Član 1.
U Zakonu o bankama ("Službene novine Federacije BiH", br. 39/98 , 32/00 i 48/01) u članu 1. stav 1. mijenja se i glasi:
"Ovim zakonom uređuje se osnivanje, poslovanje, upravljanje, supervizija i prestanak pravnih lica koja obavljaju poslove primanja novčanih depozita i davanja kredita, kao i drugih poslova, u skladu sa ovim zakonom (u daljnjem tekstu: banka) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija)."
Član 2.
Iza člana 2. dodaje se novi član 2.a koji glasi:
"Član 2.a
Definicije koje se koriste u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:
Dopunski kapital banke - iznos trajnih prioritetnih kumulativnih dionica, iznos općih rezervi za kreditne gubitke za aktivu klasifikovanu kao dobra aktiva, iznos subordinisanih dugova do 50% visine osnovnog kapitala, iznos hibridnih instrumenata kapitala do 50% visine osnovnog kapitala i druge stavke koje propiše Agencija. Dopunski kapital ne može preći 100% iznosa osnovnog kapitala.
Kapital banke - zbir osnovnog i dopunskog kapitala banke.
Nadzorni odbor - tijelo koje je odgovorno za nadzor poslovanja banke i ima i druge nadležnosti koje su navedene u ovom zakonu. Skupština dioničara bira nadzorni odbor i predsjednika nadzornog odbora koji moraju djelovati u skladu sa ovim zakonom.
Neaktivni račun - račun na kojem nije bilo aktivnosti od vlasnika računa, uključujući deponovanje ili povlačenje sredstava sa računa od vlasnika u periodu od jedne godine od dana posljednje aktivnosti vlasnika računa, a u slučaju oročenih depozita godinu nakon datuma dospijeća.
Neto kapital banke - zbir osnovnog i dopunskog kapitala umanjenog za odbitne stavke definirane i propisane aktima Agencije.
Osnovni kapital banke - sastoji se od gotovine i materijalne imovine date za sve obične dionice, prioritetne nekumulativne dionice, kao i opće zakonske rezerve, zadržanu dobit i druge stavke koje propiše Agencija.
Povezane banke - jedna ili više banaka koje dijele dva ili više istih članova nadzornog odbora, ili je zajedničko vlasništvo istog pravnog ili fizičkog lica najmanje 10% od njihovih običnih dionica u vlasništvu dioničara.
Povezana lica - dva ili više pravnih lica i/ili fizičkih lica koji posebno ili zajedno imaju:
- direktnu ili indirektnu kontrolu nad nadzornim odborom, upravom
banke, ili značajnim vlasničkim interesom; ili
- koji zajedno djeluju u uspostavljanju
značajnog vlasničkog interesa u cilju pružanja uticaja na poslovanje banke.
Prioritetne dionice - dionice sa fiksnom dividendom koje su bez prava glasa i koje su tekuće ukoliko nisu konvertovane u obične dionice. Prioritetne dionice mogu biti konvertovane samo u obične dionice nakon prethodnog odobrenja Agencije i potom odobrenja dioničara. Vlasnici prioritetnih dionica imaju pravo potraživanja prije vlasnika običnih dionica u slučaju likvidacije banke.
Supsidijarno lice - bilo koje pravno lice za koje banka drži ekvivalent od 50% ili više od ukupne vrijednosti dionica s pravom glasa, a što omogućava banci da ostvaruje pravo kontrole nad upravom i politikom tog pravnog lica. Ako je supsidijarno lice banka, tada supsidijarna banka mora nezavisno ispuniti sve zahtjeve, u skladu sa ovim zakonom.
Uplaćeni
dionički
kapital - iznos gotovine uplaćene od dioničara za sve obične i prioritetne
dionice.
Uprava - direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori koje imenuje nadzorni odbor, a koji su nadležni za upravljanje poslovanjem banke, u skladu sa Zakonom.
Vlasnički udio - bilo koji vlasnički udio dioničara određen valjano registriranim ugovorom u nadležnim institucijama kojim je definiran doprinos u novcu ili drugoj imovini koja predstavlja proporcionalan interes u pravu upravljanja i dobiti poslovanja pravnog lica.
Značajan vlasnički
interes - ima
bilo koje pravno ili fizičko lice koje posjeduje najmanje 10% ukupnih glasačkih
prava drugog pravnog lica ili banke."
Član 3.
U članu 4. u stavu 4. riječ "dozvole" zamjenjuje se riječju "ovlaštenja".
Član 4.
Član 5. mijenja se i glasi:
"Banka sa sjedištem izvan Federacije može u svoje ime i za svoj račun da prima novčane depozite i daje kredite na području Federacije putem filijale koju je ovlastila Agencija u skladu sa čl. 36. i 37. Zakona.
Uz zahtjev za izdavanje ovlaštenja za otvaranje filijale banka je dužna priložiti ovjerenu izjavu da svojom imovinom odgovara za obaveze koje će nastati u poslovanju filijale banke.
Filijala banke, u smislu odredaba ovog zakona, jeste poslovni dio banke sa ovlaštenjima i u platnom prometu koja su utvrđena statutom banke."
Član 5.
Iza člana 6. dodaje se novi član 6.a koji glasi:
"Član 6.a
Banke mogu osnovati nezavisna bankarska udruženja
kao dobrovoljna neprofitabilna udruženja.
Statut udruženja banaka mora osigurati da banke ne mogu potpisati ugovor sa drugim bankama ili udruženjima, a koji bi mogli ograničiti princip slobodnog tržišta i transparentne konkurencije u poslovanju banaka. "
Član 6.
Iza člana 6. naziv poglavlja: "Izdavanje bankarske dozvole" mijenja se i glasi: "Izdavanje bankarske dozvole i ovlaštenja".
Član 7.
U članu 7. u tački 2. riječi: "višeg rukovodstva" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora i uprave".
Član 8.
U članu 9. u stavu 2. u tački 2. riječi: "višeg rukovodstva"
zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora i uprave".
U tački 3. riječi:
"15% i više ukupnih glasačkih prava (u daljnjem tekstu: značajno glasačko
pravo)" zamjenjuju se riječima: "značajan vlasnički interes".
U stavu 3. riječi :"značajno glasačko pravo" zamjenjuju se riječima: "značajan vlasnički interes".
U stavu 4. ovog člana riječi: "višeg rukovodstava" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora i uprave".
Član 9.
U članu 10. stav 1. mijenja se i glasi: "Dozvola za osnivanje supsidijarnog lica banke sa sjedištem izvan Federacije dodjeljuje se samo ako banka posjeduje dozvolu za obavljanje bankarskih poslova izdatu od institucije nadležne za izdavanje dozvola i superviziju te banke.
Stav 2. briše se.
Član 10.
U članu 12. stav 1. mijenja se i glasi: "Agencija je dužna odbiti izdavanje bankarske dozvole ili ovlaštenja ako zakoni ili drugi propisi koji se odnose na banke sa sjedištem izvan Federacije, na bilo koji način sprečavaju ili ometaju uspješno provođenje kontrolnih funkcija Agencije."
Član 11.
U članu 14. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Sve banke kojima je Agencija dodijelila bankarsku dozvolu bit će dužne ispuniti uvjete članstva za osiguranje depozita kako bi zadržale svoju dozvolu."
Član 12.
U članu 15. stav 1. briše se.
Stav 2. mijenja se i glasi:
"Filijale stranih banaka imaju status pravnog lica i dužne su podnijeti zahtjev za izdavanje ovlaštenja."
Član 13.
U članu 17. stav 1. mijenja se i glasi: "Agencija može rješenjem ukinuti bankarsku dozvolu ili ovlaštenje u sljedećim slučajevima:".
U tački 4. iza riječi: "bankarska dozvola" dodaju se riječi: "ili ovlaštenje".
Iza tačke 8.
dodaje se nova tačka 9. koja glasi:
"9. neispunjenja uvjeta članstva za
osiguranje depozita."
Član 14.
U članu 19. u stavu 1. iza riječi "dozvola" dodaju se riječi: "ili ovlaštenje".
U stavu 2. iza riječi "dozvole" dodaju se riječi: "ili ovlaštenja", a iza riječi "Federacije" tačka se briše i dodaju se riječi: "i jednom dnevnom listu koji je dostupan na teritoriji Republike Srpske i Distrikta Brčko".
Iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Agencija je dužna dodatno informirati Centralnu banku Bosne i Hercegovine i Agenciju za osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog sljednika o svim poduzetim mjerama definiranim u članu 17. Zakona."
U dosadašnjem stavu 3. koji postaje stav 4. iza riječi "dozvole" dodaju se riječi: "ili ovlaštenja".
U dosadašnjem stavu 4. koji postaje stav 5. riječi: "stava 3." zamjenjuju se riječima: "stava 4.", a iza riječi "dozvolu" dodaju se riječi: "ili ovlaštenje".
Član 15.
Iza člana 19. naziv poglavlja: "VLASNIŠTVO, UPRAVLJANJE I RUKOVOĐENJE BANKOM" mijenja se i glasi: "KAPITAL I VLASNIŠTVO BANKE" .
Član 16.
U članu 20. u stavu 1. riječ "uplaćenog" briše se, a iza riječi: "dioničkog kapitala" dodaju se riječi: "u novcu".
Iza stava 2. dodaju se novi st. 3., 4. i 5. koji glase:
"Uplaćenim dioničkim
kapitalom ne može se smatrati onaj iz:
- sredstava kredita koji je odobrila
banka u čiji kapital se vrši uplata;
- kredita koji je druga banka odobrila
za drugu namjenu; ili
- za čiji povrat je garantovala banka u čiji kapital
se vrši uplata.
Kada se kod korisnika kredita ili njegovog povezanog lica
može utvrditi veza između dobijenog kredita i uplaćenog dioničkog kapitala, ili
uplaćenog dioničkog kapitala banke i dobijenog kredita, takav uplaćeni dionički
kapital banke nema pravno djelovanje, bez obzira na to da li su učinjeni na isti
ili neki drugi dan.
Agencija ima pravo da izvrši provjeru toka novčanih
sredstava kod banke, korisnika kredita i njegovog povezanog lica. Agencija također,
ima diskreciono pravo da odluči da li je uplaćeni dionički kapital izvršen u skladu
sa Zakonom i da, u slučaju povrede Zakona, odbije da prizna i iz uplaćenog dioničkog
kapitala isključi uplate izvršene na takav način."
U stavu 3. iza riječi "odredbe" riječi: "st. 1. i 2. " brišu se.
Raniji stav 3. postaje stav 6.
Član 17.
U članu 21. u stavu 1. br.: "15, 20, 33 i 50" zamjenjuju se br.: "10, 33, 50 i 66,7".
Iza stava 4. dodaje se novi stav 5. koji glasi:
"Politička stranka ili partija, kao i sa njima povezano pravno lice ili organizacija ne mogu biti dioničari banke."
Član 18.
Član 22. mijenja se i glasi:
"Banka ne može, direktno ili indirektno, bez prethodnog
pisanog odobrenja Agencije imati:
1. značajan vlasnički interes u pravnom licu
ili indirektno u supsidijarnom licu tog pravnog lica koji prelazi iznos od 5%
osnovnog kapitala banke ili
2. ukupnu neto vrijednost svih vlasničkih udjela
banke u drugim pravnim licima i u supsidijarnim licima tih pravnih lica iznad
20% osnovnog kapitala banke.
Banka ne može, direktno ili indirektno, imati
vlasnički udio u jednom pravnom licu koji prelazi 15% njenog osnovnog kapitala,
a vlasnički udio u nefinansijskom licu ne može preći 10% njenog osnovnog kapitala,
niti vlasnički udio može preći 49% vlasništva nefinansijskog pravnog lica.
Ukupan iznos svih vlasničkih udjela banke u drugom pravnom licu ne može preći 50% njenog osnovnog kapitala, a ukupan iznos vlasničkih udjela u drugim nefinansijskim pravnim licima ne može preći 25% osnovnog kapitala banke.
Krediti banke pravnim licima u kojima banka ima investicije smatrat će se investicijama u smislu ograničenja u ovom članu.
Ni banka ni supsidijarno lice ne mogu investirati u bilo koje pravno lice čija je primarna aktivnost proizvodnja naoružanja, kockanje, prodavanje ili konzumiranje alkohola u vlastitim prostorijama, niti može davati donacije ili kredite bilo kojoj političkoj stranci. Agencija, pored toga, može, propisima ili odlukama, uvesti dodatna ograničenja na investicije ili donacije."
Član 19.
U članu 23. u stavu 1. riječi: "glasačkog prava" zamjenjuju se riječima: "vlasničkog interesa".
Član 20.
U članu 27. u stavu 1. u tački 2. riječi: "predloženih članova višeg rukovodstva" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora i uprave".
Član 21.
Iza člana 28. dodaje se novo poglavlje IIIa koje glasi:
"IIIa - Upravljanje bankom".
Član 22.
Član 29. mijenja se i glasi:
"Organi banke
su:
1. skupština;
2. nadzorni odbor;
3. uprava. "
Član 23.
Iza člana 29. dodaju se novi čl. od 29.a do 29.p koji glase:
"Član 29.a
1. Skupština
Skupštinu banke čine dioničari.
Skupština se, u pravilu, održava u mjestu sjedišta banke.
Radom skupštine predsjedava predsjedavajući skupštine, koji se bira na početku zasjedanja skupštine.
Na prijedlog predsjedavajućeg, skupština imenuje zapisničara, dva dioničara koji ovjeravaju zapisnik i članove skupštinskog odbora za glasanje.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora, članovi uprave dužni su prisustvovati skupštini.
U banci sa jednim dioničarem ovlaštenja skupštine vrši dioničar.
Član 29.b
Skupština se održava najmanje jednom godišnje.
Skupštinu saziva nadzorni odbor, osim u slučajevima kada je ovim zakonom drugačije određeno.
Pravo glasanja u skupštini ima dioničar koji se na listi dioničara kod Registra nalazio 45 dana prije datuma održavanja skupštine.
Troškove održavanja skupštine snosi banka.
1.1. Sazivanje skupštine
Član 29.c
Obavještenje o dnevnom redu, mjestu, datumu i vremenu održavanja skupštine mora biti objavljeno najmanje u jednom dnevnom listu koji se izdaje u Federaciji najkasnije 30 dana prije datuma određenog za zasjedanje skupštine.
Ako je održavanje skupštine zakazano van mjesta sjedišta banke, obavještenje iz stava 1. ovog člana mora biti u istom roku upućeno svakom dioničaru preporučenim pismom, telefaksom ili elektronskom poštom na adresu iz liste dioničara iz člana 29.b stav 3. ovog zakona.
1.2. Sazivanje vanredne skupštine dioničara
Član 29.d
Većina članova nadzornog odbora može izglasati da se održi vanredna skupština dioničara, i to prije roka od 30 dana iz stava 1. člana 29.c ovog zakona. Međutim, svi dioničari moraju biti obaviješteni o vanrednoj skupštini dioničara, svrsi i dnevnom redu vanredne skupštine dioničara na način predviđen članom 29.c. Vanredna skupština dioničara se može održati samo u slučaju da su dioničari koji imaju 75% ukupnih postojećih dionica prisutni i da su u mogućnosti da glasaju. Bilo koji korak poduzet na vanrednoj sjednici dioničara mora biti odobren od dvije trećine zastupljenih dionica.
1.3. Odlučivanje
Član 29.e
Dioničar ili grupa dioničara sa najmanje 5% ukupnog broja dionica s pravom glasa ima pravo pisano predložiti izmjenu dnevnog reda i prijedloga odluka skupštine najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja iz člana 29.c stav 1. Zakona.
Nadzorni odbor dužan je o prijedlozima dioničara iz stava 1. ovog člana objaviti obavještenje na isti način kao i obavještenje o sazivanju skupštine u skladu sa članom 29.c stav 1. ovog zakona.
Prijedlog iz stava 1. ovog člana nadzorni odbor nije
dužan objaviti ako je:
1. nezakonit ili suprotan odredbama statuta banke;
2.
zasnovan na netačnim i nepotpunim podacima ili sadrži takve podatke;
3. isti
prijedlog bio razmatran na skupštini najmanje dva puta u posljednjih pet godina
i nije bio podržan od drugih dioničara sa više od 5% ukupnog broja dionica sa
pravom glasa;
4. predlagač najavio da neće prisustvovati skupštini.
Troškove objavljivanja pojedinačnih prijedloga iz stava 1. ovog člana koji sadrže do 100 riječi snosi banka, a za duže prijedloge troškove snosi predlagač.
Član 29.f
Zahtjev za sazivanje skupštine može podnijeti:
1) dioničar ili
grupa dioničara sa više od 10% ukupnog broja dionica s pravom glasa;
2) dva
člana nadzornog odbora;
3) odbor za reviziju.
Zahtjev za sazivanje skupštine, sa prijedlogom dnevnog reda, podnosi se nadzornom odboru u pisanoj formi.
Ukoliko nadzorni odbor u roku od 45 dana od dana podnošenja zahtjeva ne objavi obavještenje o sazivanju skupštine, na način iz člana 29.c ovog zakona, podnosilac zahtjeva ovlašten je na isti način neposredno sazvati skupštinu i obavezan je o tome pisano obavijestiti Agenciju.
Lica iz stava 1. ovog člana ovlaštena su neposredno sazvati skupštinu i u slučaju da skupština nije sazvana šest mjeseci po isteku roka za izradu godišnjeg obračuna.
Član 29.g
Skupština može odlučivati ukoliko su zastupljeni, lično ili putem punomoćnika, dioničari sa više od 50% dionica s pravom glasa.
Ukoliko po isteku 60 minuta od zakazanog
vremena početka skupštine nije postignut kvorum za odlučivanje iz stava 1. ovog
člana, skupština se odgađa, a nadzorni odbor je dužan najranije za 15, a najkasnije
za 30 dana od prvobitno zakazanog dana održavanja objaviti obavještenje o ponovnom
sazivanju skupštine.
U slučaju iz stava 2. ovog člana kvorum čini trećina
dionica s pravom glasa.
Član 29 h.
Skupština
banke odlučuje o:
1. utemeljenju osnovnog kapitala banke putem emisije ili
povećanja običnih dionica i emisije ili povećanja prioritetnih dionica;
2.
povećanju i smanjenju osnovnog kapitala;
3. godišnjem finansijskom izvještaju
sa izvještajem vanjskog revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju;
4.
raspodjeli dobiti i isplati dividende;
5. načinu pokrića gubitka;
6. spajanju
sa drugim društvima i pripajanju drugih društava banci osim spajanja ili pripajanja
supsidijarnog lica;
7. podjeli i prestanku banke;
8. kupovini, prodaji,
zamjeni, davanju u najam, i drugim transakcijama sa imovinom, direktno ili putem
supsidijarnih lica u toku poslovne godine, od iznosa koji prelazi jednu trećinu
knjigovodstvene vrijednosti imovine banke;
9. prodaji i kupovini imovine čija
je vrijednost izmedu 15% i 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne postojeće imovine
banke, ako takva transakcija nije prethodno odobrena jednoglasnom odlukom nadzornog
odbora;
10. izboru i razrješenju članova nadzornog odbora pojedinačno;
11.
osnivanju, reorganizaciji i likvidaciji supsidijarnih lica i odobravanju njihovih
statuta;
12. naknadama članovima nadzornog odbora i odbora za reviziju;
13.
donošenju, izmjenama i dopunama statuta; i
14. drugim pitanjima bitnim za poslovanje
banke, u skladu sa Zakonom i statutom banke.
Član 29.i
Dioničar ima pravo, od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine, u prostorijama banke izvršiti uvid u finansijski izvještaj, sa izvještajima vanjskog revizora, nadzornog odbora i odbora za reviziju i druge isprave koje se odnose na prijedlog odluka uvrštenih u dnevni red skupštine.
Član 29.j
Skupština dioničara donosi odluku većinom dionica sa pravom glasa, osim za pitanja iz člana 29.h st. 2., 6. i 13. Zakona za koja se odluke donose dvotrećinskom većinom zastupljenih dionica sa pravom glasa.
Skupština dioničara donosi odluku o izvještajima iz člana 29.h tačka 3. ovog zakona najkasnije šest mjeseci nakon završetka poslovne godine.
Član 29.k
Glasanje u skupštini vrši se putem glasačkih listića koji sadrže ime ili firmu dioničara i broj glasova kojim raspolaže.
Glasanje se vrši zaokruživanjem na glasačkom listiću odgovora "za" ili "protiv" prijedloga odluke ili imena kandidata pri izboru organa banke.
Rezultate glasanja utvrđuje odbor za glasanje.
1.4. Odlučivanje putem punomoćnika
Član 29.l
Punomoćnik dioničara mora imati ovlaštenje za zastupanje dioničara potpisano od dioničara - fizičkog lica ili zastupnika dioničara - pravnog lica i ovjereno od nadležnog organa.
Član 29.m
Punomoćnik je dužan predati odboru za glasanje pisano ovlaštenje za zastupanje dioničara.
Odbor za glasanje dužan je provjeriti valjanost ovlaštenja i identitet punomoćnika.
Član 29.n
Ukoliko dioničar ili njegov punomoćnik u roku od sedam dana od dana održavanja skupštine, dostavi odboru za glasanje ovjerenu izjavu dioničara, javnu ispravu ili drugi vjerodostojan dokaz koji pobija valjanost ovlaštenja, odbor za glasanje će proglasiti nevažećim glasove po osnovu tog ovlaštenja i o tome pisano izvijestiti nadzorni odbor.
Nadzorni odbor je dužan obustaviti od izvršenja odluku za čije donošenje su nevažeći glasovi bili odlučujući i sazvati skupštinu radi ponovnog odlučivanja o tim pitanjima najkasnije 30 dana od dana prijema obavještenja odbora za glasanje o nevažećim glasovima.
1.5. Zapisnik skupštine
Član 29.o
O radu skupštine sačinjava
se zapisnik koji obavezno sadrži:
1. firmu i adresu sjedišta banke;
2.
mjesto i vrijeme održavanja skupštine;
3. ime i prezime predsjedavajućeg,
zapisničara, lica koja ovjeravaju zapisnik i članova odbora za glasanje;
4.
dnevni red;
5. odluke;
6. podatke o glasanju;
7. prigovore dioničara
i članova nadzornog odbora na odluke skupštine.
Uz zapisnik se prilažu pisani prijedlozi i izvještaji podneseni skupštini.
Nadzorni odbor je dužan osigurati da se zapisnik sačini u roku od 30 dana od dana održavanja skupštine.
Zapisnik potpisuju predsjedavajući skupštine, zapisničar i lica koja ovjeravaju zapisnik.
Dioničar može zahtijevati da mu se dostavi kopija zapisnika ili izvod iz zapisnika za sve skupštine banke.
Član 29.p
Banka je obavezna trajno čuvati zapisnike skupštine, evidenciju o prisustvu i glasanju dioničara, obavještenja i pozive za skupštinu.
Likvidator je dužan osigurati čuvanje dokumenata iz stava 1. ovog člana najmanje 10 godina nakon prestanka rada banke."
Član 24.
Član 30. mijenja se glasi:
"1.6. Zaštita manjine u odlučivanju i pobijanje odluka skupštine
Ako skupština odbije prijedlog dioničara sa više od 20 % dionica s pravom glasa za imenovanje vanjskog revizora za vanredno ispitivanje svih predmeta koji se odnose na osnivanje i poslovanje banke u posljednjih pet godina, vanjskog revizora će imenovati Agencija.
Odluka
skupštine banke ništavna je ako:
1. skupština nije sazvana na način utvrđen
članom 29.c ovog zakona;
2. nije unesena u zapisnik;
3. je ništavnost
utvrđena odlukom suda.
Postupak za pobijanje i poništenje odluke skupštine
kod suda kod kojeg je banka upisana u sudski registar može pokrenuti:
1. dioničar
koji zastupa najmanje 33% vlasništva, koji je bio zastupljen na skupštini i čiji
je prigovor na odluku unesen u zapisnik ili nije pravilno unesen u zapisnik;
2.
dioničar koji nije prisustvovao skupštini zbog sazivanja skupštine protivno odredbama
člana 29.c ovog zakona;
3. nadzorni odbor i uprava i svaki član nadzornog odbora
i uprave ukoliko bi izvršenjem odluke počinio privredni prijestup ili krivično
djelo ili banci nanio štetu.
Postupak iz stava 1. ovog člana može se pokrenuti u roku od 60 dana od dana održavanja skupštine.
U postupku iz stava 1. ovog člana, banku zastupa direktor ili drugi član uprave, po ovlaštenju direktora.
Ako je tužilac član uprave, banku zastupa lice imenovano od nadzornog odbora, a kada su tužioci nadzorni odbor i uprava ili njihovi članovi, zastupnika banke postavlja sud, ako ga nije imenovala skupština."
Član 25.
Član 31. mijenja se i glasi:
"2. Nadzorni odbor
Nadzorni odbor sačinjavaju predsjednik i najmanje četiri člana, a najviše šest članova, koje imenuje i razrješava skupština, s tim da ukupan broj članova nadzornog odbora mora biti neparan, uključujući i predsjednika.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora imenuju se istovremeno na period od četiri godine.
Isto lice može biti imenovano za predsjednika ili člana nadzornog odbora više puta bez ograničenja.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora upisuju se u registar kod Agencije."
Član 26.
Iza člana 31. dodaju se novi čl. od 31.a do 31.n .
"Član 31.a
Predsjednik i član nadzornog odbora ne može biti lice:
1.
osuđeno za krivično djelo i za privredni prijestup iz oblasti privrednog i finansijskog
kriminala;
2. kojem je presudom suda zabranjeno obavljanje aktivnosti u nadležnosti
nadzornog odbora; i
3. starije od 70 godina na dan imenovanja.
Član 31.b
Kandidata za člana nadzornog odbora može predložiti dioničar ili grupa dioničara s najmanje 5% dionica s pravom glasa.
Svaki prijedlog iz stava 1. ovog člana podnosi se pisano, najkasnije osam dana od dana objavljivanja obavještenja o sazivanju skupštine u čiji je dnevni red uključeno i pitanje izbora predsjednika i članova nadzornog odbora.
Svaki prijedlog iz stava 1. ovog člana koji je dostavljen nadzornom odboru prije objavljivanja obavještenja iz člana 29.c ovog zakona mora biti dostavljen dioničarima zajedno sa drugim materijalima.
Kandidati za predsjednika i članove nadzornog odbora moraju prije glasanja dati pisanu izjavu o prihvatanju kandidature.
Član 31.c
Predsjednik i članovi nadzornog odbora biraju se glasanjem, u skladu sa članom 29.j ovog zakona, pri čemu svaki dioničar može dati jedan glas za svaku dionicu sa pravom glasa. Svaki dioničar sa pravom glasa može sve svoje glasove dati jednom kandidatu ili ih podijeliti na više od jednog kandidata.
Svaki dioničar dobiva glasački listić na kojem u vrhu piše broj glasova kojim dioničar raspolaže, u skladu sa stavom 1. ovog člana.
Kandidata koji je dobio najveći broj glasova skupština proglašava za predsjednika, a kandidate sa sljedećim najvećim brojem dobijenih glasova proglašava za članove nadzornog odbora.
U slučaju da dobiju jednak broj glasova, nadzorni odbor može odabrati predsjednika iz redova nadzornog odbora.
Član 31.d
Predsjednik i članovi nadzornog odbora zaključuju sa bankom ugovore koje odobrava skupština.
Svaki ugovor, u ime banke, potpisuje direktor, u skladu sa odobrenjem skupštine.
Član 31.e
Predsjednik i članovi nadzornog odbora u prvom mandatu biraju se na osnivačkoj skupštini u skladu sa odredbama čl. 31.b i 31.c ovog zakona.
Član 31.f
Direktor i član uprave banke ne može biti predsjednik i član nadzornog odbora te ili bilo koje druge banke u Bosni i Hercegovini.
Izabrani zvaničnici i svi uposlenici vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i druge vladine institucije, ne mogu obavljati funkciju članova uprave niti jedne banke za vrijeme obavljanja svojih funkcija.
Izabrani zvaničnici, ministri i zamjenici ministara vlade na državnom, entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i druge vladine institucije, ne mogu obavljati funkciju članova nadzornog odbora niti u jednoj banci za vrijeme obavljanja svojih funkcija i godinu nakon prestanka obavljanja navedenih funkcija.
Svi uposlenici vlade na državnom,
entitetskom, kantonalnom i općinskom nivou, uključujući i druge vladine institucije,
koji obavljaju funkciju članova nadzornog odbora bilo koje banke moraju odbaciti
ponudu ili se uzdržati od toga da budu uključeni u bilo kakvu raspravu ili donošenje
odluka u okviru vlade, a koje se tiču banke u kojoj su oni kao članovi nadzornog
odbora.
Lice ili ovlašteni zastupnik pravnog lica ne može biti predsjednik
ili član nadzornog odbora u jednoj ili više banaka istovremeno, osim ukoliko to
lice ili to pravno lice posjeduje više od 50% dionica u svakoj banci.
Isto lice ne može istovremeno biti predsjednik ili član nadzornog odbora u više od tri banke.
Član 31.g
Sjednica nadzornog odbora održava se po potrebi a najmanje jednom tromjesečno.
Sjednicu nadzornog odbora saziva predsjednik nadzornog odbora.
Predsjednik nadzornog odbora dužan je sazvati sjednicu, na zahtjev direktora banke ili dva člana nadzornog odbora, najkasnije 14 dana od dana podnošenja zahtjeva, a u protivnom sjednicu je ovlašten sazvati podnosilac zahtjeva. Međutim, ako su svi članovi nadzornog odbora pozvani i ako je uz dnevni red poslat materijal za sve tačke dnevnog reda, većina članova nadzornog odbora može sazvati vanrednu sjednicu u roku od tri dana od kada je donesena odluka nadzornog odbora da se vanredna sjednica i održi. Sve odredbe člana 31.i se primjenjuju na vanredne sjednice nadzornog odbora.
Član 31.h
Pisani poziv za sjednicu nadzornog odbora, u kojem su naznačeni mjesto i datum održavanja, vrijeme početka i dnevni red sjednice, dostavlja se članovima nadzornog odbora najkasnije 7 dana prije datuma održavanja sjednice.
Uz poziv za sjednicu dostavljaju se materijali za svaku tačku dnevnog reda .
Član 31.i
Za održavanje sjednice nadzornog odbora potrebna je većina ukupnog broja članova.
Nadzorni odbor donosi odluke većinom glasova ukupnog broja članova.
Predsjednik i član nadzornog odbora ne može glasati o pitanjima koja se odnose na njega lično.
Lica koja nisu članovi nadzornog odbora mogu prisustvovati sjednici samo na osnovu pisanog poziva predsjednika nadzornog odbora.
Član 31.j
Nadzorni odbor banke nadležan je da:
1. nadzire poslovanje banke;
2. nadzire rad uprave;
3. usvaja izvještaj uprave o poslovanju po polugodišnjem
obračunu sa bilansom stanja i bilansom uspjeha, godišnji obračun sa bilansom stanja
i bilansom uspjeha i izvještaj interne i vanjske revizije;
4. podnosi skupštini
godišnji izvještaj o poslovanju banke, koji obavezno uključuje izvještaj internog
i vanjskog revizora, izvještaj o radu nadzornog odbora i odbora za reviziju i
plan poslovanja za narednu poslovnu godinu;
5. imenuje upravu banke;
6.
imenuje vanjskog revizora;
7. predlaže raspodjelu i način upotrebe dobiti i
način pokrića gubitka;
8. odobrava kupovinu, prodaju, zamjenu, lizing i druge
transakcije imovinom, direktno ili posredstvom supsidijarnih društava u toku poslovne
godine u obimu od 15% do 33% knjigovodstvene vrijednosti ukupne imovine banke;
9.
osigurava da su utvrđene i da se provode odgovarajuće interne kontrole banke:
10.
osigurava da se provode odgovarajuće interne i vanjske revizije;
11. formira
rezerve na teret troškova za kreditne gubitke, uspostavlja potrebne rezerve iz
neto profita banke i utvrđuje dividende;
12. imenuje predsjednike i članove
odbora za naknade i odbora za imenovanje;
13. obrazuje povremene komisije i
utvrđuje njihov sastav i zadatke;
14. saziva skupštinu;
15. odobrava emisiju
novih dionica postojeće klase u iznosu do trećine zbira nominalne vrijednosti
postojećih dionica i određuje iznos, vrijeme prodaje i cijenu ovih dionica koja
ne može biti manja od prosječne tržišne vrijednosti postojećih dionica iste klase
u 30 uzastopnih dana prije dana donošenja odluke;
16. donosi opće interne akte
banke, poslovne i druge politike i procedure; i
17. odlučuje o pitanjima koja
Zakonom ili statutom nisu data na odlučivanje drugom organu banke.
Član 31.k
Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su svoje obaveze i odgovornosti izvršavati u skladu sa interesima dioničara i banke i ne mogu obavljati konkurentnu djelatnosti banke bez obavještavanja i saglasnosti drugih članova nadzornog odbora.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora dužni su prilikom predlaganja emisije novih ili otkupa vlastitih dionica banke i drugih vrijednosnih papira saopštiti sve bitne podatke koji se odnose na poslovanje banke.
Predsjednik i član nadzornog odbora dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki interes u pravnom licu s kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.
U slučaju iz stava 3. ovog člana, predsjednik i član nadzornog odbora ne mogu odlučivati o pitanjima koja se tiču odnosa banke i drugih pravnih lica u kojima predsjednik i član nadzornog odbora imaju direktni ili indirektni finansijski interes.
Član 31.l
Ako predsjednik ili član nadzornog odbora postupaju suprotno odredbama
člana 31.k ovog zakona, banka ima pravo da zahtijeva naknadu štete koju je usljed
toga pretrpjela.
Banka može odustati od potraživanja iz stava 1. ovog člana
nakon isteka tri godine od dana isticanja zahtjeva za naknadu štete ako se sa
odustajanjem saglasi skupština, a protiv te odluke nije podnesen prigovor dioničara
koji posjeduju najmanje 10% dionica s pravom glasa.
Član 31.m
Predsjednik i članovi nadzornog odbora pojedinačno ili solidarno odgovoraju za štete koje prouzrokuju neizvršavanjem ili neurednim izvršavanjem svojih dužnosti.
Član 31.n
Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo zahtijevati sve podatke o poslovanju i prisustvo članova uprave sjednicama nadzornog odbora.
Predsjednik i članovi nadzornog odbora imaju pravo prisustvovati sjednicama uprave banke."
Član 27.
Član 32. mijenja se i glasi:
"3. Uprava
Uprava organizuje rad i rukovodi poslovanjem.
Upravu banke čine direktor i izvršni direktori, kao i zamjenik direktora kojeg može imenovati nadzorni odbor na osnovu diskrecionog prava."
Član 28.
Iza člana 32. dodaju se novi čl. od 32.a do 32.k koji glase:
"Član 32.a
Direktor predsjedava upravom, rukovodi poslovanjem, zastupa i predstavlja banku i odgovara za zakonitost poslovanja.
Mandat direktora je četiri godine i može biti obnovljen bez ograničenja vezano za broj mandata.
Položaj, ovlaštenja, odgovornosti i prava direktora uređuju se ugovorom između nadzornog odbora i direktora.
Direktor se ne može imenovati bez prethodnog odobrenja Agencije.
Član 32.b
Zamjenik direktora mijenja direktora u slučaju njegovog izostanka, a u slučaju kada banka nije imenovala zamjenika direktora, direktor pisano ovlašćuje jednog od izvršnih direktora da ga zamjenjuje i utvrđuje ovlaštenja.
Izvršni direktori organizuju rad, zastupaju banku i odgovaraju za zakonitost poslovanja u poslovima i obimu utvrđenim pisanim aktom direktora.
Izvršne direktore imenuje i razrješava nadzorni odbor na prijedlog direktora za period za koji je imenovan direktor.
Plaća i druga materijalna prava izvršnog direktora uređuju se ugovorom između direktora i izvršnog direktora, uz prethodno odobrenje nadzornog odbora.
Član 32.c
Direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori dužni su prijaviti nadzornom odboru svaki direktni ili indirektni interes u pravnom licu sa kojim banka ima ili namjerava da stupi u poslovni odnos.
U slučaju iz stava 1. ovog člana direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori mogu učestvovati u poslovnom odnosu na osnovu pisane saglasnosti nadzornog odbora.
Član 32.d
U slučajevima da je direktor smijenjen, dao otkaz, zatim u slučajevima smrti ili bolesti, ili je iz drugih razloga odsutan(a) sa dužnosti bez prethodnog odobrenja nadzornog odbora u periodu dužem od trideset uzastopnih dana, nadzorni odbor mora potvrditi zamjenika direktora na ovoj poziciji ili imenovati privremenog direktora koji će obavljati tu funkciju dok nadzorni odbor ne imenuje novog direktora.
Privremeni direktor može obavljati tu funkciju maksimalno devedeset dana bez odobrenja Agencije.
Prije isteka perioda od devedeset dana nadzorni
odbor mora Agenciji dostaviti zahtjev za odobrenje direktora banke ili zahtjev
za produženje za privremenog direktora za narednih devedeset dana na odobrenje
Agenciji. Agencija ima 45 dana da postupi po ovom zahtjevu.
Ukoliko Agencija
ne odobri zahtjev za produžetak za privremenog direktora ili ukoliko nadzorni
odbor ne imenuje direktora i ukoliko Agencija nije dala odobrenje za direktora,
Agencija će imenovati privremenog upravitelja.
Član 32.e
Banka ima sekretara, koga imenuje nadzorni odbor na prijedlog direktora banke za isti period za koji je imenovan direktor.
Plaća i druga materijalna prava sekretara uređuju se ugovorom između sekretara i nadzornog odbora na prijedlog direktora.
Član 32.f
Sekretar je odgovoran za vođenje knjige dioničara, registra zapisnika skupštine i nadzornog odbora i čuvanje dokumenata utvrđenih Zakonom i statutom banke, osim finansijskih izvještaja.
Sekretar je ovlašten za provođenje odluka skupštine, nadzornog odbora i direktora.
Sekretar je odgovoran za pripremu sjednica i vođenje zapisnika skupštine i nadzornog odbora.
4. Odbor za reviziju
Član 32.g
Banka mora formirati odbor za reviziju imenovan od nadzornog odbora.
Odbor za reviziju ima pet članova koji se imenuju na četiri godine. Članovi mogu biti ponovo imenovani.
Odbor za reviziju je odgovoran za nadzor provođenja i angažiranje vanjske revizorske firme koja će obaviti reviziju godišnjih finansijskih izvještaja.
Odbor za reviziju će nadzornom odboru i skupštini prezentirati kompletnu reviziju godišnjeg finansijskog izvještaja.
Odbor za reviziju je, također dužan nadgledati poslove interne revizije uključujući kontrolu godišnjeg obračuna kao i, na zahtjev dioničara sa najmanje 10% dionica sa pravom glasa, reviziju finansijskog poslovanja banke i o tome dostaviti izvještaj skupštini i nadzornom odboru najkasnije osam dana po okončanju revizije.
Član 32.h
Predsjednik i član odbora za reviziju ne može biti imenovan iz grupe koja uključuje predsjednika ili članove nadzornog odbora i ne smije biti član uprave banke ili osoblja banke, niti može imati direktni ili indirektni finansijski interes u banci, izuzev naknade po osnovu te funkcije.
Naknada i druga prava članova odbora za reviziju uređuju se ugovorom na osnovu odluke skupštine.
Odbor za reviziju direktno odgovara nadzornom odboru.
Član 32.i
Odbor za reviziju je odgovoran za provođenje odluka skupštine dioničara u vezi sa izborom i upošljavanjem vanjskog revizora.
Član 32.j
Odbor za reviziju ovlašten je zahtijevati sazivanje sjednice nadzornog odbora i skupštine kada smatra da su ugroženi interesi dioničara ili utvrdi nepravilnosti u radu predsjednika ili članova nadzornog odbora, direktora ili izvršnih direktora.
Član 32.k
Interni revizor je odgovoran za identifikaciju, praćenje i ocjenu rizika u poslovanju banke i provjeru da li je u banci uspostavljen sistem interne kontrole koji osigurava da se rizicima upravlja na način kojim se rizici umanjuju na prihvatljivu mjeru.
U provođenju svojih nadležnosti interni revizor mora imati ovlaštenja za neograničen i neometan rad i dužan je da sarađuje sa odborom za reviziju banke.
Interni revizor direktno izvještava odbor za reviziju banke. Međutim, u slučajevima značajnih neslaganja interni revizor obavještava nadzorni odbor, a nadzorni odbor mora razriješiti slučaj.
Internog revizora imenuje nadzorni odbor.
Plaće i druga materijalna primanja internog revizora utvrđuju se ugovorom zaključenim između nadzornog odbora i internog revizora."
Član 29.
U članu 33. u stavu 1. riječ "generalni" briše se.
Stav 2. mijenja se i glasi:
"Predsjednik i svi članovi nadzornog odbora, direktor, zamjenik direktora i izvršni direktori kreditnih odjela banke ne mogu biti imenovani bez prethodne saglasnosti Agencije."
U stavu 3. u uvodnoj rečenici riječ "generalni" briše se, a u tački 1. riječi: "upravnog odbora" zamjenjuju se riječima: "nadzornog odbora".
U stavu
4. u uvodnoj rečenici riječ "generalni" briše se, a u tač. 2. i 4. riječi:
"upravnog odbora" zamjenjuju se riječima: "odbora za reviziju".
U
stavu 5. riječ "generalni" briše se.
Član 30.
Član 34. mijenja se i glasi:
"Lica imenovana za članove uprave banke ne smiju biti starija od 65 godina i moraju ispunjavati uvjete utvrđene propisima Agencije i općim aktima banke.
Lica imenovana za internog revizora ne mogu biti vezana po krvi i po tazbini do trećeg stepena sa bilo kojim članom nadzornog odbora, uprave ili bilo kojim licem koje ima značajan vlasnički interes.
U slučaju da Agencija odbije zahtjev pojedinca iz člana 33. Zakona banka ne može podnijeti novi zahtjev za imenovanje tog lica na istu funkciju dok se razlozi navedeni u odluci Agencije, zbog kojih je davanje saglasnosti odbijeno, ne uklone. "
Član 31.
Iza člana 34. dodaje se novi član 34.a koji glasi:
"Član 34.a
Nadzorni odbor, uprava i druga lica koje odredi Agencija treba pojedinačno da prilože potpisanu izjavu o svom imovnom stanju, u okviru trideset dana od preuzimanja dužnosti.
U izjavi o imovnom stanju opisuju se svi podaci koje Agencija zatraži.
Obrazac izjave o imovnom stanju propisuje Agencija. Svako lice koje podliježe obavezi popune ove izjave mora Agenciji podnositi redovne godišnje ažurirane izjave prvog radnog dana svake kalendarske godine. "
Član 32.
U članu 35. stav 1. mijenja se i glasi:
"Nadzorni odbor, uprava, svi uposlenici, kao i svako lice koje se angažuje za rad u banci po bilo kom osnovu , dužni su da čuvaju poslovnu tajnu vezanu za bilo koju informaciju koju su saznali u toku obavljanja poslova za banku i ne mogu je koristiti za ličnu korist, niti pružati drugim licima osim Agenciji za bankarstvo, uključujući kontrolore i revizore koje Agencija imenuje i drugim nadležnim organima u skladu sa Zakonom."
Član 33.
U članu 36. u stavu 2. u tački 2. riječi: "dijela banke" zamjenjuju se riječima: "filijale ili predstavništva".
Član 34.
Iza člana 40. dodaje se novi član 40.a koji glasi:
"Član 40.a
Agencija ima pravo regulirati naknade koje banke naplaćuju u slučajevima sporazuma banaka o fiksnim naknadama ili drugim nekorektnim poslovanjem suprotno propisima Agencije."
Član 35.
U članu 41., stav 2. broj "10" mijenja se brojem "12".
Član 36.
Iza člana 42. dodaju se novi čl. 42.a, 42.b i 42.c koji glase:
"Član 42 a.
Ako banka prima uplate sredstava javnih prihoda, prima depozite
i obavlja platne transakcije za budžete i vanbudžetske fondove dužna je da:
a)
po završetku svakog radnog dana 50% dnevnog stanja tih sredstava drži u novčanom
obliku kao posebnu rezervu na računu obaveznih rezervi kod Centralne banke Bosne
i Hercegovine koji depozitarna banka otvara u skladu sa Zakonom o Centralnoj banci
Bosne i Hercegovine i propisima koji se na osnovu njega donose; ili
b) potpuno
osigura prosječno dnevno stanje domaćim ili stranim vrijednosnim papirima koji
se drže u banci koja je treća strana i čija je uloga čuvanje i zaštita vrijednosnih
papira. Imalac računa, banka i banka treća strana moraju sklopiti sporazum navodeći
vrstu vrijednosnih papira. Vrijednosni papiri se moraju držati u ime ili u korist
imaoca računa, a kamata koja se zaračunava na vrijednosne papire pripada banci.
Vrijednosni papiri moraju osigurati 100% pokrića prosječnog dnevnog stanja. Vrijednosni
papiri se mogu mijenjati i može se trgovati njima, u skladu sa sporazumom imaoca
računa, sve dok su 100% jednaki sa prosječnim dnevnim stanjem. U slučaju neizvršenja
obaveza, ako je proglašeno da je banka pod privremenom upravom, ili u slučaju
stečaja banke, vrijednosni papiri pripadaju imaocu računa. U suprotnom, ako imalac
računa zatvori račun ili ako banka prestane biti depozitna banka vrijednosni papiri
se prebacuju na banku.
U smislu ovog zakona, "sredstva javnih prihoda" predstavljaju carine, porezi, naknade, doprinosi, donacije i drugi prihodi koji pripadaju državi, entitetima, kantonima i njihovim odgovarajućim ministarstvima i institucijama, kao i općinama.
Član 42.b
Iz jednog izvora banka ne može držati sredstva u iznosu većem od 20% od njenih ukupnih dnevnih depozita.
Ako iz bilo kojeg pojedinačnog izvora banka primi novčana sredstava depozita koja prelaze iznos od 20% njenih ukupnih dnevnih depozita, dužna je da sljedeći radni dan to ukupno prekoračenje u novčanom obliku drži kao posebnu rezervu na računu obavezne rezerve kod Centralne banke Bosne i Hercegovine iz člana 42.a stav 1. tačka a) ovog zakona.
U smislu prethodnog stava "jedan izvor" predstavlja jedno pravo lice, jedno fizičko lice ili ukupan zbir svih korisnika sredstava javnih prihoda, bez obzira na njihov iznos ili broj.
Banka je u potpunosti i samostalno odgovorna za vršenje posebnog nadzora nad svojim depozitarima , naročito onim koji čine sredstva javnih prihoda.
Član 42.c
U skladu sa odredbama čl. 42.a i 42.b Zakona, banka je dužna da Agenciji dostavlja izvještaje, čiju formu, sadržaj i rokove za dostavu propisuje Agencija."
Član 37.
Iza člana 43. dodaje se novi član 43.a koji glasi:
"Član 43.a
Banka ne smije deponirati sredstva, davati kredite i vršiti ulaganja u jednu povezanu banku u ukupnom iznosu većem od iznosa 25% niti u sve povezane banke u ukupnom iznosu većem od 40% njenog osnovnog kapitala."
Član 38.
Iza člana 45. dodaje se novi član 45.a koji glasi:
"Član 45.a
Banka je dužna dati obavijest o svim neaktivnim depozitnim računima pravnih lica u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko svakih šest mjeseci kada depozitni račun postane neaktivni depozitni račun.
Nakon što banka izda obavijest o neaktivnom depozitnom računu najmanje dva puta u skladu sa stavom 1. ovog člana, tada se neaktivni depozitni računi i svi podaci vezani za njih prebacuju u Ministarstvo finansija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Ministarstvo).
Sredstva se polažu u Budžet Federacije BiH dok vlasnik računa ne dostavi dokaz o vlasništvu.
Vlasnik računa može u bilo koje vrijeme Ministarstvu dostaviti dokaz o vlasništvu nad sredstvima sa neaktivnog depozitnog računa.
Ministarstvo će pregledati dokaze i ako su isti zadovoljavajući novac vratiti vlasniku računa.
Ministarstvo izdaje propise vezano za procedure potraživanja sredstava sa neaktivnih računa.
Ministarstvo je dužno objaviti informacije o svim neaktivnim računima jednom godišnje u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i Distriktu Brčko.
Agencija izdaje propise o obračunatim kamatama i visini naknada za neaktivne račune do momenta dok se ne prebace na Ministarstvo.
Onog momenta kada se neaktivni računi prebace vlasnik računa nema pravo ni na kakvu kamatu. "
Član 39.
Član 46. mijenja se i glasi:
"Pri obavljanju poslovanja sa licima povezanim sa bankom i u ime i za račun lica povezanih sa bankom, banka ne može ponuditi tom licu povoljnije uvjete od onih koje ponudi drugim licima koja nisu povezana sa bankom.
U smislu stava 1. licima povezanim sa bankom posebno se smatraju:
1. predsjednik i članovi nadzornog odbora, članovi uprave, članovi odbora za reviziju te članovi njihovih užih porodica do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije;
2. lica sa značajnim vlasničkim interesom u banci te članovi njihovih užih porodica do trećeg stepena po krvnom srodstvu ili braku, ili lica koja žive u istom domaćinstvu ili imaju međusobno povezane ili zajedničke investicije;
3. pravna lica sa običnim dionicama, prioritetnim dionicama i glasačkim pravima u banci;
4. pravna lica u kojima banka ima značajne vlasničke interese;
5. pravna lica u kojima značajan vlasnički interes imaju ista ona pravna ili fizička lica koja imaju značajan vlasnički interes u banci;
6. pravna lica u kojima imalac značajnog vlasničkog interesa, član nadzornog odbora ili uprave jeste jedno od lica pomenutih u tač. od 1. do 5. ovog stava;
7. povezana lica definirana u članu 1. stav 2. Zakona, kao i povezana lica dioničara banke.
Banka ne može dodjeljivati kredite svojim uposlenicima u iznosu većem od iznosa propisanog u propisima Agencije.
Agencija donosi propise kojima se osigurava realizacija ograničenja utvrđenih u odredbama st. od 1. do 3. ovog člana."
Član 40.
Član 47. mijenja se i glasi:
"Banka ne smije sticati, vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da je stečena vršenjem krivičnog djela.
Banka se ne smije upustiti u transakciju za koju zna ili za koju može osnovano pretpostaviti da je namijenjena pranju novca u skladu sa članom 2. Zakona o sprečavanju pranja novca ("Službene novine Federacije BiH", broj 8/00).
Banka ne smije vršiti konverzije ili transfere, niti posredovati prilikom sticanja, konverzije ili transfera novca ili druge imovine za koju zna ili bi mogla osnovano pretpostaviti da bi se mogle koristiti za terorističke aktivnosti ili za pomaganje lica koja su uključena u terorističke aktivnosti ili njihovo pomaganje.
Svaka banka će uspostaviti internu kontrolu i komunikacione procedure u cilju otkrivanja i sprečavanja transakcija koje uključuju kriminalne aktivnosti, pranje novca, ili aktivnosti koje podržavaju terorizam, u skladu sa st. 1., 2. i 3. ovog člana.
Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi na zadovoljavajući način ustanovila pravi identitet bilo kojeg lica koje želi ući u poslovne odnose sa tom bankom koja obavlja transakciju ili seriju transakcija u toj banci tako što će od navedenog lica tražiti službeni dokument kojim se može utvrditi njegov identitet (lična karta, rodni list, vozačka dozvola, pasoš ili neko drugo sredstvo za utvrđivanje identiteta), a u slučaju da se radi o pravnom licu potrebno je predočiti izvod iz registra o osnivanju preduzeća. Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi ustanovila da li to lice obavlja navedene poslove u ime drugog lica. Ako se ustanovi da to lice obavlja navedene poslove u ime drugog lica, banka će preduzeti razumne mjere kako bi ustanovila pravi identitet tog lica.
Svaka banka će preduzeti razumne mjere kako bi na zadovoljavajući način ustanovila pravi identitet bilo kojeg lica koje želi izvršiti transakciju od 30.000,00 KM ili više, ne računajući iznos novca potreban za izvršenje transakcije. Nadzorni odbor, uprava i svi radnici banke odgovorni su da automatski i brzo obavijeste finansijsku policiju odnosno njenog pravnog sljednika o svim transakcijama od 30.000,00 KM ili više, kao i o svim onim transakcijama banke za koje znaju ili opravdano sumnjaju da su u suprotnosti sa odredbama st. 1., 2. ili 3. ovog člana. Također su dužni da na zahtjev finansijske policije odnosno njenog pravnog sljednika, ili Agencije dostave informacije o navedenim transakcijama. Osiguravanje informacija, u skladu sa ovim članom, neće se smatrati kao otkrivanje poslovnih tajni.
Direktor banke blokira depozitne račune, drugu imovinu i vrijednosti fizičkih ili pravnih lica nakon što se pisani nalog finansijske policije odnosno njenog pravnog sljednika, ili Agencije, koja daje upute o blokadi, dostavi ili pošalje faksom."
Član 41.
U članu 49. u stavu 1. u tački 3. riječi: "organe banke" zamjenjuju se riječima: "nadzorni odbor, odbor za reviziju, upravu" .
U stavu 1. iza tačke 3. dodaje se nova tačka 4. koja glasi:
"u godišnjem izvještaju daje komentare nadzornom odboru, odboru za reviziju, upravi banke i Agenciji o efikasnosti unutrašnjeg revizora i sistemu unutrašnje kontrole".
Član 42.
U članu 50. u stavu 2. iza riječi "jednom" dodaju se riječi:
"ili više".
U istom stavu riječ "Federacija " briše se,
a umjesto nje stavljaju se riječi: "Bosne i Hercegovine".
Iza stava 2. dodaju se novi st. 3. i 4. koji glase:
"Osim objavljivanja revidiranog godišnjeg izvještaja banka je dužna na kraju svakog prvog polugodišta da objavi nerevidirani polugodišnji izvještaj koji uključuje bilans stanja, uključujući cjelokupnu vanbilansnu evidenciju, bilans uspjeha i iskaz o gotovinskim tokovima, kao i informacije koje sadrže imena članova nadzornog odbora i uprave i svih dioničara koji imaju 5% ili više dionica sa glasačkim pravima.
Izvještaj iz stava 3. ovog člana banka je dužna objaviti u roku od trideset dana nakon isteka prvog polugodišta u jednom ili više dnevnih lokalnih listova dostupnih na cijeloj teritoriji Bosne i Hercegovine i na svojim šalterima njegove kopije učiniti stalno dostupnim svojim klijentima."
Član 43.
U članu 51. stav 2. se mijenja se i glasi:
"Banka i dijelovi banke otvoreni u Distriktu Brčko, kao i dijelovi banke sa sjedištem izvan Federacije podliježu svim oblicima nadzora od Agencije, u skladu sa propisima Agencije. "
Član 44.
U članu 53. tačka 5. mijenja se i glasi:
"5. da je opravdan zahtjev nadzornog odbora, odbora za reviziju, direktora ili skupštine dioničara banke za imenovanje privremenog upravnika banke;"
Član 45.
U članu 54. u stavu 3. tačka na kraju zamjenjuje se zarezom i dodaju
se
riječi: "i pokrenuti postupak za likvidaciju ili podnijeti zahtjev
nadležnom sudu za pokretanje postupka stečaja".
Član 46.
U članu 55. iza stava 2. dodaje se novi stav 3. koji glasi:
"Privremeni upravnik ima imunitet i zaštićen je od bilo kakve lične ili službene odgovornosti za preduzimanje ili nepreduzimanje koraka, ili donošenje odluka u okviru njegovih odgovornosti kao privremenog upravnika. Privremeni upravnik ne može biti sudski gonjen ni na jednom sudu sve dok djeluje u dobroj namjeri u okviru odredaba ovog zakona. "
Član 47.
Član 57. mijenja se i glasi:
"Privremeni upravnik je ovlašten i odgovoran za zaštitu imovine i nastavak poslovanja banke.
Danom imenovanja privremenog upravnika, sva ovlaštenja organa upravljanja i rukovođenja, zastupnika i dioničara banke prestaju i prenose se na privremenog upravnika, u skladu sa rješenjem Agencije o njegovom imenovanju.
Privremeni upravnik ovlašten je da :
1. vrši
prodaju imovine i otkup obaveza banke s ciljem očuvanja odgovarajuće vrijednosti
banke;
2. jednostrano raskine ugovore koje je banka sklopila;
3. donosi
odluke o otpuštanju, suspenziji i raspoređivanju uposlenih u banci;
4. suspenduje
prikupljanje depozita;
5. zaključuje i potpisuje ugovore i preuzima obaveze
u ime i za račun banke;
6. podnosi i ulaže zahtjeve i tužbe u ime i za račun
banke, te zastupa banku u sudskom i upravnom posupku;
7. obustavi sve isplate
članovima organa i uprave i dioničarima banke;
8. izvrši isplate depozita fizičkih
lica u okviru sredstva koja su na raspolaganju i na pro rata osnovi ako je primjenjivo.
U zavisnosti od toga kolike su rezerve za prioritete iz stava 1. tač. 1. i 2.
člana 63. Zakona, najveći iznos koji se isplaćuje fizičkom licu biće ukupan iznos
svih njegovih depozita umanjen za bilo koji zakonski ili ugovoreni dug koji banci
duguje fizičko lice ili iznos od 5.000,00 KM, tj. iznos koji je manji od ta dva.
Depoziti neće obuhvatiti sredstva koja su položena na bilo kojem računu čije vlasništvo
nije transparentno ili bilo koji depozit koji nije uplaćen na ime ili sredstva
koja se čuvaju u bančinom sefu. Isto tako neće biti obuhvaćena sredstva, krediti
ili bilo koja druga transakcija za koju su fizičkom licu isplaćene kamate, bez
obzira na to da li preferencijalne ili druge vrste, i/ili bilo koje druge finansijske
olakšice od banke koje su mogle doprinijeti pogoršanju finansijskog stanja banke.
Članovi nadzornog odbora, uprave, rukovodstva banke, dioničari s učešćem od najmanje
5% u osnovnom kapitalu banke i lica nadležna za provođenje Zakonom propisane revizije
i kontrole knjigovodstvene dokumentacije nemaju pravo na bilo kakvu isplatu. Članovi
uže porodice, kao i treća lica koja nastupaju ili zastupaju interese lica iz prethodne
rečenice nemaju pravo na bilo kakvu isplatu.
Privremeni upravnik može određena ovlaštenja prenijeti na druga lica.
Privremeni upravnik dužan je provoditi zakone i propise i naloge Agencije."
Član 48.
Iza člana 59. dodaje se novi član 59.a koji glasi:
"Član 59.a
Pokretanjem likvidacije banke prestaju svi parnični sporovi protiv nje."
Član 49.
U članu 61. stav 5. mijenja se i glasi:
"Danom imenovanja likvidacionog upravnika prestaju sva ovlaštenja, nadležnosti i vlasnička prava članova nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju i dioničara banke."
U članu 61. iza stava 5. dodaju se novi st. 6. i 7. koji glase:
"Likvidacioni upravnik je u roku od 7 dana od dana prijema rješenja o imenovanju dužan da u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i jednom u Distriktu Brčko izda obavještenje da su svi povjerioci dužni da likvidacionom upravniku prijave sva svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana izdavanja prve obavijesti.
U roku od 30 dana nakon prve objave likvidacioni upravnik je dužan da objavi drugo obavještenje povjeriocima u najmanje tri dnevna lista koja su dostupna na teritoriji Federacije i najmanje jednom u Republici Srpskoj i jednom u Distriktu Brčko.
Svi povjerioci su dužni da likvidacionom upravniku prijave svoja potraživanja prema banci u roku od 60 dana od dana prve objave. "
Iza stava 6. dodaje se novi stav 7. koji glasi:
"Likvidacioni upravnik ima imunitet i zaštićen je od bilo kakve lične ili službene odgovornosti za preduzimanje ili nepreduzimanje koraka, ili donošenje odluka u okviru njegovih odgovornosti kao privremenog upravnika. Privremeni upravnik ne može biti sudski gonjen ni na jednom sudu sve dok djeluje u dobroj namjeri u okviru odredaba ovog zakona. "
Iza stava 7. dodaje se novi stav 8. koji glasi:
"Prebijanja potraživanja s protivpotraživanjima banke moguća su samo uz pridržavanje redoslijeda prioriteta iz člana 63. Zakona."
Dosadašnji st. 6.,
7., 8., 9. i 10 postaju st. 8., 10., 12., 13. i 14..
Član 50.
U članu 62. u stavu 1. iza riječi "banke" veznik "i" briše se, a iza riječi "blokiranim" riječi: "najduže za period do godine" se brišu.
Član 51.
Član 63. mijenja se i glasi:
"U procesu likvidacije ili stečaja isplata obaveza vrši
se po sljedećem redoslijedu prioriteta:
dugovi banke koja je u procesu likvidacije,
po osnovu zajmova datih banci ili drugih obaveza banke stvorenih tokom privremene
uprave ili postupka likvidacije banke, u skladu sa Zakonom;
potraživanja osiguranih
kreditora do vrijednosti njihovog osiguranja;
potraživanja Agencije za osiguranje
depozita Federacije ili njenog pravnog sljednika za naknadu isplaćenih depozita
fizičkim i pravnim licima najviše do iznosa definiranog Zakonom o osiguranju depozita;
depoziti
fizičkih i pravnih lica najviše do iznosa definiranog Zakonom o osiguranju depozita
po deponentu, a koji nisu na drugi način isplaćeni od Agencija za osiguranje depozita
Federacije ili njenog pravnog sljednika, u skladu sa tačkom 4. ovog člana;
ostali
depoziti, uključujući depozite fizičkih lica iznad iznosa definiranog Zakonom
o osiguranju depozita po deponentu, a koji nisu isplaćeni, u skladu sa tačkom
4. ovog člana;
neaktivni računi prebačeni na Ministarstvo;
potraživanja
ostalih kreditora;
potraživanja vlasnika prioritetnih dionica; i
potraživanja
vlasnika običnih dionica.
U postupku iz stava 1. ovog člana isplata obaveza banke prema članovima nadzornog odbora, uprave, članovima odbora za reviziju, dioničarima sa najmanje 5% udjela, povezanim licima i povezanim bankama suspenduje se sve dok u potpunosti ne budu isplaćene obaveze prema drugim licima povjeriocima banke.
Treća lica koja djeluju u ime fizičkih i pravnih lica navedenih u prethodnom stavu, kao i članovi uže porodice, srodnici lica iz prethodne rečenice po krvi i po tazbini do trećeg stepena, također nemaju pravo na isplatu dok se svi ostali povjerioci banke ne isplate u potpunosti."
Član 52.
Iza člana 63. dodaje se novo poglavlje VI
a koje glasi:
"VI a - OBAVEZE I ODGOVORNE STRANE" .
Član 53.
Iza člana 64. dodaju se novi čl. 64.a i 64.b koji glase:
"Član 64.a
Banka se sudskim postupkom može proglasiti odgovornom, pojedinačno ili solidarno sa ostalim bankama ili privrednim društvima, za obaveze banke ili privrednog društva koje je platežno nesposobno ili je pod stečajem, s tim da postoje dokazi da se banka i privredna društva nalaze u okolnostima povezanog upravljanja.
Povezano upravljanje može proizaći iz sporazuma između banke i / ili privrednih društava ili iz njihovih podzakonskih akata ili kada se u sastavu nadzornih odbora nalazi većina istih lica, ili lica povezanih sa bankom, u skladu sa članom 46. Zakona, ili je većina dionica u posjedu istih lica.
Član 64.b
Dioničar banke odgovara za obaveze banke do visine svog udjela.
Izuzetno
od odredbi stava 1., kad je nad bankom otvoren stečaj ili je banka nesolventna,
dioničari banke, članovi uprave i nadzornog odbora banke i druga pravna ili fizička
lica, ako su faktički imala neposredan ili posredan bitan uticaj na poslovanje
banke ili kontrolu nad bankom, odgovaraju, pojedinačno ili solidarno, za obaveze
banke cjelokupnom svojom imovinom u slučajevima:
a) kad je banka korištena
za ispunjavanje ciljeva koji su u suprotnosti sa ciljevima banke utvrđenim Zakonom,
ili
b) kad se nije pravila razlika između imovine banke i lične imovine navedenih
lica, ili
c) kad je banka poslovala s ciljem prevare povjerilaca ili protiv
interesa
povjerilaca, ili
d) kad je uzrok stečaja ili nesolventnosti banke
namjerno loše rukovođenje ili
krajnja nepažnja pri rukovođenju bankom."
Član 54.
Član 65. mijenja se i glasi:
"Novčanom kaznom od 1.000,00 do 10.000,00 KM kaznit će se za
prekršaj banka odnosno drugo pravno lice ako:
1. se bavi primanjem novčanih
depozita ili drugih naplativih novčanih sredstava ili daje kredite bez dozvole
Agencije protivno odredbi člana 2. stav 1. Zakona;
2. direktno ili indirektno
prikuplja depozite na način iz člana 3. Zakona;
3. u svom nazivu koristi riječi
suprotno odredbama člana 2. stav 3. Zakona;
4. nastavi da obavlja bankarsku
djelatnost protivno zabrani iz člana 19. stav 3. Zakona;
5. ne likvidira svoju
aktivu i ne isplati svoje obaveze, u skladu sa članom 19. stav 3. Zakona;
6.
ne održava uplaćeni dionički kapital i neto kapital, u skladu sa članom 20. Zakona;
7.
bez odobrenja Agencije prekorači ograničenja iz člana 21. stav 1. Zakona;
8.
banka, bez dozvole Agencije, investira protivno članu 20. Zakona;
9. bez saglasnosti
Agencije preduzima radnje i aktivnosti spajanja, pripajanja ili podjele banke
protivno odredbi člana 26. stav 1. i stavlja u primjenu izmjene i dopune statuta
protivno odredbi člana 28. stav 3. Zakona;
10. svoje aktivnosti ne obavlja
u skladu s internim aktima iz člana 28. Zakona;
11. za dosje Agencije ne dostavlja
potrebna akta, u skladu sa članom 28. stav 2. Zakona;
12. imenuje predsjednika
i članove nadzornog odbora, direktora i uprave suprotno odredbama člana 33.Zakona;
13.
nadzorni odbor, uprava i članovi njihove uže porodice koji s njima žive u zajedničkom
domaćinstvu ne prilože potpisanu izjavu o svom imovnom stanju, u skladu sa članom
34.a Zakona;
14. ne čuva poslovne tajne, u skladu sa odredbama člana 35. Zakona;
15.
osnuje dio banke suprotno odredbama člana 36. Zakona;
16. svoje poslovanje
obavlja suprotno odredbi člana 38. Zakona;
17. postupa suprotno odredbama članova
40. Zakona i 40.a Zakona;
18. ulazi u transakcije ili učestvuje u djelatnostima
protivno zabrani nelojalne konkurencije iz člana 40. Zakona;
19. ne pridržava
se ograničenja u poslovanju iz čl. od 41. - 44. Zakona;
20. ne čuva dokumentaciju
i evidencije, u skladu sa odredbama člana 44. Zakona;
21. svoje klijente redovno
ne izvještava, u skladu sa članom 45. Zakona;
22. obavlja transakcije s povezanim
licima protivno odredbama člana 46. Zakona;
23. sudjeluje u transakcijama protivno
odredbama člana 47. Zakona;
24. ne imenuje nezavisnog vanjskog revizora u skladu
sa članom 49. Zakona;
25. ne dostavi Agenciji finansijski izvještaj i izvještaj
vanjskog revizora, ili ukoliko ne objavi finansijske informacije u skladu sa članom
50. i 50. a Zakona;
26. u postupku kontrole banke ne sarađuje sa Agencijom,
u skladu sa odredbama člana 51. Zakona.
Za prekršaje iz stava 1. ovog člana, rok za otkrivanje prekršaja ograničen je na tri godine. Nakon što je prekršaj otkriven, rok predviđen za podnošenje prekršajne prijave Komisiji za prekršaje ograničen je na godinu.
Za prekršaje iz stava 1. ovog člana može se u srazmjeri i sa visinom pričinjene štete ili neizvršene obaveze izreći novčana kazna najviša do dvadesetostrukog iznosa pričinjene štete ili neizvršene obaveze koja je predmet prekršaja.
Nakon što otkrije svjesno loše upravljanje, Komisija za prekršaje može odrediti da se svaki naredni dan kršenja smatra zasebnim prekršajem.
Za
prekršaje iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice i lice koje je
učinilo prekršaj u banci odnosno drugom pravnom licu novčanom kaznom od 200,00
- 10.000,00 KM.
Međutim, nakon što otkrije svjesno loše upravljanje Komisija
za prekršaje može odrediti da se svaki naredni dan kršenja smatra zasebnim prekršajem.
Sve novčane kazne propisane u ovom članu se plaćaju budžetu Federacije.
Utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera, po ovom zakonu, ne isključuje utvrđivanje odgovornosti i izricanje mjera utvrđenih drugim zakonima."
Član 55.
Član 67. mijenja se i glasi:
"Agencija za svaki slučaj pojedinačno određuje mjere koje su određene ovim članom.
Agencija može preduzeti jednu ili više aktivnosti iz ovog člana prema banci,ili članovima njenog nadzornog odbora, uprave, uposlenicima banke, licima koja imaju značajan vlasnički interes ili povezanim licima i to:
1. izdati pisano upozorenje;
2. sazvati skupštinu
dioničara ili drugih vlasnika banke u cilju rasprave i razmatranja sanacionih
mjera koje treba poduzeti;
3. izdati pisani nalog:
a) koji nalaže da banka
prestane i da se uzdrži od prekršaja ovog zakona i propisa Agencije, te preduze
mjere za sanaciju, ili
b) u cilju nametanja posebnih zahtjeva za opreznim poslovanjem
koji se razlikuju od onih koji se inače primjenjuju za datu banku;
4. izdati
pisani nalog koji sadrži upute u vezi sa kamatnom stopom, rokom dospijeća ili
drugim uvjetima koji se primjenjuju na bilo koji vid finansiranja kojeg je banka
izvršila ili primila (uključujući i depozite), ili koji se odnose na neočekivane
obaveze banke;
5. izreći novčane kazne, u skladu sa ovim zakonom;
6. izdati
pisani nalog o privremenoj suspenziji članova skupštine, nadzornog odbora, uprave,
ili radnika banke kada:
a) utvrdi da su takva lica napravila jedan od prekršaja
koji su navedeni u članu 54. ovog zakona; ili
b) ako takva lica ne ispunjavaju
uvjete za kvalifikacijom, iskustvom ili drugim uvjetima koji su određeni propisom
Agencije;
7. izdati pisani nalog kojim se zabranjuje da jedno ili više lica
koja posjeduju značajan vlasnički interes u banci imaju pravo glasa ili kojom
se traži od takvih lica da prodaju ili rasprodaju čitav ili bilo koji dio njihovih
vlasničkih prava u banci, u skladu sa Zakonom i u vremenskom periodu koji se odredi
nalogom kada:
a) Agencija utvrdi da su takva lica namjerno ili grubo počinila
jedan od prekršaja koji su navedeni u članu 54. ovog zakona;
b) Agencija dođe
do saznanja koja opravdavaju odbijanje izdavanja odobrenja za sticanje ili povećanje
značajnog vlasničkog interesa; ili
c) je značajan vlasnički interes stečen
ili povećan bez prethodnog odobrenja Agencije;
8. odrediti dodatne uvjete za
bankarsku dozvolu u obimu koji je potreban da se ispravi učinjeni prekršaj;
9.
imenovati savjetnika za banku, uz saglasnost nadzornog odbora banke
sa ovlaštenjima
koje odredi Agencija;
imenovati vanjskog revizora na trošak banke kako bi on
izveo finansijsku i operativnu reviziju pod uvjetima koje je postavila Agencija;
imenovati privremenog upravnika, u skladu sa odredbama ovog zakona;
ukinuti
banci bankarsku dozvolu.
U slučaju da Agencija odluči da preduzme korake propisane tačkama 3., 9., 11. i 12. o tome će obavijestiti Agenciju za osiguranje depozita Federacije ili njenog pravnog sljednika.
U slučaju da Agencija izda nalog za prodaju svih ili dijela običnih i prioritetnih dionica potencijalni kupac prvo mora dobiti odobrenje od Agencije.
Ako je lice na koje se odnosi stav 2. ovog člana optuženo za krivično djelo iz oblasti privrednog i finansijskog kriminala, Agencija može izdati pisani nalog kojim se lice privremeno suspenduje sa njegovih pozicija u banci i, ako je primjenljivo, suspendovati pravo glasa u banci do okončanja postupka.
Ukoliko je pravosnažnom sudskom presudom lice iz prethodnog stava proglašeno krivim, Agencija može izdati pisani nalog kojim se takvo lice uklanja sa dužnosti koju je obavljalo u banci i, ukoliko je potrebno, može mu se zabraniti ostvarivanje prava glasa u banci i zahtijevati od njega da proda dio ili cjelokupan udio svog vlasništva u banci.
Nije potrebno nikakvo prethodno obavještenje ili saslušanje za nalog propisan ovim stavom.
Ako je bilo koje lice iz stava 2. ovog člana optuženo od Agencije za kršenje naloga Agencije ili bilo koje odredbe člana 65. ovog zakona i ako se smatra da to kršenje može nanijeti neposrednu štetu finansijskom položaju i sigurnosti finansijskog poslovanja banke, Agencija može izdati pisani nalog za neposrednu i privremenu suspenziju tog lica sa njegovih ili njenih poslova i ovlaštenja u banci i, ako je to primjenjivo, suspenziju korištenja glasačkih prava u banci.
Privremena suspenzija ne može trajati duže od 45 dana, odnosno do momenta
kada Komisija za prekršaje donese odluku.
Nije potrebno nikakvo prethodno
obavještenje ili saslušanje za pisani nalog propisan ovim stavom.
Lice ne
može imati poziciju niti učestvovati u aktivnostima banke bez prethodno izdatog
odobrenja Agencije ako se na njega odnosi nalog Agencije u sljedećim slučajevima
da se:
1. takvo lice suspenduje ili odstranjuje iz banke; ili
2. licu zabranjuje
da ima značajan vlasnički interes u banci ili se od njega traži da proda značajan
vlasnički interes koji ima u banci zbog namjernog ili grubog prekršaja; ili
3.
dovodi u vezu sa kriminalnim aktivnostima, u skladu sa stavom 3. ovog člana.
Nalog iz stava 5. tačka 3. ovog člana može se izdati svakom licu u periodu od pet godina nakon što je dato lice prestalo biti član nadzornog odbora, uprave, odbora za reviziju, dioničar, uposlenik ili imalac značajnog vlasničkog interesa u banci.
U slučaju da je od bilo kojeg lica zahtijevano da proda dionice sa pravom glasa koje ima u banci, a prema nalogu izdatom u skladu sa ovim članom, i ono to ne učini u određenom periodu, Agencija je ovlaštena da te dionice sa pravom glasa proda na javnoj licitaciji osim u slučaju kada se dozvola oduzima zbog nesolventnosti banke.
Protiv rješenja iz ovog člana može se u roku od osam dana od dana dostavljanja uložiti prigovor direktoru Agencije.
Podnošenje prigovora ne zadržava izvršenje rješenja.
Mjere utvrđene ovim članom ne sprečavaju primjenu drugih građanskih ili krivičnih kazni utvrđenih drugim zakonom.
Ako se utvrdi da je banka počinila prekršaj iz člana 65. ovog zakona i Komisija za prekršaje izrekne novčanu kaznu, i utvrdi da je izvršen drugi isti ili sličan prekršaj u roku od šest mjeseci, Komisija za prekršaje mora dati upute Agenciji da preuzme jednu ili više radnji iz stava 2. tač. 6., 7. i 8. ovog člana.
U slučaju da ista banka izvrši treći isti ili sličan prekršaj u roku od šest mjeseci od dana kada je izvršen drugi prekršaj, a utvrđeno od Komisije za prekršaje, Komisija za prekršaje mora dati upute Agenciji da provede stav 2., tačku 12. ovog člana."
Član 56.
Član 68. mijenja se i glasi:
"Banke koje imaju bankarsku dozvolu moraju uskladiti svoje poslovanje sa članom 20. Zakona najkasnije do 31.12.2002. "
Rok iz stava 1. ovog člana ne odnosi se na Investicijsku banku Federacije BiH i BOR banku.
Banke iz stava 2. ovog člana bit će tretirane posebnim propisom (IBF) i bit će tretirane posebnim rokom (BOR). Za period dok ne osiguraju cenzus pomenute banke ne mogu prikupljati depozite."
Član
57.
Član 69. mijenja se i glasi:
"Agencija će uskladiti svoje propise sa ovim zakonom u roku od četiri mjeseca nakon stupanja na snagu ovog zakona.
Propisi iz stava 1. ovog člana objavljuju se u "Službenim novinama Federacije BiH".
Propise koje donosi Agencija, u skladu sa ovim zakonom, kao i aktivnosti Agencije u primjeni svojih zakonom propisanih ovlaštenja zasnivaju se na osnovnim principima za efikasnu superviziju banaka koje objavljuje Bazelski komitet za superviziju banaka."
Član
58.
Iza člana 69. dodaje se novi član 69.a koji glasi:
"Član
69 a.
Banke su dužne uskladiti svoje poslovanje sa odredbama ovog zakona u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, a uvjete iz člana 14. stav 3. godinu poslije stupanja na snagu Zakona o osiguranju depozita u Bosni i Hercegovini."
Član 59.
Iza člana 70. dodaje se novi član 70.a koji glasi:
"Član 70.a
Ovlašćuju se Zakonodavno-pravna komisija Doma naroda i Zakonodavno-pravna komisija Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine da utvrde prečišćeni tekst Zakona o bankama."
Član 60.
Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".
Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta
Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić , s.r.
Predsjedavajući
Predstavničkog
doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga , s.r.