Zakoni 2001

Z A K O N
O SUDACKOJ I TUZITELJSKOJ FUNCKIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPCA ODREDBA

Clanak 1.

Ovim zakonom se, s ciljem ustanovljenja neovisnog i nepristranog sudstva i tuziteljstva i osiguranja samostalnosti i strucnosti u obnasanju sudacke i tuziteljske funkcije u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), a sukladno nadleznostima Federacije utvrdjenim u cl. 1., 2. i 3. glava III. Ustava Federacije, medjunarodnim standardima sadrzanim u "Temeljnim nacelima neovisnosti sudova" Ujedinjenih naroda odobrenim 1985. godine, Preporukom Vijeca Europe broj R. (94) 12 od Odbora ministara zemalja clanica o neovisnosti, ucinkovitosti i ulozi sudaca i drugim medjunarodnim dokumentima koji uredjuju pitanje neovisnosti sudstva, uredjuju: nacela ostvarivanja sudacke i tuziteljske funkcije, povjerenstva za izbor i imenovanje sudaca i tuzitelja, nacin rada Federalnog povjerenstva i kantonalnih povjerenstava; smjenjivanje sudaca i tuzitelja, disciplinska odgovornost sudaca i tuzitelja, udaljenje s vrsenja sudacke i tuziteljske sluzbe, nespojivost sluzbe u sudstvu i tuziteljstvu s drugim sluzbama, davanje misljenja o zakonima i preporuka glede potreba financiranja sudstva i tuziteljstva, prava sudaca i tuzitelja, sudacka i tuziteljska toga, zajednicki za sudce i tuzitelje svih opcinskih, kantonalnih i federalnih sudova, te opcinskih i kantonalnih tuziteljstava i Federalnog tuzilastva - Federalnog tuziteljstva u Federaciji.

II - NACELA OSTVARIVANJA SUDACKE
I TUZITELJSKE FUNKCIJE

Clanak 2.

Nacela sudstva, utvrdjena Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, odrazavaju standarde koje primjenjuju povjerenstva za izbor i imenovanje sudaca i tuzitelja.
Profesija sudca i tuzitelja je ugledno zvanje i zanimanje. Samo one osobe koje ispunjavaju sve uvjete i kvalifikacije propisane ovim zakonom mogu biti imenovane za sudce i tuzitelje.
Ponasanje sudaca i tuzitelja, bilo tijekom vrsenja duznosti ili u privatnom zivotu, mora uvijek biti takvo da se povjerenje javnosti u njegovu neovisnost, nepristrasnost i integritet ne dovodi u pitanje. Kodeks sudacke etike i Kodeks tuziteljske etike, usvojeni od strane Udruge sudija/sudaca u Federaciji i Udruge tuzilaca/tuzitelja u Federaciji i objavljen u "Sluzbenom glasniku BiH", u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i u sluzbenim glasilima kantona, predstavljaju minimum standarda moralnog i etickog ponasanja za sudce i tuzitelje u obnasanju njihovih duznosti. Ovi standardi se od strane sudaca i tuzitelja moraju postivati u svakom trenutku.
Sudac odnosno tuzitelj uvijek mora aktivno podrzavati i osiguravati postivanje ustava i zakona Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.
Sudac odnosno tuzitelj uvijek mora osigurati da se prema svim stranama u zakonskom postupku postupa na isti nepristran nacin i s postovanjem.

Clanak 3.

Sudci i tuzitelji moraju biti kvalificirani, neovisni u radu i izvan dometa korupcije ili neprikladnog utjecaja.

Clanak 4.

Opce i posebne odredbe za izbor i imenovanje sudaca i tuzitelja propisuju se zakonima Federacije i kantona.
Minimalan uvjet glede strucne spreme sudaca i tuzitelja federalnih, kantonalnih i opcinskih sudova i tuziteljstva jeste zavrsen pravni fakultet i polozen pravosudni ispit.
Kandidati za suce i tuzitelje ne smiju biti clanovi politickih stranaka.
Radna i eticka sposobnost kandidata utvrdjuje se ocjenom je li njihov prethodni rad i ponasanje bilo sukladno zahtjevima profesije i etickim standardima nuznim za obnasanje sudacke i tuziteljske funkcije.

III - POVJERENSTVO ZA IZBOR I IMENOVANJE
SUDACA I TUZITELJA

Clanak 5.

Osnivaju se Federalno povjerenstvo za izbor i imenovanje sudaca i Federalno povjerenstvo za imenovanje tuzitelja (u daljnjem tekstu: Federalno povjerenstvo) i kantonalna povjerenstva (u daljnjem tekstu:
kantonalna povjerenstva).
Federalno povjerenstvo razmatra, daje na glasovanje i potom predlaze sve kandidate za izbor ili imenovanje sudaca ili tuzitelja na federalnoj razini. Kantonalna povjerenstva razmatraju i daju na glasovanje, zajedno s Federalnim povjerenstvom, prijedloge o izboru i imenovanju sudaca ili tuzitelja na kantonalnoj ili opcinskoj razini; nakon ovog razmatranja i glasovanja kantonalna povjerenstva predlazu kandidate kantonalnom ministarstvu pravde.
Glede sudaca i tuzitelja na federalnoj razini, Federalno povjerenstvo takodjer odlucuje o tomu postoje li razlozi za smjenu sudaca ili tuzitelja, ustanovljava razloge za suspenziju sudaca i tuzitelja iz sluzbe, donosi odluku u svezi nemogucnosti obnasanja sudacke i tuziteljske funkcije usporedo s nekim drugim poslovm, daje misljenje glede zakona koji odredjuju polozaj, prava i duznosti sudaca i tuzitelja, kao i drugih osoba u sudovima i tuziteljstvima i obnasa druge poslove propisane zakonom.
Kao i u slucaju prijedloga za imenovanje, ako doticni sudac ili tuzitelj obnasa svoju duznost na federalnoj razini, Federalno povjerenstvo svoje preporuke dostavlja neposredno odgovarajucem organu koje je definirano ovim zakonom.
Ako sudac odnosno tuzitelj svoju duznost obnasa na kantonalnoj ili opcinskoj razini, nadlezno kantonalno povjerenstvo to daje na razmatranje i glasovanje zajedno s Federalnim povjerenstvom, nakon cega kantonalno povjerenstvo te preporuke dostavlja nadleznom kantonalnom ministarstvu pravde.
Pored nadleznosti iz st. 2. do 5. ovog clanka, Federalno povjerenstvo daje preporuke Vladi Federacije, a kantonalna povjerenstva vladama kantona, u svezi potreba financiranja sudova i tuziteljstava.

Clanak 6.

Federalno povjerenstvo za izbor i imenovanje sudaca sastoji se od sedam clanova, i to tri clana iz reda sudaca Vrhovnog suda Federacije, koje imenuje Opca sjednica Vrhovnog suda Federacije, dva clana iz Udruge sudija/sudaca Federacije, jedan iz Udruge tuzilaca/tuzitelja Federacije i jedan pravni strucnjak (pravnik ili profesor prava) kojega biraju ostali clanovi Povjerenstva.
Kantonalna povjerenstva se formiraju u kantonima i imaju tri clana, ukoliko podrucje kantona ima do 20 sudaca, a pet clanova, ako podrucje kantona ima preko 20 sudaca.
Troclano kantonalno povjerenstvo u svom sastavu ima najmanje jednog suca opcinskog suda, a petoclano kantonalno povjerenstvo najmanje dvojicu sudaca iz opcinskih sudova.
Kantonalna povjerenstva za izbor i imenovanje sudaca imenuje zajednicka sjednica sudaca kantonalnog suda koja ce pribaviti prijedlog opcinskih sudova za clanove kantonalnih povjerenstava iz tog suda.
Predsjednici kantonalnih sudova ne mogu biti clanovi Federalnog povjerenstva niti kantonalnih povjerenstava, ali mogu Federalnom povjerenstvu ili kantonalnim povjerenstvima dostaviti svoje misljenje i predlozenim kandidatima.

Clanak 7.

Federalno povjerenstvo za imenovanje tuzitelja sastoji se od sedam clanova, i to tri clana iz reda nositelja funkcija Federalnog tuzilastva/Federalnog tuziteljstva i njihovih zamjenika, dva clana iz Udruge tuzilaca/tuzitelja Federacije, jedan clan iz Udruge sudija/sudaca Federacije i jedan pravni strucnjak (pravnik ili profesor prava) kojega biraju ostali clanovi Povjerenstva.
Kantonalna povjerenstva se formiraju u kantonma i sastoje se od tuzitelja s poducja kantona za koji se formiraju i imaju tri clana, ukoliko podrucje kantona ima do 20 tuzitelja, a pet clanova, ako podrucje kantona ima preko 20 tuzitelja.
Kantonalna povjerenstva od tri clana u svom sastavu imaju najmanje jednog opcinskog tuzitelja ili zamjenika opcinskog tuzitelja, a kantonalna povjerenstva od pet clanova najmanje dvojicu tuzitelja ili zamjenika opcinskog tuzitelja.
Kantonalna povjerenstva za izbor i imenovanje tuzitelja biraju se glasovanjem tuzitelja tog kantona.

Clanak 8.

Mandat clanova Federalnog povjerenstva i kantonalnih povjerenstava traje cetiri godine od dana imenovanja, s tim da se clanovi ne mogu imenovati dva puta uzastopice.
S ciljem postizanja multieticnosti i ravnopravnosti spolova sukladno clanku 2., glava II. Ustava Federacije moraju se ciniti napori koji su mjerljivi i koji se mogu identificirati.

Clanak 9.

Clanu Federalnog povjerenstva odnosno kantonalnog povjerenstva mandat prestaje smrcu, istekom vremena mandata, podnosenjem ostavke, smjenjivanjem, te prestankom ili razrjesenjem od daljnjeg obnasanja funkcije odnosno clanstva u udrugi na temelju kojeg je i izabran u Federalno povjerenstvo odnosno kantonalno povjerenstvo.
U slucaju prestanka mandata pojedinom clanu Federalnog povjerenstva ili kantonalnog povjerenstva, imenovanje se vsi na nacin predvidjen u cl. 6., 7. i 8. ovog zakona.

Clanak 10.

Federalno povjerenstvo i sva kantonalna povjerenstva odrzat ce zajednicku konstituirajucu sjednicu u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona, i na toj sjednici izabrat ce predsjednika Federalnog povjerenstva i kantonalnih povjerenstava.
Predsjednika Federalnog povjerenstva i predsjednika kantonalnih povjerenstava u slucaju izbivanja zamjenjuje najstariji sudac odnosno tuzitelj iz sastava Federalnog povjerenstva odnosno kantonalnog povjerenstva.
Na zajednickoj konstituirajucoj sjednici Federalnog povjerenstva i svih kantonalnih povjerenstava donijet ce se jedinstveni Pravilnik o radu kojim ce se propisati procedura koju trebaju slijediti Federalno povjerenstvo i svako od kantonalnih povjerenstava u obnasnju svojih duznosti

Clanak 11.

Clan Federalnog povjerenstva ili kantonalnog povjerenstva ne moze sudjelovati u radu ako mu je kandidat, o cijem statusu se odlucuje, bracni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stupnja, u pobocnoj liniji deo cetvrtog, a po tazbini do drugog stupnja, kao i ako postoje okolnosti koje bi izazivale sumnju u nepristranost ovog clana.

Clanak 12.

Personalne i tehnicke poslove za Federalno povjerenstvo za izbor i imenovanje sudaca obavlja Vrhovni sud Federacije BiH i to tajnik Vrhovnog suda kao izvrsni tajnik Federalnog povjerenstva s jos jednim administrativnim radnikom, a za taj rad, na ime naknade, mjesecne place uvecat ce im se za po 30%.
Personalne i tehnicke poslove za Federalno povjerenstvo za imenovanje tuzitelja obavlja Federalno tuzilastvo/Federalno tuziteljstvo i to tajnik Federalnog tuzilastva/Federalnog tuziteljstva kao izvrsni tajnik Federalnog povjerenstva s jos jednim administrativnim sluzbenikom, a za taj rad, na ime naknade, mjesecne place uvecat ce im se za 30%.
U slucaju kantonalih povjerenstava, gore nevedene usluge se vrse od strane nadleznog kantonalnog suda ili tuziteljstava, kao i od strane tajnika tog kantonalnog povjerenstva i, tamo gdje je to moguce, administrativnog asistenta. Pojedinacna isplata dodatnih sredstava ili naknada ovim sluzbenicima na kantonalnoj razini odredjuje se od strane nadleznog kantonalnog suda ili tuziteljstva, rukovodeci se gore navedenom formulom kao opcim nacelom.

Clanak 13.

Sredstva za rad Federalnog povjerenstva se osiguravaju iz Proracuna Federacije, a sastoje se od operativnih i administrativnih troskova. Sredstva za rad kantonalnih povjerenstava osiguravaju se iz proracuna kantona sukladno kantonalnim zakonima i na nacin koji je sukladan nacelima navedenim u ovom zakonu.
Operativne troskove cine troskovi clanova povjerenstva na temelju rada u povjerenstvu (putni troskovi i dnevnica), cija visina ce biti odredjena Pravilnikom o radu Federalnog povjerenstva i kantonalnih povjerenstava.
Presjednici Federalnog povjerenstva ili kantonalnih povjerenstava su nalogodavci financijskog poslovanja povjerenstva

IV-NACIN RADA FEDERALNOG POVJERENSTVA
I KANTONALNIH POVJERENSTAVA

Clanak 14.

Kada raspravlja o pitanjima na federalnoj razini, Federalno povjerenstvo radi u vijecu od sedam clanova. Kada se Federalno povjerenstvo sastaje s pojedinim kantonalnim povjerenstvima, sastoji se od vijeca koje broji deset ili dvanaest clanova.
Za glasovanje o preporukama bilo kojeg od ovih vijeca, potreban je kvorum od najmanje dvije trecine clanova bilo kojeg vijeca. Ukoliko dvotrecinski kvorum ne bude ostvaren na dvije uzastopne sjednice saziva se naknadna sjednica ili sjednice na kojoj ce kvorum ciniti prosta vecina broja clanova.

Clanak 15.

Federalno povjerenstvo i kantonalna povjerenstva donose svoje odluke, odnosno prijedloge prostom vecinom broja clanova koji sudjeluju u donosenju odluke.

V-IZBOR I IMENOVANJE SUDACA I TUZITELJA

Clanak 16.

Izboru odnosno imenovanju sudaca i tuzitelja prethodi javno oglasavanje upraznjenih sudackih i tuziteljskih mjesta.
Federalno odnosno kantonalna ministrastva pravde objavljuju natjecaj za upraznjena sudacka i tuziteljska mjesta u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i u sluzbenim glasilima kantona, te u najmanje jednom dnevnom listu koji se ditribuira sirom Federacije.
Javno oglasavanje upraznjenih mjesta se takodjer obavlja od strane suda ili tuziteljstva koje zeli popuniti ta upraznjena radna mjesta.
U roku od 30 dana od dana konstituiranja Federalnog povjerenstva i kantonalnih povjerenstava oglasit ce se sva slobodna sudacka mjesta, u okviru usvojenih sistematizacija i potreba sudova i tuziteljstava.

Clanak 17.

Prijave se podnose nadleznom ministarstvu pravde u roku od 30 dana od dana objave natjecaja.
Nadlezno ministarstvo pravde dostavlja primljene prijave sa svim privicima Federalnom povjerenstvu ili nadleznom kantonalnom povjerenstvu za izbor i imenovanje sudaca ili za imenovanje tuzitelja odmah, a najkasnije u roku od osam dana po isteku roka za predaju molbi.
Tajnik Federalnog povjerenstva ili nadleznog kantonalnog povjerenstva dostavlja preslike zamolbi i popratnu dokumentaciju bez odgode Federalnom povjerenstvu ili nadleznom kantonalnom povjerenstvu, koji ce u roku od 30 dana dostaviti svoje obrazlozeno misljenje o svakom kandidatu koji se prijavio za to mjesto.
Po prijemu misljenja iz prethodnog stavka, predsjednik Federalnog povjerenstva ili nadleznog kantonalnog povjerenstva zakazuje redovitu sjednicu Federalnog povjerenstva ili nadleznog kantonalnog povjerenstva.

Clanak 18.

Prigodom odlucivanja da li kandidati ispunjavaju uvjete za vrsenje sudacke odnosno tuziteljske duznosti, Federalno povjerenstvo ili nadlezna kantonalna povjerenstva utvrdjuju zadovoljava li kandidat objektivne i subjektivne kriterije za ove duznosti predvidjene federalnim, kantonalnim i ovim zakonom, pri cemu ce osobito cijeniti:
1. strucno znanje i strucni rad,
2. akademske rezultate postignute tijekom studija, kao i zavrsenu pocetnu obuku za sudce odnosno tuzitelje, ukljucujuci i takvu obuku predvidjenu zakonom,
3. pokazani intelektualni kapacitet kroz akademske pisane radove ili kroz sudionistvo u profesionalnim organizacijama,
4. pokazani profesionalni kapacitet kroz rezultate postignute tijekom prethodnog rada,
5. radne sposobnosti i sposobnosti pravilnog rjesavanja pravnih pitanja,
6. osiguravanje ugleda nepristranosti sudca, savjesnost, marljivost, odlucnost i odgovornost pri izvrsavanju radnih obveza,
7. sposobnost usmenog i pismenog izrazavanja, sto se moze utvrditi intervjuom, testom ili na drugi odgovarajuci nacin,
8. sposobnost komuniciranja i rada sa strankama,
9. odnos sa suradnicima i ponasanje izvan sluzbe,
10. sposobnost obnasanja zadaca rukovodeceg mjesta, ako je sudac imenovan na takvo mjesto.
U okviru kriterija iz tocke 1. stavka 1. ovog clanka, uzima se u obzir prije svega strucnost, koja je vidljiva iz rada sudca i tuzitelja i ustanovljava se na temelju ocjene kvaliteta sudackih i tuziteljskih odluka, iz evidencija sudova i tuziteljstava ili nadleznih ministarstava, kao i strucnost, koja je stecena dobijanjem sveucilisne diplome ili postdiplomskim studijem, odnosno dobijenim naslovom doktora znanosti.

Clanak 19.

Za kandidate, koji ranije nisu radili na sudackim odnosno tuziteljskim funkcija, shodno se primjenjuju kriteriji iz clanka 18. ovog zakona.

Clanak 20.

Federalno povjerenstvo ce u stvarima koje se ticu imenovanja na federalnoj razini, a sukladno svojemu Pravilniku o radu, utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor-imenovanje na funkciju za koju su se prijavili, a zatim ce utvrditi listu prijedloga kandidata s najboljim kvalifikacijama.
Listu prijedloga (odnosno prijedlog ako se bira samo jedan kandidat) Federalno povjerenstvo dostavit ce duznosniku, odnosno instituciji koja vrsi izbor-imenovanje kandidata.
U slucaju prijedloga koji se odnose na mjesta na kantonalnoj ili opcinskoj razini, nadlezno kantonalno povjerenstvo dostavlja listu s prijedlozima ili prijedlogom duznosniku, odnosno tijelu koje vrsi imenovanje odnosno izbor sudaca i tuzitelja.
U slucaju da se duznosnik koji vrsi izbor-imenovanje ne suglasi s predlozenim kandidatima, duzan je o tomu dostaviti pismeno obrazlozenje.
Po prijemu obrazlozenja iz prethodnog stavka, Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo mozeponovno predloziti istog
kandidata, dajuci svoje ocitovanje o razlozima koje je u obrazlozenju naveo duznosnik koji nije prihvatio prvobitni prijedlog Federalnog povjerenstva ili nadleznog kantonalnog povjerenstva ili predloziti novog kandidata.
Ako se duznosnik ponovno ne suglasi s prijedlogom kandidata predlozenog u prvom prijedlogu, trazit ce od Federalnog povjerenstva ili nadleznog kantonalnog povjerenstva da dostavi novi prijedlog iz popisa prijavljenih kandidata.
Kandidat za kojeg Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo nije dalo zadovoljavajucu preporuku ne moze biti imenovan na sudacku odnosno tuziteljsku funkciju.

Clanak 21.

Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo izvjescuje svakog kandidata o tomu je li ga preporucilo za izbor-imenovanje.
Kandidat koji nije preporucen ima pravo prigovora Federalnom povjerenstvu ili nadleznom kantonalnom povjerenstvu u roku od osam dana od dana prijema obavijesti, s ciljem dobijanja obrazlozenja takvog postupka Federalnog povjerenstva ili nadleznog kantonalnog povjerenstva.
Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo duzno je svoj odgovor pismenim putem dostaviti podnositelju prigovora, a jedan primjerak tog odgovora dostaviti duznosniku nadleznom za imenovanje, i to u roku od 21 dan od dana prijema prigovora.

VI - SMJENJIVANJE SUDACA I TUZITELJA

Clanak 22.

Prije pokretanja postupka za smjenjivanje sudca odnosno tuzitelja sukladno Ustavom Federacije i kantonalnim ustavima i zakonima, duznosnik-organ nadlezan za pokretanje postupka smjenjivanja, Federalnom povjerenstvu ili nadleznom kantonalnom povjerenstvu dostavlja zahtjev za davanje misljenja je li postupak za smjenjivanje sudca odnosno tuzitelja utemeljen.
Uz zahtjev iz prethodnog stavka, Federalnom povjerenstvu ili nadleznom kantonalnom povjerenstvu dostavlja se sva dokumentacija (ukljucujci izjave svjedoka, pismena i slicno) na temelju koje je iniciran postupak smjenjivanja sudca odnosno tuzitelja.
Na postupak rada povjerenstva u postupku smjenjivanja sudca i tuzitelja shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona.

VII - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
SUDACA I TUZITELJA

Clanak 23.

Disciplinski postupak protiv sudca odnosno tuzitelja pokrece, vodi i tamo gdje je to potrebno disciplinsku mjeru izrice predsjednik nadleznog suda u odnosu na sudca tog suda, odnosno tuzitelj u odnosu na svoje zamjenike. Odmah nakon odluke da se pokrece ovakva procedura, Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo mora biti obavijesteno kako bi moglo obaviti sopstvenu istragu po tom pitanju i svoje misljenje, sukladno svojim duznostima prema odredbama ovog zakona, dati duznosniku zaduzenom za donosenje odluke o tomu je li potrebno izreci disciplinsku mjeru.
Disciplinski postupak protiv predsjednika suda i tuzitelja pokrece, vodi i tamo gdje je to potrebno disciplinsku mjeru izrice predsjednik neposredno viseg suda odnosno neposredno visi tuzitelj.

Clanak 24.

Disciplinski postupak se vodi zbog disciplinskih prekrsaja:
1. ocigledna povrjeda obveze korektnog ponasanja prema strankama u postupku, pravnim zastupnicima ili postupcima,
2. odavanje sudackih odnosno tuziteljskih tajni,
3. neispunjavanje radnih zadaca glede kvalitete i kvantiteta rada, ili nemaran odnos prema radu,
4. neucinkovito i neekonomicno obnasanje sudacke i tuziteljske duznosti usljed kojeg dolazi do odugovlacenja postupka i nepotrebnog povecavanja troskova postupka,
5. javno izrazavanje neslaganja s odlukama drugih sudaca ili tuzitelja s ciljem njihovog omalovazavanja,
6. nesudjelovanje u obveznim oblicima strucnog usavrsavanja sudaca i tuzitelja,
7. angaziranje u aktivnostima koje nisu sukladne sudackoj odnosno tuziteljskoj funkciji,
8. ponasanje u i izvan sluzbenih prostorija koje moze dovesti do kompromitiranja suca odnosno tuzitelja,
9. svako drugo ponasanje koje moze dovesti u sumnju povjerenje u nepristrasnost sudstva odnosno tuziteljstva,
10.ponasanje kojim se krse Kodeks sudacke etike i Kodeks tuziteljske etike iz stavka 3. clanka 2. ovog zakona.

Clanak 25.

Disciplinske sankcije su: opomena, ukor i novcana kazna umanjenjem place do 20% u trajanju do sest mjeseci.

Clanak 26.

Protiv rjesenja o izricanju disciplinske sankcije sudac odnosno tuzitelj moze izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana prijema rjesenja.
Odluku po prigovoru donosi zajednicka sjednica svih sudaca odnosno kolegij tuziteljstva.

VIII - UDALJENJE S VRSENJA SUDACKE
I TUZITELJSKE FUNKCIJE

Clanak 27.

Tijelo odnosno duznosnik, koji je nadlezan za donosenje odluke o udaljenju (suspenziji) suca ili tuzitelja s vrsenja funkcije, informira o tome Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo odmah po donosenju odluke o pokretanju takve procedure. Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo mora biti informirano kako bi moglo obaviti vlastitu istragu po tom pitanju i, sukladno svojim zadacama prema odredbama ovoga zakona, dati svoje misljenje duznosniku zaduzenom za donosenje odluke o tomu je li potrebno udaljenje s funkcije.
Tijelo odnosno duznosnik, koji je nadlezan za donosenje odluke o udaljenju (suspenziji) suca ili tuzitelja s vrsenja funkcije, duzan je bez odgode informirati Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo o pokretanju postupka za udaljenje (suspenziju) sucu odnosno tuzitelja s vrsenja funkcije, te razlozima za njeno donosenje, a Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo moze u roku od tri dana od dana prijema dostaviti svoje misljenje o utemeljenosti ove odluke.

IX - NESPOJIVOST FUNKCIJE U SUDSTVU I
TUZITELJSTVU S DRUGIM FUNKCIJAMA

Clanak 28.

Sudac odnosno tuzitelj ne smije obavljati odvjetnicke ili notarske poslove, odnosno gospodarke ili druge djelatnosti, u kojima ostvaruje materijalnu korist.
Sudac odnosno tuzitelj ne smije obavljati poslovodne poslove i ne smije biti clan upravnog ili nadzornog odbora gospodarskog drustva ili druge pravne osobe, koji se obavljaju uz naplatu rada.

Clanak 29.

Sudac odnosno tuzitelj ne smije prihvatiti bilo kakav rad koji bi ih ometao u obnasanju sudacke odnosno tuziteljske funkcije ili bi bio u suprotnosti s ugledom sudacke odnosno tuziteljske funkcije, odnosno koji bi imao takav utjecaj na njihovo obnasanje sudacke odnosno tuziteljske funkcije.
Sudac odnosno tuzitelj smije obavljati pedagoski, znanstveni, publicisticki, istrazivacki i drugi slican rad u pravnoj struci, ukoliko se time ne ometa obnasanje sudacke odnosno tuziteljske funkcije.
Za obavljanje poslova iz stavka 2. ovog clanka, sudac odnosno tuzitelj ne smije zasnivati radni odnos.

Clanak 30.

Sudac odnosno tuzitelj mora prethodno u pisanoj formi informirati predsjednika suda odnosno nadleznog neposredno nadredjenog tuzitelja o obavljanju poslova iz stavka 2. clanka 29. ovog zakona.
Ukoliko predsjednik suda, odnosno nadlezni tuzitelj ima dvojbi glede mogucnosti da odredjena osoba pored svojih sudackih ili tuziteljskih obnasa i neke druge aktivnosti, onda doticni sudac odnosno tuzitelj o tome informira Federalno povjerenstvo ili nadlezno kantonalno povjerenstvo, trazeci od njih misljenje u svezi navedenih djelatnosti.
U postupku odlucivanja o nespojivosti sudacke i tuziteljske funkcije s drugim poslovima shodno se primjenjuju odredbe glave III. i IV. ovog
zakona.

X - DAVANJE MISLJENJA O ZAKONIMA I PREPORUKE
GLEDE POTREBA FINANCIRANJA SUDSTVA I
TUZITELJSTVA

Clanak 31.

Zakonodavna tijela Federacije i kantona ce nacrte, odnosno prijedloge zakona kojima se uredjuju polozaj, prava i duznosti sudaca i tuzitelja, te drugih sluzbenika u sudovima i tuziteljstvima, kao i propisa kojima se uredjuje financiranje sudstva i tuziteljstva, dostavljati nadleznom povjerenstvu poradi davanja misljenja.
U postupku davanja misljenja o zakonima i preporukama shodno se primjenjuju odredbe glave III. i IV. ovog zakona.

Clanak 32.

Sredstva za rad sudova na razini Federacije i Federalnog tuzilastva - Federalnog tuziteljstva osiguravaju se iz Proracuna Federacije, a kantonalnih i opcinskih sudova i tuziteljstava iz proracuna kantona.
Sredstva za rad sudova i tuziteljstava obuhvacaju sredstva za obavljanje redovite djelatnosti (sredstva za place sudaca i tuzitelja, sluzbenika u sudovima i tuziteljstvima, sredstva za materijalne rashode, amortizaciju zgrada, opreme i stvari) i sredstva za posebne namjene (sredstva za rad vjezbanika, strucno usavrsavanje sudaca i tuzitelja, sluzbenika u sudovima i tuziteljstvima) i sredstva za namjenske i ostale troskove u svezi obnasanja sudacke i tuziteljske funkcije.
Navedena sredstva osiguravaju se pravodobno i u visini koja ce osigurati redovito obavljanje svih poslova u sudu i tuziteljstvu.

XI - PRAVA SUDACA I TUZITELJA

Clanak 33.

Suci odnosno tuzitelji imaju pravo udruzivanja u udruge sudaca i tuzitelja.

Clanak 34.

Sudac odnosno tuzitelj ima pravo na placu koja odgovara mjestu sudca odnosno tuzitelja, odnosno polozaju na koji je imenovan odnosno izabran.
Odredbe cl. 35. do 46. ovog zakona predstavljaju minimalnu strukturu placa za sudce i tuzitelje koji rade na federalnoj razini. Za sudce i tuzitelje koji rade na kantonalnoj ili opcinskoj razini, sljedece odredbe predstavljaju opca nacela kojima se regulira ovo pitanje u cijeloj Federaciji. Ova opca nacela ne sprjecavaju nadlezna zakonodavna tijela kantona da usvoje zakone kojima se moze odrediti drugacija struktura placa sve dok naknada ne padne ispod razine definirane u odredbama cl. 35. do 46. ovog zakona.

Clanak 35.

Polazni temelj za obracun sudacke odnosno placa zamjenika tuzitelja za sve sudce i zamjenike tuzitelja je isti i on iznosi 2,5 prosjecnih neto placa zaposlenih u Federaciji u posljednjem mjesecu godine koja prethodi godini isplate placa.
Suci i zamjenici tuzitelja su svrstani u tri platne skupine: prva platna skupina su suci opcinskih sudova i zamjenici opcinskih tuzitelja, druga platna skupina su suci kantonalnih sudova i zamjenici kantonalnih tuzitelja i treca platna skupina su suci sudova na razini Federacije BiH i zamjenici federalnog tuzitelja.
Koeficijent za prvu platnu skupinu je 1,5, koeficijent za drugu platnu skupinu je 1,8 i koeficijent za trecu platnu skupinu je 2,1.

Clanak 36.

Placa se odredjuje tako da se temelj iz prethodnog clanka pomnozi s koeficijentom platne skupine i poveca za sudacki odnosno tuziteljski dodatak radi nespojivosti sluzbe u sudstvu i tuziteljstvu s drugim poslovima, te ukupan iznos poveca na temelju radnog staza.
Dodatak za prvu platnu skupinu iznosi 25%, za drugu platnu skupinu 35% i za trecu platnu skupinu 50%.
Placa se povecava za 0,5% za svaku zapocetu godinu radnog staza, a najvise do 20%.

Clanak 37.

Predsjednicima, odnosno vrsiteljima duznosti predsjednika suda, placa se povecava za dodatak za rukvodnu funkciju, i to 10% za opcinske sudove i 20% za kantonalne i sudove na razini Federacije BiH.
Place federalnog, kantonalnih i opcinskih tuzitelja se utvrdjuju po istim kriterijima kao place predsjednika sudova na razini Federacije BiH, kantonalnih i opcinskih sudova.

Clanak 38.

Sudcima odnosno tuziteljima, koji vrse dezurnu istraznu sluzbu, pripada poseban dodatak za rad, koji se po vazecim propisima racuna kao rad pod posebnim uvjetima rada.

Clanak 39.

U slucaju da se sudacka odnosno tuziteljska mjesta u nekom od sudova odnosno tuziteljstava ne mogu popuniti zbog nemogucnosti osiguranja kadrova, sudci odnosno tuzitelji koji obavljaju rad u tim sudovima odnosno tuziteljstvima imaju posebnu pogodnost u placi, tako da se temeljna placa uveca do 50%, u ovisnosti od povecanja opsega posla nastalog zbog nedostatka kadrova.

Clanak 40.

Sudac odnosno tuzitelj ima pravo na naknadu place do visine jedne place za vrijeme godisnjeg odmora i placenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva s posla radi bolesti ili invalidnosti.

Clanak 41.

Sudac odnosno tuzitelj ima pravo na naknadu za odredjene posebne troskove:
1. naknada za troskove prijevoza na posao i s posla,
2. naknada za prehranu za vrijeme rada,
3. regres za godisnji odmor,
4. naknada za odvojeni zivot,
5. naknada troskova prijevoza za dane u kojima se ne radi iz mjesta u kojem ima sluzbeni stan - do mjesta stalnog prebivalista i nazad, odnosno naknadu troskova putovanja u mjesto stanovanja njegove obitelji u vrijeme nedjeljnog odmora, drzavnih blagdana i neradnih dana,
6. naknada troskova selidbe iz mjesta stalnog prebivalista u mjesto gdje ima sluzbeni stan i nazad,
7. naknada troskova za obrazovanje,
8. jubilarne nagrade,
9. otpremnine pri odlasku u mirovinu.

Clanak 42.

Sudac odnosno tuzitelj ima pravo na naknadu troskova u svezi sluzbenih putovanja (dnevnice, troskovi prijevoza i drugo).

Clanak 43.

Sudac odnosno tuzitelj ima pravo na godisnji odmor u trajanju od 30 radnih dana i na placeno odsustvo od sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
Koristenje godisnjeg odmora se odredjuje godisnjim rasporedom posla, pri cemu se nastoji veci dio godisnjeg odmora iskoristiti u vrijeme sudackog odmora (sudacko ferije).

Clanak 44.

Sudci odnosno tuzitelji su obvezni neprestano raditi na svom strucnom usavrsavanju, obrazovanju, upoznavanju s novim zakonskim rjesenjima, te se upoznavati sa sudackom praksom, ukljucujuci i praksu medjunarodnih sudova.
Sudac odnosno tuzitelj ima pravo i obvezu sudjelovati u obrazovnim aktivnostima, na savjetovanjima, ili na drugim susretima pravnih strucnjaka.
Nakon pocetka rada Centra za edukaciju sudaca i tuzitelja, povjerenstva ce Centru periodicno dostavljati prijedloge programa rada Centra, a sudjelovanje sudaca i tuzitelja u aktivnostima Centra je obvezno.
Predsjednik suda odnosno nadredjeni tuzitelj odlucuje o sudjelovanju sudaca odnosno tuzitelja na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih djelatnosti, vodeci pri tomu racuna o proporcionalnom sudjelovanju svih sudaca odnosno tuzitelja.

Clanak 45.

U slucaju prestanka rada suda odnosno tuziteljstva zbog trajnog smanjivanja opsega poslova ili preustroja sudacke vlasti, sudcu odnosno tuzitelju, koji se ne moze rasporediti na rad u drugom sudu odnosno tuziteljstvu, osigurava se placa iste platne skupine u trajanju od 12 mjeseci.

Clanak 46.

Upucivanje sudca odnosno tuzitelja na privremeni rad u drugi sud odnosno tuziteljstvo obavlja ce se sukladno federalnim i kantonalnim propisima.
Za vrijeme privremenog rada u drugom sudu odnosno tuziteljstvu, sudac odnosno tuzitelj ostvaruje primanja platne skupine suda odnosno tuziteljstva s kojega je upucen na privremeni rad ili platne skupine suda odnosno tuziteljstva u kojem obavlja privremeni rad, ovisno o tomu sto je povoljnije za sudca odnosno tuzitelja.

Clanak 47.

Iznos mirovine sudca odnosno tuzitelja se odredjuje prema mirovinskom osnovu koji predstavlja njegovu prosjecnu mjesecnu placu ostvarenu u kalendarskoj godini prije ostvarivanja prava na mirovinu.

Clanak 48.

Nadlezna ministarstva pravde vode osobnu evidenciju sudaca i tuzitelja koja sadrzi sljedece podatke:
1) osobne podatke,
2) odluku o izboru i imenovanju sudca odnosno tuzitelja,
3) podatke o uspjehu u vrijeme studija,
4) podatke o vjezbenickom stazu,
5) ocjenu kvalitete sudackog rada izrazenu kroz postotak potvrdjenih, preinacenih odnosno ukinutih odluka,
6) ostale podatke kao sto su objavljivanje strucnih radova, sudjelovanje u zakonodavnim i slicnim aktivnostima.

XII - SUDACKA I TUZITELJSKA TOGA

Clanak 49.

Sudac i tuzitelj nose toge tijekom sudjenja i javnog objavljivanja odluka.
Federalno ministarstvo pravde propisuje izgled sudacke i tuziteljske toge.

XIII - PRIJELAZNE ODREDBE

A. OPCE ODREDBE

Clanak 50.

Izvanredni period provjere

Izvanredni period provjere traje osamnaest (18) mjeseci od dana odrzavanja konstitutivne sjednice Federalnog povjerenstva i kantonalnih povjerenstava (povjerenstva) sukladno clanku 10. ovog zakona.
Tijekom izvanrednog perioda provjere Federalno povjerenstvo i kantonalna povjerenstva provode sveobuhvatnu provjeru podobnosti svih sudaca i tuzitelja nositelja funkcija, koji su imenovani na te funkcije prije stupanja na snagu ovog zakona.
Cilj sveobuhvatne provjere podobnosti je ocjenjivanje podobnosti sudaca i tuzitelja, kako bi se izvrsilo smjenjivanje sudaca i tuzitelja nepodobnih za obnasanje funkcije.

Clanak 51.

Sredstva povjerenstva

Pored sredstava dodijeljenih povjerenstvu sukladno ovom zakonu, povjerenstvu se na raspolaganje stavljaju odgovarajuci kadrovi i sredstva kako bi prema potrebi izvrsilo sveobuhvatnu provjeru tijekom izvanrednog perioda provjere.

Clanak 52.

Nepodobnost

Sudac ili tuzitelj se smatra nepodobnim:
1) ako je nesposoban obnasati sudacku ili tuziteljsku funkciju zbog nedostatka osnovnih kvalifikacija,
2) ako ne postuje nacela nepristranosti ili neovisnosti,
3) ako je korumpiran,
4) ako je nesposoban obnasati sluzbene zadace zbog narusenog mentalnog zdravlja, alkoholizma ili narkomanije,
5) ako se neprofesionalno ili neeticki ponasao, ili je na neki drugi nacin sustinski zanemario svoje duznosti,
6) ako je ozbiljno prekrsio zakon,
7) ako je izabran na neregularan nacin,
8) ako je svjesno propustio podnijeti kompletirani formular s osobnim podatcima, svjesno stavio pogresne podatke u obrazac ili na neki drugi nacin svjesno odbio suradjivati s Povjerenstvom po pitanju koje je materijalno sustinske prirode za procjenu nepodobnosti.

Clanak 53.

Osobni dosje

U roku od trideset (30) dana od pocetka izvanrednog perioda provjere, Federalno povjerenstvo pravi dosje (osobni dosje) za svakog sudca ili tuzitelja nositelja funkcije na sredisnjoj lokaciji, u uredima Federalnog povjerenstva. Osobni dosje sadrzi preslike svih relevantnih podataka iz sluzbenih dosjea bilo kojega tijela vlasti, koji se odnose na profesionalne kvalifikacije ili rad doticnog, kao i preslike njegovog kadrovskog dosjea i statisticke podatke o obnasanju duznosti iz sudova i tuziteljstava, prethodne zamolbe za radno mjesto sudca ili tuzitelja, relevantnu policijsku dokumentaciju i podatke o svim prituzbama protiv doticnog u momentu obnasanja funkcije sudca ili tuzitelja. Bilo koji clan Povjerenstva moze zatraziti da se i ostali relevantni podaci stave u osobni dosje.
Osobni dosje predstavlja povjerljiv dokument koji nije dostupan javnosti.
Uvid u osobni dosje je ogranicen na clanove Povjerenstva, pomocno osoblje Povjerenstva i druge osobe posebno ovlastene od Povjerenstva, kao i na osobu na koju se dosje odnosi sukladno ovom zakonu.

Clanak 54.

Javni komentari

Sve osobe, bez obzira na prebivaliste, imaju pravo podnijeti informacije Povjerenstvu u svezi nepodobnosti sudca ili tuzitelja. U roku od petnaest (15) dana nakon pocetka izvanrednog perioda provjere, Federalno povjerenstvo objavit ce u tri (3) dnevna lista distribuirana sirom Federacije, opci poziv na dostavljanje podataka Povjerenstvu o kvalifikacijama, etickom ponasanju ili radu bilo kojeg sudca ili tuzitelja. Poziv ce sadrzavati informaciju da je dostavljanje laznih podataka kaznjivo po zakonu. Sve informacije dobivene od javnosti se pohranjuju u osobni dosje, ali samo pod uvjetom da je navedeno i ime osobe koja je dostavila informaciju. Anonimne informacije se ne mogu pohranjivati u osobni dosje.

Clanak 55.

Obrazac za ocjenu rada

Federalno povjerenstvo priprema i dostavlja obrazac za ocjenu rada predsjednicima sudova i glavnim tuziteljima u roku od trideset (30) dana od pocetka izvanrednog perioda provjere. Putem obrazaca za ocjenu rada predsjednici sudova i glavni tuzitelj ocjenjuju podobnost nizih sudaca i tuzitelja sukladno kriterijima utvrdjenim u clanku 51.
Predsjednici kantonalnih sudova ocjenjuju predsjednike opcinskih sudova, a predsjednik Vrhovnog suda ocjenjuje predsjednike kantonalnih sudova u okviru njihove nadleznosti.
U roku od sezdeset (60) dana od pocetka izvanrednog perioda provjere,
predsjednici svih opcinskih, kantonalnih i Vrhovnog suda i glavni tuzitelji dostavljaju povjerenstvu kompletirane obrasce za ocjenu rada za svakog
sudca i tuzitelja.
Obrazci za ocjenu rada sudaca i tuzitelja se pohranjuju u osobne dosjee.

Clanak 56.

Obrazac s osobnim podacima

U roku od trideset dana od pocetka izvanrednog perioda provjere, Federalno povjerenstvo priprema i dostavlja obrazac s osobnim podacima svim sudcima i tuziteljima, koji ce u roku od sezdeset (60) dana od pocetka izvanrednog perioda provjere popuniti obrazac s osobnim podacima i vratiti ga Federalnom povjerenstvu. Osoba koja podlijeze provjeri potvrdjuje da su informacije na obrazcu s osobnim podacima tocne i ispravne. Osoba koja podlijeze provjeri ce, na obrascu s osobnim podacima, prikazati kompletno materijalno stanje od 1. sijecnja 1998. godine, ukljucujuci i materijalno stanje supruznika i malodobne djece. Osoba koja podlijeze provjeri navest ce na obrascu pune podatke o svim diplomama i uvjerenjima koje je u oblasti prava stekla na sveucilistu ili slicnim institucijama, te datum i mjesto uspjesnog polaganja pravosudnog ispita. Obrazac s osobnim podacima ce takodjer sadrzavati izjavu da sudac odnosno tuzitelj: (1) nije aktivan ili pasivan clan bilo koje politicke stranke, (2) nije duznosnik, direktor ili clan odbora bilo kojeg javnog ili privatnog poduzeca, i (3) ne obnasa druge javne funkcije.
Obrazac s osobnim podacima suca, odnosno tuzitelja se prilaze u relevantni osobni dosje za provjeru.

Clanak 57.

Davanje informacija i svjedocenje

Povjerenstvo ima ovlastenje da osigura nazocnost svjedoka i davanje informacija putem upucivanja sudskog poziva.
Povjerenstvo ima ovlastenje da izda nalog za privodjenje svjedoka ukoliko se svjedok ne odazove pozivu. Nalog za privodjenje izvrsava sudska policija. Ukoliko se svjedok pojavi, a zatim odbije svjedociti bez legitimnog razloga i nakon sto je upozoren o posljedicama, svjedok se moze novcano kazniti sumom do pet stotina konvertibilnih maraka (500,00 KM).
Zalba na odluku Povjerenstva o novcanoj kazni se ulaze vijecu koje se sastoji od tri (3) suca Vrhovnog suda Federacije u roku od sedam (7) dana nakon izricanja kazne.
Privilegija svjedoka da odbije svjedociti se ogranicava na kontakte s odvjetnikom tijekom zastupanja klijenta, s lijecnikom tijekom lijecenja pacijenta, ili s vjerskim duznosnikom tijekom obavljanja vjerskih duznosti. Svjedok ima pravo odbiti svjedocenje po pitanju koje moze inkriminirati svjedoka, neposrednog krvnog srodnika, usvojeno dijete ili supruznika.
Postupak Povjerenstva tijekom perioda provjere se smatra postupkom s ciljem utvrdjivanja je li doslo do povrjede radne duznosti, a davanje
neistinitih izjava je kaznjivo prema clanku 328. Kaznenog zakona.

B. PRELIMINARNA PROVJERA

Clanak 58.

Provjera osobnih dosjea od strane Povjerenstva

U roku od sezdeset (60) dana od pocetka izvanrednog perioda provjere, Federalno povjerenstvo ce otpoceti s preliminarnom provjerom svih osobnih dosjea za provjeru koji su sastavljeni sukladno cl. 53. - 56. Tijekom preliminarne provjere, Povjerenstvo ce pregledati svaki pojedini osobni dosje za provjeru da bi utvrdilo sadrzi li ikakav vjerodostojan dokaz da bi osoba koja podlijeze provjeri mogla biti nepodobna za obnasanje funkcije.
Ukoliko u bilo kojem trenutku tijekom izvanrednog perioda provjere najmanje dva (2) clana Povjerenstva imaju temelj da vjeruju da bi osoba koja podlijeze provjeri mogla biti nepodobna za obnasanje funkcije, osobni dosje za provjeru ce postati predmetom naknadne provjere. Clanovi Povjerenstva ce pismeno iznijeti svoje razloge koji ce sluziti kao temelj za naknadnu provjeru. Nepostojanje odgovarajucih informacija u osobnom dosjeu za provjeru smatrat ce se temeljem za pokretanje naknadne provjere osobnog dosjea.
Svi osobni dosjei za provjeru koje Povjerenstvo ne odabere za naknadnu provjeru ostaju otvoreni tijekom izvanrednog perioda provjere i predmet su opetovanog ispitivanja sukladno clanku 75.

C. NAKNADNA PROVJERA

Clanak 59.

Plan rada za naknadnu provjeru od strane Povjerenstva

Najkasnije devedeset (90) dana od pocetka izvanrednog perioda provjere, Povjerenstvo ce pripremiti plan rada koji ce osigurati ucinkovito rjesavanje svih slucajeva koji zahtijevaju naknadnu provjeru.

Clanak 60.

Odredjivanje izvjestitelja

Povjerenstvo ce za svaki osobni dosje odredjen za naknadnu provjeru odrediti jednog svog clana za ulogu izvjestitelja cija ce duznost biti prikupljanje dokaza i provodjenje istrage po potrebi, sukladno cl. 60., 61. i 62. Povjerenstvo moze izvjestitelju delegirati svoja ovlastenja u svezi osiguravanja nazocnosti svjedoka i davanja informacija.

Clanak 61.

Duznosti izvjestitelja

Izmedju ostalog, izvjestitelj:
1) raspolaze svim osobnim dosjeima odredjenim za naknadnu provjeru;
2) pregleda relevantne sudacke i tuziteljske dosjee, spise i registre;
3) prikuplja druge relevantne infomacije od vladinih ureda, javnih institucija, ili drugih javnih ili privatnih tijela, s ciljem prikupljanja dokaza u svezi istrage izvjestitelja;
4) prosiruje djelokrug istrage s ciljem odredjivanja drugih temelja za nepodobnost, ukoliko istraga to nalaze;
5) ustanovljava neophodnost i dostupnost svjedoka i nalaza vjestaka;
6) pokrece postupak za prikupljanje dokaza po nalogu Povjerenstva; i
7) provodi dodatne istrage sukladno uputama Povjerenstva.

Clanak 62.

Izvjestiteljevo izvjesce Povjerenstvu

Za svaki osobni dosje odredjen za naknadnu provjeru, izvjestitelj podnosi izvjesce Povjerenstvu u kojemu rezimira navode i nalaze istrage u svezi sljedecega: (1) je li osoba koja podlijeze provjeri nepodobna za obnasanje funkcije, (2) je li osoba koja podlijeze provjeri izabrana na korumpiran ili nepropisan nacin, i (3) da li osobu koja podlijeze provjeri treba podvrgnuti disciplinskim mjerama. Izvjesce sadrzava preporuku o tome ima li dovoljno dokaza za ustanovljavanje nepodobnosti.
Izvjesce izvjestitelja i potkrjepljujuci dokazi se nalaze u privitku osobnog dosjea za provjeru.

Clanak 63.

Provjera osobnih dosjea i izvjesca izvjestitelja
od strane Povjerenstva

Povjerenstvo razmatra dokaze koji se nalaze u osobnom dosjeu za provjeru, kao i izvjesce i preporuku izvjestitelja s ciljem ustanovljavanja temelja za nepodobnost. Povjerenstvo moze osobni dosje za provjeru vratiti izvjestitelju uz naputak da provede daljnju istragu. Kada Povjerenstvo utvrdi da daljnja istraga osobnog dosjea za provjeru nije potrebna, Povjerenstvo glasuje o podnosenju osobnog dosjea na konacnu provjeru. Da bi osobni dosje za provjeru bio podnesen na konacnu provjeru potrebno je da za to glasuje vecina clanova Povjerenstva. Ukoliko Povjerenstvo ne odluci da osobni dosje za provjeru podnese na konacnu provjeru, osobni dosje ostaje otvoren tijekom izvanrednog perioda provjere i predmet je opetovanog ispitivanja sukladno clanku 75.

D. KONACNA PROVJERA

Clanak 64.

Informacije o konacnoj provjeri

Za svaki osobni dosje odredjen za konacnu provjeru, Povjerenstvo urucuje pismenu informaciju o tvrdnjama glede nepodobnosti osobno osobi koja podlijeze provjeri, ili istu dostavlja na radno mjesto osobe koja podlijeze provjeri. Informacija, takodjer, sadrzava podatke o pravu osobe koja podlijeze provjeri da ospori tvrdnje i da zahtijeva saslusanje pred Povjerenstvom. U informaciji se dalje navodi lokacija osobnog dosjea za provjeru osobe koja podlijeze provjeri i pravo osobe koja podlijeze provjeri da izvrsi uvid u osobni dosje. Povjerenstvo uz informaciju prilaze preslik izvjestiteljevog izvjesca. Postupak konacne provjere osobnog dosjea odredjenog za konacnu provjeru sukladno ovom clanku moze se produziti nakon isteka izvanrednog perioda provjere.

Clanak 65.

Odgovor osobe koja podlijeze provjeri
i zahtjev za saslusanje

Osoba koja podlijeze provjeri ima trideset (30) dana od dana prijema informacije o statusu saslusanja da podnese Povjerenstvu odgovor u pisanoj formi. Odgovor osobe koja podlijeze provjeri prezentira obranu na navode i ukljucuje precizne primjedbe na Izvjesce izvijestitelja. Osoba koja podlijeze provjeri moze podnijeti svu dokumentaciju koja potkrjepljuje odgovor.
U vrijeme kada osoba koja podlijeze provjeri bude podnosila odgovor u pisanoj formi sukladno stavku 1., osoba koja podlijeze provjeri moze zahtijevati saslusanje da bi se osobi koja podlijeze provjeri dopustilo da bude saslusana sukladno odredbama clanka 67. Zahtjev za saslusanje navodi svjedoke koje osoba koja podlijeze provjeri ima namjeru pozvati na saslusanje te svaki drugi dokaz koji osoba koja podlijeze provjeri namjerava prezentirati na saslusanju.
Osoba koja podlijeze provjeri se moze odreci svog prava na saslusanje. U slucaju kada osoba koja podlijeze provjeri podnese odgovor, ali ne zahtijeva saslusanje ili ne odgovori Povjerenstvu, predsjednik Povjerenstva odredit ce osobni dosje za provjeru, ukljucujuci odgovor osobe koja podlijeze provjeri, za konacnu provjeru od strane Povjerenstva.

Clanak 66.

Zakazivanje saslusanja

Ukoliko osoba koja podlijeze provjeri zahtijeva saslusanje, predsjednik Povjerenstva zakazat ce datum saslusanja. Saslusanje ce se odrzati u roku od sezdeset (60) dana od dana podnosenja zahtjeva za saslusanje od strane osobe koja podlijeze provjeri, osim u slucaju dobro opravdanog razloga o kojemu odlucuje predsjednik Povjerenstva. Povjerenstvo ce informirati osobu koja podlijeze provjeri najmanje dvadeset (20) dana prije datuma saslusanja.

Clanak 67.

Procedura saslusanja

Predsjednik Povjerenstva predsjeda tijekom saslusanja.
Povjerenstvo ce osobu koja podlijeze provjeri informirati o tomu sto je temelj nepodobnosti i na saslusanju moze prezentirati dokaze, ukljucujuci izjave svjedoka i misljenje eksperata.
Izvjestitelj sudjeluje na saslusanju kao clan Povjerenstva.
Osoba koja podlijeze provjeri ima pravo: svjedociti, pozivati svjedoke, zahtijevati od Povjerenstva da prinudi svjedoke da prisustvuju saslusanju, ispitati sve svjedoke koji se pojave pred Povjerenstvom, pobiti dokaze, prezentirati druge relevatne dokaze i odrzati zavrsnu rijec.
Federalno povjerenstvo utvrdjuje proceduralna pravila za saslusanja u svom pravilniku. Federalno povjerenstvo moze uspostaviti pravila kako bi sprijecilo prezentiranje irelevantnih dokaza i postavilo razumna ogranicenja na vrijeme trajanja saslusanja. Pravit ce se rezime ili tonski zapis postupka saslusanja. Osoba koja podlijeze provjeri moze zahtijevati javno saslusanje. Predsjednik Povjerenstva moze iskljuciti medije i javnost sa saslusanja gdje bi publicitet stetio interesu pravde.

Clanak 68.

Odlaganje procesa provjere

Neopravdano odlaganje procesa provjere od strane clanova Povjerenstva, izvjestitelja, ili osobe koja podlijeze provjeri povlaci kaznene i disciplinske radnje. Sveobuhvatna provjera sudaca i tuzitelja vodi se kontinuirano tijekom cijelog izvanrednog perioda provjere. Postupak iniciran radi sakupljanja dokaza ili svjedocenja se vodi svakodnevno bez odgoda ili prekida, osim kada ucinkovito vodjenje postupka zahtijeva odgodu ili prekid iz dobro opravdanog razloga, ali u svakom slucaju, odgoda ili prekid nece biti duzi od ukupno cetrnaest (14) dana. Osobni dopust ne predstavlja valjan razlog za odgodu ili prekid postupka.
Odgoda ili prekid postupka se moraju odobriti od Povjerenstva.
Clan Povjerenstva ili osoba koja podlijeze provjeri koja bude sudjelovala u neopravdanom odlaganju procesa provjere time sto ne bude postovala odredbe ovoga zakona ili procedure Povjerenstva ili zbog neopravdanog odsustva podlijeze novcanoj kazni od najvise pet stotina konvertibilnih maraka (500,00KM).
O svakom odlaganju u procesu provjere obavijestit ce se predsjednik Povjerenstva, koji odlucuje je li doslo do neopravdanog odgadjanja od strane clana Povjerenstva ili osobe koja podlijeze provjeri. Predsjednik Povjerenstva preporucit ce odgovarajucu disciplinsku mjeru i naloziti novcanu kaznu ukoliko je ista opravdana. Nametnute novcane kazne podlijegat ce zalbi koja se podnosi vijecu od tri (3) clana Vrhovnog suda.

Clanak 69.

Konacno izvjesce Povjerenstva

U roku od dvadeset (20) dana nakon zavrsetka postupka sukladno cl. 65. ili 67., Povjerenstvo ce razmotriti sve dokaze koje sadrzi osobni dosje za provjeru, izvjesce(a) izvijestitelja, podneske o dokazima od osobe koja podlijeze provjeru, te sve dokaze prezentirane na saslusanju i pripremit ce konacno izvjesce u kojemu se navode ustanovljene cinjenice i zakljucci.
Povjerenstvo moze izdati jedan od sljedecih zakljucaka:
1) osoba koja podlijeze provjeri je nepodobna za funkciju i treba biti smijenjena,
2) osoba koja podlijeze provjeri je izabrana na korumpiran ili neprilican nacin, i od iste treba zahtijevati da opetovano podnese prijavu za svoj polozaj, ili
3) postoje dokazi da osoba koja je predmet provjere treba da se podvrgne disciplinskom postupku, ali je osoba koja podlijeze provjeri inace podobna i treba da ostane na funkciji.
U slucaju da je doslo do saslusanja u ovakovoj stvari, glasuju samo clanovi Povjerenstva koji su sudjelovali na saslusanju. Da bi se usvojio bilo koji od gore navedenih zakljucaka potreban je potvrdan glas cetiri (4) clana Federalnog povjerenstva koje djeluje samostalno, sest (6) clanova desetoclanog (10) Povjerenstva ili sedam (7) clanova dvanaestoclanog (12) Povjerenstva.
Konacno izvjesce Komisije i prateci dokazi stavit ce se u osobni dosje za provjeru. Povjerenstvo ce osobi koja podlijeze provjeri dostaviti primjerak konacnog izvjesca.
U slucaju da postoji nedovoljan broj glasova da bi se usvojio bilo koji od gore navedenih zakljucaka, onda ce osobni dosje za provjeru ostati u proceduri tijekom perioda provjere i podlijegat ce ponovnom ispitivanju sukladno clanku 75.

Clanak 70.

Odredjivanje nepodobnosti

Ukoliko Povjerenstvo zakljuci da je osoba koja podlijeze provjeri nepodobna i da se treba smijeniti s funkcije, Povjerenstvo ce u roku od deset (10) dana od takve odluke dostaviti primjerak konacnog izvjesca, sa zvanicnim pecatom Povjerenstva, nadleznom tijelu ovlastenom po Ustavu da smjenjuje sudce ili tuzitelje s funkcije. Povjerenstvo ce zahtijevati od nadleznog tijela da s funkcije smijeni osobu koja podlijeze provjeri.

Clanak 71.

Neodgovarajuci izbor

Ukoliko Povjerenstvo ustanovi da je osoba koja podlijeze provjeri izabrana na korumpiran ili neprilican nacin, Povjerenstvo ce u roku od deset (10) dana dostaviti primjerak konacnog izvjesca, s pecatom Povjerenstva, nadleznom tijelu zahtijevajuci otpocinjanje procedure imenovanja sukladno clanku 5. ovoga zakona.
Procedura ponovnog imenovanja zapocinje u roku od trideset (30) dana od dostave konacnog izvjesca Povjerenstva nadleznom tijelu. Osoba koja podlijeze provjeri moze podnijeti zamolbu za ponovno imenovanje, ali ce se zamolba te osobe razmatrati na isti nacin kao i zamolbe svih drugih podnositelja.
Tijekom perioda imenovanja osoba koja podlijeze provjeri bit ce suspendirana sa posla ali ce primati placu. Ukoliko osoba koja podlijeze provjeri ne bude izabrana za popunu tog polozaja na zavrsetku procedure imenovanja, njegov ili njezin radni odnos bit ce prekinut.

Clanak 72.

Preporuka disciplinske mjere

Ukoliko Povjerenstvo zakljuci da dokazi ne potvrdjuju nalaz da je osoba koja podlijeze provjeri nepodobna da ostane na funkciji vec da osoba koja podlijeze provjeri treba da se podvrgne disciplinskom postupku, Povjerenstvo ce u roku od deset (10) dana dostaviti konacno izvjesce, sa zvanicnim pecatom Povjerenstva, nadleznom disciplinskom tijelu.

E. ZAVRSETAK SVEOBUHVATNE PROVJERE

Clanak 73.

Kratak pregled nalaza Povjerenstva

Na zavrsetku sveobuhvatne provjere svih osoba koje podlijezu provjeri Povjerenstvo izdaje kratak pregled svojih nalaza. U kratkom pregledu Povjerenstva navode se imena svih osoba koje podlijezu provjeri, a za koje je utvrdjeno da su nepodobne da obavljaju funkciju, ukljucujuci i naknadne mjere poduzete od strane nadleznog tijela. U kratkom pregledu Povjerenstva navodi se status svih osoba koje podlijezu provjeri za koje je utvrdjeno da su imenovani na korumpiran ili neprilican nacin, kao i naknadne mjere poduzete od strane nadleznih tijela. U kratkom pregledu Povjerenstva takodjer ce se navesti imena osoba koje podlijezu provjeri, a za koje nisu evidentirani nalazi o nepodobnosti. Kratak pregled Povjerenstva se objavljuje javno.
Svaka osoba za koju nije utvrdjeno da je nepodobna i od koje se ne zahtijeva da ponovno podnese prijavu za svoju sluzbu smatrat ce se podobnom za obnasanje funkcije i nastavit ce obavljati tu funkciju dok ne zavrsi sedamdeset (70) godina zivota, osim ukoliko ne bude smijenjena sukladno postupcima predvidjenim u Ustavu.

F. OSTALE ODREDBE

Clanak 74.

Provjera od strane Federalnog povjerenstva
i kantonalnih povjerenstava

U slucajevima sudaca i tuzitelja na opcinskoj ili kantonalnoj razini, Federalno povjerenstvo se sastaje s odgovarajucim kantonalnim povjerenstvom provodeci preliminarnu, naknadnu i konacnu provjeru.

Clanak 75.

Ponovni pregled osobnih dosjea za provjeru

Povjerenstvo moze, bilo kada tijekom izvanrednog perioda provjere, ponovno pregledati osobni dosje za provjeru koji nije konacan i odrediti ga za naknadnu provjeru sukladno clanku 58., stavak 2. pod uvjetom da se Povjerenstvu predoce novi materijalni dokazi ili tvrdnje.

Clanak 76.

Standard dokazivanja

Stupanj dokazanosti potreban da bi se ustanovila nepodobnost jeste veca vjerovatnoca da je osoba koja podlijeze provjeri nepodobna za obnasanje funkcije nego da nije nepodobna.

Clanak 77.

Pravo na zastupnika

Osoba koja podlijeze provjeri ima pravo da je, tijekom procesa provjere, zastupa pravni zastupnik po njezinom izboru i na njezin trosak.

Clanak 78.

Nepristranost clanova Povjerenstva

Clanovi Povjerenstva ni na koji nacin ne sudjeluju u rukovanju, provjeri ili konacnom raspolaganju njihovim vlastitim dosjeom za provjeru.
Clanovi Komisije sudjeluju u svim postupcima provjere osim u slucaju kada ne mogu djelovati nepristrano.

Clanak 79.

Predsjednik Povjerenstva

U slucaju kada predsjednik Povjerenstva ne moze vrsiti svoje duznosti zbog sukoba interesa po odredjenomu pitanju ili iz drugih razloga, Povjerenstvo odredjuje jednog od svojih clanova da obnasa duznosti predsjednika.

Clanak 80.

Pravomocnost odluka Povjerenstva

Ne postoji mogucnost zalbe na bilo koju odluku ili nalog Povjerenstva koju je ono izdalo tijekom izvanrednog perioda provjere osim ukoliko nije drugacije predvidjeno ovim zakonom.

Clanak 81.

Cuvanje osobnih dosjea za provjeru

Povjerenstvo cuva osobni dosje za provjeru u periodu od tri godine nakon zavrsetka izvanrednog perioda provjere.

XIV - ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 82.

Svi federalni odnosno kantonalni zakoni, koji uredjuju pitanja sudacke i tuziteljske vlasti, polazeci od uvjeta iz ovog zakona kao minimalnih, uskladit ce se s ovim zakonom, a do uskladjivanja primjenjivat ce se odredbe ovog zakona.

Clanak 83.

Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objave u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedatelj
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komsic, v.r.

Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, v.r.