ZAKON O OSNOVAMA SOCIJALNE ZASTITE, ZASTITE CIVILNIH ZRTAVA RATA I ZASTITE
PORODICE SA DJECOM

I - OSNOVNE ODREDBE

Clan 1.


Ovim zakonom ureduje se:
· osnove socijalne zastite gradana i njihovih porodica, osnovna prava iz socijalne zastite i korisnici prava iz socijalne zastite,
· osnivanje i rad ustanova zastite i invalidskog udruzenja,
· osnovna prava civilnih zrtava rata i clanova njihovih porodica,
· osnove zastite porodice sa djecom,
· finansiranje i druga pitanja od znacaja za ostvarivanje osnovnih prava iz socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice sa djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija).

Clan 2.


Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice sa djecom je od interesa za Federaciju i kantone.

Clan 3.


Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice sa djecom obavljaju ustanove socijalne zastite.
Ustanove socijalne zastite imaju svojstvo pravnog lica.
Na osnivanje i rad ustanova socijalne zastite primjenjuju se propisi o ustanovama, ako ovim zakonom nije drukcije odredeno.

Clan 4.


Djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice sa djecom mogu obav
ljati i humanitarne organizacije, udruzenja gradana, vjerske zajednice i organizacije koje oni osnivaju, gradanin pojedinac i strana fizicka ili pravna lica.

Clan 5.


Porodicu, u smislu ovog zakona, cini: bracni drug, odnosno vanbracni drug, dijete (bracno, vanbracno, usvojeno, pastorce i dijete bez roditelja uzeto na izdrzavanje), otac, majka, maceha, djed i baba-nena (po ocu i majci) i braca i sestre bracnih drugova.
Clanovi porodice civilne zrtve rata, u smislu ovog zakona, su: bracni drug, djeca (rodena u braku ili van braka, usvojena ili pastorcad)-clanovi uze porodice, te roditelji, ocuh, maceha i usvojilac-clanovi sire porodice.
Clanom porodice u smislu stava 2. ovog clana, smatra se i vanbracni drug koji s civilnom zrtvom rata ima djece i s njom zivi, odnosno zivio je do njene smrti u zajednickom domacinstvu najmanje godinu dana.
Zajednicko domacinstvo, u smislu ovog zakona, je ekonomska zajednica jedne ili vise porodica u kojoj se zajednicki sticu i trose novcana i druga materijalna sredstva, stecena radom i koristenjem zajednickih materijalnih dobara (zemljiste, zgrade i drugo).

Clan 6.


Djetetom, u smislu ovog zakona, smatra se lice do 18 godina zivota.
Izuzetno djetetom, u smislu ovog zakona, smatra se i lice koje radi ostvarivanja prava na dodatak na djecu i osiguravanja skolarine ili stipendije za dake i studente, ima i vise od 18, a manje od 27 godina zivota.

Clan 7.


Prava utvrdena ovim zakonom ne mogu ostvarivati lica koja su osudena pravosnaznom sudskom presudom za krivicna djela protiv ustavnog poretka Bosne i Hercegovine, ustavnog poretka Federacije Bosne i Hercegovine i krivicna djela protiv covjecnosti i medunarodnog prava.
Pravo utvrdeno ovim zakonom ne moze ostvarivati lice koje takvo pravo koristi po drugim propisima.
Prava utvrdena ovim zakonom ne mogu se prenositi na druga lica, niti se mogu nasljedivati.

Clan 8.


Nadlezni organi kantona, u skladu sa ustavom i ovim zakonom, blize ureduju djelatnost socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice sa djecom.

Clan 9.


Nadzor nad provodenjem ovog zakona i propisa Federacije donesenih za njihovo provodenje, kao i nad strucnim radom ustanova koje osniva Federacija, vrsi federalno ministarstvo nadlezno za oblast socijalne zastite i zastite porodice.
Nadzor nad provodenjem zakona, drugih propisa i opcih akata kantona, donesenih saglasno ovom zakonu, kao i nad strucnim radom ustanova koje osniva opcina, odnosno kanton, vrsi kantonalni organ nadlezan za oblast socijalne zastite i zastite porodice.

Clan 10.


U postupku ostvarivanja prava i duznosti utvrdenih ovim zakonom primjenjuju se odgovarajuce odredbe propisa o upravnom postupku, ako ovim zakonom i propisom kantona nije drugacije odredeno.

II - SOCIJALNA ZASTITA
1. POJAM SOCIJALNE ZASTITE

Clan 11.


Socijalna zastita, u smislu ovog zakona, je organizirana djelatnost u Federaciji, usmjerena na osiguranje socijalne sigurnosti njenih gradana i njihovih porodica u stanju socijalne potrebe.
Socijalnom potrebom, u smislu stava 1. ovog clana, smatra se trajno ili privremeno stanje u kome se nalazi gradanin ili porodica, prouzrokovano ratnim dogadajima, elementarnim nesrecama, opcom ekonomskom krizom, psihofizickim stanjem pojedinaca ili drugih razloga, koje se ne mogu otkloniti bez pomoci drugog lica.
U skladu sa nacelima humanizma, solidarnosti gradanskog morala socijalna zastita porodice i njenih clanova i gradana pojedinaca, ostvaruje se otkrivanjem i umanjenjem, odnosno otklanjanjem posljedica uzroka koji dovode do stanja socijalne potrebe i sticanjem odredenih prava iz socijalne zastite.
Socijalna zastita djeteta, u skladu sa odredbama Konvencije o pravima djeteta, ostvaruje se u najboljem interesu djeteta.

2. KORISNICI SOCIJALNE ZASTITE

Clan 12.


Korisnici socijalne zastite, u smislu ovog zakona, su lica koja se nalaze u stanju socijalne potrebe i to:
1) djeca bez roditeljskog staranja,
2) odgojno zanemarena djeca,
3) odgojno zapustena djeca,
4) djeca ciji je razvoj ometen porodicnim prilikama,
5) lica sa invaliditetom i lica ometena u fizickom ili psihickom razvoju,
6) materijalno neosigurana i za rad nesposobna lica,
7) stara lica bez porodicnog staranja,
8) lica sa drustveno negativnim ponasanjem,
9) lica i porodice u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajuci oblik socijalne zastite.
Propisima kantona moze se prosiriti krug korisnika socijalne zastite iz stava 1. ovog clana u skladu sa programima razvoja socijalne zastite i specificnim prilikama u kantonu.

Clan 13.


Dijete bez roditeljskog staranja, u smislu clana 12. stav 1. tacka 1) ovog zakona, je dijete bez oba roditelja, nepoznatih roditelja, napusteno od roditelja lisenih roditeljskog prava i roditelja sprijecenih da vrse roditeljsku duznost.
Odgojno zanemareno dijete, u smislu clana 12. stav 1. tacka 2) ovog zakona, je dijete koje zbog nedovoljnog nadzora i brige roditelja, te negativnog uticaja sredine, narusava opce prihvacene norme ponasanja.
Odgojno zapusteno dijete, u smislu clana 12. stav 1. tacka 3) ovog zakona, je dijete koje svojim ponasanjem narusava opce prihvacene norme i vrsi prekrsaje ili krivicna djela.
Dijete, ciji je razvoj ometen porodicnim prilikama, u smislu clana 12. stav 1. tacka 4) ovog zakona, je dijete, ciji roditelji zbog nesredenih porodicnih odnosa, materijalnih ili drugih razloga nisu u mogucnosti da mu osiguraju normalne uvjete za pravilan odgoj, fizicki i psihicki razvoj.

Clan 14.


Lica sa invaliditetom i lica u fizickom i psihickom razvoju, u smislu clana 12. stav 1. tacka 5) ovog zakona, su djeca i odrasla lica, koja su:
· slijepa i slabovida,
· gluha i nagluha,
· sa poremecajima u govoru i glasu,
· sa tjelesnim ostecenjima i trajnim smetnjama u fizickom razvoju,
· sa smetnjama u psihickom razvoju (lahkog, umjerenog, tezeg i teskog stepena),
· sa kombiniranim smetnjama (visestruko ometena u razvoju).

Clan 15.


Materijalno neosigurano i za rad nesposobno lice, u smislu clana 12. stav 1. tacka 6) ovog zakona, smatra se odraslo lice, koje nema prijeko potrebnih sredstava za izdrzavanje, nesposobno je za rad i ne moze osigurati sredstva za zivot po nekom drugom osnovu.

Clan 16.


Starim licem bez porodicnog stanja, u smislu clana 12. stav 1. tacka 7) ovog zakona, smatra se lice starije od 65 godina (muskarac) odnosno 60 godina (zena), koje nema clanove porodice ni srodnike koji su po zakonu obavezni da ga izdrzavaju, ili ako ih ima da ta lica nisu u mogucnosti da izvrsavaju obavezu izdrzavanja.

Clan 17.


Lice sa drustveno negativnim ponasanjem, u smislu clana 12. stav 1. tacka 8) ovog zakona, je lice koje se odaje besposlicarenju, skitnji, prosjacenju, prostituciji, alkoholizmu, uzivanju opojnih droga i drugim oblicima drustveno negativnog ponasanja.

Clan 18.


Lice, odnosno porodica u stanju socijalne potrebe, kojima je uslijed posebnih okolnosti potreban odgovarajuci oblik socijalne zastite, u smislu clana 12. stav 1. tacka 9) ovog zakona, smatra se lice, odnosno porodica koja se nade u stanju socijalne potrebe zbog pretrpljene prisilne migracije, repatrijacije, elementarne nepogode, smrti jednog ili vise clanova porodice, povratka sa lijecenja, otpustanja sa izdrzavanja kazne zatvora ili izvrsavanja odgojne mjere.

3. PRAVA IZ SOCIJALNE ZASTITE

Clan 19.


Prava iz socijalne zastite, u smislu ovog zakona, su:
1) novcana i druga materijalna pomoc,
2) osposobljavanje za zivot i rad,
3) smjestaj u drugu porodicu,
4) smjestaj u ustanove socijalne zastite,
5) usluge socijalnog i drugog strucnog rada,
6) kucna njega i pomoc u kuci.
Propisom kantona utvrduju se iznosi novcanih i drugih davanja, iz stava 1. ovog clana, uvjeti i postupak za sticanje tih prava i njihovo koristenje, ukoliko to nije uredeno ovim zakonom.
Propisom kantona mogu se utvrditi i druga prava iz socijalne zastite u skladu sa programom razvoja socijalne zastite i njegovim mogucnostima.

Clan 20.


Licima i porodicama u stanju socijalne potrebe, koji ispunjavaju uvjete za sticanje i koristenje prava iz socijalne zastite iz clana 19. ovog zakona, osiguravaju se na teret sredstava socijalne zastite i odredeni oblici zdravstvene zastite i zadovoljavanje stambenih i drugih potreba u skladu sa zakonom.

a) NOVCANA I DRUGA MATERIJALNA POMOC

Clan 21.


Novcana i druga materijalna pomoc sastoji se od:
1) stalne novcane pomoci,
2) novcane naknade za pomoc i njegu od strane drugog lica,
3) druge materijalne pomoci.

Clan 22.


Pravo na stalnu novcanu i drugu materijalnu pomoc imaju lica i porodice, pod sljedecim uvjetima:
1) da su nesposobni za rad, odnosno sprijeceni u ostvarivanju prava na rad,
2) da nemaju dovoljno prihoda za izdrzavanje,
3) da nemaju clanova porodice koji su po zakonu obavezni da ih izdrzavaju ili ako ih imaju, da ta lica nisu u mogucnosti da izvrsavaju obavezu izdrzavanja.
Pravo na pomoc iz stava 1. ovog clana ostvaruje se kod nadleznog organa opcine na cijem podrucju lice i porodica imaju prebivaliste.

Clan 23.


Nesposobnim za rad, odnosno sprijecenim u ostvarivanju prava na
rad, u smislu ovog zakona, smatra se lice:
1) potpuno nesposobno za samostalni rad i privredivanje,
2) lice starije od 65 godina (muskarac), odnosno 60 godina (zena),
3) zena za vrijeme trudnoce, porodaja i poslije porodaja, u skladu sa propisima o radu,
4) roditelji, ocuh, maceha ili usvojilac koji se stara o jednom ili vise djece do jedne godine zivota, a nema clanove porodice ni srodnike koje su po zakonu obavezni da ga izdrzavaju ili ako ih ima, da ta lica nisu u mogucnosti da izvrsavaju obavezu izdrzavanja,
5) dijete do navrsene 15 godine zivota, a ako je na redovnom skolovanju do navrsene 27 godine zivota,
6) lice sa trajnim smetnjama u fizickom i psihickom razvoju,
7) lice koje u porodici njeguje lice sa invaliditetom ili tesko oboljelo lice, ukoliko je utvrdeno da je tom licu prijeko potrebna pomoc i njega od strane drugog lica.

Clan 24.


Nalaz i misljenje o nesposobnosti za rad lica iz clana 23. tacka 1) ovog zakona daju ljekarske komisije u skladu sa propisom kantona.
Nalaz i misljenje o sposobnosti i razvrstavanju djece ometene u fizickom i psihickom razvoju daju strucne komisije u skladu sa propisom kantona.
Propisom kantona propisuje se nacin i postupak za otkrivanje i ocjenjivanje sposobnosti, razvrstavanje i evidenciju djece ometene u fizickom i psihickom razvoju.

Clan 25.


Stalna novcana pomoc utvrduje se u mjesecnom iznosu u visini razlike svih prihoda clanova domacinstva i iznosa najnizeg primanja domacinstva koji se smatra dovoljnim za izdrzavanje, u smislu clana 27. ovog zakona.

Clan 26.


Novcanu naknadu za pomoc i njegu od strane drugog lica mogu ostvariti lica sa invaliditetom i druga lica ometena u fizickom ili psihickom razvoju, kao i stara i nemocna lica, kojima je zbog trajnih promjena u zdravstvenom stanju prijeko potrebna pomoc i njega od strane drugog lica za zadovoljavanje njihovih osnovnih zivotnih potreba, pod uvjetom:
· da lice nije smjesteno u socijalno-medicinsku ili drugu ustanovu,
· da je licu za odlazak i povratak sa posla prijeko potrebna stalna pomoc drugog lica,
· da prihod po clanu domacinstva ne prelazi iznos koji se utvrduje propisom kantona, sa izuzetkom za lica sa tezim i teskim stepenom invaliditeta,
· da lice ne ostvaruje pravo na kucnu njegu i pomoc u kuci,
· da se ovo pravo ne moze ostvariti po nekom drugom osnovu.
Nalaz i misljenje, u smislu stava 1. ovog clana, daju ljekarske komisije ili druge strucne komisije, u skladu sa propisom kantona.

Clan 27.


Propisom kantona utvrduju se iznosi stalne novcane pomoci i novcane naknade za pomoc i njegu, kao i prihodi koji se uzimaju u obzir, prilikom utvrdivanja te pomoci i naknade.
Djeci i odraslim licima sa invaliditetom i licima sa trajnim smetnjama u fizickom ili psihickom razvoju utvrduju se povoljniji uvjeti u sticanju prava iz socijalne zastite i visi iznosi osnovne novcane pomoci i novcane naknade za pomoc i njegu od strane drugog lica.
Kod utvrdivanja prihoda domacinstva, u smislu stava 1. ovog clana, ne uzimaju se u obzir prihodi ostvareni na ime novcane naknade, odnosno invalidnine za tjelesno ostecenje, novcane naknade za pomoc i njegu od strane drugog lica, dodatka na djecu i stipendije ucenika i studenata.

Clan 28.


Druga materijalna pomoc, u smislu ovog zakona, je privremena, jednokratna i druga novcana pomoc ili naturalno davanje materijalno neosiguranim licima ili porodicama koje se nadu u stanju socijalne potrebe uslijed teskoca izazvanih okolnostima iz clana 18. ovog zakona, ukoliko ispunjavaju uvjete iz clana 22. tac. 2) i 3) ovog zakona.

b) OSPOSOBLJAVANJE ZA ZIVOT I RAD

Clan 29.


Osposobljavanje za zivot i rad ostvaruju djeca ometena u psihofizickom razvoju i odrasla lica sa umanjenim psihofizickim sposobnostima bez obzira na uzrok nastanka invalidnosti odnosno radne sposobnosti, ako to pravo ne mogu ostvariti po nekom drugom osnovu, a koja se prema psihofizickim sposobnostima i godinama zivota, mogu osposobiti za rad.
Pravo iz stava 1. ovog clana pripada i djeci osiguranika koja su do dana stupanja na snagu ovog zakona, to pravo ostvarili po propisima iz penzijskog i invalidskog osiguranja.

Clan 30.


Lice, koje se radi osposobljavanja za zivot i rad upucuje izvan mjesta prebivalista, ima pravo na novcanu pomoc za pokrice troskova smjestaja, prehrane i prijevoza, ukoliko mu to njegova porodica ne moze osigurati.

c) SMJESTAJ U DRUGU PORODICU

Clan 31.


Smjestaj u drugu porodicu mogu ostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga i pomoc radi zadovoljavanja njihovih zivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u krugu vlastite porodice ili na drugi nacin.

Clan 32.


Pravo na smjestaj u drugu porodic
u imaju:
· djeca iz clana 12. stav 1. tac. 1) do 5) ovog zakona, do povratka u vlastitu porodicu, do zavrsetka redovnog skolovanja, a najduze 12 mjeseci po zavrsetku redovnog skolovanja,
· lica sa invaliditetom, stara lica i lica sa drustveno negativnim ponasanjem, koja nisu u mogucnosti da se sami staraju o sebi, a uslijed stambenih ili porodicnih prilika nemaju mogucnost da im se zastita osigura na drugi nacin,
· zena iz clana 23. tacka 3) ovog zakona i samohrana majka do godinu dana zivota djeteta, i ukoliko nema sredstava za izdrzavanje ili kojoj je, uslijed nerjesenog stambenog pitanja ili poremecenih porodicnih odnosa, potreban privremeni smjestaj.
Djeci iz stava 1. alineja 1. ovog clana po zavrsetku redovnog skolovanja, organ starateljstva je duzan osigurati zbrinjavanje na drugi nacin.
Samohrana majka, u smislu stava 1. alineja 3. ovog zakona, smatra se majka koja nije u braku i ne zivi u vanbracnoj zajednici, a sama izdrzava svoju djecu.

Clan 33.


O smjestaju lica u drugu porodicu kao i o prestanku smjestaja, odlucuje centar za socijalni rad na cijem podrucju lice ima prebivaliste.
Centar za socijalni rad, koji je odlucio o smjestaju lica u drugu porodicu, obavlja nadzor nad tom porodicom, pruza pomoc toj porodici i redovnim obilaskom odrzava stalnu vezu sa smjestenim licem.

Clan 34.


Clan porodice u kojoj je lice smjesteno i koji preuzme brigu o tom licu (u daljem tekstu: hranitelj) mora biti dusevno i tjelesno zdrav i imati stambene i druge uvjete potrebne za zastitu, cuvanje, njegu, ishranu, ucenje i zadovoljavanje drugih potreba i interesa tog lica.

Clan 35.


Lice se ne moze smjestiti u drugu porodicu:
· u kojoj je jednom od bracnih drugova oduzeta ili ogranicena poslovna sposobnost,
· u kojoj je jedan od bracnih drugova lisen roditeljskog prava,
· u kojoj su poremeceni porodicni odnosi,
· u kojoj su neki clanovi-lica sa drustveno negativnim ponasanjem,
· u kojoj bi zbog bolesti nekog clana porodice bilo ugrozeno zdravlje smjestenog lica.

Clan 36.


Za smjestaj djeteta u drugu porodicu potrebna je pismena saglasnost roditelja, odnosno usvojitelja ili staratelja, a ako je lice starije od 15 godina, potreban je i njegov pristanak.
Saglasnost roditelja nije potrebna, ako su roditelji liseni roditeljskog prava.

Clan 37.


Porodica u kojoj je dijete smjesteno, ne moze preduzimati, bez saglasnosti roditelja, usvojitelja ili organa starateljstva, vaznije mjere u pogledu licnosti djeteta, a narocito predati ga nekom drugom licu na cuvanje i njegu, prekinuti skolovanje, promijeniti vrstu skole, odluciti o izboru ili obavljanju zanimanja i zakljucivanja ugovora o radu, u smislu propisa o radu.

Clan 38.


Hranitelj ima pravo na naknadu.
Visina naknade iz stava 1. ovog clana utvrduje se propisom kantona.
Naknada iz stava 1. ovog clana ne smatra se placom, niti drugim prihodom koji podlijeze placanju poreza.

Clan 39.


Na osnovu rjesenja o odredivanju smjestaja u drugu porodicu, centar za socijalni rad zakljucuje pismeni ugovor o smjestaju sa hraniteljem.
Ugovorom iz stava 1. ovog clana ureduju se medusobni odnosi izmedu centra za socijalni rad i hranitelja, a narocito: uvjeti i rok otkazivanja ugovora, visina, nacin isplate naknade za smjestaj lica, obveznik isplate naknade, kao i druga pitanja.

Clan 40.


Troskove smjestaja u drugu porodicu snosi lice koje je smjesteno u drugu porodicu, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je duzan da izdrzava to lice, ili drugo pravno ili fizicko lice koje je preuzelo obavezu placanja troskova, u skladu sa propisom kantona.
d) SMJESTAJ U USTANOVU SOCIJALNE ZASTITE

Clan 41.


Smjestaj u ustanovu socijalne zastite (u daljem tekstu: ustanova), mogu ostvariti djeca i odrasla lica kojima je potrebna stalna briga i pomoc u zadovoljavanju njihovih zivotnih potreba, a ne mogu ih ostvariti u vlastitoj ili drugoj porodici ili na drugi nacin.

Clan 42.


O smjestaju u ustanove odlucuje centar za socijalni rad na cijem podrucju lice ima prebivaliste, na osnovu misljenja strucnog tima centra, izvrsne odluke suda, organa staratelja ili na osnovu nalaza i misljenja strucne komisije o nesposobnosti za rad, odnosno nalaza i misljenja odgovarajuce zdravstvene ustanove.
Centar za socijalni rad, koji je smjestio lice u ustanovu, duzan je, radi brige, zastite, lijecenja fizickog ili mentalnog zdravlja tog lica, pratiti njegov tretman u ustanovi.
Obaveza iz stava 2. ovog clana posebno se odnosi na slucaj ako je dijete smjesteno u ustanovu.

Clan 43.


Prijem lica iz clana 41. ovog zakona i njihovo odpustanje vrsi se na nacin odreden opcim aktom ustanove.
Ustanova je duzna primiti na smjestaj lice koje uputi centar za socijalni rad.
Izuzetno od odredbe stava 2. ovog clana, ustanova moze uskratiti prijem upucenog lica u slucaju popunjenosti kapaciteta, kao i u slucaju da, s obzirom na svoju djelatnost, nije u mogucnosti pruziti odgovarajuce usluge korisnika.

Clan 44.


Ako je dalji boravak lica smjestenog u ustanovu postao nemoguc zbog promjena u njegovim psihofizickim osobinama ili zbog nepostojanja uvjeta za odgovarajuci tretman, ustanova je duzna, najvise dva mjeseca prije otpustanja tog lica, obavijestiti centar za socijalni rad koji je donio odluku o njegovom smjestaju, radi smjestaja u drugu ustanovu ili rad primjene drugog oblika socijalne zastite.

Clan 45.


Cijenu usluge koju pruza ustanova utvrduje osnivac ustanove.
Troskove smjestaja u ustanovu snosi smjesteno lice, roditelj, usvojitelj, staratelj ili srodnik koji je, saglasno zakonu, duzan da izdrzava to lice, odnosno pravno ili fizicko lice koje je ugovorom preuzelo obavezu placanja troskova.
Ugovorom iz stava 2. ovog clana ureduju se medusobni odnosi centra za socijalni rad i ustanove, uvjeti i rok otkazivanja ugovora, visina i nacin isplate naknade, obveznik isplate naknade za smjestaj lica, kao i druga pitanja.

e) USLUGE SOCIJALNOG I DRUGOG STRUCNOG RADA

Clan 46.


Pravo na usluge socijalnog i drugog rada mogu osvariti pojedinci, porodice i drustvene grupe, neovisno od materijalnih mogucnosti i koristenja nekog od oblika socijalne zastite, radi zastite njihovih prava i interesa i sprecavanja pojava i ublazavanja posljedica socijalnih problema.
Uslugama socijalnog i drugog strucnog rada, u smislu ovog zakona, smatra se savjetodavnim rad koji obavljaju ustanove u rjesavanju porodicnih i bracnih problema, te mjere i akcije, u saradnji sa mjesnim zajednicama i drugim organima, na suzbijanju i sprecavanju drustveno neprihvatljivog ponasanja djece i ostalih pojedinaca, porodica i drustvenih grupa.

f) KUCNA NJEGA I POMOC U KUCI

Clan 47.


Kucna njega i pomoc u kuci je organizirano pruzanje raznih usluga, kao sto su: prehrana, obavljanje kucnih i drugih potrebnih poslova i odrzavanje licne higijene licima iz clana 23. tac. 1), 2) i 6) ovog zakona, kada ta lica nisu u stanju da se sama staraju o sebi.

4. USTANOVE SOCIJALNE ZASTITE

Clan 48.


Ustanove pruzaju usluge kojima se u cjelini ili djelomicno zadovoljavaju socijalne i druge potrebe korisnika socijalne zastite.
Ustanove se osnivaju radi zbrinjavanja odredenih kategorija korisnika socijalne zastite i obavljanja strucnih i drugih poslova socijalne zastite.
Rad ustanova socijalne zastite je javan.
Javnost se moze iskljuciti u pojedinim postupcima, kada je to utvrdeno propisima o porodicnim odnosima i o krivicnom postupku.
Ustanove se osnivaju, ako propisom kantona nije drugacije utvrdeno, kao:
1) centar za socijalni rad,
2) ustanove za djecu, i to:
· za djecu bez roditeljskog staranja,
· za odgojno zanemarenu i zapustenu djecu,
· za djecu ometenu u fizickom ili psihickom razvoju,
3) ustanova za odrasla i stara lica,
4) ustanova za socijalno-zdravstveno zbrinjavanje invalidnih i drugih lica,
5) ustanova za dnevni boravak korisnika socijalne zastite.

Clan 49.


Osnivanje i rad ustanova iz clana 48. ovog zakona ureduje se propisom kantona.
Osnivanje i rad ustanova iz clana 48. ovog zakona od znacaja za Federaciju ureduje se federalnim propisom.

Clan 50.


U obavljanju djelatnosti ustanove ne smiju uspostavljati nikakva ogranicenja u pogledu teritorijalne, nacionalne, vjerske, politicke i bilo koje druge pripadnosti korisnika tih ustanova, (rasa, boja koze, spol, jezik, socijalno porijeklo i drugo).

5. INVALIDSKA UDRUZENJA


Clan 51.


U cilju ostvarivanja boljeg polozaja i zastite lica sa invaliditetom i zadovoljavanja njihovih potreba, ovisno od vrste i stepena invalidnosti, mogu se osnovati invalidska udruzenja, kao udruzenja gradana (u daljem tekstu: invalidska udruzenja).
Invalidska udruzenja osnivaju, saglasno federalnom propisu o udruzivanju gradana, lica sa invaliditetom sama, ili ako to nije moguce zbog stepena invalidnosti, roditelji tih lica, nastavno i drugo osoblje u ustanovama specijalnog obrazovanja i drugi gradani.

Clan 52.


Nadlezni organi Federacije i kantona u utvrdivanju politike za ostvarivanje programa socijalne zastite, ostvaruju saradnju sa invalidskim udruzenjima.

Clan 53.


Propisom kantona blize se ureduje postupak osnivanja invalidskih udruzenja, kao i druga pitanja od znacaja za rad tih udruzenja.

III - ZASTITA CIVILNIH ZRTAVA RATA
1. POJAM CIVILNE ZRTVE RATA

Clan 54.


Civilna zrtva rata, u smislu ovog zakona, je lice kod koga je nastupilo tjelesno ostecenje od najmanje 60% zbog rane, povrede i ozljede (u daljem tekstu: invalid) zadobivene:
1) zlostavljanjem, odnosno lisavanjem slobode u toku ratnog stanja ili neposredne ratne opasnosti;
2) u vezi sa ratnim dogadanjima (bombardiranja, ulicne borbe, eksplozija ratnog materijala, zalutali metak i sl.);
3) od eksplozije zaostalog ratnog materijala nakon zavrsetka rata,
4) u vezi sa diverzantskim, odnosno teroristickim akcijama kojima se ugrozava sigurnost i ustavni poredak Federacije.
Invalid je i lice kod koga je nastupilo tjelesno ostecenje od najmanje 60% zbog bolesti zadobivene, odnosno pogorsane ili ispoljene pod okolnostima iz stava 1. ovog clana.
Civilnom zrtvom rata, smatra se i lice koje je poginulo, umrlo ili nestalo pod okolnostima iz stava 1. ovog clana.

Clan 55.


Zrtve fasistickog terora, zrtve ratnih dogadaja, zrtve ratnog materijala i zrtve neprijateljskih diverzantskih akcija, kao i clanovi porodica zrtava fasistickog terora, kojima je to svojstvo priznato po propisima o zastiti civilnih zrtava rata koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona, smatraju se civilnim zrtvama rata, odnosno clanovima porodica civilnih zrtava rata u skladu sa ovim zakonom i koriste prava u obimu i pod uvjetima propisanim ovim zakonom, ako ispunjavaju uvjete iz cl. 54., 56. i 58. ovog zakona.

Clan 56.


Radi ostvarivanja prava utvrdenih ovim zakonom za civilne zrtve rata, ako propisom kantona nije drugacije utvrdeno, invalidi se razvrstavaju prema utvrdenom procentu tjelesnog ostecenja, u sest grupa, i to:
I. grupa - invalidi sa 100% tjelesnog ostecenja kojima je za redovan zivot potrebna njega i pomoc od strane drugog lica,
II. grupa - invalidi sa 100% tjelesnog ostecenja ,
III. grupa - invalidi sa 90% tjelesnog ostecenja,
IV. grupa - invalidi sa 80% tjelesnog ostecenja,
V. grupa - invalidi sa 70% tjelesnog ostecenja,
VI. grupa - invalidi sa 60% tjelesnog ostecenja.

Clan 57.


Prava utvrdena ovim zakonom za civilne zrtve rata, ostvaruju i koriste drzavljani Bosne i Hercegovine, ako ovim zakonom nije drukcije uredeno.
Strani drzavljani, koji su tjelesno ostecenje zadobili ili im je clan porodice poginuo kao civilna zrtva rata, ostvaruju prava utvrdena ovim zakonom, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava od drzave ciji su drzavljani ili drzave na cijoj teritoriji imaju prebivaliste, u skladu sa reciprocitetom.
Drzavljani Bosne i Hercegovine koji nisu i drzavljani Federacije Bosne i Hercegovine, ostvaruju prava utvrdena ovim zakonom, ako po istom osnovu ne ostvaruju prava u drugom entitetu ciji su drzavljani i ako imaju prebivaliste ili boraviste na teritoriji Federacije.

2. OSNOVNA PRAVA CIVILNIH ZRTAVA RATA

Clan 58.


Civilne zrtve rata imaju, po ovom zakonu, sljedeca prava:
1) licnu invalidninu,
2) dodatak za njegu i pomoc od strane drugog lica,
3) ortopedski dodatak,
4) porodicnu invalidninu,
5) dodatak na djecu,
6) pomoc u troskovima lijecenja i nabavci ortopedskih pomagala,
7) osposobljavanje za rad (profesionalna rehabilitacija, pre-kvalifikacija i dokvalifikacija)
8) prioritetno zaposljavanje.
Prava iz stava 1. tac. 1), 2), 3), 4) i 5) ovog clana ostvaruju se pod uvjetima, na nacin i po postupku utvrdenim ovim zakonom.
Prava iz stava 1. tac. 6), 7) i 8) ovog clana ostvaruju se pod uvjetima, na nacin i po postupku utvrdenim propisom kantona.
Kanton moze, utvrditi i druga prava i prosiriti obim prava utvrdenih ovim zakonom po osnovu svojih materijalnih mogucnosti i drugih potreba civilnih zrtava rata.

a) LICNA INVALIDNINA

Clan 59.


Licna invalidnina odreduje se u mjesecnom iznosu prema grupi tjelesnog ostecenja iz clana 56. ovog zakona, u visini od 70% od mjesecnog iznosa licne invalidnine vojnog invalida odgovarajuce grupe po propisima o vojnim invalidima.

b) DODATAK ZA NJEGU I POMOC OD STRANE DRUGOG LICA

Clan 60.


Pravo na dodatak za njegu i pomoc od strane drugog lica imaju invalidi od I do IV grupe koji su nesposobni za vrsenje osnovnih zivotnih potreba bez pomoci drugog lica.
Dodatak za njegu i pomoc od strane drugog lica odreduje se u mjesecnom iznosu u visini od 70% od mjesecnog iznosa dodatka za njegu i pomoc od strane drugog lica za vojne invalide odgovarajuceg stepena odredenog propisima o vojnim invalidima.

c) ORTOPEDSKI DODATAK

Clan 61.


Pravo na ortopedski dodatak imaju invalidi kojima je tjelesno ostecenje utvrdeno zbog ostecenja organizma koja su neposredna posljedica zadobivene rane, povrede ili ozljede koja je prouzrokovala amputaciju ekstremiteta ili tesko ostecenje funkcije ekstremiteta ili potpuni gubitak vida na oba oka.
Ortopedski dodatak odreduje se u mjesecnom iznosu u visini od 70% od mjesecnog iznosa ortopedskog dodatka za vojne invalide odgovarajuceg stepena odredenog propisima o vojnim invalidima.

d) PORODICNA INVALIDNINA

Clan 62.


Clanovi porodice civilnih zrtava rata iz clana 54. stav 3. ovog zakona imaju, uz uvjete propisane ovim zakonom, pravo na porodicnu invalidninu.
Pravo na porodicnu invalidninu, uz uvjete propisane ovim zakonom, i clanovi porodice invalida od I do IV grupe koji je do smrti koristio dodatak za njegu i pomoc drugog lica.

Clan 63.


Pravo na porodicnu invalidninu imaju clanovi uz
e porodice civilne zrtve rata, i to:
1) udovica - kad navrsi 55 godina zivota ili udovac - kad navrsi 65 godina zivota, a i prije navrsenih 55 godina, odnosno 65 godina zivota, ako su nesposobni za privredivanje,
2) djeca, usvojenici i pastorcad - do navrsene 15. godine zivota, odnosno ako su na skolovanju do kraja propisanog trajanja redovnog skolovanja, a najkasnije do navrsene 27. godine zivota, a ako su nesposobna za privredivanje, dok ta nesposobnost traje pod uvjetom da je nesposobnost nastupila prije navrsene 15. godine zivota, odnosno za vrijeme redovnog skolovanja, prije navrsene 27. godine zivota.
Ako je skolovanje prekinuto zbog sluzenja vojnog roka ili bolesti, ova lica mogu koristiti pravo na porodicnu invalidninu i za vrijeme sluzenja vojnog roka, odnosno trajanja bolesti do navrsene 27. godine zivota, a nakon toga najvise jos za onoliko vremena koliko su zbog sluzenja vojnog roka odnosno bolesti izgubila od redovnog skolovanja, ako je redovno skolovanje nastavljeno prije navrsene 27. godine zivota.
Ako uzu porodicu sacinjavaju bracni drug sa jednim ili vise clanova porodice iz stava 1. tacka 2) ovog clana, bracni drug ima pravo na porodicnu invalidninu kao sauzivalac sa njima bez obzira na uvjete iz stava 1. tacka 1) ovog clana i to dok ijedno od te djece ima pravo na invalidninu.
Izuzetno od odredbe stava 1. tacka 1) i stava 2. ovog clana, bracni drug invalida koji je do smrti bio korisnik dodatka za njegu i pomoc drugog lica po osnovu tjelesnog ostecenja, ima pravo na porodicnu invalidninu nezavisno od uvjeta predvidenih tim odredbama, ako je sa invalidom zivio u bracnoj zajednici i u zajednickom domacinstvu posljednjih pet godina prije njegove smrti i ako nije zaposlen, ne bavi se privrednom ili profesionalnom djelatnoscu i nije korisnik penzije.

Clan 64.


Roditelji imaju pravo na porodicnu invalidninu, iako su clanovi uze porodice ostvarili to pravo.
Ocuh, maceha i usvojitelj koji su lice od koga izvode pravo izdrzavanja ili ih je to lice izdrzavalo najmanje pet godina prije smrti, imaju pravo na porodicnu invalidnu iako su clanovi uze porodice ostvarili to pravo.
Ocuh, maceha i usvojitelj koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodicnu invalidninu, u skladu sa ovim zakonom, imaju prece pravo od roditelja koji nije izvrsavao roditeljsku duznost prema licu od koga se to pravo izvodi.

Clan 65.


Osnov za odredivanje visine porodicne invalidnine je mjesecni iznos licne invalidnine invalida I grupe.
Porodicna invalidnina za jednog clana porodice iznosi 25% mjesecno od osnova iz stava 1. ovog clana.
Porodicna invalidnina za dijete bez oba roditelja iznosi 80% mjesecno od osnova iz stava 1. ovog clana.
Ako pravo na porodicnu invalidninu ostvaruje vise clanova porodice, iznos porodicne invalidnine iz st. 2. i 3. ovog clana povecava se za 50% za svakog narednog sauzivaoca.

Clan 66.


Ako porodicnu invalidninu koriste dva ili vise clanova porodice, porodicna invalidnina pripada sauzivaocima u jednakim dijelovima.

Clan 67.


Invalid, koji ispunjava uvjete za priznavanje prava na licnu i na porodicnu invalidninu po osnovu dva ili vise lica, ima pravo na licnu invalidninu i na jednu polovicu porodicne invalidnine za svako od tih lica.
Clanovi porodice, koji ispunjavaju uvjete za priznavanje prava na porodicnu invalidninu po osnovu dva ili vise lica, imaju pravo na porodicnu invalidninu za jedno lice i na po jednu polovinu porodicne invalidnine za svako slijedece lice.

e) DODATAK NA DJECU

Clan 68.


Korisnici licne i porodicne invalidnine imaju pravo na dodatak na djecu pod uvjetima i u visini koji su utvrdeni propisima o dodatku na djecu, ako ne ispunjavaju uvjete za ostvarivanje tog dodatka po drugom osnovu.

3. KORISTENJE I PRESTANAK PRAVA CIVILNIH ZRTAVA RATA

Clan 69.


Licna invalidnina, dodatak za njegu i pomoc od strane drugog lica, ortopedski dodatak i porodicna invalidnina, po ovom zakonu, pripadaju socijalnoj zrtvi rata (u daljem tekstu: korisnik) od prvog dana narednog mjeseca od dana podnosenja zahtjeva za priznavanje tih prava.

Clan 70.


Izuzetno, korisnik dodatka za njegu i pomoc od strane drugog lica koji ispunjava uvjete za ostvarivanje tog prava po drugim propisima, ima pravo na razliku iznosa dodatka za njegu i pomoc od strane drugog lica po ovom zakonu, ako razlika postoji.

Clan 71.


Novcana primanja utvrdena na osnovu ovog zakona za civilne zrtve rata isplacuju se u mjesecnim iznosima i to unazad.

Clan 72.


Dospjeli, a neisplaceni iznosi novcanih primanja utvrdenih na osnovu ovog zakona za civilne zrtve rata, isplacuju se clanovima porodice koji su s korisnikom do dana njegove smrti zivjeli u zajednickom domacinstvu.

Clan 73.


Dodatak za njegu i pomoc od strane drugog lica ne isplacuje se za mjesec u kojem je korisnik sve vrijeme proveo u zdravstvenoj organzaciji ili drugoj ustanovi u kojoj mu je osigurana njega i pomoc drugog lica.

Clan 74.


Korisniku prava, osudenom pravosnaznom sudskom presudom na kaznu zatvora duzu od sest mjeseci, ne pripadaju ta prava za vrijeme dok se nalazi na izdrzavanju kazne.
Ako se korisnik mjesecnih novcanih primanja nalazi u pritvoru, clanovima porodice koje korisnik izdrzava, isplacuje se polovica tih primanja. Zadrzana polovica primanja isplatit ce se korisniku, ako krivicni postupak bude pravosnaznom odlukom obustavljen, ili ako korisnik pravosnaznom presudom bude osloboden optuzbe, odnosno ako optuzba protiv njega bude odbijena, ali ne zbog nenadleznosti suda.

Clan 75.


Prava ostvarena u skladu sa ovim zakonom gube korisnici i clanovi njihove porodice koji su osudeni pravosnaznom sudskom odlukom zbog ratnih zlocina ili ugrozavanja ustavnog poretka i sigurnosti Bosne i Hercegovine ili Federacije.
Licima protiv kojih je pokrenut krivicnih postupak zbog djela iz stava 1. ovog clana, ne isplacuju se novcana primanja za vrijeme do okoncanja tog postupka.

Clan 76.


Bracni drug, stupanjem u drugi brak, gubi prava utvrdena ovim zakonom za civilne zrtve rata koja je ostvario kao clan porodice.
Bracni drug gubi prava po ovom zakonu i ako je napustio djecu, s kojom koristi prava, zanemario njihovo izdrzavanje, podizanje i odgoj. Ta prava mogu se ponovo uspostaviti ako bracni drug nastavi obavljati roditeljske duznosti za vrijeme dok se djeca koriste pravima u skladu sa ovim zakonom.

Clan 77.


Korisnici prava duzni su u roku od 15 dana od dana nastale promjene prijaviti nadleznom organu svaku promjenu od uticaja na gubitak prava ili na smanjenje obima tog prava.

4. POSTUPAK ZA OSTVARIVANJE PRAVA CIVILNIH ZRTAVA RATA

Clan 78.


O pravima utvrdenim ovim zakonom za civilne zrtve rata rjesava nadlezni organ odreden propisom kantona.

Clan 79.


Lica koja su tjelesno ostecenje zadobila pod okolnostima iz clana 54. st. 1. i 2. ovog zakona, duzna su, uz zahtjev za priznavanje prava, priloziti i medicinsku dokumentaciju o lijecenju neposredno nakon ranjavanja, povrede ili oboljenja najkasnije u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 80.


Tjelesno ostecenje invalida, pravo na dodatak za njegu i pomoc od strane drugog lica, pravo na ortopedski dodatak, kao i nesposobnost za privredivanje, utvrduju se propisom kantona, saglasno propisima o vojnim invalidima.

Clan 81.


Ako kod invalida nastupe promjene vezane za tjelesno ostecenje koje su od uticaja na pravo utvrdeno konacnim rjesenjem, invalid moze, po isteku dvije godine od dana donosenja tog rjesenja, podnijeti zahtjev za utvrdivanje novog procenta tjelesnog ostecenja u vezi sa nastalom promjenom.
Odredbe stava 1. ovog clana primjenjuje se i na civilne zrtve rata iz clana 54. st. 1. i 2. ovog zakona kojima nije priznato svojstvo invalida zbog neispunjavanja uvjeta u pogledu procenta tjelesnog ostecenja propisanih ovim zakonom.

Clan 82.


Civilnoj zrtvi rata - korisniku prava po ovom zakonu pripada naknada troskova za prijevoz u drugo mjesto, ako je od nadleznog organa upucen, odnosno pozvan u drugo mjesto radi pregleda pred ljekarskom komisijom.
Korisnik prava, kome je odreden pratilac za putovanje u smislu stava 1. ovog clana, ima pravo na naknadu troskova prijevoza i za pratioca.
Pravo na naknadu troskova prijevoza iz st. 1. i 2. ovog clana ima i lice koje je podnijelo zahtjev za priznavanje prava utvrdenih ovim zakonom, ako mu je konacnim rjesenjem to pravo, odnosno povecanje grupe tjelesnog ostecenja, priznato.
Troskovi prijevoza naknaduju se prema cijeni vozne karte za prijevoz autobusom u javnom saobracaju odnosno drugim razredom zeljeznice.

Clan 83.


Isplate po ovom zakonu za civilne zrtve rata vrsi nadlezni organ u skladu sa propisom kantona.

Clan 84.


Organ iz clana 83. ovog zakona vodi evidenciju o izvrsenim isplatama, o broju i strukturi korisnika i drugim podacima, u skladu sa propisom kantona.

Clan 85.


Lice, kome su isplacena novcana primanja na koje nije imalo pravo, duzno je vratiti primljeni iznos. Ako to ne ucini u roku kojeg odredi nadlezni organ iz clana 83. ovog zakona, povrat tog iznosa ostvarit ce se tuzbom kod nadleznog suda.

Clan 86.


Mjesecni iznosi licne invalidnine, dodatka za njegu i pomoc drugog lica, ortopedskog dodatka i porodicne invalidnine, uskladuju se prema kretanju odgovarajucih primanja vojnih invalida po propisima o vojnim invalidima.
Nadlezni organ kantona, utvrduje iznose mjesecnih novcanih primanja iz stava 1. ovog clana, na osnovu odgovarajucih podataka o iznosima novcanih
primanja vojnih invalida.

IV - ZASTITA PORODICE SA DJECOM
1. POJAM I CILJ INSTITUTA ZASTITE
PORODICE SA DJECOM

Clan 87.


Zastita porodice sa djecom, u smislu ovog zakona, je osiguranje porodice kroz materijalna i druga davanja, radi pomaganja u podizanju, odgoju i zbrinjavanju djece, kao i njihovom osposobljavanju za samostalan zivot i rad, u najboljem interesu djeteta.

Clan 88.


Zastita porodice sa djecom ima za cilj:
· da se osiguraju svoj djeci priblizno jednaki uvjeti za zdrav i pravilan tjelesni, intelektualni i emocionalni razvoj u porodici,
· pomoc u ostvarivanju njene reproduktivne uloge, njezi, podizanju, odgoju i zastiti djece i poboljsanju kvaliteta zivota porodice,
· razvijanje humanih odnosa u skladu sa nacelima gradanskog morala i solidarnosti.
Djetetu bez oba ili jednog roditelja, porodici koja ima dijete ometeno u fizickom ili psihickom razvoju i porodici u kojoj su oba ili jedan roditelj invalidi, osiguravaju se povoljniji uvjeti u sticanju i ostvarivanju prava i veci iznosi materijalnih i drugih davanja utvrdenih ovim zakonom i propisom kantona.

2. OSNOVNA PRAVA PORODICE SA DJECOM

Clan 89.


Osnovna prava koja, u smislu ovog zakona, ostvaruje porodica sa djecom su:
1) dodatak na djecu,
2) naknada umjesto place zeni - majci u radnom odnosu, za vrijeme dok odsustvuje s posla radi trudnoce, porodaja i njege djeteta,
3) novcana pomoc za vrijeme trudnoce i porodaja zene - majke koja nije u radnom odnosu,
4) jednokratna pomoc za opremu novorodenog djeteta,
5) pomoc u prehrani djeteta do sest mjeseci i dodatna ishrana za majke - dojilje,
6) posebni psihosocijalni tretman bracnih drugova, koji zele djecu i trudnica,
7) smjestaj djece uz osiguranu ishranu u ustanovama predskolskog odgoja,
8) osiguranje jednog obroka u vrijeme nastave u skolama osnovnog obrazovanja,
9) skolarine i stipendije dacima i studentima.

Clan 90.


Propisom kantona mogu se utvrditi i druga prava porodici sa djecom.
Propisom kantona blize se ureduju uvjeti, nacin, postupak, organi i finansiranje prava utvrdenih u clanu 89. ovog zakona.

Clan 91.


Pravo na dodatak na djecu pripada porodici ciji ukupni mjesecni prihod ostvaren po svim osnovama, izuzev primanja ostvarenih iz socijalne zastite i zastite porodice sa djecom, po clanu domacinstva, ne prelaze iznos koji je utvrden propisom kantona kao najnizi izos prihoda dovoljnih za izdrzavanje.
Porodici iz clana 88. stav 2. ovog zakona pravo na dodatak na djecu pripada, bez obzira na visinu prihoda domacinstva.

Clan 92.


Stranim drzavljanima i licima bez drzavljanstva koji stalno zive na teritoriji Federacije, pripada pravo na dodatak na djecu u skladu sa medunarodnim ugovorom.

Clan 93.


Naknada umjesto place zeni - majci u radnom odnosu za vrijeme dok odsustvuje sa posla radi trudnoce, porodaja i njege djeteta, utvrduje se u procentu od ostvarene place u periodu od sest mjeseci prije porodaja, valorizirane po osnovu rasta placa na podrucju kantona u tom periodu.
Procenat iz stava 1. ovog clana utvrduje se propisom kantona.

3. DJECIJA NEDJELJA

Clan 94.


Prva sedmica u oktobru mjesecu svake godine odreduje se kao "Djecija nedjelja" na teritoriji Federacije.
"Djecija nedjelja" se uvodi radi podsticanja i organiziranja raznovrsnih kulturno-obrazovnih, rekreativnih i drugih manifestacija posvecenih djeci i preduzimanja drugih mjera i akcija za unapredenje razvoja brige o djeci.
Manifestacije i mjere iz stava 2. ovog clana utvrduju se programom koje donosi federalni ministar nadlezan za socijalnu i djeciju zastitu.

Clan 95.


Za "Djeciju nedjelju" tokom cijelog mjeseca oktobra naplacivat ce se novcani iznos utvrden odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, i to na:
1) prodatu voznu kartu u medumjesnom i medunarodnom zeljeznickom, brodskom, avionskom i autobuskom saobracaju,
2) postanske posiljke u unutrasnjem saobracaju, osim na posiljke novina i casopisa,
3) prodatu ulaznicu za pozoriste, kino, druge kulturne manifestacije i sportske priredbe za koje se naplacuju ulaznice,
4) prodatu gramofonsku plocu, muzicku kompakt-disk i video kasetu.
Naplacene novcane iznose iz stava 1. ovog clana, preduzeca, poslodavci i druga pravna i fizicka lica, koja vrse naplatu na podrucju kantona, duzna su uplatiti te iznose u budzet kantona u roku od 15 dana po isteku mjeseca oktobra, ako propisom kantona nije drugacije utvrdeno.

Clan 96.


Nacin naplate novcanih iznosa iz clana 95. ovog zakona, kao i nacin njihovog rasporedivanja, ureduje se propisom kantona.

 

V - FINANSIRANJE SOCIJALNE ZASTITE, ZASTITE CIVILNIH ZRTAVA RATA I ZASTITE PORODICE SA DJECOM

Clan 97.


Sredstva za finansiranje socijalne zastite, zastite civilnih zrtava rata i zastite porodice sa djecom osiguravaju se u skladu sa propisom Federacije i kantona iz:
· budzeta opcine,
· budzeta kantona,
· ulaganja osnivaca ustanova,
· licnog ucesca korisnika,
· legata, poklona i zavjestanja,
· drugih izvora.

VI - KAZNENE ODREDBE

Clan 98.


Novcanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit ce se za prekrsaj ustanova ako:
· korisniku, protivno odredbama ovog zakona, uskrati ili ogranici prava koja mu pripadaju,
· omoguci koristenje prava licu kome ne pripada pravo po ovom zakonu ili mu ne pripada u tom obliku,
· smjesti lice i drugu porodicu koja u smislu clana 35. ovog zakona nije podobna da primi dijete na smjestaj,
· ne primi lice kojeg uputi centar za socijalni rad (clan 43.),
· otpusti korisnika iz ustanove suprotno odredbe clana 44. ovog zakona.
Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se i odgovorno lice u ustanovi, novcanom kaznom od 100 do 400 KM.

Clan 99.


Novcanom kaznom od 500 do 1.000 KM kaznit ce se za prekrsaj preduzece odnosno drugo pravno lice, odnosno poslodavac ako za vrijeme "Djecije nedjelje" ne naplacuje novcani iznos utvrden odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, u skladu sa clanom 95. ovog zakona.
Za prekrsaj iz stava 1. ovog clana kaznit ce se i odgovorno lice u preduzecu, drugo pravno lice, odnosno poslodavac novcanom kaznom od 100 do 400 KM.

Clan 100.


Novcanom kaznom od 100 do 400 KM kaznit ce se porodica u kojoj je dijete smjesteno, ukoliko bez saglasnosti roditelja, usvojitelja ili organa starateljstva preduzima vaznije mjere u pogledu licnosti djeteta u skladu sa clanom 37. ovog zakona.

VII - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clan 101.


Dosadasnji korisnici koji su ostvarili prava, kao i lica koja su podnijela zahtjev za ostvarivanje prava povodom kojeg nije donijeto rjesenje po propisima o socijalnoj i djecijoj zastiti i zastiti civilnih zrtava rata, koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona duzni su u roku od sest mjeseci od dana stupanja na snagu ovog zakona, podnijeti zahtjev za ostvarivanje prava po ovom zakonu.
Licima iz stava 1. ovog clana, koja ne podnesu zahtjev u roku iz stava 1. ovog clana, prestaje daljnje ostvarivanje prava.

Clan 102.


Postupci za ostvarivanje prava, zapoceti prije stupanja na snagu ovog zakona, a koji nisu zavrseni, okoncat ce se po odredbama ovog zakona.

Clan 103.


Nadlezni organi kantona ce, radi provodenja ovog zakona, u roku od tri mjeseca od dana stupanja na snagu ovog zakona, donijeti odgovarajuce propise i opce akte iz svoje nadleznosti.

Clan 104.


Postojece ustanove koje obavljaju djelatnost socijalne zastite, duzne su uskladiti statut i druge o
ce akte sa odredbama ovog zakona u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu propisa iz clana 103. ovog zakona.

Clan 105.


Pravo na novcanu naknadu za pomoc i njegu od strane drugog lica iz clana 26. ovog zakona i pravo djece na osposobljavanje za zivot i rad iz clana 29. stav 2. ovog zakona, ostvaruju se u skladu sa propisima o penzijskom i invalidskom osiguranju, do dana stupanja na snagu propisa iz clana 103. ovog zakona.

Clan 106.


Pravo na naknadu place zeni-majci u radnom odnosu dok odsustvuje sa posla radi trudnoce, porodaja i njege djeteta, utvrdeno ovim zakonom, ostvaruje se u skladu sa propisima o zdravstvenom osiguranju, do dana stupanja na snagu propisa iz clana 103. ovog zakona.

Clan 107.


Do donosenja propisa iz clana 103. ovog zakona primjenjivat ce se propisi i opci akti iz oblasti socijalne i djecije zastite i zastite civilnih zrtava rata, koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.

Clan 108.


Danom stupanja na snagu ovog zakona, na teritoriji Federacije prestaje primjena propisa o socijalnoj i djecijoj zastiti i zastiti civilnih zrtava rata, koji su se do dana stupanja na snagu ovog zakona primjenjivali na teritoriji Federacije, izuzev propisa i opcih akata iz clana 107. ovog zakona.

Clan 109.


Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".