Z A K O N
O SUDSKOJ I TUZILACKOJ FUNCKIJI U FEDERACIJI BOSNE I HERCEGOVINE

I - OPCA ODREDBA

Clan 1.

Ovim zakonom se, U cilju uspostavljanja nezavisnog i nepristrasnog sudstva i tuzilastva i osiguranja samostalnosti i strucnosti u obavljanju sudijske i tuzilacke funkcije u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), a u skladu sa nadleznostima Federacije utvrdjenim u cl. 1., 2. i 3. glava III. Ustava Federacije, medjunarodnim standardima sadrzanim u "Osnovnim principima neozaisnosti sudova" Ujedinjenih naroda odobrenim 1985. godine, Preporukom Savjketa Evrope broj R. (94) 12 od strane Komiteta ministarra zemalja clanica o nezaisnosti, efikasnosti i ulozi sudija i drugim medjunarodnim dokumentima koji uredjuju pitanje nezavisnosti sudstva, uredjuju: se principi ostvarivanja sudijske i tuzilacke funkcije, komisije za izbor i imenovanje sudija i tuzilaca, nacin rada Federalne komisije i kantonalnih komisija, smjenjivanje sudija i tuzilaca, disciplinska odgovornost sudija i tuzilaca, udaljenje s vrsenja sudijske i tuzilacke sluzbe, nespojivost sluzbe u sudstvu i tuzilastvu sa drugim sluzbama, davanje misljenja o zakonima i preporuke u pogledu potreba finansiranja sudstva i tuzilastva, prava sudija i tuzilaca, sudijska i tuzilacka toga, zajednicki za sudije i tuzioce svih opcinskih, kantonalnih i federalnih sudova, te opcinskih i kantonalnih tuzilastava i Federalnog tuzilastva - Federalnog tuziteljstva u Federaciji.

II - PRINCIPI OSTVARIVANJA SUDIJSKE
I TUZILACKE FUNKCIJE

Clan 2.

Principi sudstva, utvrdjeni Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine, odrazavaju standarde koje primjenjuju komisije za izbor i imenovanje sudija i tuzilaca.
Profesija sudije i tuzioca je ugledno zvanje i zanimanje. Samo one osobe koje ispunjavaju sve uvjete i kvalifikacije propisane ovim zakonom mogu biti imenovane za sudije i tuzioce.
Ponasanje sudije i tuzioca, bilo tokom vrsenja duznosti ili u privatnom zivotu, mora uvijek biti takvo da se povjerenje javnosti u njegovu nezavisnost, nepristrasnost i integritet ne dovodi u pitanje. Kodeks sudijske etike i Kodeks tuzilacke etike, usvojen od strane Udruzenja sudija/sudaca u Federaciji i Udruzenje tuzilaca/tuzitelja u Federaciji i objavljen u "Sluzbenom glasniku BiH", u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i u sluzbenim glasilima kantona, predstavlja minimum standarda moralnog i etickog ponasanja za sudije i tuzioce u obavljanju njihovih duznosti. Ovi standardi se od strane sudija i tuzilaca moraju postivati u svakom trenutku.
Sudija odnosno tuzilac uvijek mora aktivno podrzavati i osiguravati postivanje ustava i zakona Bosne i Hercegovine i Federacije Bosne i Hercegovine.
Sudija odnosno tuzilac uvijek mora osigurati da se prema svim stranama u zakonskom postupku postupa na isti nepristrasan nacin i sa postovanjem.

Clan 3.

Sudije i tuzioci moraju biti kvalifikovani, nezavisni u radu i van dometa korupcije ili neprikladnog uticaja.

Clan 4.

Opce i posebne odredbe za izbor i imenovanje sudija i tuzilaca propisuju se zakonima Federacije i kantona.
Minimalan uvjet u pogledu strucne spreme sudija i tuzilaca federalnih, kantonalnih i opcinskih sudova i tuzilastava jeste zavrsen pravni fakultet i polozen pravosudni ispit.
Kandidati za sudije i tuzioce ne smiju biti clanovi politickih stranaka.
Radna i eticka sposobnost kandidata utvrdjuje se ocjenom da li je njihov prethodni rad i ponasanje bilo u skladu sa zahtjevima profesije i etickim standardima nuznim za obavljanje sudijske i tuzilacke funkcije.

III - KOMISIJA ZA IZBOR I IMENOVANJE
SUDIJA I TUZILACA

Clan 5.

Osnivaju se Federalna komisija za izbor i imenovanje sudija i Federalna komisija za imenovanje tuzilaca (u daljem tekstu: Federalna komisija) i kantonalne komisije (u daljem tekstu: kantonalne komisije).
Federalna komisija razmatra, daje na glasanje i zatim predlaze sve
kandidate za izbor ili imenovanje sudija ili tuzilaca na federalnom nivou. Kantonalne komisije razmatraju i daju na glasanje, skupa sa
Federalnom komisijom, prijedloge o izboru i imenovanju sudija ili tuzilaca na kantonalnom ili opcinskom nivou; nakon ovog razmatranja i glasanja kantonalne komisije predlazu kandidate kantonalnom ministarstvu pravde.
U pogledu sudija i tuzilaca na federalnom nivou, Federalna komisija takodjer odlucuje o tome da li postoje razlozi za smjenu sudija ili tuzilaca, ustanovljava razloge za suspenziju sudija i tuzilaca iz sluzbe, donosi odluku u vezi nemogucnosti obavljanja sudijske i tuzilacke funkcije paralelno s nekim drugim poslom, daje misljenje u vezi zakona koji odredjuju polozaj, prava i duznosti sudija i tuzilaca, kao i drugih osoba u sudovima i tuzilastvima i obavlja druge poslove propisane zakonom.
Kao i u slucaju prijedloga za imenovanje, ako doticni sudija ili tuzilac obavlja svoju duznost na federalnom nivou, Federalna komisija svoje preporuke dostavlja direktno odgovarajucem organu koji je definisan ovim zakonom.
Ako sudija ili tuzilac svoju duznost obavljaju na kantonalnom ili opcinskom nivou, nadlezna kantonalna komisija to daje na razmatranje i glasanje skupa sa Federalnom komisijom, nakon cega kantonalna komisija te preporuke dostavlja nadleznom kantonalnom ministarstvu pravde.
Pored nadleznosti iz st. 2. do 5. ovog clana, Federalna komisija daje preporuke Vladi Federacije, a kantonalne komisije vladama kantona, u vezi sa potrebama financiranja sudova i tuzilastava.

Clan 6.

Federalna komisija za izbor i imenovanje sudija sastoji se od sedam clanova, i to tri clana iz reda sudija Vrhovnog suda Federacije, koje imenuje Opca sjednica Vrhovnog suda Federacije, dva clana iz Udruzenja sudija/sudaca Federacije, jedan iz Udruzenja tuzilaca/tuzitelja Federacije i jedan pravni strucnjak (pravnik ili profesor prava) koga biraju ostali clanovi Komisije.
Kantonalne komisije se obrazuju u kantonima i imaju tri clana, ukoliko podrucje kantona ima do 20 sudija, a pet clanova, ako podrucje kantona ima preko 20 sudija.
Troclana kantonalna komisija u svom sastavu ima najmanje jednog sudiju opcinskog suda, a petoclana kantonalna komisija najmanje dvojicu sudija iz opcinskih sudova.
Kantonalne komisije za izbor i imenovanje sudija imenuje zajednicka sjednica sudija kantonalnog suda koja ce pribaviti prijedlog opcinskih sudova za clanove kantonalnih komisja iz tog suda.
Predsjednici kantonalnih sudova ne mogu biti clanovi Federalne komisije niti kantonalnih komisija, ali mogu Federalnoj komisiji ili kantonalnim komisijama dostaviti svoje misljenje i predlozenim kandidatima.

Clan 7.

Federalna komisija za imenovanje tuzilaca sastoji se od sedam clanova, i to tri clana iz reda nosilaca funkcija Federalnog tuzilastva/Federalnog tuziteljstva i njegovih zamjenika, dva clana iz Udruzenja tuzilaca/tuzitelja Federacije, jedan clan iz Udruzenja sudija/sudaca Federacije i jedan pravni strucnjak (pravnik ili profesor prava) koga biraju ostali clanovi Komisije.
Kantonalne komisije se obrazuju u kantonma i sastoje se od tuzilaca sa poducja kantona za koji se obrazuju i imaju tri clana, ukoliko podrucje kantona ima do 20 tuzilaca, a pet clanova, ako podrucje kantona ima preko 20 tuzilaca.
Kantonalne komisije od tri clana u svom sastavu imaju najmanje jednog opcinskog tuzioca ili zamjenika opcinskog tuzioca, a kantonalne komisije od pet clanova najmanje dvojicu tuzilaca ili zamjenika opcinskog tuzioca.
Kantonalne komisije za izbor i imenovanje tuzilaca biraju se glasanjem tuzilaca tog kantona.

Clan 8.

Mandat clanova Federalnoe komisije i kantonalnih komisija traje cetiri godine od dana imenovanja, s tim da se clanovi ne mogu imenovati dva puta uzastopno.
U cilju postizanja multietnicnosti i ravnopravnosti spolova u skladu sa clanom 2., glava II. Ustava Federacije moraju se ciniti napori koji su mjerljivi i koji se mogu identificirati.

Clan 9.

Clanu Federalne komisije odnosno kantonalne komisije mandat prestaje smrcu, istekom vremena mandata, podnosenjem ostavke, smjenjivanjem, te prestankom ili razrjesenjem od daljeg obavljanja funkcije odnosno clanstva u udruzenju na osnovu kojeg je i izabran u Federalnu komisiju odnosno kantonalnu komisiju.
U slucaju prestanka mandata pojedinom clanu Federalne komisije ili kantonalne komisije, imenovanje se vsi na nacin predvidjen u cl. 6., 7. i 8. ovog zakona.

Clan 10.

Federalna komisija i sve kantonalne komisije ce odrzati zajednicku konstituirajucu sjednicu u roku od 30 dana od dana stupanja ovog zakona na snagu, i na toj sjednici ce izabrati predsjednike Federalne komisije i kantonalnih komisija.
Predsjednika Federalne komisije i kantonalnih komisija u slucaju odsutnosti zamjenjuje najstariji sudija odnosno tuzilac iz sastava Federalne komisije odnosno kantonalne komisije.
Na zajednickoj konstituirajucoj sjednici Federalne komisije i svih kantonalnih komisija donijet ce se jedinstveni Pravilnik o radu kojim ce se propisati procedura koju trebaju slijediti Federalna komisija i svaka od kantonalnih komisija u obavljanju svojih duznosti

Clan 11.

Clan Federalne komisije ili kantonalne komisije ne moze ucestvovati u radu ako mu je kandidat, o cijem statusu se odlucuje, bracni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobocnoj liniji deo cetvrtog, a po tazbini do drugog stepena, kao i ako postoje okolnosti koje bi izazivale sumnju u nepristranost ovog clana.

Clan 12.

Personalne i tehnicke poslove za Federalnu komisiju za izbor i imenovanje sudija obavlja Vrhovni sud Federacije BiH i to sekretar Vrhovnog suda kao izvrsni sekretar Federalne komisije sa jos jednim administrativnim radnikom, za koji rad, na ime naknade, ce im se mjesecne place uvecati za po 30%.
Personalne i tehnicke poslove za Federalnu komisiju za imenovanje tuzilaca obavlja Federalno tuzilastvo/Federalno tuziteljstvo i to sekretar Federalnog tuzilastva/Federalnog tuziteljstva kao izvrsni sekretar Federalne komisije sa jos jednim administrativnim sluzbenikom, za koji rad, na ime naknade, ce im se mjesecne place uvecati za po 30%.
U slucaju kantonalih komisija, gore nevedene usluge se vrse od strane nadleznog kantonalnog suda ili tuzilastva, kao i od strane sekratara te kantonalne komisije i, tamo gdje je to moguce, administrativnog asistenta. Pojedinacna isplata dodatnih sredstava ili naknada ovim sluzbenicima na kantonalnom nivou odredjuje se od strane nadleznog kantonalnog suda ili tuzilastva, rukovodeci se gore navedenom formulom kao generalnim principom.

Clan 13.

Sredstva za rad Federalne komisije se osiguravaju iz Budzeta Federacije, a sastoje se iz operativnih i administrativnih troskova. Sredstva za rad kantonalnih komisija se osiguravaju iz budzeta kantona u skladu sa kantonalnim zakonima i na nacin koji je u skladu sa principima navedenim u ovom zakonu.
Operativne troskove cine troskovi clanova komisije po osnovu rada u komisiji (putni troskovi i dnevnica), cija visina ce biti odredjena Pravilnikom o radu Federalne komisije i kantonalnih komisija.
Presjednici Federalne komisije ili kantonalnih komisija su nalogodavci finansijskog poslovanja komisija.

IV-NACIN RADA FEDERALNE KOMISIJE
I KANTONALNIH KOMISIJA

Clan 14.

Kada raspravlja o pitanjima na federalnom nivou, Federalna komisija radi u vijecu od sedam clanova. Kada se Federalna komisija sastaje s pojedinim kantonalnim komisijama, sastoji se od vijeca koji broji deset ili dvanaest clanova.
Za glasanje o preporukama bilo kojeg od ovih vijeca, potreban je kvorum od najmanje dvije trecine clanova bilo kojeg vijeca. Ukoliko na dvije uzastopne sjednice ne bude ostvaren dvotrecinski kvorum, saziva se naknadna sjednica ili sjednice na kojoj ce kvorum ciniti prosta vecina broja clanova.

Clan 15.

Svoje odluke odnosno prijedloge Federalna komisija i kantonalne komisije donose prostom vecinom broj clanova koji ucestvuju u donosenju odluke.

V - IZBOR I IMENOVANJE SUDIJA I TUZILACA

Clan 16.

Izboru odnosno imenovanju sudija i tuzilaca prethodi javno oglasavanje u vezi sa upraznjenim sudijskim i tuzilackim mjestima.
Federalno odnosno kantonalna ministrastva pravde objavljuju konkurs za upraznjena sudijska i tuzilacka mjesta u "Sluzbenim novinama Federacije BiH" i u sluzbenim glasilima kantona, i u najmanje jednom dnevnom listu koji se ditribuira sirom Federacije.
Javno oglasavanje u vezi sa upraznjenim mjestima se takodje obavlja od strane suda ili tuzilastva koje zeli popuniti ta upraznjena mjesta.
U roku od 30 dana od dana konstituisanja Federalne komisije i kantonalnih komisija, oglasit ce se sva slobodna sudijska i tuzilacka mjesta, u okviru usvojenih sistematizacija i potreba sudova i tuzilastava.

Clan 17.

Prijave se u roku od 30 dana od dana objavljivanja konkursa podnose nadleznom ministarstvu pravde..
Primljene prijave sa svim prilozima Nadlezno ministarstvo pravde dostavlja odmah, a najkasnije u roku od osam dana po isteku roka za predaju molbi Federalnoj komisiji ili nadleznoj kantonalnoj komisiji za izbor i imenovanje sudija ili za imenovanje tuzilaca.
Sekretar Federalne komisije ili nadlezne kantonalne komisije kopije molbi i propratnu dokumentaciju dostavlja bez odlaganja Federalnoj komisiji ili nadleznoj kantonalnoj komisiji, koja ce u roku od 30 dana dostaviti svoje obrazlozeno misljenje o svakom kandidatu koji se prijavio za to mjesto.
Po prijemu misljenja iz prethodnog stava, predsjednik Federalne komisije ili nadlezne kantonalne komisije zakazuje redovnu sjednicu Federalne komisije ili nadlezne kantonalne komisije.

Clan 18.

Prilikom odlucivanja da li kandidati ispunjavaju uvjete za vrsenje sudijske odnosno tuzilacke duznosti, Federalna komisija ili nadlezna kantonalna komisija utvrdjuje da li kandidat zadovoljava objektivne i subjektivne kriterije za ove duznosti predvidjene federalnim, kantonalnim i ovim zakonom, pri cemu ce narocito cijeniti:
1. strucno znanje i strucni rad,
2. akademske rezultate postignute u toku studiranja, kao i zavrsenu pocetnu obuku za sudije odnosno tuzioce, ukljucujuci i takvu obuku predvidjenu zakonom,
3. pokazani intelektualni kapacitet kroz akademske pisane radove ili kroz ucesce u profesionalnim organizacijama,
4. pokazani profesionalni kapacitet kroz rezultate postignute u toku prethodnog rada,
5. radne sposobnosti i sposobnosti pravilnog rjesavanja pravnih pitanja,
6. osiguravanje ugleda nepristrasnosti sudije, savjesnost, marljivost, odlucnost i odgovornost pri izvrsavanju radnih obaveza,
7. sposobnost usmenog i pisanog izrazavanja, sto se moze utvrditi intervjuom, testom ili na drugi odgovarajuci nacin,
8. sposobnost komuniciranja i rada sa strankama,
9. odnos sa suradnicima i ponasanje van sluzbe,
10. sposobnost obavljanja zadataka rukovodeceg mjesta, ako je sudija imenovan na takvo mjesto.
U okviru kriterija iz tacke 1. stava 1. ovog clana, uzima se u obzir prije svega strucnost, koja je vidljiva iz rada sudije i tuzioca i ustanovljava se na podlozi ocjene kvaliteta sudskih i tuzilackih odluka, iz evidencija sudova i tuzilastava ili nadleznih ministarstava, kao i strucnost, koja je stecena dobijanjem univerzitetske diplome ili postdiplomskim studijem, odnosno dobijenim naslovom doktora nauka.

Clan 19.

Za kandidate, koji ranije nisu radili na sudijskim odnosno tuzilackim funkcija, shodno se primjenjuju kriteriji iz clana 18. ovog zakona.

Clan 20.

Federalna komisija ce u stvarima koje se ticu imenovanja na federalnom nivou, a u skladu sa svojim Pravilnikom o radu, utvrditi listu kandidata koji ispunjavaju uvjete za izbor-imenovanje na funkciju za koju su se prijavili, a zatim ce utvrditi listu prijedloga kandidata s najboljim kvalifikacijama.
Listu prijedloga (odnosno prijedlog ako se bira samo jedan kandidat)
Federalna komisija ce dostaviti funkcioneru, odnosno instituciji koja vrsi izbor-imenovanje kandidata.
U slucaju prijedloga koji se odnose na mjesta na kantonalnom ili opcinskom nivou, nadlezna kantonalna komisija dostavlja listu sa prijedlozima ili prijedlogom funkcioneru, odnosno tijelu koji vrsi imenovanje odnosno izbor sudija i tuzilaca.
U slucaju da se funkcioner koji vrsi izbor-imenovanje ne saglasi sa predlozenim kandidatima, duzan je o tomu dostaviti pisano obrazlozenje.
Po prijemu obrazlozenja iz prethodnog stava, Federalna komisija ili nadlezna kantonalna komisija moze ponovo predloziti istog kandidata, dajuci svoje izjasnjenje o razlozima koje je u obrazlozenju naveo funkcioner koji nije prihvatio prvobitni prijedlog Federalne komisije ili nadlezne kantonalne komisije ili predloziti novog
kandidata.
Ako se funkcioner ponovo ne saglasi sa prijedlogom kandidata predlozenog u prvom prijedlogu, trazit ce od Federalne komisije ili nadlezne kantonalne komisije da dostavi novi prijedlog iz spiska prijavljenih kandidata.
Kandidat za kojeg Federalna komisija ili nadlezna kantonalna komisija nije dala zadovoljavajucu preporuku ne moze biti imenovan na sudijsku dnosno tuzilacku funkciju.

Clan 21.

Federalna komisija ili nadlezna kantonalna komisija obavjestava svakog kandidata o tome da ga je preporucila za izbor-imenovanje.
Kandidat koji nije preporucen ima pravo prigovora Federalnoj komisiji ili nadleznoj kantonalnoj komisiji u roku od osam dana od dana prijema obavijesti, u cilju dobijanja obrazlozenja takvog postupka Federalne komisije ili nadlezne kantonalne komisije.
Federalna komisija ili nadlezna kantonalna komisija duzna je svoj odgovor pismenim putem dostaviti podnosiocu prigovora, a jedan primjerak tog odgovora dostaviti funkcioneru nadleznom za imenovanje, i to u roku od 21 dan od dana prijema prigovora.

VI - SMJENJIVANJE SUDIJA I TUZILACA

Clan 22.

Prije pokretanja postupka za smjenjivanje sudije odnosno tuzioca u skladu sa federalnim i kantonalnim ustavima i zakonima, funkcioner-organ nadlezan za pokretanje postupka smjenjivanja, Federalnoj komisiji ili nadleznoj kantonalnoj komisiji dostavlja zahtjev za davanje misljenja da li je postupak za smjenjivanje sudije odnosno tuzioca osnovan.
Uz zahtjev iz prethodnog stava, Federalnoj komisiji ili nadleznoj kantonalnoj komisiji dostavlja se sva dokumentacija (ukljucujci izjave svjedoka, pismena i slicno) na osnovu koje je iniciran postupak smjenjivanja sudije i tuzioca.
Na postupak rada Komisije u postupku smjenjivanja sudije i tuzioca shodno se primjenjuju odredbe ovog zakona.

VII - DISCIPLINSKA ODGOVORNOST
SUDIJA I TUZILACA

Clan 23.

Disciplinski postupak protiv sudije odnosno tuzioca pokrece, vodi, i tamo gdje je to potrebno disciplinsku mjeru izrice predsjednik nadleznog suda u odnosu na sudije tog suda, odnosno tuzilac u odnosu na svoje zamjenike. Odmah nakon odluke da se pokrece ovakva procedura, Federalna komisija ili nadlezna kantonalna komisija mora biti obavijestena kako bi moglo obaviti sopstvenu istragu po tom pitanju i svoje misljenje, u skladu sa svojim duznostima prema odredbama ovog zakona, dati funkcioneru zaduzenom za donosenje odluke o tomu da li je potrebno izreci disciplinsku mjeru.
Disciplinski postupak protiv predsjednika suda i tuzioca pokrece, vodi i tamo gdje je to potrebno disciplinsku mjeru izrice predsjednik neposredno viseg suda odnosno neposredno visi tuzilac.

Clan 24.

Disciplinski postupak se vodi zbog disciplinskih prekrsaja:
1. ocigledna povreda obaveze korektnog ponasanja prema strankama u postupku, pravnim zastupnicima ili postupcima,
2. odavanje sudskih odnosno tuzilackih tajni,
3. neispunjavanje radnih zadataka u pogledu kvaliteta i kvantiteta rada, ili nemaran odnos prema radu,
4. neefikasno i neekonomicno obavljanje sudijske i tuzilacke duznosti usljed kojeg dolazi do odugovlacenja postupka i nepotrebnog povecavanja troskova postupka,
5. javno izrazavanje neslaganja sa odlukama drugih sudija ili tuzilaca u cilju njihovog omalovazavanja,
6. neucestvovanje u obaveznim oblicima strucnog usavrsavanja sudija i tuzilaca,
7. angazovanje u aktivnostima koje nisu u skladu sa sudijskom odnosno tuzilackom funkcijom,
8. ponasanje u i van sluzbenih prostorija koje moze dovesti do kompromitovanja sudije odnosno tuzioca,
9. svako drugo ponasanje koje moze dovesti u sumnju povjerenje u nepristrasnost sudstva odnosno tuzilastva,
10.ponasanje kojim se krse Kodeks sudijske etike i Kodeks tuzilacke etike iz stava 3. clana 2. ovog zakona.

Clan 25.

Disciplinske sankcije su: opomena, ukor i novcana kazna umanjenjem place do 20% u trajanju do sest mjeseci.

Clan 26.

Protiv rjesenja o izricanju disciplinske sankcije sudija odnosno tuzilac moze izjaviti prigovor u roku od osam dana od dana prijema rjesenja.
Odluku po prigovoru donosi zajednicka sjednica svih sudija odnosno kolegij tuzilastva.

VIII - UDALJENJE S VRSENJA SUDIJSKE
I TUZILACKE FUNKCIJE

Clan 27.

Tijelo odnosno funkcioner, koji je nadlezan za donosenje odluke o udaljenju (suspenziji) sudije ili tuzioca od vrsenja funkcije, odmah po donosenju odluke o pokretanju takve procedure o tome obavjestava Federalnu komisiju ili nadleznu kantonalnu komisiju. Federalna komisija ili nadlezna kantonalna komisija mora biti obavjestena kako bi mogla obaviti sopstvenu istragu po tom pitanju i svoje misljenje u skladu sa svojim duznostima prema odredbama ovoga zakona, dati funkcioneru zaduzenom za donosenje odluke o tome da li je potrebno udaljenje sa funkcije.
Tijelo odnosno funkcioner, koji je nadlezan za donosenje odluke o udaljenju (suspenziji) sudije ili tuzioca od vrsenja funkcije, duzan je bez odlaganja obavijestiti Federalnu komisiju ili nadleznu kantonalnu komisiju o pokretanju postupka za udaljenje (suspenziju) sudije odnosno tuzioca od vrsenja funkcije, te razlozima za njeno donosenje, a Federalna komisija ili nadlezna kantonalna komisija moze u roku od tri dana od dana prijema dostaviti svoje misljenje o osnovanosti ove odluke.

IX - NESPOJIVOST FUNKCIJE U SUDSTVU I
TUZILASTVU SA DRUGIM FUNKCIJAMA

Clan 28.

Sudija odnosno tuzilac ne smije obavljati advokatske ili notarske poslove, odnosno privredne ili druge djelatnosti, u kojima ostvaruje materijalnu korist.
Sudija odnosno tuzilac ne smije obavljati poslovodne poslove i ne smije biti clan upravnog ili nadzornog odbora privrednog drustva ili druge pravne osobe, koji se obavljaju sa naplatom rada.

Clan 29.

Sudija odnosno tuzilac ne smije prihvatiti bilo kakav rad koji bi ih ometao u obavljanju sudijske odnosno tuzilacke funkcije ili bi bio u suprotnosti sa ugledom sudijske odnosno tuzilacke funkcije, odnosno koji bi imao takav uticaj na njihovo obavljanje sudijske odnosno tuzilacke funkcije.
Sudija odnosno tuzilac smije obavljati pedagoski, naucni, publicisticki, istrazivacki i drugi slican rad u pravnoj struci, ukoliko se time ne ometa obavljanje sudijske odnosno tuzilacke funkcije.
Za obavljanje poslova iz stava 2. ovog clana, sudija odnosno tuzilac ne smije zasnivati radni odnos.

Clan 30.

O obavljanju poslova iz stava 2. clana 29. ovog zakona, sudija odnosno tuzilac mora prethodno u pismenoj formi obavijestiti predsjednika suda odnosno nadleznog neposredno nadredjenog tuzioca.
Ukoliko predsjednik suda, odnosno nadlezni tuzilac ima dvojbi u pogledu mogucnosti da odredjena osoba pored svojih sudijskih ili tuzilackih obavlja i neke druge aktivnosti, onda doticni sudija ili tuzilac o tome informise Federalnu komisiju ili nadleznu kantonalnu komisiju, trazeci od njih misljenje u vezi sa navedenim aktivnostima.
U postupku odlucivanja o nespojivosti sudijske i tuzilacke funkcije sa drugim poslovima shodno se primjenjuju odredbe glave III. i IV. ovog zakona.

X - DAVANJE MISLJENJA O ZAKONIMA I PREPORUKE
U POGLEDU POTREBA FINANSIRANJA SUDSTVA I
TUZILASTVA

Clan 31.

Zakonodavna tijela Federacije i kantona ce nacrte, odnosno prijedloge zakona kojima se uredjuje polozaj, prava i duznosti sudija i tuzilaca, te drugih sluzbenika u sudovima i tuzilastvima, kao i propisa kojima se uredjuje finansiranje sudstva i tuzilastva, dostavljati nadleznoj komisiji radi davanja misljenja.
U postupku davanja misljenja o zakonima i preporukama shodno se primjenjuju odredbe glave III. i IV. ovog zakona.

Clan 32.

Sredstva za rad sudova na nivou Federacije i Federalnog tuzilastva - Federalnog tuziteljstva osiguravaju se Budzetom Federacije, a kantonalnih i opcinskih sudova i tuzilastava budzetima kantona.
Sredstva za rad sudova i tuzilastava obuhvataju sredstva za obavljanje redovne djelatnosti (sredstva za place sudija i tuzilaca, sluzbenika u sudovima i tuzilastvima, sredstva za materijalne rashode, amortizaciju zgrada, opreme i stvari) i sredstva za posebne namjene (sredstva za rad pripravnika, strucno usavrsavanje sudija i tuzilaca, sluzbenika u sudovima i tuzilastvima) i sredstva za namjenske i ostale troskove u vezi sa obavljanjem sudijske i tuzilacke funkcije.
Navedena sredstva osiguravaju se blagovremeno i u visini koja ce osigurati redovno obavljanje svih poslova u sudu i tuzilastvu.

XI - PRAVA SUDIJA I TUZILACA

Clan 33.

Sudije i tuzioci imaju pravo udruzivanja u udruzenja sudija i tuzilaca.

Clan 34.

Sudija odnosno tuzilac ima pravo na placu koja odgovara mjestu sudije odnosno tuzioca, odnosno polozaju na koji je imenovan odnosno izabran.
Odredbe cl. 35. do 46. ovog zakona predstavljaju minimalnu strukturu placa za sudije i tuzioce koji rade na federalnom nivou. Za sudije i tuzioce koji rade na kantonalnom ili opcinskom nivou, sljedece odredbe predstavljaju opce principe kojima se regulse ovo pitanje u cijeloj Federaciji. Ovi opci principi ne sprecavaju nadlezna zakonodavna tijela kantona da usvoje zakone kojima se moze odrediti drugacija struktura placa sve dok naknada ne padne ispod nivoa definisanih u odredbama cl. 35. do 46. ovog zakona.

Clan 35.

Polazna osnova za obracun sudijske odnosno placa zamjenika tuzioca za sve sudije i zamjenike tuzilaca je ista i ona iznosi 2,5 prosjecnih neto placa zaposlenih u Federaciji u posljednjem mjesecu godine koja prethodi godini isplate placa.
Sudije i zamjenici tuzioac su svrstani u tri platne skupine: prva platna skupina su sudije opcinskih sudova i zamjenici opcinskih tuzilaca, druga platna skupina su sudije kantonalnih sudova i zamjenici kantonalnih tuzilaca i treca platna skupina su sudije sudova na nivou Federacije BiH i zamjenici federalnog tuzioca.
Koeficijent za prvu platnu skupinu je 1,5, koeficijent za drugu platnu skupinu je 1,8 i koeficijent za trecu platnu skupinu je 2,1.

Clan 36.

Placa se odredjuje tako da se osnova iz prethodnog clana pomnozi sa koeficijentom platne skupine i poveca za sudijski odnosno tuzilacki dodatak radi nespojivosti sluzbe u sudstvu i tuzilastvu sa drugim poslovima, te ukupan iznos poveca po osnovu radnog staza.
Dodatak za prvu platnu skupinu iznosi 25%, za drugu platnu skupinu 35% i za trecu platnu skupinu 50%.
Placa se povecava za 0,5% za svaku zapocetu godinu radnog staza, a najvise do 20%.

Clan 37.

Predsjednicima, odnosno vrsiocima duznosti predsjednika suda, placa se povecava za dodatak za rukvodecu funkciju, i to 10% za opcinske sudove i 20% za kantonalne i sudove na nivou Federacije BiH.
Federalnom, kantonalnim i opcinskim tuziocima palaca se utvrdjuje po istim kriterijima kao placa predsjednika sudova na nivou Federacije BiH, kantonalnih i opcinskih sudova.

Clan 38.

Sudijama odnosno tuziocima, koji obavljaju dezurnu istraznu sluzbu, pripada poseban dodatak za rad, koji se po vazecim propisima racuna kao rad pod posebnim uvjetima rada.

Clan 39.

U slucaju da se u nekom od sudova odnosno tuzilastava ne mogu popuniti sudijska odnosno tuzilacka mjesta zbog nemogucnosti osiguranja kadrova, sudije odnosno tuzioci koji obavljaju rad u tim sudovima odnosno tuzilastvima imaju posebnu pogodnost u placi, tako da se osnovna placa uveca do 50%, u zavisnosti od povecanja obima posla nastalog zbog nedostatka kadrova.

Clan 40.

Sudija odnosno tuzilac ima pravo na naknadu place do visine jedne place za vrijeme godisnjeg odmora i placenog odsustva i za prvih 30 dana odsustva s posla radi bolesti ili invalidnosti.

Clan 41.

Sudija odnosno tuzilac ima pravo na naknadu za odredjene specijalne troskove:
1. naknada za troskove prijevoza na posao i sa posla,
2. naknada za prehranu za vrijeme rada,
3. regres za godisnji odmor,
4. naknada za odvojeni zivot,
5. naknada troskova prijevoza za dane u kojima se ne radi iz mjesta u kojem ima sluzbeni stan - do mjesta stalnog prebivalista i nazad, odnosno naknadu troskova putovanja u mjesto stanovanja njegove obitelji u vrijeme nedjeljnog odmora, drzavnih praznika i neradnih dana,
6. naknada troskova selidbe iz mjesta stalnog prebivalista u mjesto gdje ima sluzbeni stan i nazad,
7. naknada troskova za obrazovanje,
8. jubilarne nagrade,
9. otpremnine pri odlasku u penziju.

Clan 42.

Sudija odnosno tuzilac ima pravo na naknadu troskova u vezi sa sluzbenim putovanjima (dnevnice, troskovi prijevoza i drugo).

Clan 43.

Sudija odnosno tuzilac ima pravo na godisnji odmor u trajanju od 30 radnih dana i na placeno odsustvo od sedam radnih dana u jednoj kalendarskoj godini.
Koristenje godisnjeg odmora se odredjuje godisnjim rasporedom posla, pri cemu se nastoji da se veci dio godisnjeg odmora iskoristi u vrijeme sudskog odmora (sudsko ferije).

Clan 44.

Sudije odnosno tuzioci su obavezni da permanentno rade na svom strucnom usavrsavanju, obrazovanju, upoznavanju sa novim zakonskim rjesenjima, te da se upoznaju sa sudskom praksom, ukljucujuci i praksu medjunarodnih sudova.
Sudija odnosno tuzilac ima pravo i obavezu da ucestvuje u obrazovnim aktivnostima, na savjetovanjima, ili na drugim susretima pravnih
strucnjaka.
Nakon pocetka rada Centra za edukaciju sudija i tuzilaca, komisije ce Centru periodicno dostavljati prijedloge programa rada Centra, a ucesce sudija i tuzilaca u aktivnostima Centra je obavezno.
O ucestvovanju sudija odnosno tuzilaca na savjetovanjima i drugim oblicima obrazovnih aktivnosti, odlucuje predsjednik suda odnosno nadredjeni tuzilac vodeci pri tome racuna o proporcionalnom ucescu svih sudija odnosno tuzilaca.

Clan 45.

U slucaju prestanka rada suda odnosno tuzilastva zbog trajnog smanjivanja obima poslova ili reorganizacije sudske vlasti, sudiji odnosno tuziocu, koji se ne moze rasporediti na rad u drugom sudu odnosno tuzilastvu, osigurava se placa iste platne skupine u trajanju od 12 mjeseci.

Clan 46.

Upucivanje sudije odnosno tuzioca na privremeni rad u drugi sud odnosno tuzilastvo ce se obavljati u skladu sa federalnim i kantonalnim propisima.
Za vrijeme privremenog rada u drugom sudu odnosno tuzilastvu, sudija odnosno tuzilac, ostvaruje primanja platne skupine suda odnosno tuzilastva sa koga je upucen na privremeni rad ili platne skupine suda odnosno tuzilastva u kojem obavlja privremeni rad, zavisno od toga sta je povoljnije za sudiju odnosno tuzioca.

Clan 47.

Iznos penzije sudije odnosno tuzioca se odredjuje prema penzijskom osnovu koji predstavlja njegovu prosjecnu mjesecnu placu ostvarenu u kalendarskoj godini prije ostvarivanja prava na penziju.

Clan 48.

Nadlezna ministarstva pravde vode licnu evidenciju sudija i tuzilaca koja sadrzi slijedece podatke:
1) licne podatke,
2) odluku o izboru i imenovanju sudije odnosno tuzioca,
3) podatke o uspjehu u vrijeme studiranja,
4) podatke o pripravnickom stazu,
5) ocjenu kvaliteta sudijskog rada izrazenu kroz procenat potvrdjenih, preinacenih odnosno ukinutih odluka,
6) ostale podatke kao sto su objavljivanje strucnih radova, ucesce u zakonodavnim i slicnim aktivnostima.

XII - SUDIJSKA I TUZILACKA TOGA

Clan 49.

U toku sudjenja i javnog objavljivanja odluka, sudija i tuzilac nose toge.
Federalno ministarstvo pravde propisuje izgled sudijske i tuzilacke toge.

XIII - PRIJELAZNE ODREDBE

A. OPCE ODREDBE

Clan 50.

Vanredni period provjere

Vanredni period provjere traje osamnaest (18) mjeseci od dana odrzavanja konstitutivne sjednice Federalne komisije i kantonalnih komisija (komisije) u skladu sa clanom 10. ovog zakona.
Tokom vanrednog perioda provjere Federalna komisija i kantonalne komisije provode sveobuhvatnu provjeru podobnosti svih sudija i tuzilaca nosilaca funkcija, koji su imenovani na te funkcije prije stupanja na snagu ovog zakona.
Cilj sveobuhvatne provjere podobnosti je ocjenjivanje podobnosti sudija i tuzilaca, kako bi se izvrsilo smjenjivanje sudija i tuzilaca nepodobnih za vrsenje funkcije.

Clan 51.

Sredstva komisije

Pored sredstava dodijeljenih komisiji u skladu sa ovim zakonom, komisiji se na raspolaganje stavljaju odgovarajuci kadrovi i sredstva kako bi prema potrebi izvrsilo sveobuhvatnu provjeru u toku vanrednog perioda provjere.

Clan 52.

Nepodobnost

Sudija ili tuzilac se smatra nepodobnim:
1) ako je nesposoban vrsiti sudijsku ili tuzilacku funkciju zbog nedostatka osnovnih kvalifikacija,
2) ako ne postuje principe nepristrasnosti ili nezavisnosti,
3) ako je korumpiran,
4) ako je nesposoban vrsiti sluzbene duznosti zbog narusenog mentalnog zdravlja, alkoholizma ili narkomanije,
5) ako se neprofesionalno ili neeticki ponasao, ili je na neki drugi nacin sustinski zanemario svoje duznosti,
6) ako je ozbiljno prekrsio zakon,
7) ako je izabran na neregularan nacin,
8) ako je svjesno propustio da podnese kompletirani formular sa licnim podacima, svjesno stavio pogresne podatke u formular ili na neki drugi nacin svjesno odbio saradjivati sa Komisijom po pitanju koje je materijalno sustinske prirode za procjenu nepodobnosti.

Clan 53.

Licni dosje

U roku od trideset (30) dana od pocetka vanrednog perioda provjere, Federalna komisija pravi dosje (licni dosje) za svakog sudiju ili tuzioca nosioca funkcije na centralnoj lokaciji, u uredima Federalne komisije. Licni dosje sadrzi kopije svih relevantnih podataka iz sluzbenih dosjea bilo kojega organa vlasti, koji se odnose na profesionalne kvalifikacije ili rad doticnog, kao i kopije njegovog kadrovskog dosjea i statisticke podatke o vrsenju duznosti iz sudova i tuzilastava, prethodne molbe za radno mjesto sudije ili tuzioca, relevantna policijska dokumentacija i podaci o svim prituzbama protiv doticnog u trenutku vrsenja funkcije sudije ili tuzioca. Bilo koji clan Komisije moze zatraziti da se i ostali relevantni podaci stave u licni dosje.
Licni dosje predstavlja povjerljiv dokument koji nije dostupan javnosti.
Uvid u licni dosje je ogranicen na clanove Komisije, pomocno osoblje Komisije i druge osobe posebno ovlastene od strane Komisije, kao i na osobu na koju se dosje odnosi u skladu sa ovim zakonom.

Clan 54.

Javni komentari

Sve osobe, bez obzira na prebivaliste, imaju pravo da podnesu informacije Komisiji u vezi sa nepodobnoscu sudije ili tuzioca. U roku od petnaest (15) dana nakon pocetka vanrednog perioda provjere, Federalna komisija ce objaviti u tri (3) dnevna lista distribuirana sirom Federacije, opci poziv na dostavljanje podataka Komisiji o kvalifikacijama, etickom ponasanju ili radu bilo kojeg sudije ili tuzioca. Poziv ce sadrzavati obavijest da je dostavljanje laznih podataka kaznjivo po zakonu. Sve informacije dobivene od javnosti se pohranjuju u licni dosje, ali samo pod uvjetom da je navedeno i ime osobe koja je dostavila informaciju. Anonimne informacije se ne mogu pohranjivati u licni dosje.

Clan 55.

Formular za ocjenu rada

Federalna komisija priprema i dostavlja formular za ocjenu rada predsjednicima sudova i glavnim tuziocima u roku od trideset (30) dana od pocetka vanrednog perioda provjere. Putem formulara za ocjenu rada predsjednici sudova i glavni tuzioci ocjenjuju podobnost nizih sudija i tuzilaca u skladu sa kriterijima utvrdjenim u clanu 51.
Predsjednici kantonalnih sudova ocjenjuju predsjednike opcinskih sudova, a predsjednik Vrhovnog suda ocjenjuje predsjednike kantonalnih sudova u okviru njihove nadleznosti.
U roku od sezdeset (60) dana od pocetka vanrednog perioda provjere,
predsjednici svih opcinskih, kantonalnih i Vrhovnih sudova i glavni tuzioci dostavljaju komisiji kompletirane formulare za ocjenu rada za svakog sudiju i tuzioca.
Formulari za ocjenu rada sudija i tuzilaca se pohranjuju u licne dosjee.

Clan 56.

Formular sa licnim podacima

U roku od trideset dana od pocetka vanrednog perioda provjere, Federalna komisija priprema i dostavlja formular sa licnim podacima svim sudijama i tuziocima, koji ce u roku od sezdeset (60) dana od pocetka vanrednog perioda provjere popuniti formular sa licnim podacima i vratiti ga Federalnoj komisiji. Osoba koja podlijeze provjeri potvrdjuje da su informacije na formularu s licnim podacima tacne i ispravne. Osoba koja podlijeze provjeri ce, na formularu s licnim podacima, prikazati kompletno materijalno stanje od 1. januara 1998. godine, ukljucujuci i materijalno stanje supruznika i maloljetne djece. Osoba koja podlijeze provjeri ce na formularu navesti pune podatke o svim diplomama i uvjerenjima koje je u oblasti prava stekla na univerzitetu ili slicnim institucijama, te datum i mjesto uspjesnog polaganja pravosudnog ispita. Formular s licnim podacima ce takodjer sadrzavati izjavu da sudija odnosno tuzilac: (1) nije aktivan ili pasivan clan bilo koje politicke stranke, (2) nije zvanicnik, direktor ili clan odbora bilo kojeg javnog ili privatnog preduzeca, i (3) ne obavlja druge javne funkcije.
Formularc s licnim podacima sudije, odnosno tuzioca se prilaze u relevantni licni dosje za provjeru.

Clan 57.

Davanje informacija i svjedocenje

Komisija ima ovlastenje da osigura prisustvo svjedoka i davanje informacija putem upucivanja sudskog poziva.
Komisija ima ovlastenje da izda nalog za privodjenje svjedoka ukoliko se svjedok ne odazove pozivu. Nalog za privodjenje izvrsava sudska policija. Ukoliko se svjedok pojavi, a zatim odbije da svjedoci bez legitimnog razloga i nakon sto je upozoren o posljedicama, svjedok se moze novcano kazniti sumom do pet stotina konvertibilnih maraka (500,00 KM).
Zalba na odluku Komisije o novcanoj kazni se ulaze vijecu koje se sastoji od tri (3) sudija Vrhovnog suda Federacije u roku od sedam (7) dana nakon izricanja kazne.
Privilegija svjedoka da odbije svjedociti se ogranicava na komunikaciju sa advokatom tokom zastupanja klijenta, sa ljekarom tokom lijecenja pacijenta, ili sa vjerskim zvanicnikom tokom obavljanja vjerskih duznosti. Svjedok ima pravo odbiti da svjedoci po pitanju koje moze inkriminisati svjedoka, direktnog krvnog srodnika, usvojeno dijete ili supruznika.
Postupak Komisije tokom provjere se smatra postupkom u s cilju utvrdjivanja je li doslo do povrede radne duznosti, a davanje
neistinitih izjava je kaznjivo prema clanu 328. Krivicnog zakona.

B. PRELIMINARNA PROVJERA

Clan 58.

Provjera licnih dosjea od strane Komisije

U roku od sezdeset (60) dana od pocetka vanrednog perioda provjere, Federalna komisija ce otpoceti sa preliminarnom provjerom svih licnih dosjea za provjeru koji su sastavljeni u skladu sa cl. 53. - 56. Tokom preliminarne provjere, Komisija ce pregledati svaki pojedini licni dosje za provjeru da bi utvrdila sadrzi li ikakav vjerodostojan dokaz da bi osoba koja podlijeze provjeri mogla biti nepodesna za obavljanje funkcije.
Ukoliko u bilo kojem trenutku tokom vanrednog perioda provjere najmanje dva (2) clana Komisije imaju osnova da vjeruju da bi osoba koja podlijeze provjeri mogla biti nepodesna za obavljanje funkcije, licni dosje za provjeru ce postati predmetom naknadne provjere. Clanovi Komisije ce napismeno iznijeti svoje razloge koji ce sluziti kao osnova za naknadnu provjeru. Odsustvo odgovarajucih informacija u licnom dosjeu za provjeru ce se smatrati osnovom za pokretanje naknadne provjere licnog dosjea.
Svi licni dosjei za provjeru koje Komisija ne odabere za naknadnu provjeru ostaju otvoreni tokom vanrednog perioda provjere i predmet su ponovnog ispitivanja u skladu sa clanom 75.

C. NAKNADNA PROVJERA

Clan 59.

Plan rada za naknadnu provjeru od strane Komisije

Najkasnije devedeset (90) dana od pocetka vanrednog perioda provjere, Komisija ce pripremiti plan rada koji ce osigurati rgolsdmp rjesavanje svih slucajeva koji zahtijevaju naknadnu provjeru.

Clan 60.

Odredjivanje izvjestioca

Komisija ce za svaki licni dosje odredjen za naknadnu provjeru odrediti jednog svog clana za ulogu izvjestioca cija ce duznost biti prikupljanje dokaza i provodjenje istrage po potrebi, u skladu sa cl. 60., 61. i 62. Komisija moze izvjestioca delegirati svoja ovlastenja koja se odnose na osiguravanje prisustva svjedoka i davanja informacija.

Clan 61.

Duznosti izvjestioca

Izmedju ostalog, izvjestilac:
1) raspolaze svim licnim dosjeima odredjenim za naknadnu provjeru;
2) pregleda relevantne sudske i tuzilacke dosjee, spise i registre;
3) prikuplja druge relevantne infomacije od vladinih ureda, javnih institucija, ili drugih javnih ili privatnih tijela, u cilju prikupljanja dokaza u vezi sa istragom izvjestioca;
4) prosiruje djelokrug istrage u cilju odredjivanja drugih osnova za nepodobnost, ukoliko istraga to nalaze;
5) ustanovljava neophodnost i dostupnost svjedoka i nalaza vjestaka;
6) pokrece postupak za prikupljanje dokaza po nalogu Komisije; i
7) provodi dodatne istrage u skladu sa instrukcijama Komisije.

Clan 62.

Izvjestiocev izvjestaj Komisije

Za svaki licni dosje odredjen za naknadnu provjeru, izvjestilac podnosi izvjestaj Komisiji u kome rezimira navode i nalaze istrage koji se odnose na slijedece: (1) da li je osoba koja podlijeze provjeri nepodobna za obavljanje funkcije, (2) da li je osoba koja podlijeze provjeri izabrana na korumpiran ili nepropisan nacin, i (3) da li osobu koja podlijeze provjeri treba podvrgnuti disciplinskim mjerama. Izvjestaj sadrzava preporuku o tome da li ima dovoljno dokaza za ustanovljavanje nepodobnosti.
Izvjestaj izvjestica i potkrjepljujuci dokazi se prilazu u licni dosje za provjeru.

Clan 63.

Provjera licnih dosjea i izvjestaja izvjestioca
od strane Komisije

Komisija razmatra dokaze koji se nalaze u licnom dosjeu za provjeru, kao i izvjestaj i preporuku izvjestioca u cilju ustanovljavanja osnova za nepodobnost. Komisija moze licni dosje za provjeru vratiti izvjestiocu uz instrukciju da provede daljnju istragu. Kada Komisija utvrdi da dalja istraga licnog dosjea za provjeru nije potrebna, Komisija glasa o podnosenju licnog dosjea na konacnu provjeru. Da bi licni dosje za provjeru bio podnesen na konacnu provjeru neophodno je da za to glasa vecina clanova Komisije. Ukoliko Komisija ne odluci da licni dosje za provjeru podnese na konacnu provjeru, licni dosje ostaje otvoren tokom vanrednog perioda provjere i predmet je ponovnog ispitivanja u skladu sa clanom 75.

D. KONACNA PROVJERA

Clan 64.

Informacije o konacnoj provjeri

Za svaki licni dosje odredjen za konacnu provjeru, Komisija urucuje pisanu informaciju o tvrdnjama nepodobnosti licno osobi koja podlijeze provjeri, ili istu dostavlja na radno mjesto osobe koja podlijeze provjeri. Informacija, takodje, sadrzava podatke o pravu osobe koja podlijeze provjeri da ospori tvrdnje i da zahtijeva saslusanje pred Komisijom. U obavijesti se dalje navodi lokacija licnog dosjea za provjeru osobe koja podlijeze provjeri i pravo osobe koja podlijeze provjeri da izvrsi uvid u licni dosje. Komisija uz informaciju prilaze kopiju izvjestiocevog izvjestaja. Postupak konacne provjere licnog dosjea odredjenog za konacnu provjeru u skladu sa ovim clanom moze da se produzi nakon isteka vanrednog perioda provjere.

Clan 65.

Odgovor osobe koja podlijeze provjeri i zahtjev za saslusanje

Osoba koja podlijeze provjeri ima trideset (30) dana od dana prijema informacije o statusu saslusanja da podnese Komisiji odgovor u pisanoj formi. Odgovor osobe koja podlijeze provjeri prezentira odbranu na navode i ukljucuje precizne primjedbe na Izvjestaj izvijestioca. Osoba koja podlijeze provjeri moze podnijeti svu dokumentaciju koja ide u prilog odgovoru.
U vrijeme kada osoba koja podlijeze provjeri bude podnosila odgovor u pisanoj formi u skladu sa stavom 1., osoba koja podlijeze provjeri moze zahtijevati saslusanje da bi se osobi koja podlijeze provjeri dozvolilo da bude saslusana u skladu sa odredbama clana 67. Zahtjev za saslusanje navodi svjedoke koje osoba koja podlijeze provjeri ima namjeru pozvati na saslusanje te svaki drugi dokaz koji osoba koja podlijeze provjeri namjerava prezentirati na saslusanju.
Osoba koja podlijeze provjeri se moze odreci svog prava na saslusanje. U slucaju kada osoba koja podlijeze provjeri podnese odgovor, ali ne zahtijeva saslusanje ili ne odgovori Komisiji, predsjednik Komisije ce odrediti licni dosje za provjeru, ukljucujuci odgovor osobe koja podlijeze provjeri, za konacnu provjeru od Komisije.

Clan 66.

Zakazivanje saslusanja

Ukoliko osoba koja podlijeze provjeri zahtijeva saslusanje, predsjednik Komisije zakazat ce datum saslusanja. Saslusanje ce se odrzati u roku od sezdeset (60) dana od dana podnosenja zahtjeva za saslusanje od strane osobe koja podlijeze provjeri, osim u slucaju dobro opravdanog razloga o kojem odlucuje predsjednik Komisije. Komisija ce obavijestiti osobu koja podlijeze provjeri najmanje dvadeset (20) dana prije datuma saslusanja.

Clan 67.

Procedura saslusanja

Predsjednik Komisije predsjedava tokom saslusanja.
Komisija ce osobu koja podlijeze provjeri obavijestiti o tome sta je osnov nepodobnosti i na saslusanju moze prezentirati dokaze, ukljucujuci izjave svjedoka i misljenje eksperata.
Izvjestilac sudjeluje na saslusanju kao clan Komisije.
Osoba koja podlijeze provjeri ima pravo da svjedoci, da pozove svjedoke, da zahtijevati od Komisije da prinudi svjedoke da prisustvuju saslusanju, da ispita sve svjedoke koji se pojave pred Komisijom, da pobije dokaze, da prezentira druge relevatne dokaze i da odrzi zavrsnu rijec.
Federalna Komisija utvrdjuje proceduralna pravila za saslusanja u svom pravilniku. Federalna Komisija moze uspostaviti pravila kako bi sprijecila prezentiranje irelevantnih dokaza i postavila razumna ogranicenja u vrijeme trajanja saslusanja. Pravit ce se rezime ili tonski zapis postupka saslusanja. Osoba koja podlijeze provjeri moze zahtijevati javno saslusanje. Predsjednik Komisije moze iskljuciti medije i javnost sa saslusanja gdje bi publicitet stetio interesu pravde.

Clan 68.

Odlaganje procesa provjere

Neopravdano odlaganje procesa provjere od strane clana Komisije, izvjestioca, ili osobe koja podlijeze provjeri povlaci kaznene i disciplinske radnje. Sveobuhvatna provjera sudija i tuzilaca vodi se kontinuirano tokom cijelog vanrednog perioda provjere. Postupak iniciran radi sakupljanja dokaza ili svjedocenja se vodi svakodnevno bez odgoda ili prekida, osim kada efikasno vodjenje postupka zahtijeva odgodu ili prekid iz dobro opravdanog razloga, ali u svakom slucaju, odgoda ili prekid nece biti duzi od ukupno cetrnaest (14) dana. Licni dopust ne predstavlja valjan razlog za odgodu ili prekid postupka.
Odgoda ili prekid postupka se moraju odobriti od Komisije.
Clan Komisije ili osoba koja podlijeze provjeri koja bude ucestvovala
u neopravdanom odlaganju procesa provjere time sto ne bude postovala odredbe ovoga zakona ili procedure Komisije ili zbog neopravdanog odsustva podlijeze novcanoj kazni od najvise pet stotina konvertibilnih maraka (500,00KM).
O svakom odlaganju u procesu provjere obavijestit ce se predsjednik Komisije, koji odlucuje da li je doslo do neopravdanog odgadjanja od strane clana Komisije ili osobe koja podlijeze provjeri. Predsjednik Komisije ce preporuciti odgovarajucu disciplinsku mjeru i naloziti novcanu kaznu ukoliko je ista opravdana. Nametnute novcane kazne podlijegat ce zalbi koja se podnosi vijecu od tri (3) clana Vrhovnog suda.

Clan 69.

Konacni izvjestaj Komisije

U roku od dvadeset (20) dana nakon zavrsetka postupka u skladu sa cl. 65. ili 67., Komisija ce razmotriti sve dokaze koje sadrzi licni dosje za provjeru, izvjestaj(i) izvijestioca, podneske o dokazima od strane osobe koja podlijeze provjeru, te sve dokaze prezentirane na saslusanju i pripremit ce konacni izvjestaj u kojem se navode ustanovljene cinjenice i zakljucci.
Komisija moze izdati jedan od sljedecih zakljucaka:
1) osoba koja podlijeze provjeri je nepodobna za funkciju i treba biti
smijenjena,
2) osoba koja podlijeze provjeri je izabrana na korumpiran ili neprilican
nacin, i od iste se treba zahtijevati da ponovno podnese prijavu za svoj
polozaj, ili
3) postoje dokazi da osoba koja je predmet provjere treba da se podvrgne
disciplinskom postupku, ali je osoba koja podlijeze provjeri inace podobna i treba da ostane na funkciji.
U slucaju da je doslo do saslusanja u ovakvoj stvari, glasaju samo clanovi Komisije koji su ucestvovali na saslusanju. Da bi se usvojio bilo koji od gore navedenih zakljucaka potreban je potvrdan glas cetiri (4) clana Federalne komisije koja djeluje samostalno, sest (6) clanova desetoclane (10) Komisije ili sedam (7) clanova dvanaestoclane (12) Komisije.
Konacni izvjestaj Komisije i prateci dokazi stavit ce se u licni dosje za provjeru. Komisija ce osobi koja podlijeze provjeri dostaviti primjerak konacnog izvjestaja.
U slucaju da postoji nedovoljan broj glasova da bi se usvojio bilo koji od gore navedenih zakljucaka, onda ce licni dosje za provjeru ostati u proceduri tokom perioda provjere i podlijegat ce ponovnom ispitivanju u skladu sa clanom 75.

Clan 70.

Odredjivanje nepodobnosti

Ukoliko Komisija zakljuci da je osoba koja podlijeze provjeri nepodobna i da se treba smijeniti sa funkcije, Komisija ce u roku od deset (10) dana od takve odluke dostaviti primjerak konacnog izvjestaja, sa zvanicnim pecatom Komisije, nadleznom tijelu vlasti ovlastenom po Ustavu da smijenjuje sudije ili tuzioce sa funkcije. Komisija ce zahtijevati od nadleznog tijela vlasti da sa funkcije smijeni osobu koja podlijeze provjeri.

Clan 71.

Neodgovarajuci izbor

Ukoliko Komisija ustanovi da je osoba koja podlijeze provjeri izabrana na korumpiran ili neprilican nacin, Komisija ce u roku od deset (10) dana dostaviti primjerak konacnog izvjestaja, sa pecatom Komisije, nadleznom tijelu vlasti zahtijevajuci otpocinjanje procedure imenovanja u skladu sa clanom 5. ovog zakona.
Procedura ponovnog imenovanja zapocinje u roku od trideset (30) dana od dostave konacnog izvjestaja Komisije nadleznom tijelu. Osoba koja podlijeze provjeri moze podnijeti molbu za ponovno imenovanje, ali ce se molba te osobe razmatrati na isti nacin kao i molbe svih drugih podnosilaca.
U toku perioda imenovanja osoba koja podlijeze provjeri ce biti suspendirana sa posla ali ce primati placu. Ukoliko osoba koja podlijeze provjeri ne bude izabrana za popunu tog polozaja na zavrsetku procedure imenovanja, njegov ili njen radni odnos ce bit prekinut.

Clan 72.

Preporuka disciplinske mjere

Ukoliko Komisija zakljuci da dokazi ne potvrdjuju nalaz da je osoba koja podlijeze provjeri nepodobna da ostane na funkciji vec da osoba koja podlijeze provjeri treba da se podvrgne disciplinskom postupku, Komisisja ce u roku od deset (10) dana dostaviti konacni izvjestaj, sa zvanicnim pecatom Komisije, nadleznom disciplinskom tijelu.

E. ZAVRSETAK SVEOBUHVATNE PROVJERE

Clan 73.

Kratki pregled nalaza Komisije

Na zavrsetku sveobuhvatne provjere svih osoba koje podlijezu provjeri Komisija izdaje kratki pregled svojih nalaza. U kratkom pregledu Komisije navode se imena svih osoba koje podlijezu provjeri, a za koje je utvrdjeno da su nepodobne da obavljaju funkciju, ukljucujuci i naknadne mjere poduzete od strane nadleznog tijela. U kratkom pregledu Komisije navodi se status svih osoba koje podlijezu provjeri za koje je utvrdjeno da su imenovani na korumpiran ili neprilican nacin, kao i naknadne mjere poduzete od strane nadleznih tijela. U kratkom pregledu Komisije takodjer ce se navesti imena osoba koje podlijezu provjeri, a za koje nisu evidentirani nalazi o nepodobnosti. Kratak pregled Komisije se objavljuje javno.
Svaka osoba za koju nije utvrdjeno da je nepodobna i od koje se ne zahtijeva da ponovno podnese prijavu za svoju sluzbu smatrat ce se podobnom za obavljanje funkcije i nastavit ce da obavlja tu funkciju dok ne navrsi sedamdeset (70) godina zivota, osim ukoliko ne bude smijenjena u skladu sa postupcima predvidjenim u Ustavu.

F. OSTALE ODREDBE

Clan 74.

Provjera od strane Federalne komisije
i kantonalnih komisija

U slucajevima sudija i tuzilaca na opcinskom ili kantonalnom nivou, Federalna komisija se sastaje sa odgovarajucom kantonalnom komisijom provodeci preliminarnu, naknadnu i konacnu provjeru.

Clan 75.

Ponovni pregled licnih dosjea za provjeru

Komisija moze, bilo kada u toku vanredne provjere, ponovo pregledati licni dosje za provjeru koji nije konacan i odrediti ga za naknadnu provjeru u skladu sa clanom 58., stav 2. pod uvjetom da se Komisiji predoce novi materijalni dokazi ili tvrdnje.

Clan 76.

Standard dokazivanja

Stepen dokazanosti potreban da bi se ustanovila nepodobnost jeste veca vjerovatnoca da je osoba koja podlijeze provjeri nepodobna za obavljanje funkcije nego da nije nepodobna.

Clan 77.

Pravo na zastupnika

Osoba koja podlijeze provjeri ima pravo da je, u toku procesa provjere, zastupa pravni zastupnik po njenom izboru i na njen trosak.

Clan 78.

Nepristrasnost clanova Komisijije

Clanovi Komisije ni na koji nacin ne ucestvuju u rukovanju, provjeri ili konacnom raspolaganju njihovim vlastitim dosjeom za provjeru.
Clanovi Komisije ucestvuju u svim postupcima provjere osim u slucaju kada ne mogu djelovati nepristrasno.

Clan 79.

Predsjednik Komisije

U slucaju kada predsjednik Komisije ne moze vrsiti svoje duznosti zbog sukoba interesa po odredjenomu pitanju ili iz drugih razloga, Komisija odredjuje jednog od svojih clanova da obavlja duznosti predsjednika.

Clan 80.

Pravosnaznost odluka Komisije

Ne postoji mogucnost zalbe na bilo koju odluku ili nalog Komisije koju je ona izdala u toku vanrednog perioda provjere osim ukoliko nije drugacije predvidjeno ovim zakonom.

Clan 81.

Cuvanje licnih dosjea za provjeru

Komisija cuva licni dosje za provjeru u periodu od tri godine nakon zavrsetka vanrednog perioda provjere.

XIV - ZAVRSNE ODREDBE

Clan 82.

Svi federalni odnosno kantonalni zakoni, koji uredjuju pitanja sudske i tuzilacke vlasti, polazeci od uvjeta iz ovog zakona kao minimalnih, uskladit ce se s ovim akonom, a do uskladjivanja primjenjivat ce se odredbe ovog zakona.

Clan 83.

Ovaj zakon stupa na snagu osam dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".

Predsjedavajuci
Doma naroda
Parlamenta Federacije BiH
prof. dr. Ivo Komsic, s.r.

Predsjedavajuci
Predstavnickog Doma
Parlamenta Federacije BiH
Enver Kreso, s.r.