I. OPĆE ODREDBE

Član 1.

Ovim zakonom uređuje se elektroenergetski sistem, elektroprivredne djelatnosti, razvoj tržišta električne energije i institucija za reguliranje tržišta, opći uvjeti za isporuku električne energije, planiranje i razvoj, izgradnja, rekonstrukcija i održavanje elektroenergetskih objekata, nadzor nad provođenjem zakona i druga pitanja od značaja za obavljanje elektroprivredne djelatnosti u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), osim prijenosa električne energije, aktivnosti vezanih za prijenos, međunaodne trgovine, upravljenje i pogon elektroenergetskim sistemom koji su u nadležnosti Bosne i Hercegovine.
U slučaju konflikta između ovog zakona i Zakona o prijenosu električne energije, regulatoru i operatoru sistema Bosne i Hercegovine, Zakon o prijenosu električne energije, regulatoru i operatoru sistema Bosne i Hercegovine će prevladavati.

II. CILJEVI

Član 2.

Ovim zakonom kao pravnim okvirom se stvaraju uvjeti za razvoj tržišta električne energije imajući u vidu javne i privatne interese na koje ima uticaja u djelatnostima proizvodnje, distribucije i snabdijevanja električnom energijom.

Uzimajući u obzir odredbu stava 1. ovog člana, ciljevi ovog zakona su:

- podsticaj razvoja u oblasti elektroenergetike,
- podsticaj za privatna domaća i strana ulaganja,
- pouzdanije snabdijevanje kupaca kvalitetnom električnom energijom,
- uključivanje u međunarodno tržište električne energije, putem jedinstvenog tržišta električne energije u Bosni i Hercegovini,
- ekonomično i racionalno korištenje električne energije,
- energetska efikasnost,
-uvođenje konkurencije, transparentnosti i sprječavanje neželjenih efekata monopola,
- zaštita okolice u skladu sa propisima i domaćim i međunarodnim standardima,
- zaštita interesa korisnika sistema,
- korištenje obnovljivih izvora električne energije.

III. DEFINICIJE I POJMOVI

Član 3.

Izrazi upotrebljeni u ovom zakonu imaju sljedeća značenja:

"Distribucija" znači transport električne energije na niskonaponskom i srednjenaponskom sistemu sa ciljem dostave krajnjim kupcima.

Dozvola za rad (licenca) znači ovlaštenje nadležnog organa za obavljanje određene elektroprivredne djelatnosti.
Elektroprivredno društvo znači poslovni subjekt koji se bavi jednom ili sa više djelatnosti iz oblasti proizvodnje, distribucije i snabdijevanja električnom energijom.
Energetska efikasnost znači odnos iskorištene energije u odnosu na ukupnu ulaznu energiju.
Isporučilac znači pravno lice koje isporučuje električnu energiju.
Javna usluga znači obavezu elektroprivrednih društava da određene elektroprivredne djelatnosti obavljaju kao javne usluge.
Korisnik sistema znači svako fizičko ili pravno lice koje snabdijeva, ili biva snabdijeveno putem prijenosnog ili distributivnog sistema.
Kupac znači fizičko ili pravno lice koje kupuje električnu energiju.
Kvalificirani kupac znači svakog kupca koji ima godišnju potrošnju električne energije veću od potrošnje utvrđene posebnim kriterijima Regulatorne komisije i kojem je dozvoljeno da električnu energiju kupuje slobodno po svom izboru.
Kvalificirani proizvođač znači proizvođača koji u pojedinačnom proizvodnom objektu proizvodi električnu energiju, koristeći otpad ili obnovljive izvore energije na ekonomski primjeran način, uključujući kombinirani ciklus proizvodnje toplotne i električne energije, koji je usklađen sa zaštitom okolice, a koji takav položaj može steći na osnovu rješenja Regulatorne komisije.
Nekvalificirani kupac znači kupca za kojeg se električna energija dobavlja na regulisani način i po regulisanim cijenama (tarifama).
Nezavisni proizvođač znači proizvođača koji se ne bavi funkcijama prijenosa ili distribucije električne energije na teritoriji koju pokriva sistem gdje je osnovan.
Obnovljivi izvori električne energije znače izvore električne energije koji stalno postoje u prirodi i koji se obnavljaju u cijelosti ili djelimično, posebno energija vodotokova, vjetra, biomasa, biogasa, geotermalna i neakumulirana solarna energija.
Operator distribucije znači posebno organiziran dio elektroprivrednog društva za distribuciju koji upravlja elektrodistributivnom mrežom.
Pomoćne usluge znači sve usluge neophodne za rad distributivnog sistema.
Povezani sistemi znače određeni broj prijenosnih i distributivnih sistema povezanih putem jednog ili više interkonektora.
Priključak znači električni vod sa instalacijom do obračunskog mjesta za jednog ili više kupaca.
Proizvodnja znači proizvodnju električne energije.
Proizvođač znači fizičko ili pravno lice koje proizvodi električnu energiju.
Proizvođač za vlastite potrebe znači fizičko ili pravno lice koje električnu energiju proizvodi za vlastite potrebe.
Snabdijevanje znači isporuku i/ili prodaju električne energije kupcima.
Trgovac znači svako fizičko ili pravno lice koje se bavi trgovinom električnom energijom.
Upravljanje znači upravljanje proizvodnjom, distribucijom i potrošnjom električne energije.

IV. ELEKTROENERGETSKI SISTEM FEDERACIJE

Član 4.

Elektroenergetski sistem Federacije kao dio elektroenergetskog sistema Bosne i Hercegovine čine elektroenergetski objekti za proizvodnju, prijenos, distribuciju električne energije i upravljanje elektroenergetskim sistemom i u kojima se obavljaju elektroprivredne djelatnosti koje su od javnog interesa.

V. ELEKTROPRIVREDNE DJELATNOSTI

Član 5.

Elektroprivrednim djelatnostima, koje su predmet ovog zakona, smatraju se:

- proizvodnja električne energije,
- distribucija električne energije,
- snabdijevanje električnom energijom,
- trgovanje, zastupanje i posredovanje na domaćem tržištu električne energije.

Član 6.

Jednu ili više elektroprivrednih djelatnosti iz člana 5. ovog zakona obavljaju privredna društva, koja se osnivaju u skladu sa Zakonom o privrednim društvima ("Službene novine Federacije BiH", br. 23/99, 45/00, 2/02 i 6/02) uz uvjet da dobiju dozvolu za obavljanje djelatnosti utvrđenu ovim zakonom.
Privrednim društvima iz stava 1. ovog člana može se utvrditi obaveza vršenja javne usluge u okviru elektroprivredne djelatnosti koju obavljaju.
Obaveza vršenja javne usluge utvrđuje se u dozvoli za rad koju izdaje Regulatorna komisija.

Član 7.

Elektroprivredne djelatnosti u Federaciji mogu obavljati domaća i strana pravna i fizička lica, u skladu sa važećim propisima i ovim zakonom.
Elektroprivredno društvo koje obavlja dvije ili više elektroprivrednih djelatnosti, ili uz elektroprivrednu djelatnost obavlja i drugu djelatnost, dužno je voditi poslovne knjige i raditi finansijske izvještaje za svaku elektroprivrednu djelatnost odvojeno i odvojeno od drugih djelatnosti, u skladu sa propisima o računovodstvu.

VI. TRŽIŠTE ELEKTRIČNE ENERGIJE I REGULATORNA KOMISIJA ZA ENERGIJU

Član 8.

U cilju onemogućavanja monopola u elektroprivrednoj djelatnosti, racionalizacije u potrošnji električne energije, omogućavanja trećim stranama pristupa na distributivnu mrežu, ovim zakonom se osigurava postepeno uvođenje tržišta električne energije, u skladu sa aktima Državne regulatorne komisije za električnu energiju (u daljem tekstu: Državna komisija).
Postepeno uvođenje i razvoj tržišta električne energije do potpune liberalizacije provodit će se u skladu sa energetskom politikom i reformom energetskog sektora i provedbenim propisima, uključujući i propise o organizaciji tržišta električne energije.
Do potpune liberalizacije tržišta električne energije elektroprivredne djelatnosti utvrđene ovim zakonom obavljat će se u skladu sa pravilima kojima se uređuju odnosi na tržištu električne energije ili kao pružanje javnih usluga.

Član 9.

Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja električne enegije za kvalificirane kupce i snabdijevanje električnom energijom kvalificiranih kupaca, kao i proizvodnja električne energije od strane nazavisnih proizvođača radi prodaje na tržištu, obavljaju se prema pravilima kojima se uređuju tržišni odnosi u kojima elektroprivredni subjekti slobodno dogovaraju količinu, cijenu i uvjete isporuke električne energije, zaključenjem kratkoročnih i dugoročnih ugovora ili direktnim učešćem na organiziranom tržištu.

Elektroprivredne djelatnosti: proizvodnja električne enegije za nekvalificirane (tarifne) kupce, distribucija električne energije i snabdijevanje električnom energijom nekvalificiranih (tarifnih) kupaca, obavljaju se kao javne usluge.

Član 10.

Radi ostvarenja ciljeva iz člana 8. ovog zakona i reguliranja tržišta električne energije u Federaciji, ovim zakonom se osniva Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Regulatorna komisija)

Član 11.

Regulatorna komisija je specijalizirana, samostalna, nezavisna i neprofitna organizacija u Federaciji.
Regulatorna komisija ima svojstvo pravnog lica.

Član 12.

Naziv Komisije je: Regulatorna komisija za električnu energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine.
Sjedište Regulatorne komisije je u Mostaru.

Član 13.

Regulatorna komisija ima pečat koji sadrži dvije koncentrične kružnice sa grbom Federacije u sredini pečata i na službenim pismima napisanim tekstom.

U sredini pečata se nalazi grb Federacije.

Na izradu, upotrebu i čuvanje pečata Regulatorne komisije primjenjuje se Zakon o pečatu Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/94 i 21/96).

Član 14.

Nadležnosti Regulatorne komisije su:

- nadzor i reguliranje odnosa između proizvodnje, distribucije i kupaca električne energije uključivši i trgovce električnom energijom,
- propisivanje metodologije i kriterija za utvrđivanje cijena snabdijevanja nekvalificiranih kupaca električnom energijom,
- utvrđivanje tarifnih stavova za korisnike distributivnih sistema i tarifnih stavova za nekvalificirane kupce,
- izdavanje ili oduzimanje dozvola za proizvodnju, distribuciju, snabdijevanje i trgovinu električne energije,
- izdavanje prethodnih dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje elektroenergetskih objekata izuzev objekata za prijenos električne energije,
- utvrđivanje Općih uvjeta za isporuku električne energije.

Član 15.

U izvršavanju svojih ovlaštenja i obavljanju svojih funkcija prema ovom zakonu Regulatorna komisija je obavezna da:

- na osnovama koje propiše Državna komisija regulira tržište električne energije na način da osigura transparentne i ravnopravne odnose između svih učesnika,
- štiti prava kupaca, elektroprivrednih društava za distribuciju i proizvođača električne energije, te nadgleda odnose u elektroenergetskom sektoru,
- stvara uvjete za efikasan, pouzdan i ekonomičan sistem proizvodnje, distribucije i snabdijevanja električnom energijom,
- stvara uvjete za konkurentnost u proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom,
- stvara uvjete za efikasnost, ekonomičnost i sigurnost pri korištenju električne energije,
- stvara uvjete za razvoj elektroenergetskog sistema (proizvodnje i distribucije),
- regulira kvalitet usluga na svim nivoima, kao i tarife i naknade koje se plaćaju za monopolske usluge u distribuciji, imajući u vidu interese i potrebe svih korisnika za snabdijevanje električnom energijom,
- nadgleda efikasnost mehanizama i procesa radi osiguranja razumne ravnoteže između potražnje i ponude električne energije,
- vodi računa o zaštiti zdravlja, sigurnosti ljudi i zaštiti okolice.

Član 16.

U svom radu Regulatorna komisija sarađuje sa Državnom komisijom i provodi njene propise, Nezavisnim operatorom sistema za Bosnu i Hercegovinu (u daljem tekstu: Nezavisni operator) i jedinstvenom elektroprijenosnom kompanijom za Bosnu i Hercegovinu, a o svom radu je dužna izvještavati Parlament Federacije najmanje jednom godišnje.

Član 17.

Vlada Federacije utvrđuje prijedlog za imenovanje predsjednika i dva člana Regulatorne komisije, uz prethodnu saglasnost predsjednika i potpredsjednika Federacije.
Parlament Federacije na osnovu prijedloga iz stava 1. ovog člana imenuje predsjednika i članove Regulatorne komisije.

Pri imenovanju članova Regulatorne komisije mora se osigurati zastupljenost konstitutivnih naroda u Federaciji.

Član 18.

Radom Regulatorne komisije rukovodi predsjednik, a u slučaju sprječenosti predsjednika, ovlašteni član Regulatorne komisije.
Funkcija predsjednika Regulatorne komisije je izmjenjiva među članovima Regulatorne komisije i traje godinu dana.
Regulatorna komisija imenuje sekretara Regulatorne komisije.

Član 19.

Predsjednik i članovi Regulatorne komisije, moraju imati visoku stručnu spremu sa odgovarajućim višegodišnjim profesionalnim iskustvom iz okvira elektroprivrednih djelatnosti.
Članovi Regulatorne komisije moraju biti lica koja imaju prethodno iskustvo i znanja o pitanjima vezanim za elektroenergetske djelatnosti, posebno o pitanjima tehnologije, ekonomije, prava ili zaštite okolice.

Član 20.

Mandat člana Regulatorne komisije traje pet godina s tim što će prilikom prvog imenovanja mandat jednog člana Regulatorne komisije trajati pet godina, drugog člana četiri godine, a trećeg člana tri godine.
Isto lice može biti najviše dva puta imenovano u sastav Regulatorne komisije.

Član 21.

Članovi Regulatorne komisije ne mogu:

- biti međusobno u braku ili srodstvu u pravoj liniji, u pobočnoj liniji do trećeg stupnja zaključno, kao i po tazbini do drugog stupnja zaključno,
- biti lica krivično kažnjavana za krivične radnje i postupke nespojive sa dužnošću u Regulatornoj komisiji,
- biti članovi organa zakonodavne, izvršne ili sudske vlasti i nadzornog odbora nekog elektroprivrednog društva,
- obavljati djelatnosti ili provoditi aktivnosti koje su u suprotnosti sa načelima transparentnosti i nediskriminacije na tržištu električne energije u Federaciji,
- imati finansijski interes u elektroenergetskom sektoru.

Član 22.

Funkcija člana Regulatorne komisije prestaje:

- ako je član Regulatorne komisije neopravdano odsutan sa više od tri uzastopne sjednice Regulatorne komisije,
- kada Parlament Federacije usvoji pismenu ostavku na članstvo u Regulatornoj komisiji, danom njenog usvajanja,
- kada član Regulatorne komisije bude razriješen dužnosti zbog okolnosti iz stava 2. ovog člana i člana 27. ovog zakona.

Ako je neki član Regulatorne komisije postao djelimično ili potpuno poslovno nesposoban da obavlja funkciju člana Regulatorne komisije, ili se ispunio jedan od uvjeta koji ograničavaju imenovanje za člana Regulatorne komisije iz člana 21. ovog zakona, Vlada Federacije može, uz saglasnost predsjednika i potpredsjednika Federacije, predložiti Parlamentu Federacije razriješenje takvog člana sa funkcije po hitnom postupku.

Sa prestankom funkcije člana Regulatorne komisije kao posljedicom okolnosti iz člana 27. ovog zakona ili smrti člana Regulatorne komisije, imenuje se drugo lice pod uvjetima koji su bili traženi i od prethodnika, a svako lice koje bude tako imenovano ostat će na toj funkciji do isteka mandata.

Član 23.

Regulatorna komisija se finansira iz prihoda od naknada i taksi koje će naplaćivati od privrednih društava koja se bave djelatnošću iz člana 5. ovog zakona i prihoda od naknada za dozvole koje izdaje.
Naknade iz stava 1. ovog člana će biti određene tako da pokrivaju troškove Regulatorne komisije.
Višak prihoda od naknada i taksi ostvarenih iz djelatnosti Regulatorne komisije u odnosu na finansijski plan Regulatorne komisije prijenosi se u prihod za narednu godinu.
Djelatnost Regulatorne komisije može se finansirati i iz donacija na nepovratnoj osnovi inozemnih vladinih i nevladinih organizacija.
Budžet Regulatorne komisije usvaja Parlament Federacije prije početka budžetske godine, na prijedlog Regulatorne komisije.
Budžet Regulatorne komisije objavljuje se u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 24.

Sjednice Regulatorne komisije će biti javne, osim u ograničenom broju slučajeva kada se radi o povjerljivim informacijama ili trgovinskim tajnama, kako odredi Regulatorna komisija, u skladu sa Pravilnikom o radu Regulatorne komisije.
Regulatorna komisija odluke donosi većinom glasova.
Sve odluke Regulatorne komisije će biti u pisanom obliku i sadržavat će osnove za donošenje odluka. Odluke i rješenja Regulatorne komisije bit će objavljene u "Službenim novinama Federacije BiH".
Dokumentacija Regulatorne komisije, zabilješke svih rasprava i zapisnici će se čuvati u skladu sa Pravilnikom o radu Regulatorne komisije. Ovi dokumenti i zabilješke bit će na raspolaganju javnosti, osim što će osjetljive poslovne informacije ostati tajnom, dok god je takva tajnost potrebna kao što je propisano u Pravilniku o radu Regulatorne komisije.

Član 25.

Član Regulatorne komisije, u skladu sa etičkim kodeksom, ne smije učestvovati u glasanju o pitanjima za koja ima neki direktni ili indirektni interes.

Član 26.

Ukoliko u bilo kojoj fazi tokom rada Regulatorne komisije dođe do sukoba interesa, taj član će odmah i u potpunosti otkriti prirodu takvog interesa i napustiti sjednicu kako bi omogućio ostalim članovima Regulatorne komisije da raspravljaju o tom sukobu i odrede da li je time član sprječen da učestvuje na tom sastanku zbog sukoba interesa.

Član 27.

Svaki član Regulatorne komisije koji ne postupi po etičkom kodeksu i odredbama čl. 25. i 26. ovog zakona snosi odgovornost i prestaje mu članstvo u Regulatornoj komisiji.

Član 28.

Statutom se uređuje upravljanje i organiziranje Regulatorne komisije.
Parlament Federacije daje saglasnost na Statut Regulatorne komisije.

Član 29.

Pojedinačni akti koje donosi Regulatorna komisija su konačni.
Protiv pojedinačnih akata Regulatorne komisije stranka može pokrenuti upravni spor kod nadležnog suda.
Odluke Regulatorne komisije će ostati na snazi do rješenja žalbenog postupka.

VII. OBAVEZA DOSTAVLJANJA IZVJEŠTAJA REGULATORNOJ KOMISIJI I RJEŠAVANJE SPOROVA

Član 30.

Regulatorna komisija može zahtijevati od svakog imaoca dozvole da osigura podatke i informacije koje su joj potrebne u svrhu primjene ovog zakona.
Imalac dozvole je dužan dostavljati podatke i informacije iz stava 1. ovog člana u traženim rokovima te sarađivati sa Regulatornom komisijom.
Informacije imalaca dozvola Regulatorna komisija je dužna koristiti samo u svrhu obavljanja svoje djelatnosti.
Imalac dozvole koji u obavljanju svojih dužnosti dođe do podataka za koje se može logično pretpostaviti da su povjerljivog karaktera, obavezan je čuvati povjerljivost takvih podataka.

Član 31.

Ako su se zainteresirane strane posebno dogovorile, Regulatorna komisija će arbitrirati u sporovima između imalaca dozvola ili imaoca dozvole i kupca u vezi sa:

- pravom na snabdijevanje električnom energijom,
- obavezom snabdijevanja električnom energijom,
- tarifama po kojima se vrši snabdijevanje električnom energijom,
- kašnjenjima ili odbijanjem snabdijevanja električnom energijom,
- kvalitetom snabdijevanja električnom energijom i pružanjem usluga s tim u vezi.

VIII. PROIZVODNJA ELEKTRIČNE ENERGIJE

Član 32.

Elektroprivredno društvo koje obavlja djelatnost proizvodnje električne energije ima pravo:

- u svojim proizvodnim objektima koristiti izvore energije koje smatra najpovoljnijim, proizvodeći potrebnu energiju, poštujući tehničke karakteristike i uvjete zaštite okolice, koji su utvrđeni u dozvoli i određeni propisima,
- ugovarati isporuke i prodaju električne energije pod uvjetima utvrđenim ovim zakonom i drugim propisima,
- pristupa prijenosnoj mreži pod uvjetima koje utvrđuje Državna komisija, odnosno
- pristupa distributivnim mrežama pod uvjetima koje utvrđuje Regulatorna komisija.

Elektroprivredeno društvo koje obavlja djelatnost proizvodnje električne energije ima obaveze:

- poštovati uvjete iz dozvole za obavljanje elektroprivredne djelatnosti,
- posjedovati mjerni uređaj koji omogućuje određivanje energije koja se predaje u odgovarajuću mrežu,
- pridržavati se pravila djelovanja tržišta koja su propisana za tržište električnom energijom,
- zadovoljavati i poštovati propisane tehničke, pogonske i vodoprivredne uvjete, kao i uvjete zaštite okolice.

Objekti za proizvodnju električne energije moraju zadovoljavati utvrđene kriterije zaštite okolice i osigurati trajnu kontrolu uticaja na okolinu.

Član 33.

Elektroprivredeno društvo koje u pojedinačnom proizvodnom objektu proizvodi električnu energiju koristeći otpad ili obnovljive izvore energije ili se bavi kombiniranom proizvodnjom toplotne i električne energije, na ekonomski primjeren način u skladu s mjerama zaštite okolice, može steći položaj kvalificiranog proizvođača po osnovu uvjeta koje propisuje Regulatorna komisija.

IX. DISTRIBUCIJA ELEKTRIČNE ENERGIJE I PRISTUP DISTRIBUTIVNOJ MREŽI

Član 34.

Distributivni sistem čine elektroenergetski objekti (postrojenja i vodovi) niskog i srednjeg napona kojima se distribuira električna energija kupcima.

Član 35.

U cilju nesmetanog funkcioniranja tržišta električne energije, distributivna mreža mora biti dostupna svim korisnicima na objektivan, transparentan i nediskriminirajući način.
Detaljne kriterije za pristup distributivnoj mreži propisuje Regulatorna komisija.

Član 36.

U svrhu upravljanja elektrodistributivnom mrežom Operatore distribucije organiziraju u svom sastavu elektroprivredna društva za distribuciju (u daljem tekstu: distributer) na osnovu svojih potreba vodeći pri tome računa o tehničko-tehnološkoj zaokruženosti na svom području djelovanja.
Distributer je dužan omogućiti prijenos električne energije kroz svoju mrežu kao i distribuciju električne energije na svom području na osnovu zahtjeva snabdjevača što podrazumijeva i da operiše sa distributivnom mrežom posredstvom Operatora distribucije, u skladu sa tehničkim mogućnostima mreže.
Distributer ima pravo i obavezu vršiti snabdijevanje korisnika sistema i kupaca električnom energijom na svom području djelovanja, ako je tako utvrđeno u dozvoli za rad.

Član 37.

Za razvoj, izgradnju, pogon, upravljanje i održavanje distributivne mreže odgovoran je distributer.

Distributer električne energije:

- garantuje pouzdanost rada distributivne mreže i održavanja parametara kvaliteta električne energije,
- osigurava usklađeno djelovanje distributivne mreže sa prijenosnom mrežom te priključenim mrežama i postrojenjima korisnika,
- daje informacije Nezavisnom operatoru o budućim potrebama za električnom energijom,
- osigurava pristup distributivnoj mreži za treće strane prema utvrđenim kriterijima.

Član 38.

Distributer priprema kratkoročne i dugoročne planove razvoja i izgradnje distributivne mreže.
Planovi iz stava 1. ovog člana rade se u skladu sa strategijom energetskog razvoja Federacije.
Regulatorna komisija na prijedlog distributera odobrava planove razvoja i izgradnje distributivne mreže i utvrđuje iznos naknade za korištenje distributivne mreže.

Član 39.

Distributer je obavezan osigurati tajnost povjerljivih poslovnih podataka koje dobije od drugih elektroprivrednih društava i kupaca, osim ako se posebnim propisom ne zahtijeva javno objavljivanje određenih podataka ili njihova dostava nadležnim državnim i federalnim tijelima.
Podaci o mogućnostima korištenja distributivne mreže su javni i dostupni zainteresiranim licima.

Član 40.

Operator distribucije dužan je proizvođačima električne energije i kvalificiranim kupcima električne energije omogućiti pristup mreži na nepristrasan način prema načelima reguliranog pristupa treće strane.

Član 41.

Operator distribucije može odbiti pristup mreži zbog ograničenih tehničkih ili pogonskih mogućnosti mreže.

Proizvođač električne energije i kvalificirani kupac električne energije kojem je odbijen pristup mreži, mora biti informiran o razlozima odbijanja pristupa, koji moraju biti objektivni i nediskriminirajući, te čvrsto utemeljeni i propisno potkrijepljeni.

Proizvođač električne energije, odnosno kvalificirani kupac električne energije kojem je odbijen pristup mreži ili je nezadovoljan uvjetima za pristup, može podnijeti žalbu /prigovor/ Regulatornoj komisiji.

Član 42.

Kada proizvođač električne energije i kupac namjeravaju zaključiti ugovor o isporuci, odnosno o snabdijevanju električnom energijom, a nisu mogli dobiti pristup mreži, mogu izgraditi direktan vod, uz prethodno pribavljenu saglasnost Regulatorne komisije.

Član 43.

Pogon i način vođenja distributivne mreže u elektroenergetskom sistemu uređuje se Mrežnim pravilima.

Mrežnim pravilima se posebno propisuju:

- tehnički i drugi uvjeti za priključak korisnika na mrežu,
- tehnički i drugi uvjeti za siguran pogon elektroenergetskog sistema radi pouzdanog snabdijevanja kvalitetnom električnom energijom,
- postupci pri pogonu elektroenergetskog sistema u kriznim stanjima,
- tehnički i drugi uvjeti za međusobno povezivanje i djelovanje mreža.

Mrežna pravila predlaže Operator distribucije u saradnji s Nezavisnim operatorom i distributerima a donosi Regulatorna komisija.
Mrežna pravila se objavljuju u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 44.

Prijenos električne energije putem distributivne mreže vlasnik mreže može ograničiti samo u posebnim slučajevima:

- kad je to iz razloga sigurnosti elektroenergetskog sistema, pogonskih razloga ili iz razloga sigurnosti ljudi opravdano, što treba posebno i dokazati,
- kad to propisi o zaštiti okolice zahtijevaju,
- kad se ugrožava pogon kombiniranog procesa proizvodnje toplotne i električne energije ili pogon izvora regeneracijske energije iz otpadnih materija.

X. SNABDIJEVANJE ELEKTRIČNOM ENERGIJOM

Član 45.

Snabdijevanje je elektroprivredna djelatnost isporuke i/ili prodaje električne energije nezavisna od djelatnosti distribucije električne energije, a odnosi se na obradu obračunskih elemenata radi isporuke električne energije, obračuna potrošnje električne energije, ispostave računa kupcima i naplate obračunate električne energije za svako obračunsko mjesto potrošnje električne energije.
Elektroprivredno društvo može pružati usluge kvalificiranim kupcima nakon što od Regulatorne komisije pribavi dozvolu za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom.

Član 46.

Postojeća elektroprivredna preduzeća u Federaciji nastavit će pružati usluge nekvalificiranim /tarifnim/ kupcima nakon što od Regulatorne komisije pribave dozvolu za obavljanje djelatnosti snabdijevanja električnom energijom.
Preduzećima iz stava 1. ovog člana, u dozvoli za rad, utvrđuje se obaveza vršenja javne usluge snabdijevanja električnom energijom.
Posebnim propisom Regulatorna komisija će utvrditi prava i obaveze u vezi sa preuzimanjem i udjelom električne energije iz obnovljivih izvora energije, isključujući velike hidroelektrane (iznad 5 MW), koju koristi elektroprivredno društvo u obavljanju djelatnosti snabdijevanja električnom energijom kao javne usluge.

Član 47.

Snabdijevanje kvalificiranih kupaca električnom energijom je djelatnost u kojoj kvalificirani kupac i snabdjevač kojeg on slobodno izabere ugovaraju količinu i cijenu električne energije koja je predmet isporuke.
Snabdjevač i kvalificirani kupac uz ugovor o snabdijevanju iz stava 1. ovoga člana su obavezni i zaključiti ugovor sa elektroprijenosnom kompanijom i/ili ugovor s distributerom.
Svi ugovori iz stava 2. ovog člana dostavljaju se Državnoj komisiji i/ili Regulatornoj komisiji, kao i Nezavisnom operatoru i /ili Operatoru distribucije.

XI. KVALIFICIRANI KUPAC

Član 48.

Status kvalificiranog kupca stiče se u skladu sa zakonima i propisima koji će, u skladu sa Zakonom o prijenosu električne energije,regulatoru i operatoru sistema Bosne i Hercegovine, definisati obim, uvjete i vremenski raspored otvaranja tržišta.

Član 49.

Kvalificirani kupac može slobodno izabrati dobavljača električne energije.
Kvalificirani kupac je obavezan od Nezavisnog operatora, odnosno Operatora distribucije, pribaviti elektroenergetsku saglasnost za priključak na mrežu.
Nabavka električne energije za kvalificiranog kupca može biti iz uvoza posredstvom tržišnog posrednika ili zastupnika ili iz domaćega sistema snabdijevanja.

XII. NEKVALIFICIRANI (TARIFNI) KUPAC

Član 50.

Nekvalificirani (tarifni) kupci snabdijevaju se električnom energijom u sistemu obaveze javne usluge snabdijevanja po tarifnim stavovima za prodaju električne energije.

Potrebne količine električne energije za tarifne kupce osiguravaju snabdjevači:

- od kvalificiranih proizvođača,
- od proizvođača kojima je u dozvoli utvrđena obaveza javne usluge,
- od nezavisnih proizvođača i
- sa tržišta električne energije.

XIII. OPĆI UVJETI ZA ISPORUKU ELEKTRIČNE ENERGIJE

Član 51.

Općim uvjetima za isporuku električne energije definiraju se energetski i tehnički uvjeti, te ekonomski odnosi između proizvodnje i distribucije, korisnika sistema i krajnjeg kupca električne energije uključivši i podnosioca zahtjeva za dobijanje elektroenergetske saglasnosti.

Opći uvjeti za isporuku električne energije sadrže:

- definirane kriterije kvaliteta, kontinuiteta i kvantiteta u isporuci električne energije kupcu,
- način i uvjete izdavanja elektroenergetske saglasnosti,
- uvjete, rokove i način zaključenja ugovora o priključenju i isporuci električne energije,
- jasno i precizno definiran pojam priključka,
- kriterije o načinu priključenja novog kupca i mjesto priključenja kupca na mrežu distribucije,
- uvjete kada se kupcu može obustaviti isporuka ili ograničiti potrošnja električne energije,
- način naplate i obračuna električne energije,
- pravo na naknadu štete nastale zbog prijekida u snabdijevanju električnom energijom, isporuke nekvalitetne ili ograničene isporuke električne energije,
- kupce kojima se ne smije obustaviti isporuka električne energije uključujući i slučajeve neplaćanja potrošene električne energije, te način reguliranja međusobnih obaveza u ovakvim slučajevima,
- druge odnose između isporučioca i kupca električne energije.

Član 52.

Opće uvjete za isporuku električne energije na području Federacije donosi Regulatorna komisija, po postupku koji će propisati Regulatorna komisija i koji će biti javno objavljeni u "Službenim novinama Federacije BiH".

Član 53.

Isporuka električne energije može biti obustavljena u slučaju:

1. ako kupac koristi električnu energiju bez saglasnosti ili mimo mjernih uređaja ili ako je samostalno priključio svoje unutrašnje električne instalacije na mrežu,
2. ako kupac onemogućava pravilno registriranje količine utrošene električne energije,
3. ako objekt kupca ne ispunjava propisane tehničke uvjete i ugrožava živote ljudi i imovinu,
4. ako objekti kupca ometaju normalnu isporuku električne energije drugim kupcima,
5. ako to u skladu sa ugovorom kupac zahtijeva,
6. ako kupac bez odobrenja elektroprivrednog društva, preko svoje instalacije, omogući drugom kupcu potrošnju električne energije,
7. ako kupac ne izvršava obaveze plaćanja za isporučenu električnu energiju u propisanom odnosno ugovorenom roku,
8. ako kupac uskrati ovlaštenim licima pristup do mjernih uređaja odnosno do unutrašnjih električnih instalacija,
9. ako kupac ne poštuje i ne provodi propisane mjere štednje i racionalne potrošnje električne energije.

U slučajevima iz stava 1. tač. od 4. do 9. ovog člana, distributer je dužan prethodno u pismenoj formi upozoriti kupca na nedostatke odnosno nepravilnosti zbog kojih mu se može obustaviti isporuka električne energije i odrediti rok za otklanjanje nedostataka, odnosno nepravilnosti u skladu sa općim uvjetima.

Član 54.

Ako kupac pretrpi štetu zbog neisporučene ili isporuke nekvalitetne električne energije, a koja se može pripisati u krivicu isporučiocu, kao i zbog odstupanja isporučioca od odredbi Općih uvjeta za isporuku električne energije i izdate elektroenegetske saglasnosti, isporučilac je obavezan nadoknaditi tu štetu u skladu sa zakonom i Općim uvjetima za isporuku električne energije.

Član 55.

Zabranjena su priključenja na elektroenergetska postrojenja bez saglasnosti nadležnog elektroprivrednog društva.

Član 56.

Distributer je dužan pod istim uvjetima na svoje objekte priključiti sve zainteresirane kupce, ako za to postoje tehnički i energetski uvjeti.

Član 57.

Zabranjen je neovlašten ulazak ili pristup elektroenergetskim objektima, postrojenjima ili električnim vodovima koji su vidno označeni znacima zabrane ulaska, pristupa ili opasnosti, kao i ometanje ili onemogućavanje ovlaštenih lica u obavljanju elektroprivredne djelatnosti.

Član 58.

Ko neovlašteno preuzima električnu energiju, kao i vrši prepravke električnih instalacija ili mjernih uređaja kupaca kojim se onemogućava pravilno registriranje potrošnje električne energije u cilju neovlaštenog korištenja električne energije, čini krivično djelo krađe kažnjivo po krivičnom zakonu.
Ko neovlašteno prepravlja električne uređaje, mjerne urađaje i instalacije koje nisu u nadležnosti korisnika, bez odobrenja elektroprivrednog društva, čini prekršaj kažnjiv po zakonu.

Član 59.

Štetu koju učini nedozvoljenim radnjama iz čl. 57. i 58. ovog zakona, učinilac je obavezan nadoknaditi u skladu sa zakonom i Općim uvjetima za isporuku električne energije.

XIV. IZGRADNJA, KORIŠTENJE I ODRŽAVANJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Član 60.

Elektroenergetski objekti, uređaji, vodovi i postrojenja elektroprivrednih društava i kupaca se grade, koriste i održavaju u skladu sa važećim propisima, standardima i tehničkim normativima koji se odnose na tu vrstu objekata, kao i propisima kojima su utvrđeni uvjeti u pogledu zaštite životne sredine, i ne smiju ugrožavati sigurnost ljudi i imovine.
Prije početka izgradnje elektroenegetskih objekata investitor je dužan sa vlasnikom nekretnine na kojoj namjerava graditi objekt urediti imovinsko-pravne odnose.
Na objekte čiji su imovinsko-pravni odnosi riješeni na način iz stava 2. ovog člana, elektroprivredno društvo nije dužno plaćati posebne naknade osim naknade za koncesiju kada je to zakonom predviđeno, a u slučaju nastanka štetnog događaja, dužno je naknaditi štetu.

Član 61.

Vlasnici nekretnina na kojima se grade elektroenergetski objekti imaju pravo na naknadu stvarne štete u skladu sa zakonom.
Vlasnici i korisnici zemljišta dužni su elektroprivrednom društvu omogućiti pristup elektroenergetskom objektu ili njihovim dijelovima radi održavanja objekta i zaštitnih koridora ili otklanjanja kvarova.
Ukoliko elektroprivredno društvo učini štetu prolazom do objekta ili njegovog dijela, dužno je učinjenu štetu nadoknaditi.

Član 62.

Izgradnja objekata za proizvodnju električne energije za kvalificirane kupce je slobodna odluka svakog elektroprivrednog društva koje ima ili će dobiti dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije.
Elektroprivrednom društvu iz stava 1. ovog člana, utvrđuje se obaveza za pribavljanje prethodne dozvole za izgradnju i dozvole za korištenje koju izdaje Regulatorna komisija.
Izgradnja objekata za proizvodnju električne energije za vlastite potrebe ne podliježe obavezi pribavljanja prethodne dozvole za izgradnju.

Član 63.

Elektroprivredna društva koja imaju dozvolu za obavljanje djelatnosti proizvodnje električne energije mogu graditi objekte za proizvodnju električne energije za nekvalificirane /tarifne/ kupce, na osnovu provedenog natječaja i dozvole Regulatorne komisije.

U natječaju iz stava 1. ovoga člana mora biti navedeno:

- lokacija na kojoj će se graditi objekt,
- vrsta primarnih energenata koje će objekt koristiti,
- način i uvjeti proizvodnje i preuzimanja električne energije,
- uvjeti koji se odnose na prestanak rada objekta,
- uvjeti koji se odnose na zaštitu okolice i zaštitu zdravlja građana,
- potrebna energetska efikasnost,
- uvjeti korištenja općih i javnih dobara.

Regulatorna komisija izdat će prethodnu dozvolu za izgradnju objekta za proizvodnju električne energije za nekvalificiranog /tarifnog kupca/ onom elektroprivrednom društvu koje ispunjava uvjete natječaja i koje ponudi najnižu cijenu proizvedene električne energije.
Regulatorna komisija dužna je u pismenoj formi izvijestiti elektroprivredno društvo o razlozima neprihvaćanja njegove ponude, u roku od 15 dana od dana donošenja odluke.

Član 64.

Izgradnja i rekonstrukcija elektroenergetskih objekata i postrojenja vrši se u skladu sa posebnim i ovim zakonom.

Rekonstrukcijom elektroenergetskih objekata ne smatra se:

- zamjena strojeva i uređaja bez promjene snage i napona,
- zamjena vodiča nadzemnih vodova s vodičima istog prijeseka ili za jedan prijesek više poštujući tehničke propise,
- zamjena jednog ili više stupova,
- zamjena energetskih kablova bez promjene naponskog nivoa,
- ugradnja uređaja u postojeće objekte kojima se osigurava upravljanje, signalizacija i zaštita,
- izvođenje i drugih radova koje propisom utvrdi nadležno federalno ministarstvo.

Član 65.

Kupac može priključiti svoj objekt, uređaje ili trošila samo na osnovu elektroenergetske saglasnosti koju na zahtjev kupaca daje nadležno elektroprivredno društvo, u skladu sa Općim uvjetima za isporuku električne energije.
Kupac električne energije dužan je omogućiti ovlaštenim licima nesmetan pristup u svrhu očitanja stanja mjerila.
Nadležno elektroprivredno društvo preuzima u vlasništvo mjerila iz stava 2. ovog člana, u skladu sa Općim uvjetima za isporuku električne energije.

Član 66.

Vlasnici odnosno korisnici nekretnina koji se nalaze ispod, iznad i pored elektroenergetskog objekta ne smiju izvoditi radove koji ometaju proizvodnju ili distribuciju električne energije.

Član 67.

Zabranjeno je zasađivanje raslinja na zemljištu, u trasi ili u neposrednoj blizini elektroenergetskih vodova i postrojenja, čime se može ugroziti sigurnost tih vodova i postrojenja, ljudski životi i imovina.

Član 68.

Radi održavanja ili otklanjanja kvarova na elektroenergetskim objektima izgrađenih na nekretnini koja nema direktan pristup sa javnog puta, elektroprivredna društva imaju pravo prolaza preko tog zemljišta u skladu sa članom 61. stav 2. ovog zakona.
Radi normalnog korištenja izgrađenih elektroenergetskih objekata, elektroprivrednom društvu pripada pravo da održava trasu kresanjem ili otklanjanjem raslinja bez naknade vlasniku.

Član 69.

Ako se u svrhu održavanja elektroenergetskih objekata na zemljištu na kojem je obavljena čista sječa (kresanje šuma) mora izvršiti kresanje ili sječa naknadno izraslog raslinja koje ugrožava elektroenergetske uređaje ili ometa njihovo normalno korištenje, nije potrebno pribavljanje nove dozvole za sječu.

XV. SISTEM IZDAVANJA DOZVOLA ZA OBAVLJANJE ELEKTROPRIVREDNE
DJELATNOSTI I IZGRADNJU I KORIŠTENJE ELEKTROENERGETSKIH OBJEKATA

Član 70.

Dozvolu za rad - licencu (u daljem tekstu: dozvola za rad) i prethodnu dozvolu za izgradnju i dozvolu za korištenje elektroenergetskih objekata izdaje Regulatorna komisija na osnovu podnesenog zahtjeva i potrebne dokumentacije koju će propisati Regulatorna komisija.
Imalac dozvole iz ovog zakona dužan je ispunjavati obaveze utvrđene dozvolom.
Kriterije, uvjete i postupak za izdavanje dozvole propisuje Regulatorna komisija.

A./ Dozvola za rad

Član 71.

Elektroprivredno društvo koje se bavi ili želi baviti sa jednom ili više od jedne elektroprivredne djelatnosti iz domena proizvodnje i distribucije električne energije, odnosno snabdijevanja i trgovine električnom energijom, obavezno je prethodno pribaviti dozvolu za rad.

Član 72.

Ukoliko imalac dozvole za rad želi prenijeti svoju dozvolu na drugo lice, dužan je prethodno pribaviti saglasnost Regulatorne komisije za takav prijenos.
Novi vlasnik mora dobiti dozvolu za rad ili saglasnost za prijenos od Regulatorne komisije.

Član 73.

Dozvola za rad može se izdati, pod uvjetima da elektroprivredno društvo:

- raspolaže postrojenjima, uređajima i opremom, ispunjava tehničke, sigurnosne, ekološke i druge uvjete, te svojim kapacitetom osigurava sigurno i povoljno snabdijevanje kupaca kvalitetnom električnom energijom,
- zapošljava stručno osposobljen kadar za obavljanje djelatnosti,
- ispunjava i druge uvjete utvrđene posebnim aktom Regulatorne komisije.

Regulatorna komisija vrši izdavanje dozvole po hitnom postupku.

Član 74.

Zahjev za izdavanje, obnovu, izmjenu, dopunu ili prijenos dozvole za rad podnosi se Regulatornoj komisiji.
Dozvolom se utvrđuje rok u kojem je imalac dozvole za rad dužan započeti sa obavljanjem djelatnosti za koju je dozvola izdata.
Izdavanje dozvole za rad može se uvjetovati obavezom imaoca dozvole da osigura primjenu savremene tehnologije u izgradnji i korištenju elektroenergetskih objekata.

B./ Prethodna dozvola za izgradnju i dozvola za korištenje

Član 75.

Izgradnja objekata i postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije, izuzev priključaka na niskom naponu, podliježe izdavanju prethodne dozvole u skladu sa zakonom.
Prethodna dozvola za izgradnju proizvodnog objekta se izdaje nakon dobijanja koncesije od nadležnog organa ako je za takav objekt nužno pribavljanje prava na koncesiju, u skladu sa odredbama posebnog zakona.
Objekte i postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije mogu graditi domaća i strana pravna lica pod uvjetima propisanim ovim i drugim zakonima.

Član 76.

Prije izdavanja prethodne dozvole za izgradnju elektroenergetskih objekata i postrojenja za proizvodnju i distribuciju električne energije, investitor je dužan pribaviti odobrenje za investiciono-tehničku dokumentaciju u skladu sa zakonom.

Član 77.

Dozvola za korištenje objekata za proizvodnju električne energije nakon njihove izgradnje, izdaje se na period do 30 godina računajući od dana početka proizvodnje.
Dozvola za korištenje objekata za distribuciju električne energije se izdaje na period do 50 godina.
Nakon isteka roka iz st. 1. i 2. ovog člana, ukoliko dozvola nije obnovljena ili prenesena ili se objekat ili struktura koriste u druge svrhe, imalac dozvole mora, u pravilu, demontirati i ukloniti sve objekte i zemljište vratiti u prvobitno stanje.
Ukoliko imalac dozvole ne postupi u skladu sa stavom 3. ovog člana dužan je osigurati sredstva ili garancije za sredstva sa kojima će se izvršiti demontaža objekata, postrojenja i ostalog, kao i čiščenje terena i sanacija zemljišta.
Visinu sredstava za namjenu iz stava 4. ovog člana utvrđuje Regulatorna komisija.
U izuzetnim slučajevima Regulatorna komisija može, ako je to u općem interesu Federacije, osloboditi imaoca dozvole obaveze iz stava 3. ovog člana.

C./ Dozvola za trgovinu
Član 78.

Dozvola za trgovinu električnom energijom izdaje se kao:

1.) dozvola za područnu trgovinu električnom energijom (dozvola prvog reda),
2.) dozvola za trgovinu drugog reda (dozvola drugog reda).

Dozvola prvog reda izdaje se distributerima koji imaju odvojenu trgovinsku djelatnost.
Dozvola drugog reda izdaje se privrednim društvima koja kao proizvođači namjeravaju vršiti prodaju električne energije kvalificiranim kupcima kao i privrednim društvima koja se isključivo bave trgovinom električne energije.
Dozvola drugog reda može se izdavati i privrednim društvima iz stava 2. ovog člana.
Dozvola za trgovinu električnom energijom izdaje se na period do pet godina s tim što Regulatorna komisija može odobriti njeno produženje.

Dozvola prvog reda izdaje se podnosiocu zahtjeva pod uvjetom da prihvati sljedeće obaveze u pogledu:

- urednog snabdijevanja električnom energijom kupaca kojima nije dozvoljen slobodan izbor isporučioca električne energije,
- isporuke električne energije standardnog kvaliteta,
- pridržavanja propisanih tarifa električne energije kupcima iz alineje 1. ovog stava i ekonomične kupovine električne energije,
- pružanja informacija Regulatornoj komisiji,
- stalnog poboljšanja funkcije maloprodaje električne energije.

Dozvola drugog reda se izdaje podnosiocu zahtjeva pod uvjetom da prihvati obaveze u pogledu:

- informiranja Operatora distribucije i Nezavisnog operatora u vezi sa izvozom i uvozom električne energije u i iz Bosne i Hercegovine,
- isporuke električne energije standardnog kvaliteta,
- pružanja informacija Regulatornoj i Državnoj komisiji.

Imalac dozvole prvog i drugog reda je ovlašten da obustavi isporuku električne energije kupcima koji ne plaćaju svoje obaveze povodom tih isporuka.
Podnosilac zahtjeva za izdavanje dozvole za trgovinu električnom energijom dužan je Regulatornoj komisiji podnijeti dokaze o ispunjavanju uvjeta predviđenih propisima Regulatorne komisije.

D./ Postupak za izdavanje dozvola

Član 79.

Postupak izdavanja dozvola je javan i vodi se u skladu sa objektivnim i javnosti poznatim kriterijima na nediskriminirajući i transparentan način.
Regulatorna komisija je dužna konsultovati se o uvjetima svake dozvole prije izdavanja dozvole i pozvati zainteresirane strane da daju komentare na nacrt dozvole kroz proces javne rasprave - konsultacije.
Podnosilac zahtjeva mora biti informiran o razlozima odbijanja izdavanja dozvole, koji moraju biti objektivni i nediskriminirajući, te čvrsto utemeljeni i propisno potkrijepljeni.

Član 80.

U posebnim slučajevima kada je to od javnog interesa, Regulatorna komisija može mijenjati uvjete propisane dozvolom.
Prije donošenja odluke o promjeni uvjeta u dozvoli, Regulatorna komisija će uzeti u obzir njene efekte tj. koristi i nedostatke koje ta promjena može prouzrokovati po imaoca dozvole.
Regulatorna komisija može izmijeniti uvjete u dozvoli na osnovu podnesenog zahtjeva imaoca dozvole ili na vlastitu inicijativu.

XVI. NADZOR

Član 81.

Nadzor nad provođenjem ovog zakona obavljaju Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva i Regulatorna komisija, svako u okviru svoje nadležnosti, u skladu sa ovim zakonom, shodno Zakonu o upravi u Federaciji Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 28/97), a po postupku utvrđenim Zakonom o upravnom postupku ("Službene novine Federacije BiH", br. 2/98 i 48/99).
Kontrolu izgradnje objekata, tehničke ispravnosti, pogonske sigurnosti elektroenergetskih objekata i postrojenja, sigurnosti ljudi u elektroenergetskim objektima, kao i uvid u tehničku i pogonsku dokumentaciju vrši nadležna elektroenergetska inspekcija u skladu sa posebnim zakonom.

XVII. KAZNENE ODREDBE

Član 82.

Novčanom kaznom u iznosu od 5.000 KM do 30.000 KM kaznit će se za privredni prijestup elektroprivredno društvo:

1. ako Regulatornoj komisiji ne dostavi zatražene podatke i informacije (član 30.);
2. ako neosnovano odbija izdavanje elektroenergetske saglasnosti ili priključenje novog kupca (član 51. stav 2. alineja 2.);
3. ako neosnovano obustavi kupcu isporuku električne energije (član 51. stav 2. alineja 6.);
4. ako gradi i priključuje objekte u elektroenergetski sistem Federacije koji nisu u skladu sa propisima i utvrđenim standardima (član 60.);
5. ako kao imalac dozvole ne ispunjava obaveze utvrđene dozvolom (član 70. stav 2.);
6. ako otpočne rad i izgradnju bez prethodne dozvole (član 75.).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u društvu novčanom kaznom u iznosu od 500 KM do 5.000 KM.

Član 83.

Novčanom kaznom u iznosu od 3.000 KM do 20.000 KM kaznit će se društvo za privredni prijestup:

1. ako njegovi objekti nisu usklađeni sa propisima i standardima i ako ugrožavaju elektroenergetski sistem (član 60.);
2. ako na svojoj nekretnini onemogući pristup i održavanje elektroenergetskih objekata (član 61. stav 2.);
3. ako troši električnu energiju bez ili mimo mjernih uređaja i ako onemogući pregled svog objekta (član 65.);
4. ako vrši zasađivanje raslinja na zemljištu kojim se može ugroziti sigurnost vodova i postrojenja, ljudskih života i imovine ili ometa i otežava normalno korištenje elektroenergetskih objekata i uređaja (član 67.).

Za privredni prijestup iz stava 1. ovog člana kaznit će se i odgovorno lice u društvu novčanom kaznom u iznosu od 300 KM do 3.000 KM.

Član 84.

Novčanom kaznom u iznosu od 200 KM do 2.000 KM kaznit će se građanin za prekršaj:

1. ako neovlašteno prepravlja električne uređuje, mjerne uređaje i instalacije, bez odobrenja elektroprivrednog društva (član 58. stav 2.)
2. ako bez odobrenja elektroprivrednog društva priključi svoj objekt na elektroenergetski sistem (član 65. stav 1.);

3. ako troši električnu energiju bez ili mimo mjernih uređaja i ako onemogući pristup mjernom uređaju (član 65.);
4. ako vrši zasađivanje raslinja na zemljištu čime se može ugroziti sigurnost vodova i postrojenja, ljudskih života i imovine ili ometa i otežava normalno korištenje elektroenergetskih objekata i uređaja (član 67.).

XVIII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 85.

Prestrukturiranje i privatizacija postojećih elektroprivrednih preduzeća izvršit će se u skladu s Programom Vlade Federacije o prestrukturiranju i privatizaciji elektroenergetskog sektora u Bosni i Hercegovini a na osnovu važećih propisa, uz saglasnost Predstavničkog doma Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine.

Član 86.

Parlament Federacije imenovat će u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona članove Regulatorne komisije.
Regulatorna komisija je dužna donijeti Statut komisije u roku od 60 dana od dana imenovanja.
Regulatorna komisija je dužna početi sa primjenom odredaba ovog zakona u roku od šest mjeseci računajući od dana imenovanja članova Regulatorne komisije.
Tokom perioda iz stava 2. ovog člana Regulatorna komisija je dužna donijeti provedbene propise u skladu sa ovlaštenjima iz ovog zakona.
Poslove u nadležnosti Regulatorne komisije obavljat će Vlada Federacije do isteka roka iz stava 2. ovog člana.
U prijelaznom periodu iz stava 1. a u vezi stava 2. ovog člana, Vlada Federacije može svojom odlukom obavljanje određenih poslova povjeriti Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije.

Član 87.

Postojeća elektroprivredna preduzeća koja se bave proizvodnjom i distribucijom električne energije dužna su pribaviti dozvolu za rad.
Preduzeća iz stava 1. ovog člana dužna su Regulatornoj komisiji podnijeti zahtjev za izdavanje dozvole za rad u roku od šest mjeseci od dana objavljivanja uvjeta za izdavanje dozvole.

Član 88.

Do početka rada Nezavisnog operatora i jedinstvene elektroprijenosne kompanije za Bosnu i Hercegovinu, elektroprivredna preduzeća u Federaciji vršit će funkciju Operatora za svoje područje djelovanja.

Operatori iz stava 1. ovog člana u saradnji sa Nezavisnim operatorom dužni su:

- obavljati kontrolu prijenosnog sistema nad kapacitetima koje kontroliraju,
- održavati njihovu pouzdanost i pružati druge pomoćne usluge,
- rješavati prijenosna ograničenja na mreži unutar svog područja,
- pružati potrebne informacije o prijenosnim kapacitetima, cijenama za korisnike i pomoćnim uslugama koje pružaju.

Član 89.

Do uspostavljanja tržišta električne energije Regulatorna komisija će utvrđivati cijene električne energije na pragu elektrana.
Cijene iz stava 1. ovog člana Regulatorna komisija će utvrditi u roku od 60 dana od dana objavljivanja propisa iz člana 86. stav 3. ovog zakona.

Član 90.

U prijelaznom periodu elektroprivredna društva, u okviru obavljanja svoje djelatnosti, učestvuju u realizaciji ciljeva elektroenergetske politike iz člana 2. ovog zakona, a naročito:
- u skladu sa zakonskim propisima donose plan razvoja elektroenergetskih objekata i objekata sistema upravljanja, te odluku o njihovoj izgradnji,
- predlažu Opće uvjete za isporuku električne energije.

Član 91.

Danom početka primjene ovog zakona, na teritoriji Federacije prestaje primjena zakona koji su regulirali ovu materiju, a koji su se do početka primjene ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije, izuzev odredaba o osnivanju elektroprivrednih preduzeća.
Do donošenja podzakonskih propisa iz stava 1. ovog člana primjenjuju se podzakonski propisi koji su bili na snazi na teritoriji Federacije na dan stupanja na snagu ovog zakona.
Ovlaštenja i obaveze po osnovu državnog kapitala do završetka procesa privatizacije u postojećim elektroprivrednim preduzećima, i u društvima koja nastanu nakon prestrukturiranja elektroenergetskog sektora, vršit će Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.

Član 92.

Ovaj zakon stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH", a primjenjivat će se nakon isteka 90 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Predsjedavajući
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komšić, s.r.

Predsjedavajući
Predstavničkog doma
Parlamenta Federacije BiH
Ismet Briga, s.r.