu predstavlja zaštitu ljudi i imovine od uništenja,
oštećenja, krađe i drugih oblika opasnog ili štetnog djelovanja na zdravlje
i život ljudi, odnosno na imovinu.
Tehnička zaštita po ovom zakonu predstavlja zaštitu ljudi i imovine tehničkim
sredstvima i opremom koja je namijenjena za te potrebe.
Poslovi zaštite ljudi i imovine ne podrazumijevaju uličnu ophodnju.
Pod uličnom ophodnjom podrazumijeva se kretanje jedne ili više osoba radi obavljanja
poslova zaštite ljudi ili imovine u naselju, prometnim objektima, na moru, rijekama
ili jezerima, te u industrijskim i prometnim centrima i turističkim mjestima.
Članak 5.
Agencija ne može imati policijska ovlaštenja niti ovlaštenja pravosudnih organa
(sudova, tužiteljstava i dr.), a niti može obavljati poslove za domaće ili strane
državne obrambene, sigurnosne ili kontraobavještajne službe, kao i poslove koji
ulaze u nadležnost organa unutarnjih poslova.
Agencije se ne mogu organizirati niti udruživati radi obavljanja nasilnih i
drugih radnji protiv bilo kojeg javnog tijela u Bosni i Hercegovini ili obavljati
radnje kojima se ugrožava teritorijalni integritet ili neovisnost Bosne i Hercegovine
ili druge države.
Članak 6.
Pri obavljanju poslova iz svoje nadležnosti agencije ne mogu primjenjivati operativne metode i sredstva koje na temelju posebnih propisa primjenjuju organi unutarnjih poslova.
III – UVJETI I NAČIN OSNIVANJA AGENCIJE
Članak 7.
Za obavljajnje poslova zaštite iz članka 4. ovog zakona organiziraju se posebne
agencije.
Agenciju iz stavka 1. ovoga članka mogu osnivati samo domaće pravne i fizičke
osobe (u daljnjem tekstu: osnivač) koje ispunjavaju uvjete predviđene ovim zakonom.
Izuzetno, agencije ne mogu osnivati političke stranke niti rukovoditelji iz
stavka 2. članka 2. ovog zakona, dok obavljaju tu funkciju.
Članak 8.
U postupku osnivanja agencije za obavljanje poslova zaštite iz članka 4. ovoga
zakona, osnivač je dužan pribaviti odobrenje za rad od nadležnog kantonalnog
organa unutarnjih poslova, a nakon toga podnijeti zahtjev nadležnom kantonalnom
sudu za upis agencije u sudski registar.
Upis agencije u sudski registar obavlja se kod nadležnog kantonalnog suda prema
sjedištu agencije, sukladno propisima o upisu gospodarskih društava u sudski
registar s tim da se u sudski registar može upisati samo agencija koja ima odobrenje
za rad iz stavka 1. ovog članka. Uz zahtjev za upis prilaže se to odobrenje.
Članak 9.
Odobrenje za rad agencije može se izdati onom osnivaču koji ispunjava slijedeće
uvjete:
1) da ima najmanje pet osoba koje imaju certifikat za obavljanje poslova zaštite
uključujući i odgovornu osobu i
2) da ima odgovarajuća tehnička sredstva i opremu za obavljanje poslova fizičke
i tehničke zaštite.
Ukoliko je osnivač agencije fizička osoba, osim uvjeta koji su utvrđeni u stavku
1. ovoga članka, dužan je ispunjavati i sljedeće uvjete:
1) da je državljanin Bosne i Hercegovine;
2) da se protiv te osobe ne vodi kazneni postupak i da nije osuđivana za kaznena
djela koja se gone po službenoj dužnosti ili za prekršaj protiv javnog reda
i mira s obilježjem nasilja;
3) da ne može biti osoba koju je komesar IPTF isključio, kojoj je oduzeta privremena
dozvola i kojoj je odbijeno izdavanje certifikata za službu policajca u BiH
ili koju je bilo koji organ za provođenje zakona u BiH otpustio zbog nesavjesnog
obavljanja dužnosti ili počinjenog kaznenog djela i
2) da ne može biti osoba koja je smijenjena iz vojne službe od strane COMSFOR-a
u skladu s «Uputstvom stranama».
Federalni ministar unutarnjih poslova propisuje tehnička sredstva i opremu iz
točke 2) stavak 1. ovoga članka.
Članak 10.
Zahtjev za dobijanje odobrenja za rad agencije osnivač podnosi kantonalnom
organu unutarnjih poslova prema sjedištu agencije. Zahtjev se podnosi na tiskanici
koju propisuje federalni ministar unutarnjih poslova.
Uz zahtjev se prilažu odgovarajući dokazi za utvrđivanje činjenica iz članka
9. ovoga zakona.
Odobrenje za rad izdaje se u vidu rješenja.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovoga članka može se u roku od 15 dana od dana
prijama rješenja izjaviti priziv Federalnom ministarstvu unutarnjih poslova
(u daljem tekstu: Federalno ministarstvo).
Rješenje doneseno o prizivu iz stavka 4. ovoga članka je konačno i protiv njega
se ne može izjaviti priziv, ali se može pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog
suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Članak 11.
Agencija može početi s radom kada dobije rješenje o upisu u sudski registar.
Odobrenje za rad agencije prestaje važiti ako agencija ne počne s radom u roku
od šest mjeseci od dana dobivanja odobrenja.
Članak 12.
Poslove zaštite iz nadležnosti agencije mogu obavljati samo osobe koje ispunjavaju
sljedeće uvjete:
1) da su državljani Bosne i Hercegovine;
2) da imaju certifikat za obavljanje poslova zaštite;
3) da su tjelesno i duševno sposobne za obavljanje poslova zaštite;
4) da imaju najmanje srednju školsku spremu, s tim da osoba koja obavlja poslove
tehničke zaštite ima odgovarajuću školu tehničkog smjera, a odgovorna osoba
najmanje višu školsku spremu ;
5) da se protiv osobe ne vodi kazneni postupak i da nije osuđivana za kazneno
djelo koje se goni po službenoj dužnosti ili da nije kažnjavana za prekršaj
protiv javnog reda i mira koji ima obilježje nasilja,
6) da ne može biti osoba koju je komesar IPTF isključio, kojoj je oduzeta privremena
dozvola i kojoj je odbijeno izdavanje certifikata za službu policajca u BiH
ili koju je bilo koji organ za provođenje zakona iz BiH otpustio zbog nesavjesnog
obavljanja dužnosti ili počinjenog kaznenog djela i
7) da ne može biti osoba koja je smijenjena iz vojne službe od strane COMSFOR-
a u skladu s «Uputstvom stranama».
Uvjeti iz stavka 1. ovog članka odnose se na osobe agencije koje neposredno
upravljaju obavljanjem poslova fizičke i tehničke zaštite (odgovorne osobe),
osobe koje obavljaju poslove fizičke zaštite i osobe koje obavljaju poslove
tehničke zaštite.
Federalni ministar u suradnji s federalnim ministrom zdravstva propisuje kriterije
za provjeru zdravstvene sposobnosti iz točke 3) stavak 1. ovoga članka.
Dokaz o činjenicama iz točke 5) stavak 1. ovoga članka, kantonalni organ unutarnjih
poslova pribavlja po službenoj dužnosti.
IV – UVJETI ZA STJECANJE CERTIFIKATA
Članak 13.
Certifikat za obavljanje poslova zaštite iz članka 4. ovoga zakona može steći
ona osoba koja obavi odgovarajuću obuku za obavljanje tih poslova i položi ispit
iz te obuke.
Obuka iz stavka 1. ovoga članka provodi se po programu koji utvrdi federalni
ministar unutarnjih poslova u suradnji s dekanom Fakulteta kriminalističkih
znanosti.
Organiziranje i izvođenje obuke obavlja Federalno ministarstvo i Fakultet kriminalističkih
znanosti u suradnji s kantonalnim organima unutarnjih poslova.
Kandidati koji obave obuku pristupaju polaganju ispita pred komisijom koju imenuje
federalni ministar unutarnjih poslova.
Osobi koja položi ispit Federalno ministarstvo izdaje certifikat (uvjerenje).
Članak 14.
Obuku za stjecanje certifikata mogu pohađati samo osobe koje ispunjavaju sve
uvjete iz članka 12. ovoga zakona.
Zahtjev za pohađanje obuke zainteresirane osobe podnose kantonalnom organu unutarnjih
poslova prema svome prebivalištu. Uz zahtjev se prilažu odgovarajući dokazi
za utvrđivanje činjenica iz članka 12. ovoga zakona.
Kantonalni organ unutarnjih poslova donosi rješenje kojim se podnositelju zahtjeva
odobrava pohađanje obuke ako su ispunjeni svi uvjeti iz članka 12. ovoga zakona,
odnosno odbija zahtjev za pohađanje obuke ako utvrdi da kandidat ne ispunjava
sve uvjete, iz članka 12. ovoga zakona.
Protiv rješenja iz stavka 3. ovog članka može se u roku od osam dana od dana
prijama rješenja izjaviti priziv Federalnom ministarstvu.
Kantonalni organ unutarnjih poslova dužan je primjerak rješenja iz stavka 3.
ovoga članka dostaviti Federalnom ministarstvu radi organiziranja obuke.
Članak 15.
Certifikat za obavljanje poslova zaštite izdaje se za obavljanje poslova fizičke
zaštite i za obavljanje poslova tehničke zaštite.
Oblik i sadržaj certifikata propisuje federalni ministar unutarnjih poslova.
V – NAČIN POSLOVANJA AGENCIJE
1. Sklapanje ugovora
Članak 16.
Agencija može obavljati poslove zaštite sukladno svojim nadležnostima samo
na temelju ugovora zaključenog u pismenoj formi s pravnom ili fizičkom osobom.
U ugovoru se precizno utvrđuju prava i obveze ugovornih strana.
Agencija izvješćuje kantonalni organ unutarnjih poslova o sklopljenom ugovoru
u roku od sedam dana od njegovog potpisivanja.
Članak 17.
Zabranjeno je obavljati poslove zaštite na temelju ugovora o djelu.
Članak 18.
Osobe koje su angažirane na obavljanju poslova zaštite iz članka 4. ovoga zakona nalaze se u radnom odnosu s agencijom.
2. Način obavljanja fizičke zaštite
Članak 19.
Poslove fizičke zaštite obavljaju čuvari tako što neposredno poduzimaju ovim zakonom dopuštene mjere radi sprječavanja i otkrivanja štetnih pojava i protupravnih radnji koje mogu nanijeti štete imovini predviđene u stavku 2. članka 4. ovoga zakona, odnosno koje mogu narušiti život ili tijelo osoba koje se štite.
Članak 20.
Agencija koja obavlja fizičku zaštitu može u ovu svrhu posjedovati vatreno
oružje kratke cijevi za najviše jednu petinu svog osoblja, a koje će čuvari
nositi za samoobranu.
Kantonalni organ unutarnjih poslova izdaje odobrenje sukladno stavku 1. na temelju
suglasnosti Federalnog ministarstva.
U smislu ovoga zakona vatrenim oružjem kratke cijevi smatra se vatreno oružje
koje ima cijev čija dužina ne prelazi 20 cm, a cijela dužina oružja ne prelazi
30 cm, koje se automatski puni svaki put kada se ispali metak i koje može ispaliti
samo jedan metak s jednim pritiskom obarača.
Kalibar vatrenog oružja može biti najviše do 9 mm. Oružje neće imati prigušivač.
Agencija će nabavljati vatreno oružje sukladno važećim zakonima koji reguliraju
način nabavljanja oružja i streljiva.
Federalni ministar unutarnjih poslova propisati će način korištenja vatrenog
oružja iz ovoga članka, kao i način korištenja fizičke sile iz članka 23. ovoga
zakona.
Članak 21.
Poslove fizičke zaštite novčanih trezora, praćenje i osiguranje prijevoza novca, vrijednosnih papira i dragocjenosti, poslove zaštite pravnih osoba u vlasništvu Federacije, kao i pravnih osoba koje proizvode, koriste ili skladište radioaktivne tvari, nuklearno gorivo i otpatke te za ljude i čovjekov okoliš druge štetne tvari, mogu obavljati samo agencije ili službe zaštite iz članka 33. ovoga zakona, koje, pored odobrenja za rad iz članka 10. ovoga zakona, dobiju posebno odobrenje Federalnog ministarstva.
3. Prava i dužnosti čuvara
Članak 22.
Čuvari koji obavljaju poslove fizičke zaštite objekata, prostora i imovine
ovlašteni su za poduzimanje sljedećih radnji:
1) upozoriti osobu da se udalji s prostora ili objekta koji štite ako se neovlašteno
nalazi ili zadržava na tom prostoru, odnosno objektu,
2) spriječiti neovlaštenoj osobi ulaz u prostor ili objekt koji osigurava,
3) zadržati osobu koja je na prostoru ili objektu koji štite i koju su zatekli
u obavljanju kaznenog djela do dolaska policije,
4) spriječiti neovlašten ulazak, odnosno izlazak vozila ili osoba s prtljagom
iz čuvanog prostora, kao i obaviti pregled tih vozila i osoba.
U obavljanju poslova iz stavka 1. ovog članka, čuvar može uporabiti najmanje
potrebnu silu i o uporabljenoj sili odmah upoznati odgovornu osobu agencije.
Čuvar koji zadrži osobu iz točke 3) stavak 1. ovoga članka, dužan je odmah o
tomu izvijestiti policiju i upoznati je o razlozima zadržavanja i postupati
po uputama policije do njenog dolaska.
Članak 23.
Čuvar može u obavljanju poslova fizičke zaštite uporabiti fizičku silu samo
ako na drugi način ne može odbiti protupravni i neposredni napad kojim se ugrožava
njegov život ili život osoba koje čuva ili je napad usmjeren na uništenje, oštećenje
ili otuđenje imovine koju čuva.
Uporaba fizičke snage podrazumijeva korištenje zahvata koji se koriste u vještini
obrane radi savlađivanja otpora osobe koja fizički napada čuvara ili osobu,
odnosno imovinu koju čuvar štiti.
Čuvar ne može prilikom obavljanja poslova fizičke zaštite koristiti dodatna
sredstva radi sprječavanja napada ili vlastite obrane niti uporabiti silu veću
od one koja je predviđena Kaznenim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.
Članak 24.
Čuvar koji je ovlašten da tijekom obavljanja poslova iz svoje ovlasti nosi
vatreno oružje može prilikom obavljajnja tih poslova uporabiti vatreno oružje
samo kad je to nužno radi zaštite života osobe koju čuva ili svoga života i
ako se neposredni protupravni napad prema štićenoj osobi ili prema njemu nije
mogao odbiti uporabom fizičke snage, odnosno ako se na drugi način ne može odbiti
neposredni napad na imovinu koju štiti.
Pri uporabi vatrenog oružja čuvar je dužan upozoriti osobu protiv koje namjerava
uporabiti vatreno oružje.
Ispaljivanje pucnjeva upozorenja je zabranjeno.
Kada čuvar uporabi fizičku snagu ili vatreno oružje prilikom obavljanja poslova
iz svoje ovlasti, dužan je odmah sačiniti pismeno izvješće i podnijeti ga odgovornoj
osobi agencije. Agencija izvješće o uporabi fizičke snage ili vatrenog oružja
dostavlja nadležnom tužiteljstvu i kantonalnom organu unutarnjih poslova.
4. Način obavljajnja tehničke zaštite
Članak 25.
Poslovi tehničke zaštite iz stavka 3. članka 4. ovoga zakona obavljaju se putem
tehničkih sredstava za sprječavanje protupravnih radnji koje su usmjerene prema
osobama ili imovini koja se štiti, a odnose se naročito na sljedeće:
1) protuprovalne, protuprepadne i protudiverzijske tehnike,
2) zaštitu ljudi i čovjekova okoliša,
3) zaštitu podataka i dokumentacije,
4) zaštitu nedopuštenog pristupa u štićene prostore i objekte,
5) zaštitu od unošenja eksplozivnih, ionizirajućih i drugih opasnih tvari i
6) zaštitu od iznošenja, odnosno otuđenja štićenih predmeta i stvari.
Tehnička zaštita iz stavka 1. ovoga članka organizira se i provodi na području
štićenog prostora, odnosno štićenih zgrada i drugih objekata, kao i u pratnji
i osiguranju prilikom prijevoza štićenih osoba, novca, vrijednosnih papira i
dragocjenosti.
Članak 26.
Federalni ministar unutarnjih poslova propisat će vrste tehničkih naprava,
sredstava, opreme i zaštitnodojavnih sredstava koja se mogu koristiti za obavljanje
poslova tehničke zaštite iz članka 25. ovoga zakona i način održavanja tih naprava,
sredstava i opreme.
Agencija je odgovorna za ispravnost ugrađene tehnike, naprava i sredstava iz
stavka 1. ovoga članka i mora osigurati službu za redovito održavanje i popravak
te tehnike, naprava i sredstava.
5. Službena iskaznica
Članak 27.
Osobe koje neposredno obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite dužne su
prilikom obavljanja te zaštite nositi službenu iskaznicu koju osigurava agencija.
Službenu iskaznicu, na zahtjev agencije, izdaje kantonalni organ unutarnjih
poslova.
Oblik i sadržaj službene iskaznice propisuje federalni ministar unutarnjih poslova.
Članak 28.
Ako nositelj službene iskaznice prestaje s radom u agenciji, dužan je iskaznicu vratiti agenciji, a agencija je dužna tu iskaznicu vratiti kantonalnom organu unutarnjih poslova koji ju je izdao radi uništenja.
6. Radna odora
Članak 29.
Osobe koje obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite dužne su prilikom obavljanja
tih poslova nositi radnu odoru, koja po boji, kroju i oznakama ne smije biti
jednaka odori policije ili odori službenika drugih organa vlasti.
Radna odora mora biti na vidnom mjestu označena znakom agencije i na njoj istaknuta
službena iskaznica osobe koja nosi tu odoru.
Izuzetno, čuvari koji su zaduženi za zaštitu fizičkih osoba, prilikom obavljajnja
tih poslova nose civilno odijelo.
Radna odora može se nositi samo tijekom obavljanja poslova fizičke i tehničke
zaštite na temelju izdatog radnog naloga.
7. Odgovornost agencije za štetu
Članak 30.
Agencija je dužna nadoknaditi štetu koju njen zaposlenik prilikom obavljanja
ili u vezi s obavljanjem poslova fizičke ili tehničke zaštite prouzrokuje ugovornoj
strani ili trećim osobama.
Agencija ima pravo na naknadu isplaćene štete od zaposlenika koji je štetu prouzročio
namjerno ili krajnjom nepažnjom.
Članak 31.
Agencija je dužna osigurati se od odgovornosti za štetu koju bi njeni zaposlenici u obavljanju poslova fizičke i tehničke zaštite mogli počiniti ugovornim strankama ili trećim osobama.
VI – OBVEZNO ORGANIZIRANJE SLUŽBE ZAŠTITE
Članak 32.
Pravne osobe koje obavljaju poslove u vezi s radioaktivnim tvarima, nuklearnim
gorivom, otpadom i drugim za ljude i okoliš opasnim tvarima i sredstvima, odnosno
koji se bave čuvanjem arhiva i druge dokumentacije, koji predstavljaju kulturnu
baštinu (naslijeđe) od značaja za znanost i povijest, dužni su organizirati
unutarnju službu zaštite, sukladno ovom zakonu.
Služba zaštite iz stavka 1. ovoga članka, se može organizirati kao vlastita
služba ili zaključenjem ugovora s odgovarajućom agencijom.
VII – UNUTARNJA SLUŽBA ZAŠTITE
Članak 33.
Pravne osobe mogu organizirati vlastitu unutarnju službu za obavljanje poslova
zaštite svoje imovine, objekata i prostora (u daljnjem tekstu: služba zaštite).
Poslovi zaštite iz stavka 1. ovoga članka obavljaju se unutar prostora i objekata
u kojima se obavlja djelatnost.
Članak 34.
Služba zaštite organizira se posebnim aktom koji donosi nadležni organ pravne
osobe. U tom aktu utvrđuju se konkretni poslovi fizičke ili tehničke zaštite,
određuje službeni prostor, objekti i imovina u kojima će služba obavljati svoje
poslove, kao i unutarnji ustroj te službe s ukupnim brojem čuvara i rukovoditeljem
službe.
Na akt iz stava 1. ovog članaka o organiziranju službe zaštite suglasnost daje
kantonalni organ unutarnjih poslova, o čemu se donosi rješenje.
Na rješenje iz stavka 2. ovog članka može se u roku od 15 dana od dana prijama
rješenja izjaviti priziv Federalnom ministarstvu.
Primjerak rješenja iz stavka 2. ovoga članka dostavlja se Federalnom ministarstvu
u roku od osam dana od dana donošenja rješenja.
Članak 35.
Poslove unutarnje službe zaštite obavljaju čuvari koji u obavljanju poslova
imaju prava i dužnosti utvrđene u članku 22. do 24. ovoga zakona.
Na čuvare iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe članka 27. do 29.
ovoga zakona.
Članak 36.
Ako čuvar pri obavljanju poslova službe zaštite prouzroči štetu trećim osobama, ta šteta nadoknađuje se na način propisan u članku 30. ovoga zakona.
VIII – EVIDENCIJE
Članak 37.
Federano ministarstvo vodi sljedeće evidencije:
1) evidenciju osoba kojima je izdat certifikat za obavljanje poslova fizičke
i tehničke zaštite,
2) evidenciju izdatih posebnih odobrenja iz članka 21. ovoga zakona,
3) evidenciju o suglasnostima iz članka 20. ovoga zakona.
Kantonalni organ unutarnjih poslova vodi evidenciju o sljedećim podacima:
1) evidenciju agencija kojima je izdato odobrenje za rad,
2) evidenciju pravnih osoba kojima je izdata suglasnost na akt o organiziranju
unutarnje službe zaštite,
3) evidenciju osoba kojima je izdata službena iskaznica,
4) evidenciju odobrenja za nabavu vatrenog oružja za potrebe rada agencija i
unutarnjih službi zaštite i
5) evidenciju sklopljenih ugovora.
Agencija, odnosno pravne osobe koje imaju vlastitu službu zaštite, vode evidenciju
o sljedećim podatcima:
1) evidenciju osoba koje su zaposlene na obavljanju poslova fizičke zaštite,
2) evidenciju osoba koje su zaposlene za neposredno obavljanje poslova tehničke
zaštite,
3) evidenciju vatrenog oružja nabavljenog za potrebe osoba koje neposredno obavljaju
poslove fizičke i tehničke zaštite,
4) evidenciju osoba koje su zadužene za službenu odoru, i
5) evidenciju objekata i prostora koji se štite tehničkom zaštitom.
Članak 38.
Sadržaj, tiskanice knjiga i način vođenja evidencija iz članka 37. ovoga zakona, propisuje federalni ministar unutarnjih poslova.
IX – KOMORA
Članak 39.
Agencije se mogu udruživati u komoru kao svoju strukovnu udrugu.
Članovi komore mogu biti i unutarnje službe zaštite.
Komora ima svojstvo pravne osobe.
Članak 40.
Komora ima svoj statut.
Statutom se uređuje ustroj, organi komore i njihove ovlasti, način izbora organa
i druga pitanja od značaja za ustroj i rad komore.
Članak 41.
Komora se stara o unaprjeđenju rada svojih članova, utvrđuje pravila njihovog poslovnog ponašanja i može predlagati nadležnim tijelima vlasti rješavanje pitanja iz ovlasti agencija.
Članak 42.
Komora donosi kodeks profesionalne etike i mjere za njegovo provođenje.
Kodeks sadrži skup načela i pravila kojih su se dužne pridržavati osobe koje
obavljaju poslove fizičke i tehničke zaštite prilikom obavljanja tih poslova.
Kodeks iz stavka 1. ovoga članka objavljuje se u «Službenim novinama Federacije
BiH» i u službenim glasnicima kantona.
X – NADZOR NAD PROVOĐENJEM OVOGA ZAKONA
Članak 43.
Nadzor nad provođenjem ovoga zakona vrši Federalno ministarstvo i kantonalni organi unutarnjih poslova, sukladno ovom zakonu.
Članak 44.
Kantonalni organ unutarnjih poslova oduzeti će rješenjem odobrenje za rad agencije
u sljedećim slučajevima:
1) ako se utvrdi da su podatci na temelju kojih je izdato odobrenje lažni ili
falsificirani;
2) ako agencija u ostavljenom roku ne otkloni nepravilnosti utvrđene u rješenju
iz članka 48. ovoga zakona.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovog članka može se u roku od 15 dana od dana prijama
rješenja izjaviti priziv Federalnom ministarstvu.
Članak 45.
Kantonalni organ unutrnjih poslova dužan je pravomoćno rješenje o oduzimanju odobrenja za rad iz članka 44. ovoga zakona dostaviti nadležnom kantonalnom sudu radi brisanja agencije iz sudskog registra.
Članak 46.
Federalno ministarstvo će rješenjem oduzeti osobi certifikat za obavljanje
poslova fizičke i tehničke zaštite, u sljedećim slučajevima:
1) ako se utvrdi da su podatci na temelju kojih je izdat certifikat lažni ili
falsificirani,
2) ako prestane neki od uvjeta iz članka 12. ovoga zakona,
3) ako osoba postane trajno nesposobna za obavljanje poslova zaštite na temelju
nalaza nadležne zdravstvene ustanove.
Rješenje o oduzimanju certifikata iz stavka 1. ovoga članka je konačno i protiv
njega nije dozvoljen priziv, ali se može pokrenuti upravni spor kod Vrhovnog
suda Federacije Bosne i Hercegovine.
Članak 47.
Inspekcijski nadzor nad radom agencija koje obavljaju poslove zaštite u pravnim
osobama iz članka 21. ovoga zakona obavlja Federalno ministarstvo, a inspekcijski
nadzor nad radom agencija koje obavljaju poslove zaštite u drugim pravnim osobama
obavljaju kantonalni organi unutarnjih poslova.
U obavljanju inspekcijskog nadzora inspektor provjerava da li je agencija osnovana
i posluje li sukladno odredbama ovog zakona, a naročito: ima odobrenje za rad
i obavlja li samo one poslove zaštite koji su uređeni ovim zakonom, ima li rješenje
o upisu agencije u sudski registar, jeli zaključen ugovor o radu u pismenom
obliku i jeli kantonalni organ unutarnjih poslova obaviješten o sklopljenim
ugovorima sukladno ovom zakonu, da li sve osobe angažirane na obavljanju poslova
fizičke i tehničke zaštite imaju certifikat i službenu iskaznicu, provjerava
obavljali se poslovanje primjenom propisanih zaštitnih i sigurnosnih mjera,
pregleda evidencije iz članka 36. stavak 3. ovoga zakona, kao i sredstva, uređaje
i opremu i način čuvanja i nošenja vatrenog oružja, osposobljenost za rukovanje
oružjem i odobrenja za nošenje oružja i druga pitanja od značaja za poslovanje
agencija predviđena ovim zakonom.
Članak 48.
U obavljanju poslova inspekcijskog nadzora inspektor može privremeno, do roka
određenog za otklanjanje utvrđenih nepravilnosti, rješenjem zabraniti agenciji
obavljanje poslova fizičke ili tehničke zaštite ako utvrdi:
1) da su u obavljanju poslova zaštite učinjeni teži propusti u provođenju ovoga
zakona i drugih propisa,
2) da se obavlja djelatnost koja nije predviđena u rješenju o upisu u sudski
registar,
3) da su za obavljanje poslova fizičke ili tehničke zaštite angažirane osobe
koje nemaju certifikat,
4) da nema odobrenja za rad, odnosno posebnu suglasnost za rad,
5) da nije zaključen ugovor o radu u pismenom obliku.
Protiv rješenja iz stavka 1. ovoga članka može se u roku od osam dana od dana
prijama rješenja izjaviti priziv Federalnom ministarstvu.
Izjavljeni priziv ne odlaže izvršenje rješenja.
Federalno ministarstvo je dužno donijeti rješenje o prizivu iz stavka 2. ovoga
članka u roku od 10 dana od dana prijama priziva.
XI - KAZNENE ODREDBE
Članak 49.
Novčanom kaznom od 5.000,00 do 50.000,00 KM kaznit će se za prekršaj agencija:
1) ako u obavljajunju poslova zaštite iz svoje ovlasti primjenjuje operativne
metode i sredstva ili na način suprotan članku 6. ovoga zakona,
2) ako obavlja poslove zaštite bez odobrenja za rad ili prije dobivanja rješenja
o upisu u sudski registar (članak 11.),
3) ako za obavljanje poslova zaštite angažira osobe koje ne ispunjavaju uvjete
iz članka 12. ovoga zakona, odnosno koje nemaju certifikat (članak 13.),
4) ako poslove zaštite iz svoje nadležnosti obavlja bez zaključenog pismenog
ugovora (članak 16.),
5) ako obavljanje poslova zaštite vrši na osnovi ugovora o djelu (članak 17.),
6) ako s osobom za obavljanje poslova zaštite ne zaključi pismeni ugovor o radu
(članak 18.),
7) ako u obavljanju poslova zaštite koristi vatreno oružje koje nije nabavljeno
na zakonom propisani način ili posjeduje više vatrenog oružja od dozvoljenog
ili drži nedozvoljeno oružje (članak 20.),
8) ako obavlja poslove zaštite bez posebnog odobrenja iz članka 21. ovoga zakona,
9) ako kod obavljanja tehničke zaštite koristi tehnička i druga sredstva koja
nisu predviđena za te namjene ili ne održava ta sredstva (članak 26.),
10) ako ne osigura potrebne službene iskaznice (članak 27.),
11) ako službenu iskaznicu ne dostavi kantonalnom organu unutarnjih poslova
radi uništenja (članak 28.),
12) ako ne osigura odgovarajuću radnu odoru (članak 29.),
13) ako ne zaključi ugovor o osiguranju od odgovornosti za štetu (članak 31.),
14) ako ne vodi evidenciju iz članka 37. stavak 3. ovoga zakona,
15) ako ne postupi po rješenju inspektora (članak 48.).
Novčanom kaznom od 1.000,00 do 5.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka
1. ovoga članka i odgovorna osoba agencije.
Članak 50.
Novčanom kaznom od 4.000 do 30.000 KM kazniti će se za prekršaj pravna osoba
iz članka 32. ovoga zakona ako ne organizira službu zaštite ili ne zaključi
ugovor o obavljanju zaštite s odgovarajućom agencijom.
Novčanom kaznom od 800,00 do 4.000,00 KM kaznit će se za prekršaj iz stavka
1. ovoga članka i odgovorna osoba u pravnoj osobi.
XII – PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 51.
Pravne i fizičke osobe koje na dan stupanja na snagu ovoga zakona obavljaju
poslove fizičke i tehničke zaštite predviđene ovim zakonom dužne su, u roku
od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovoga zakona, organizirati se sukladno
odredbama ovoga zakona.
Pravne i fizičke osobe iz stavka 1. ovoga članka koje se ne organiziraju sukladno
odredbama ovoga zakona u roku iz stavka 1. ovoga članka, prestaju s radom, o
čemu će kantonalni organi unutarnjih poslova donijeti rješenje.
Protiv rješenja iz stakva 2. ovoga članka može se u roku od osam dana od dana
prijama rješenja izjaviti priziv Federalnom ministarstvu.
Kada rješenje iz stavka 2. ovoga članka postane konačno u upravnom postupku
dostavlja se nadležnom kantonalnom sudu radi brisanja osoba iz stavka 1. ovoga
članka iz sudskog registra.
Članak 52.
Federalni ministar unutarnjih poslova donijet će podzakonske propise i opće akte za koje je ovlašten ovim zakonom u roku od mjesec dana od dana stupanja na snagu ovoga zakona.
Članak 53.
Danom stupanja na snagu ovoga zakona prestaje primjena Zakona o društvenoj samozaštiti – pročišćeni tekst («Službeni list SRBiH», broj 24/86).
Članak 54.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objave u «Službenim novinama Federacije BiH».
Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof.dr Ivo Komšić, v.r.
Predsjedatelj
Zastupničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, v.r.