ZAKON O KAZNENOM POSTUPKU

 

Clanak 100.

(1) Sud pred kojim se vodi postupak ispitat ce okrivljenog o cinjenicama navedenim u prijedlogu i izvidit ce okolnosti koje su od vaznosti za utvrdjivanje imovinskopravnog zahtjeva. Ali i prije nego sto je stavljen takav prijedlog sud je duzan prikupiti dokaze i izviditi sto je potrebno za odlucivanje o zahtjevu. (2) Ako bi se izvidjanjem o imovinskopravnom zahtjevu znatno odugovlacio kazneni postupak, sud ce se ograniciti na prikupljanje onih podatka cije utvrdjivanje kasnije ne bi bilo mogucno ili bi bilo znatno otezano.

Clanak 101.

(1) O imovinskopravnim zahtjevima odlucuje sud. (2) U presudi kojom okrivljenog oglasava krivim sud moze ostecenom dosuditi imovinskopravni zahtjev u cjelini ili mu moze dosuditi imovinskopravni zahtjev djelimicno, a za visak uputiti na parnicni postupak. Ako podaci kaznenog postupka ne pruzaju pouzdan temelj ni za potpuno ni za djelimicno presudjenje, sud ce ostecenog uputiti da imovinskopravni zahtjev u cjelini moze ostvariti u parnicnom postupku. (3) Kad sud donese presudu kojom se okrivljeni oslobadja od optuzbe ili kojom se optuzba odbija ili kad rjesenjem obustavi kazneni postupak, uputit ce ostecenog da imovinskopravni zahtjev moze ostvariti u parnicnom postupku. Kad se sud oglasi nenadleznim za kazneni postupak, uputit ce ostecenog da imovinskopravni zahtjev moze prijaviti u kaznenom postupku koji ce otpoceti ili produziti nadlezni sud.

Clanak 102.

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na povracaj stvari, a sud ustanovi da stvar pripada ostecenom i da se nalazi kod okrivljenog ili kod nekog od sudionika u kaznenom djelu ili kod osobe kojoj su je oni dali na cuvanje, odredit ce u presudi da se stvar preda ostecenom.

Clanak 103.

Ako se imovinskopravni zahtjev odnosi na ponistaj odredjenog pravnog posla, a sud nadje da je zahtjev osnovan, izreci ce u presudi potpuni ili djelimicni ponistaj tog pravnog posla, s posljedicama koje otuda proistjecu, ne dirajuci u prava trecih osoba.

Clanak 104.

(1) Pravomocnu presudu kojom je odluceno o imovinskopravnom zahtjevu sud moze u kaznenom postupku izmijeniti samo povodom ponavljanja kaznenog postupka i zahtjeva za zastitu zakonitosti. (2) Izvan ovog slucaja osudjeni, odnosno njegovi nasljednici mogu samo u parnicnom postupku zahtijevati da se pravomocna presuda kaznenog suda kojom je odluceno o imovinskopravnom zahtjevu izmijeni, i to ako postoje uvjeti za ponavljanje po odredbama koje vaze za parnicni postupak.

Clanak 105.

(1) Na prijedlog ovlastenih osoba (clanak 97.) mogu se u kaznenom postupku po odredbama koje vaze za ovrsni postupak odrediti privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog uslijed izvrsenja kaznenog djela. (2) Rjesenje iz stavka 1. ovog clanka donosi u istrazi istrazni sudac. Poslije podignute optuznice rjesenje donosi izvan glavnog pretresa predsjednik vijeca, a na glavnom pretresu vijece. (3) Zalba protiv rjesenja vijeca o privremenim mjerama osiguranja nije dopustena. U ostalim slucajevima o zalbi rjesava vijece (clanak 21. stavak 6.). Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 106.

(1) Ako se radi o stvarima koje nesumnjivo pripadaju ostecenom, a ne sluze kao dokaz u kaznenom postupku, predat ce se te stvari ostecenom i prije zavrsetka postupka. (2) Ako se vise ostecenih spore o vlasnistvu stvari, uputit ce se na parnicni postupak, a sud ce u kaznenom postupku odrediti samo cuvanje stvari kao privremenu mjeru osiguranja. (3) Stvari koje sluze kao dokaz oduzet ce se privremeno i po zavrsetku postupka vratiti vlasniku. Ako je ovakva stvar neophodno potrebna vlasniku, ona mu se moze vratiti i prije zavrsetka postupka, uz obvezu da je na zahtjev donese.

Clanak 107.

(1) Ako osteceni ima zahtjev prema trecoj osobi zbog toga sto se kod nje nalaze stvari pribavljene kaznenim djelom, ili zbog toga sto je ono uslijed kaznenog djela doslo do imovinske koristi, sud moze u kaznenom postupku, na prijedlog ovlastenih osoba (clanak 97.), i po odredbama koje vaze za izvrsni postupak, odrediti privremene mjere osiguranja i prema tim trecim osobama. Odredbe clanka 105. st. 2. i 3. ovog zakona, vaze i u ovom slucaju. (2) U presudi kojom se okrivljeni oglasava krivim sud ce ili ukinuti mjere iz stavka 1. ovog clanka, ako vec ranije nisu ukinute, ili ce ostecenog uputiti na parnicni postupak, s tim sto ce se ove mjere ukinuti ako parnicni postupak ne bude pokrenut u roku koji odredi sud.

XI DONOSENJE I PRIOPCAVANJE ODLUKA

Clanak 108.

(1) U kaznenom postupku odluke se donose u obliku presude, rjesenja i naredbe. (2) Presudu donosi samo sud, a rjesenja i naredbe donose i drugi organi koji sudjeluju u kaznenom postupku.

Clanak 109.

(1) Odluke vijeca donose se poslije usmenog vijecanja i glasovanja. Odluka je donesena kad je za nju glasovala vecina clanova vijeca. (2) Presuda o izricanju kazne dugotrajnog zatvora moze se donijeti samo jednoglasno. (3) Predsjednik vijeca rukovodi vijecanjem i glasovanjem i glasuje posljednji. On je duzan da se stara da se sva pitanja svestrano i potpuno razmotre. (4) Ako se u pogledu pojedinih pitanja o kojima se glasuje glasovi podijele na vise razlicitih misljenja, tako da nijedno od njih nema vecinu, razdvojit ce se pitanjima i glasovanje ce se ponavljati dok se ne postigne vecina. Ako se na taj nacin ne postigne vecina, odluka ce se donijeti tako sto ce se glasovi koji su najnepovoljniji za okrivljenog pribrojiti glasovima koji su od ovih manje nepovoljni, sve dok se ne postigne potrebna vecina. (5) Clanovi vijeca ne mogu odbiti da glasuju o pitanjima koja postavi predsjednik vijeca, ali clan vijeca koji je glasovao da se optuzeni oslobodi ili da se presuda ukine i ostao u manjini nije duzan glasovati o sankciji. Ako ne glasuje, uzet ce se kao da je pristao na glas koji je za okrivljenog najpovoljniji.

Clanak 110.

(1) Pri odlucivanju prvo se glasa je li sud nadlezan, je li potrebno dopuniti postupak, kao i o drugim prethodnim pitanjima. Kad se donese odluka o prethodnim pitanjima, prelazi se na rjesavanje o glavnoj stvari. (2) Pri odlucivanju o glavnoj stvari prvo ce se glasovati je li optuzeni ucinio kazneno djelo i je li kazneno odgovoran, a zatim ce se glasovati o kazni, drugim kaznenim sankcijama, troskovima kaznenog postupka, imovinskopravnim zahtjevima i ostalim pitanjima o kojima treba donijeti odluku. (3) Ako je ista osoba optuzena za vise kaznenih djela, glasovat ce se o kaznenoj odgovornosti i kazni za svako od tih djela, a zatim o jedinstvenoj kazni za sva djela.

Clanak 111.

(6) Vijecanje i glasovanje vrsi se u tajnom zasjedanju. (2) U prostoriji u kojoj se vrsi vijecanje i glasovanje mogu biti nazocni samo clanovi vijeca i zapisnicar.

Clanak 112.

(1) Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, odluke se priopcavaju zainteresiranim osobama usmenim objavljivanjem, ako su nazocne, a dostavljanjem ovjerenog prijepisa odluke, ako su odsutne. (2) Ako je odluka usmeno priopcena, to ce se naznaciti u zapisniku ili u spisu, a osoba kojoj je priopcenje ucinjeno potvrdit ce to svojim potpisom. Ako zainteresirana osoba izjavi da se nece zaliti, ovjereni prijepis usmeno priopcene odluke nece mu se dostaviti, ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno. (3) Prijepisi odluka protiv kojih je dopustena zalba dostavljaju se s uputstvom o pravu na zalbu.

XII DOSTAVLJANJE PISMENA I RAZMATRANJE SPISA

Clanak 113.

(1) Pismena se dostavljaju, po pravilu, preko poste. Dostavljanje se moze vrsiti i preko nadleznog opcinskog organa, preko sluzbene osobe organa koji je odluku donio ili neposredno kod tog organa. (2) Poziv za glavni pretres ili druge pozive sud moze i usmeno priopciti osobi koja se nalazi pred sudom, uz pouku o posljedicama nedolaska. Pozivanje izvrseno na ovaj nacin zabiljezit ce se u zapisniku koji ce pozvana osoba potpisati, osim ako je to pozivanje zabiljezeno u zapisniku o glavnom pretresu. Smatra se da je time izvrseno punovazno dostavljanje.

Clanak 114.

Pismeno za koje je u ovom zakonu odredjeno da se ima osobno dostaviti predaje se neposredno osobi kojoj je upuceno. Ako se osoba kojoj se pismeno mora osobno dostaviti ne zatekne tamo gdje se dostavljanje ima izvrsiti, dostavljac ce se izvijestiti kad i na kom mjestu moze tu osobu da zatekne i ostavit ce joj kod jedne od osoba navedenih u clanku 115. ovog zakona pismeno izvijesce da radi primanja pismena bude u odredjeni dan i sat u svom stanu ili na svom radnom mjestu. Ako i poslije ovog dostavljac ne zatekne osobu kojoj se dostavljanje ima izvrsiti, postupit ce po odredbi clanka 115. stavak 1. ovog zakona i smatra se da je time dostavljanje izvrseno.

Clanak 115.

(1) Pismena za koja u ovom zakonu nije odredjeno da se moraju osobno dostaviti dostavljaju se takodjer osobno, ali takva pismena u slucaju da se primatelj ne zatekne u stanu ili na radnom mjestu mogu se predati kome od njegovih odraslih clanova domacinstva, koji je duzan da primi pismeno. Ako se oni ne zateknu u stanu pismeno ce se predati susjedu, ako oni na to pristanu. Ako se dostavljanje vrsi na radnom mjestu osobe kojoj se pismeno ima dostaviti, a ta osoba se tu ne zatekne, dostavljanje se moze izvrsiti osobi ovlastenoj za prijem poste koja je duzna primiti pismeno, ili osobi koja je zaposlena na istom mjestu, ako ona pristane primiti pismeno. (2) Ako se utvrdi da je osoba kojoj se pismeno ima dostaviti odsutna i da joj osoba iz stavka 1. ovog clanka zbog toga ne moze pismeno na vrijeme predati, pismeno ce se vratiti uz naznacenje gdje se odsutni nalazi.

Clanak 116.

(1) Okrivljenom ce se osobno dostaviti poziv za prvo ispitivanje u prethodnom postupku i poziv za glavni pretres. (2) Okrivljenom koji nema branitelja osobno ce se dostaviti optuznica, optuzni prijedlog ili privatna tuzba, presuda i druge odluke od cijeg dostavljanja tece rok za zalbu, kao i zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. Po zahtjevu okrivljenog, presuda i druge odluke dostavit ce se osobi koju on odredi. (3) Ako okrivljenom koji nema branitelja treba dostaviti presudu kojom mu je izrecena kazna zatvora, a dostavljanje se ne moze izvrsiti na njegovu dosadasnju adresu, sud ce okrivljenom postaviti branitelja po sluzbenoj duznosti, koji ce vrsiti ovu duznost dok se ne sazna nova adresa okrivljenog. Postavljenom branitelju ce se odrediti potreban rok za upoznavanje sa spisima, a poslije toga ce se presuda dostaviti postavljenom branitelju i postupak nastaviti. Ako je u pitanju druga odluka od cijeg dostavljanja tece rok za zalbu ili zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora, odluka, odnosno zalba ce se istaci na oglasnoj tabli suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno dostavljanje. (4) Ako okrivljeni ima branitelja, optuznica, optuzni prijedlog, privatna tuzba i sve odluke od cijeg dostavljanja tece rok za zalbu, kao i zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovara, dostavit ce se branitelju i okrivljenom po odredbama clanka 115. ovog zakona. U tom slucaju, rok za izjavu pravnog lijeka, odnosno odgovora na zalbu tece od dana dostavljanja pismena okrivljenom ili branitelju. Ako se okrivljenom ne moze dostaviti odluka, odnosno zalba zato sto nije prijavio promjenu adrese, odluka, odnosno zalba istaci ce se na oglasnu tablu suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno dostavljanje. (5) Ako se pismeno ima dostaviti branitelju okrivljenog, a on ima vise branitelja, dovoljno je da se pismeno dostavi jednom od njih.

Clanak 117.

(1) Poziv za podnosenje privatne tuzbe ili optuznice, kao i poziv za glavni pretres, dostavlja se privatnom tuzitelju i ostecenom kao tuzitelju, odnosno njihovom zakonskom zastupniku osobno (clanak 114.), a njihovim punomocnicima po clanku 115. ovog zakona. Na isti nacin dostavljaju im se i odluke za koje od dana dostavljanja tece rok za zalbu, kao i zalba protivne stranke koja se dostavlja radi odgovora. (2) Ako se osobama iz stavka 1. ovog clanka ili ostecenom dostavljanje ne moze izvrsiti na dosadasnju adresu, sud ce poziv, odnosno odluku ili zalbu istaci na oglasnoj tabli suda i protekom osam dana od dana isticanja smatra se da je izvrseno punovazno dostavljanje. (3) Ako osteceni, osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj ima zakonskog zastupnika ili punomocnika, dostavljanje ce se izvrsiti ovom, a ako ih ima vise, samo jednom od njih.

Clanak 118.

(1) Potvrdu o izvrsenom dostavljanju (dostavnicu) potpisuju primatelj i dostavljac. Primatelj ce na dostavnici sam naznaciti dan prijema. (2) Ako je primatelj nepismen ili nije u stanju da se potpise, dostavljac ce ga potpisati, naznaciti dan prijema i staviti napomenu zasto je potpisao primatelja. (3) Ako primatelj odbije da potpise dostavnicu, dostavljac ce to zabiljeziti na dostavnici i naznaciti dan predaje i time je dostavljanje izvrseno.

Clanak 119.

Kad primatelj ili odrasli clan njegovog domacinstva odbije da primi pismeno, dostavljac ce zabiljeziti na dostavnici dan, sat i razlog odbijanja prijema, a pismeno ce ostaviti u stanu primatelja ili u prostoriji gdje je on zaposlen, i time je dostavljanje izvrseno.

Clanak 120.

(1) Vojnim osobama, pripadnicima straze u ustanovama u kojima su smjestene osobe lisene slobode i djelatnicima suvozemnog, rijecnog, pomorskog i zrakoplovnog prometa dostavljanje poziva obavlja se preko njihove komande, odnosno neposrednog starjesine, a, po potrebi, moze im se na taj nacin obavljati i dostavljanje ostalih pismena. (2) Osobama lisenim slobode dostavljanje se obavlja u sudu ili preko uprave ustanove u kojoj su smjestene. (3) Osobama koje uzivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini, ako medjunarodni ugovori sto drugo ne odredjuju, dostavljanje se obavlja preko Ministarstva inozemnih poslova Bosne i Hercegovine. (4) Dostavljanje drzavljanima Bosne i Hercegovine odnosno Federacije u inozemstvu, ako se ne primjenjuje postupak predvidjen u cl. 500. i 501. ovog zakona, obavlja se posredstvom diplomatskog ili konzularnog predstavnistva Bosne i Hercegovine u stranoj drzavi, pod uvjetom da se strana drzava ne protivi takvom nacinu dostavljanja i da osoba kojoj se dostavljanje obavlja dobrovoljno pristaje da primi pismeno. Ovlasteni djelatnik diplomatskog ili konzularnog predstavnistva potpisuje dostavnicu kao dostavljac ako je pismeno uruceno u samom predstavnistvu, a ako je pismeno dostavljeno postom potvrdj uje to na dostavnici.

Clanak 121.

(1) Nadleznom tuzitelju odluke i druga pismena dostavljaju se predajom pisarnici nadleznog tuziteljstva. (2) Kad se obavlja dostavljanje odluka kod kojih od dana dostavljanja tece rok, kao dan dostavljanja smatra se dan predaje pismena pisarnici nadleznog tuziteljstva. (3) Sud ce nadleznom tuzitelju, na njegov zahtjev, dostaviti kazneni spis radi razmatranja. Ako je u tijeku rok za izjavu redovnog pravnog lijeka, ili ako to zahtijevaju drugi interesi postupka, sud moze odrediti u kojem roku nadlezni tuzitelj treba vratiti spise.

Clanak 122.

U slucajevima koji nisu predvidjeni ovim zakonom dostavljanje se vrsi po odredbama koje vaze za parnicni postupak.

Clanak 123.

(1) Pozivi i odluke koje se donose do zavrsetka glavnog pretresa za osobe koje sudjeluju u postupku, osim za okrivljenog, mogu se predati sudioniku u postupku koji pristaje da ih uruci onome kome su upuceni, ako organ smatra da je na taj nacin osiguran njihov prijem. (2) O pozivu za glavni pretres ili drugom pozivu, kao i o odluci o odlaganju glavnog pretresa ili drugih zakazanih radnji, osobe navedene u stavku 1. ovog clanka mogu se izvijestiti brzojavom ili telefonom, ako se prema okolnostima moze pretpostaviti da ce obavjest obavljena na taj nacin primiti osoba kojoj je upucena. (3) O pozivanju i predaji odluke, koji su obavljeni na nacin predvidjen u st.1. i 2. ovog clanka, stavit ce se sluzbena zabiljeska na spisu. (4) Prema osobi koja je po stavku 1. ili stavku 2. ovog clanka izvijestena, odnosno kojoj je odluka upucena, mogu nastupiti stetne posljedice predvidjene za propustanje samo ako se utvrdi da je ona blagovremeno primila poziv, odnosno odluku i da je bila poucena o posljedicama propustanja.

Clanak 124.

(1) Svakom tko ima opravdani interes moze se dopustiti razmatranje i prepisivanje pojedinih kaznenih spisa. (2) Kad je postupak u tijeku, razmatranje i prepisivanje spisa dopusta organ pred kojim se vodi postupak, a kad je postupak zavrsen, razmatranje i prepisivanje spisa dopusta predsjednik suda ili sluzbena osoba koju on odredi. Ako se spisi nalaze kod nadleznog tuzitelja, dozvolu za razmatranje i prepisivanje daje nadlezni tuzitelj. (3) Razmatranje i prepisivanje pojedinih kaznenih spisa moze se uskratiti kad to zahtijevaju posebni razlozi obrane ili sigurnosti zemlje, ili kad je javnost bila iskljucena s glavnog pretresa. Ovo uskracivanje ne moze se odnositi na branitelja i okrivljenog kad je ispitan. Protiv rjesenja o uskracivanju dopustena je zalba koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Za razmatranje i prepisivanje spisa od strane privatnog tuzitelja, ostecenog kao tuzitelja, ostecenog i branitelja vaze odredbe clanka 55. odnosno clanka 69. ovog zakona. (5) Organ unutarnjih poslova odnosno sud duzni su bez ikakvog ogranicenja omoguciti Ombudsmanima Federacije razmatranje i prepisivanje pojedinih spisa. U svezi s ovim svaki sluzbenik organa unutarnjih poslova odnosno suda duzan je osigurati suradnju s Ombudsmanima Federacije.

XIII IZVRSENJE ODLUKA

Clanak 125.

(1) Presuda postaje pravomocna kad se vise ne moze pobijati zalbom ili kad zalba nije dopustena. (2) Pravomocna presuda izvrsava se kad je izvrseno njeno dostavljanje i kada za izvrsenje ne postoje zakonske smetnje. Ako nije izjavljena zalba ili su se stranke odrekle ili odustale od zalbe, presuda je izvrsna istekom roka za zalbu, odnosno od dana odricanja ili odustanka od izjavljene zalbe. (3) Ako sud koji je donio presudu u prvom stupnju nije nadlezan za njeno izvrsenje, dostavit ce ovjereni prijepis presude s potvrdom o izvrsnosti organu koji je nadlezan za izvrsenje. (4) Ako je vojni starjesina osudjen na kaznu, sud ce ovjereni prijepis pravomocne presude dostaviti organu nadleznom za poslove obrane u kojem se osudjeni vodi u evidenciji.

Clanak 126.

Ako se novcana kazna propisana u ovom zakonu ne moze ni prinudno naplatiti, sud ce je izvrsiti primjenom clanka 39. stavak 3. Kaznenog zakona Federacije.

Clanak 127.

(1) Izvrsenje presude u pogledu troskova kaznenog postupka, oduzimanja imovinske koristi i imovinskopravnih zahtjeva vrsi nadlezni sud po odredbama koje vaze za ovrsni postupak. (2) Prinudna naplata troskova kaznenog postupka u korist proracuna vrsi se po sluzbenoj duznosti. Troskovi prinudne naplate prethodno se isplacuju iz sredstava suda. (3) Ako je u presudi izrecena mjera sigurnosti oduzimanja predmeta sud koji je izrekao presudu u prvom stupnju odlucit ce hoce li se takvi predmeti prodati po odredbama koje vaze za ovrsni postupak ili ce se predati kriminalistickom muzeju ili drugoj ustanovi ili ce se unistiti. Novac dobiven prodajom predmeta unosi se u proracun. (4) Odredba stavka 3. ovog clanka sukladno ce se primijeniti i kad se donese odluka o oduzimanju predmeta na temelju clanka 482. ovog zakona. (5) Pravomocna odluka o oduzimanju predmeta moze se van slucaja ponavljanja kaznenog postupka, odnosno zahtjeva za zastitu zakonitosti izmijeniti u parnicnom postupku ako se pojavi spor o vlasnistvu oduzetih predmeta.

Clanak 128.

(1) Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, rjesenja se izvrsavaju kad postanu pravomocna. Naredbe se izvrsavaju odmah, ako organ koji je naredbu izdao ne naredi drukcije. (2) Pravomocnost rjesenja nastupa kad se ono ne moze pobijati zalbom ili kad zalba nije dopustena. (3) Rjesenja i naredbe, ako nije drukcije odredjeno, izvrsavaju organi koji su te odluke donijeli. Ako je sud rjesenjem odlucio o troskovima kaznenog postupka, naplata tih troskova vrsi se po odredbama clanka 127. st. 1. i 2. ovog zakona.

Clanak 129.

(1) Ako se pojavi sumnja u dopustenost izvrsenja sudske odluke ili o racunanju kazne, ili ako u pravomocnoj presudi nije odluceno o uracunavanju pritvora ili ranije izdrzane kazne, ili uracunavanje nije pravilno obavljeno, o tome ce odluciti posebnim rjesenjem predsjednik vijeca suda koji je sudio u prvom stupnju. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja, osim ako sud nije drukcije odredio. (2) Ako se pojavi sumnja o tumacenju sudske odluke, o tome odlucuje sud koji je donio pravomocnu odluku.

Clanak 130.

Kad je odluka kojom je odluceno o imovinskopravnom zahtjevu postala pravomocna, osteceni moze zahtjevati od suda koji je odlucio u prvom stupnju da mu izda ovjereni prijepis odluke, s naznacenjem da je odluka izvrsna.

Clanak 131.

Propise o kaznenoj evidenciji donosi federalni ministar unutarnjih poslova, u suglasnosti s federalnim ministrom pravde.

XIV ZNACENJE ZAKONSKIH IZRAZA I OSTALE ODREDBE

Clanak 132.

Kad je zakonom odredjeno da je za gonjenje pojedinih kaznenih djela potrebno prethodno odobrenje nadleznog drzavnog organa, nadlezni tuzitelj ne moze zahtjevati sprovodj enje istrage niti podici neposredno optuznicu, odnosno optuzni prijedlog, ako ne podnese dokaz da je odobrenje dato.

Clanak 133.

(1) Ako se postupak vodi zbog kaznenog djela ugrozavanja javnog prometa istrzni sudac ili vijece moze okrivljenom oduzeti vozacku dozvolu za vrijeme dok postupak traje. Prije pokretanja kaznenog postupka zbog kaznenog djela ugrozavanja javnog prometa nadlezni organ koji vrsi uvidjaj moze oduzeti vozacku dozvolu osobi za koju postoji osnovana sumnja da je izvrsila to kazneno djelo i zadrzati vozacku dozvolu najduze tri dana. (2) Vozacka dozvola vratit ce se okrivljenom i prije zavrsetka kaznenog postupka ako se moze opravdano zakljuciti da su prestali razlozi za oduzimanje dozvole. (3) Protiv rjesenja donesenog u smislu st.1. i 2. ovog clanka dopustena je zalba, koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Vrijeme za koje je vozacka dozvola oduzeta okrivljenom koji je na slobodi, uracunat ce se u izrecenu mjeru sigurnosti zabrane upravljanja motornim vozilom.

Clanak 134.

O stavljanju u pritvor, o stupanju optuznice na pravnu snagu, odnosno o osudjujucoj presudi zbog kaznenog djela za koje se goni na temelju optuznog prijedloga, sud ce u roku od tri dana izvijestiti drzavni organ, poduzece ili drugu pravnu osobu kod kojeg je u radnom odnosu osoba na koju se ove odluke odnose.

Clanak 135.

Kad se u tijeku kaznenog postupka utvrdi da je okrivljeni umro ili da je po ucinjenom kaznenom djelu obolio od kakvog trajnog dusevnog oboljenja, rjesenjem ce se obustaviti kazneni postupak.

Clanak 136.

(1) Sud moze u tijeku postupka kazniti novcanom kaznom do 500 KM, branitelja, punomocnika ili zakonskog zastupnika, ostecenog, ostecenog kao tuzitelj ili privatnog tuzitelja, ako su njegovi postupci ocigledno upravljeni na odugovlacenje kaznenog postupka. (2) O kaznjavanju odvjetnika, odnosno odvjetnickog pripravnika obavijestit ce se odvjetnicka komora. (3) Ako nadlezni tuzitelj ne podnosi sudu prijedloge blagovremeno ili druge radnje u postupku poduzima s velikim zakasnjenjem i time prouzrokuje odugovlacenje postupka, obavijestit ce se o tome visi nadlezni tuzitelj.

Clanak 137.

(1) U pogledu iskljucenja kaznenog gonjenja za osobe koje uzivaju pravo imuniteta u Bosni i Hercegovini vaze pravila medjunarodnog prava. (2) U slucaju sumnje da li se radi o tim osobama, sud ce se za objasnjenje obratiti Ministarstvu inozemnih poslova Bosne i Hercegovine preko Federalnog ministarstva pravde.

Clanak 138.

Svi drzavni organi duzni su da sudovima i drugim organima koji sudjeluju u kaznenom postupku pruze potrebnu pomoc, narocito ako se radi o otkrivanju kaznenih djela i pronalazenju ucinitelja.

Clanak 139.

Pojedini izrazi upotrijebljeni u ovom zakonu imaju ovo znacenje: 1) Osumnjiceni je osoba protiv koje postoje osnovi sumnje da je pocinila kazneno djelo, a protiv te osobe nije pokrenut kazneni postupak. 2) Okrivljeni je osoba protiv koje se vodi istraga ili protiv koga je podignuta optuznica, optuzni prijedlog ili privatna tuzba. 3) Optuzeni je osoba protiv koje je optuznica stala na pravnu snagu. 4) Osudjeni je osoba za koju je pravomocnom presudom utvrdjeno da je kazneno odgovorna za odredjeno kazneno djelo. 5) Izraz okrivljeni upotrebljava se u ovom zakonu i kao opci naziv za okrivljenog, optuzenog i osudjenog. 6) Osteceni je osoba cije je kakvo osobno ili imovinsko pravo kaznenim djelom povrijedjeno ili ugrozeno. 7) Tuzitelj je nadlezni tuzitelj, privatni tuzitelj i osteceni kao tuzitelj. 8) Nadlezni tuzitelj je federalni tuzitelj i tuzitelj u kantonuz upaniji. 9) Stranka je tuzitelj i okrivljeni.

DIO DRUGI TIJEK POSTUPKA A. PRETHODNI POSTUPAK XV KAZNENA PRIJAVA

Clanak 140.

(1) Odgovorni duznosnici drzavnog organa, Ombudsmana Federacije, javnog poduzeca i javne ustanove duzni su prijaviti kaznena djela za koja se goni po sluzbenoj duznosti, o kojima su izvijesteni ili za koja saznaju na koji drugi nacin. (2) Podnoseci prijavu odgovorni duznosnici iz stavka 1. ovog clanka navest ce dokaze koji su im poznati i poduzet ce mjere da bi se sacuvali tragovi kaznenog djela, predmeti na kojima je ili pomocu kojih je ucinjeno kazneno djelo i drugi dokazi.

Clanak 141.

(1) Gradjanin ima pravo prijaviti kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, a duzan je to uciniti kad neprijavljivanje kaznenog djela predstavlja kazneno djelo. (2) Zdravstveni radnik, nastavnik, odgojitelj, roditelj, staratelj, usvojitelj i druge osobe koje su ovlastene ili duzne da pruzaju zastitu i pomoc maloljetnoj osobi, da vrse nadzor, odga janje i odgoj nad tom osobom, a koja saznaju ili ocijene da postoje osnovi sumnje da je maloljetna osoba ostecena kaznenim djelom, a narocito da je seksualno ili na drugi nacin zlostavljana, prijavit ce odmah kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti.

Clanak 142.

(1) Prijava se podnosi nadleznom tuzitelju pismeno ili usmeno. (2) Ako se prijava podnosi usmeno, prijavitelj ce se upozoriti na posljedice laznog prijavljivanja. O usmenoj prijavi sastavit ce se zapisnik, a ako je prijava priopcena telefonom, sacinit ce se sluzbena zabiljeska. (3) Ako je prijava podnesena sudu, organu unutarnjih poslova ili nenadleznom tuzitelju, oni ce prijavu primiti i odmah dostaviti nadleznom tuzitelju.

Clanak 143.

(1) Ako postoje osnovi sumnje da je izvrseno kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, organi unutarnjih poslova duzni su poduzeti potrebne mjere da se pronadje ucinitelj kaznenog djela, da se ucinitelj ili suucesnik ne sakrije ili ne pobjegne, da se otkriju i osiguraju tragovi kaznenog djela i predmeti koji mogu posluziti kao dokaz, kao i da prikupe sva izvjesca koja bi mogla biti od koristi za uspjesno vodjenje kaznenog postupka. (2) Radi izvrsenja zadataka iz stavka 1. ovog clanka, organi unutarnjih poslova mogu traziti potrebna izvjesca od gradjana; izvrsiti potreban pregled prevoznih sredstava, putnika i prtljaga; da za neophodno potrebno vrijeme ogranice kretanje na odredjenom prostoru; da poduzmu potrebne mjere u svezi s utvrdjivanjem istovjetnosti osoba i predmeta; da raspisu potragu za osobom i stvarima za kojima se traga; da u nazocnosti odgovorne osobe obave pregled odredjenih objekata i prostorija drzavnih organa, poduzeca i drugih pravnih osoba i ostvare uvid u odredjenu njihovu dokumentaciju, kao i da poduzmu druge potrebne mjere i radnje. O cinjenicama i okolnostima koje su utvrdjene prilikom poduzimanja pojedinih radnji, a mogu biti od interesa za kazneni postupak, kao i o predmetima koji su pronadjeni ili oduzeti sastavit ce se zapisnik ili sluzbena zabiljeska. (3) Pri prikupljanju izvjesca od gradjana organi unutarnjih poslova mogu i pozivati gradjane, s tim da se u pozivu mora naznaciti razlog pozivanja. Prilikom prikupljanja izvjesca gradjani imaju prava iz st. 1. do 5. clanka 4. ovog zakona. Organi unutarnjih poslova ne mogu gradjane saslusavati u svojstvu okrivljenog, svjedoka ili vjestaka. (4) Osoba prema kojoj je primijenjena neka od radnji ili mjera iz st. 2. i 3. ovog clanka, ima pravo podnijeti prituzbu nadleznom tuzitelju u roku od tri dana. Nadlezni tuzitelj ce provjeriti osnovanost prituzbe i ako utvrdi da su se u primjenjenim radnjama ili mjerama stekla obiljezja kaznenog djela ili povreda radne obveze postupit ce sukladno zakonu. (5) Na pismeni zahtjev i s odobrenjem istraznog suca, odnosno predsjednika vijeca mogu organi unutarnjih poslova prikupljati izvjesca i od osoba koje se nalaze u pritvoru ako je to potrebno radi otkrivanja drugih kaznenih djela iste osobe, njihovih suucesnika ili kaznena djela drugih ucinitelja. Ova izvjesca prikupljaju se u vrijeme i u nazocnosti osobe koju odredi istrazni sudac, odnosno predsjednik vijeca. (6) Na temelju prikupljenih obavjestenja organ unutarnjih poslova sastavlja kaznenu prijavu u kojoj navodi dokaze za koje je saznao prilikom prikupljanja izvjesca. U kaznenu prijavu ne unosi se sadrzina izjava koje su pojedini gradjani dali prilikom prikupljanja izvjesca. Uz kaznenu prijavu nadleznom tuzitelju dostavljaju se i predmeti, skice, fotografije, pribavljeni izvjestaji, spisi o poduzetim mjerama i radnjama, sluzbene zabiljeske, izjave i drugi materijali koji mogu biti korisni za uspjesno vodjenje postupka ukljucujuci sve cinjenice i dokaze koje idu u korist osumnjicenom. Ako organi unutarnjih poslova poslije podnosenja kaznene prijave saznaju za nove cinjenice, dokaze ili tragove kaznenog djela, duzni su prikupiti potrebna izvjesca i da izvjesce o tome, kao dopunu kaznene prijave, odmah dostave nadleznom tuzitelju.

Clanak 144.

(1) Ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih poslova imaju pravo da osobe zatecene na mjestu izvrsenja kaznenog djela upute istraznom sucu ili da ih zadrze do njegovog dolaska, ako bi te osobe mogle dati podatke vazne za kazneni postupak i ako je vjerojatno da se njihovo saslusanje kasnije ne bi moglo izvrsiti ili bi bilo skopcano sa znatnim odugovlacenjem ili drugim teskocama. Zadrzavanje ovih osoba na mjestu izvrsenja kaznenog djela ne moze trajati duze od sest sati. (2) Organi unutarnjih poslova mogu fotografirati osobu za koju postoje osnovi sumnje da je izvrsila kazneno djelo, a mogu uzimati i otiske njenih prstiju. Kad je to neophodno radi utvrdjivanja istovjetnosti, ili u drugim slucajevima od interesa za uspjesno vodjenje postupka, organi unutarnjih poslova mogu javno objaviti fotografiju te osobe nakon odobrenja istraznog suca. (3) Ako je potrebno da se utvrdi od koga poticu otisci prstiju na pojedinim predmetima, organi unutarnjih poslova mogu uzimati otiske prstiju od osoba za koje postoji vjerojatnoca da su mogla doci u dodir s tim predmetima.

Clanak 145.

(1) Nadlezni tuzitelj ce odbaciti prijavu ako iz same prijave proistjece da prijavljeno djelo nije kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, ako je nastupila zastarjelost ili je djelo obuhvaceno amnestijom ili pomilovanjem, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljucuju gonjenje. O odbacivanju prijave, kao i o razlozima za to, nadlezni tuzitelj ce obavijestiti ostecenog u roku od osam dana (clanak 56.), a ako je organ unutarnjih poslova podnio prijavu, obavijestit ce i taj organ. (2) Ako nadlezni tuzitelj iz same prijave ne moze ocijeniti jesu li vjerojatni navodi prijave ili ako podaci u prijavi ne pruzaju dovljno osnova da moze odluciti hoce li zahtijevati provodjenje istrage, ili ako je do nadleznog tuzitelja samo dopro glas da je izvrseno kazneno djelo, a narocito ako je izvrsitelj nepoznat, nadlezni tuzitelj ce zahtijevati od organa unutarnjih poslova da prikupe potrebna izvjesca i da poduzmu druge mjere radi otkrivanja kaznenog djela i ucinitelja (cl. 143. i 144.) i ovi organi obvezni su da pruze zahtjevanu pomoc. Organi unutarnjih poslova duzni su odmah izvijestiti nadleznog tuzitelja o mjerama koje su poduzeli, a ako ih ne mogu poduzeti izvijestit ce nadleznog tuzitelja odmah o razlozima nemogucnosti poduzimanja mjera. (3) Nadlezni tuzitelj moze traziti potrebne podatke od drzavnih organa, i drugih pravnih osoba i subjekata, a moze u tu svrhu pozvati i podnositelja kaznene prijave. Drzavni organi, pravne osobe i drugi subjekti duzni su trazene podatke dostaviti odmah. (4) Ako i poslije poduzetih radnji iz st. 2. i 3. ovog clanka proistjecu neke od okolnosti iz stavka 1. ovog clanka nadlezni tuzitelj odbacit ce prijavu. (5) Nadlezni tuzitelj i drugi drzavni organi, poduzeca i druge pravne osobe duzni su prilikom prikupljanja izvjesca, odnosno davanja podataka postupati obazrivo, vodeci racuna da se ne naskodi casti i ugledu osobe na koju se ovi podaci odnose.

Clanak 146.

(1) Organi unutarnjih poslova mogu i prije pokretanja istrage izvrsiti privremeno oduzimanje predmeta po odredbama clanka 200. ovog zakona, ako postoji opasnost od odlaganja i obaviti pretresanje stana i osoba pod uvjetima predvidjenim u clanku 199. ovog zakona. O poduzetim radnjama odmah ce se izvijestiti nadlezni tuzitelj. (2) Ako istrazni sudac nije u mogucnosti odmah izici na lice mjesta, organi unutarnjih poslova mogu po odobrenju istraznog suca sami izvrsiti uvidjaj i odrediti potrebna vjestacenja, osim obdukcije i ekshumacije lesa. Ako istrazni sudac stigne na lice mjesta u tijeku vrsenja uvidjaja, on moze poduzeti vrsenje ovih radnji. O svemu sto je poduzeto bit ce odmah obavijesten nadlezni tuzitelj. (3) Prije poduzimanja radnji iz st. 1 i 2. ovog clanka organi unutarnjih poslova obavijestit ce nadleznog tuzitelja, ako je to moguce.

Clanak 147.

(1) Kad je ucinitelj kaznenog djela nepoznat, nadlezni tuzitelj moze predlozit istraznom sucu da poduzme pojedine istrazne radnje, a ako je to potrebno i obdukciju i ekshumaciju lesa. Ako se istrazni sudac ne slozi s ovim prijedlogom, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak 21. stavak 6.). (2) Zapisnici o poduzetim istraznim radnjama dostavljaju se nadleznom tuzitelju.

Clanak 148.

(1) Istrazni sudac nadleznog suda, kao i istrazni sudac nizeg suda na cijem je podrucju izvrseno kazneno djelo, moze prije donosenja rjesenja o provodjenju istrage poduzeti pojedine istraz ne radnje za koje postoji opasnost od odlaganja, ali o svemu sto je poduzeto mora obavijestiti nadleznog tuzitelja. Prije poduzimanja istraznih radnji obavijestit ce se nadlezni tuzitelj, ako je to moguce. (2) Kada istrazne radnje poduzima istrazni sudac nizeg suda, tim radnjama moze biti nazocan nadlezni tuzitelj koji postupa pred tim sudom. (3) U pogledu pozivanja i ispitivanja osobe za koju postoje osnovi sumnje da je izvrsila kazneno djelo, primjenjuju se odredbe o pozivanju i ispitivanju okrivljenog.

XVI ISTRAGA

Clanak 149.

(1) Istraga se pokrece protiv odredjene osobe kad postoji osnovana sumnja da je ucinila kazneno djelo. (2) U istrazi ce se prikupiti dokazi i podaci koji su potrebni da bi se moglo odluciti hoce li se podici optuznica ili obustaviti postupak, dokazi za koje postoji opasnost da se nece moci ponoviti na glavnom pretresu ili bi njihovo izvodjenje bilo povezano s teskocama, kao i drugi dokazi koji mogu biti od koristi za postupak a cije se izvodjenje, s obzirom na okolnosti slucaja, pokazuje svrsishodnim.

Clanak 150.

(1) Istraga se provodi na zahtjev nadleznog tuzitelja. (2) Zahtjev za provodjenje istrage podnosi se istraznom sucu nadleznog suda. (3) U zahtjevu se moraju naznaciti: osoba protiv koje se zahtjeva sprovodjenje istrage, opis djela iz koga proizlaze zakonska obiljezja kaznenog djela, zakonski naziv kaznenog djela, okolnosti iz kojih proizlazi osnovanost sumnje i postojeci dokazi. (4) U zahtjevu za provodjenje istrage moze se predloziti da se izvide odredjene okolnosti, da se poduzmu pojedine radnje i da se o izvjesnim pitanjima saslusaju odredjene osobe, a moze se predloziti i da se osoba protiv koje se zahtijeva istraga stavi u pritvor. (5) Nadlezni tuzitelj ce prije dostavljanja krivicne prijave iz stavka 6. ovog clanka izdvojiti zapisnike i obavjestenja iz clanka 79. ovog zakona, zatvoriti ih u poseban omot i odvojeno cuvati. Izdvojeni zapisnici i obavjestenja ne mogu se razgledatiti niti koristiti u kaznenom postupku. (6) Nadlezni tuzitelj ce dostaviti istraznom sucu kaznenu prijavu i sve spise i zapisnike o radnjama koje su poduzete. Istodobno, nadlezni tuzitelj ce dostaviti istraznom sucu predmete koji mogu posluziti kao dokaz ili ce naznaciti gdje se oni nalaze.

Clanak 151.

(1) Kad istrazni sudac primi zahtjev za provodjenje istrage, razmotrit ce spise i ako se slozi sa zahtjevom, donijet ce rjesenje o provodjenju istrage, koje treba sadrzavati podatke navedene u clanku 150. stavak 3. ovog zakona. Rjesenje ce se dostaviti nadleznom tuzitelju i okrivljenom i njegovom branitelju. (2) Prije donosenja rjesenja istrazni sudac ce ispitati osobu protiv koje se zahtjeva provodjenje istrage, osim ako postoji opasnost od odlaganja. (3) Istrazni sudac moze, prije nego sto odluci o zahtjevu nadleznog tuzitelja, pozvati nadleznog tuzitelja i osobu protiv koje je zahtijevano provodjenje istrage da odredjenog dana dodju u sud ako je potrebno da se izjasne o okolnostima koje mogu biti od vaznosti za odlucivanje o zahtjevu ili ako istrazni sudac smatra da bi iz drugih razloga bilo svrsishodno njihovo usmeno izjasnjenje. Ovom prilikom stranke mogu stavljati usmeno svoje prijedloge, a nadlezni tuzitelj moze izmijeniti ili dopuniti svoj zahtjev za sprovodjenje istrage, a moze i predloziti da se postupak provede neposredno na osnovu optuznice (clanak 152.). (4) U pogledu pozivanja i ispitivanja osobe protiv koje se zahtijeva provodjenje istrage primjenjivat ce se odredbe ovog zakona, koje se odnose na pozivanje i ispitivanje okrivljenog. Osobu koja je pozvana po stavku 3. ovog clanka poucit ce istrazni sudac u smislu clanka 213. stavak 2. ovog zakona. (5) Protiv rjesenja istraznog suca o provodjenju istrage okrivljeni se moze zaliti. Ako je rjesenje usmeno priopceno, zalba se tom prilikom moze izjaviti na zapisnik. (6) Istrazni sudac je duzan zalbu odmah dostaviti vijecu (clanak 21. stavak 6. ). Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (7) Ako se istrazni sudac ne slozi sa zahtjevom nadleznog tuzitelja, ostecenog kao tuzitelja ili privatnog tuzitelja za provodjenje istrage, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak 21. stavak 6.). Protiv rjesenja vijeca okrivljeni i nadlezni tuzitelj imaju pravo zalbe, koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (8) U slucajevima iz st. 6. i 7. ovog clanka, vijece je duzno donijeti odluku u roku od 48 sati. (9) Pri odlucivanju o zahtjevu za provodjenje istrage, vijece nije vezano za pravnu ocjenu djela koju je naveo nadlezni tuzitelj, osteceni kao tuzitelj ili privatni tuzitelj.

Clanak 152.

(1) Istrazni sudac se moze suglasiti s prijedlogom nadleznog tuzitelja da se ne provodi istraga ako prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i ucinitelja pruzaju dovoljno osnova za podizanje optuznice. (2) Suglasnost iz stavka 1. ovog clanka istrazni sudac moze dati samo ako je prethodno ispitao osobu protiv koje treba da se podigne optuznica. U pogledu pozivanja i ispitivanja te osobe primjenjuju se odredbe o pozivanju i ispitivanju okrivljenog. Obavjestenje o suglasnosti istrazni sudac ce dostaviti nadleznom tuzitelju i osobi protiv koje treba da se podigne optuznica. (3) Rok za podizanje optuznice iznosi osam dana, ali vijece (clanak 21. stavak 6.) moze na zahtjev nadleznog tuzitelja produziti taj rok. Ako se optuznica ne podigne niti u roku od tri mjeseca poslije davanja suglasnosti istraznog suca da se ne provodi istraga, smatrat ce se da je nadlezni tuzitelj odustao od gonjenja. (4) Prijedlog iz stavka 1. ovog clanka nadlezni tuzitelj moze staviti i poslije podnosenja zahtjeva za provodjenje istrage dok rjesenje o zahtjevu ne bude doneseno. (5) Ako istrazni sudac smatra da nisu ispunjeni uvjeti za podizanje optuznice bez provodjenja istrage, postupit ce kao da je stavljen zahtjev za provodjenje istrage. (6) Ako je za kazneno djelo predvidjena kazna zatvora do pet godina, nadlezni tuzitelj moze, izvan uvjeta predvidjenih u st. 1. do 5. ovog clanka, podici optuznicu i bez provodjenja istrage kad prikupljeni podaci koji se odnose na kazneno djelo i ucinitelja pruzaju dovoljno osnova za optuzenje. (7) Odredbe st. 1. do 6. ovog clanka, primjenjuju se i kad se kazneno gonjenje poduzima po zahtjevu ostecenog kao tuzitelja ili privatnog tuzitelja. (8) Uz prijedlog iz stavka 1. ovog clanka, kao i uz optuznicu podignutu po stavku 6. ovog clanka, nadlezni tuzitelj ce dostaviti kaznenu prijavu i sve spise i zapisnike o radnjama koje su poduzete, kao i predmete koji mogu posluziti kao dokaz, ili ce naznaciti gdje se oni nalaze.

Clanak 153.

(1) Istragu provodi istrazni sudac nadleznog suda. (2) Kantonalnizupanijski sud moze odrediti jedan opcinski sud u kome ce se za podrucja vise opcinskih sudova provoditi istragu ( u daljnjem tekstu: istrazni centar ). (3) Istrazni sudac vrsi istrazne radnje, po pravilu, samo na podrucju svog suda. Ako interes istrage zahtijeva, on moze pojedine istrazne radnje izvrsiti i izvan podrucja svog suda, ali je duzan o tome obavijestiti sud na cijem podrucju vrsi istrazne radnje.

Clanak 154.

(1) U tijeku istrage istrazni sudac moze provjeriti izvrsenje pojedinih istraznih radnji istraznom sucu suda na cijem podrucju treba poduzeti te radnje, a ako je za podrucja vise sudova odredjen jedan sud za ukazivanje pravne pomoci tom sudu. (2) Nadlezni tuzitelj koji postupa pred sudom kome je povjereno izvrsenje istrazne radnje moze biti nazocan toj radnji ako nadlezni tuzitelj ne izjavi da ce on biti nazocan. (3) Istrazni sudac moze povjeriti organu unutarnjih poslova izvrsenje naredbe o pretresanju stana ili osoba ili o privremenom oduzimanju predmeta na nacin predvidjen ovim zakonom. (4) Istrazni sudac moze na prijedlog nadleznog tuzitelja povjeriti organu unutarnjih poslova obavljanje i drugih istraznih radnji ako se istraga vodi za djela ciji su ucinitelji povezani s inozemstvom, za djela medjunarodnog terorizma ili trgovine drogom, a takvo povjeravanje je, s obzirom na veci znacaj kaznenog djela, neophodno za uspjesno vodjenje istrage. Ako se istrazni sudac ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzitelja, zatrazit ce odluku vijeca, (clanak 21. stavak 6.) koje je duzno donijeti odluku u roku od 24 sata. (5) Na zahtjev ili po odobrenju istraznog suca, organi unutarnjih poslova mogu fotografirati okrivljenog ili uzeti otiske njegovih prstiju, ako je to potrebno za svrhe kaznenog postupka.

Clanak 155.

Prilikom poduzimanja istraznih radnji, organi unutarnjih poslova postupaju po odgovarajucim odredbama ovog zakona o istraznim radnjama.

Clanak 156.

Istrazni sudac, kojem je povjereno izvrsenje pojedinih istraz nih radnji izvrsit ce po potrebi i druge istrazne radnje koje s ovim stoje u svezi ili iz njih proistjecu. Organ unutarnjih poslova kojem je povjereno provodjenje odredjenih istraznih radnji, moze poduzimati i druge istrazne radnje koje su u svezi s povjerenim radnjama ili iz njih proistjecu samo uz prethodnu pismenu suglasnost istraznog suca.

Clanak 157.

(1) Istraga se vodi samo u pogledu onog kaznenog djela i protiv onog okrivljenog na koje se odnosi rjesenje o provodjenju istrage. (2) Ako se u tijeku istrage pokaze da postupak treba prosiriti na koje drugo kazneno djelo ili protiv druge osobe, istrazni sudac ce o tome obavijestiti nadleznog tuzitelja. U takvom slucaju mogu se poduzeti istrazne radnje koje ne trpe odlaganje, ali o svemu sto je poduzeto mora se obavijestiti nadlezni tuzitelj. (3) U pogledu prosirenja istrage vaze odredbe cl. 150. i 151. ovog zakona.

Clanak 158.

Poslije donosenja rjesenja o provodjenju istrage, istrazni sudac i bez prijedloga stranaka poduzima radnje za koje smatra da su potrebne za uspjesno vodjenje postupka.

Clanak 159.

(1) Stranke, branitelj i osteceni mogu u tijeku istrage stavljati istraznom sucu prijedloge da se izvrse pojedine istrazne radnje. Ako se istrazni sudac ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzitelja ili okrivljenog, odnosno branitelja da se izvrsi pojedina istrazna radnja, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak 21. stavak 6.). (2) Stranke, branitelj i osteceni mogu, prijedloge iz stavka 1. ovog clanka stavljati i istraznom sucu ili organu unutarnjih poslova kome je povjereno izvrsenje pojedinih istraznih radnji. Ako se istrazni sudac, odnosno organ unutarnjih poslova ne slozi s prijedlogom, obavijestit ce o tome predlagatelja, koji prijedlog moze ponovno staviti istraznom sucu nadleznog suda.

Clanak 160.

(1) Tuzitelj i branitelj mogu biti nazocni ispitivanju okrivljenog. (2) Tuzitelj, osteceni, okrivljeni i branitelj mogu biti nazocni uvidjaju i saslusanju vjestaka. (3) Stranke i branitelj mogu biti nazocni pretresanju stana. (4) Saslusanju svjedoka mogu biti nazocni tuzitelj, okrivljeni i branitelj kad je vjerojatno da svjedok nece doci na glavni pretres, kad istrazni sudac nadje da je to svrhovito ili kad su jedna od stranaka ili branitelj zahtijevali da budu nazocni saslusanju. Osteceni moze biti nazocan saslusanju svjedoka samo kad je vjerojatno da svjedok nece doci na glavni pretres. (5) Istrazni sudac je duzan na pogodan nacin obavijestiti tuzitelja, branitelja, ostecenog i okrivljenog o vremenu i mjestu izvrsenja istraznih radnji kojima oni mogu biti nazocni, osim kad postoji opasnost od odlaganja. Ako okrivljeni ima branitelja, istrazni sudac ce, po pravilu, obavjestavati samo branitelja. (6) Ako osoba kojoj je upuceno obavjestenje o istraznoj radnji nije nazocna, radnja se moze izvrsiti i u njenom odsustvu. (7) Osobe koje su nazocne istraznim radnjama mogu predloziti istraznom sucu da radi razjasnjenja stvari postavi odredjena pitanja okrivljenom, svjedoku ili vjestaku, a po dopustenju istraznog suca, mogu postavljati pitanja i neposredno. Ove osobe imaju pravo zahtijevati da se u zapisnik unesu i njihove primjedbe u pogledu izvrsenja pojedinih radnji, a mogu i predlagati izvodjenje pojedinih dokaza. (8) Radi razjasnjenja pojedinih tehnickih ili drugih strucnih pitanja koja se postavljaju u svezi s pribavljenim dokazima ili prilikom ispitivanja okrivljenog ili poduzimanja drugih istraznih radnji, istrazni sudac moze zatraziti od osobe odgovarajuce struke da mu o tim pitanjima da potrebna objasnjenja. Ako su prilikom davanja objasnjenja stranke nazocne, one mogu traziti da ta osoba pruzi bliza objasnjenja. U slucaju potrebe, istrazni sudac moze traziti objasnjenja i od odgovarajuce strucne ustanove. (9) Odredbe st. 1. do 8. ovog clanka primjenjuju se i ako se istrazna radnja poduzima prije donosenja rjesenja o provodjenju istrage.

Clanak 161.

(1) Istrazni sudac ce rjesenjem prekinuti istragu ako je kod okrivljenog nastupilo privremeno dusevno oboljenje ili privremena dusevna poremecenost. (2) Ako se ne zna boraviste okrivljenog, istraga se moze prekinuti, ali ako je okrivljeni u bijegu ili inace nije dostizan drzavnim organima, istraga ce se prekinuti samo na prijedlog nadleznog tuzitelja, ako se postupak vodi po njegovom zahtjevu. (3) Prije nego sto se istraga prekine, prikupit ce se svi dokazi o kaznenom djelu i kaznenoj odgovornosti okrivljenog do kojih se moze doci. (4) Kad prestanu smetnje koje su prouzrocile prekid, istrazni sudac ce nastaviti istragu.

Clanak 162.

Istrazni sudac obustavlja rjesenjem istragu kad nadlezni tuztelj u tijeku istrage ili po zavrsenoj istrazi izjavi da odustaje od gonjenja. O obustavljanju istrage istrazni sudac ce u roku od osam dana obavijestiti ostecenog (clanak 56.)

Clanak 163.

(1) Istragu ce rjesenjem obustaviti vijece (clanak 21. stavak 6.) kad odlucuje o bilo kojem pitanju u tijeku istrage u sljedecim slucajevima: 1) ako djelo koje se stavlja na teret okrivljenom nije kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti; 2) ako postoje okolnosti koje iskljucuju kaznenu odgovornost okrivljenog, a nema uvjeta za primjenu mjera sigurnosti; 3) ako je nastupila zastarjelost kaznenog gonjenja ili je djelo obuhvaceno amnestijom ili pomilovanjem, ili ako postoje druge okolnosti koje iskljucuju gonjenje; 4) ako nema dokaza da je okrivljeni ucinio kazneno djelo. (2) Ako istrazni sudac nadje da postoje razlozi za obustavljanje istrage iz stavka 1. ovog clanka, obavijestit ce o tome nadleznog tuzitelja. Ako nadlezni tuzitelj u roku od osam dana ne obavijesti istraznog suca da odustaje od gonjenja, istrazni sudac ce zatraziti da vijece odluci o obustavljanju istrage. (3) Rjesenje o obustavi istrage dostavlja se nadleznom tuzitelju, ostecenom i okrivljenom koji ce se odmah pustiti na slobodu ako je u pritvoru. Protiv ovog rjesenja nadlezni tuzitelj i osteceni imaju pravo zalbe. (4) Ako je protiv rjesenja o obustavi istrage zalbu izjavio samo osteceni, a zalba se uvazi, smatrat ce se da je osteceni izjavom zalbe preuzeo gonjenje.

Clanak 164.

(1) Istrazni sudac ce prije zavrsene istrage pribaviti podatke o okrivljenom navedene u clanku 213. stavak 1. ovog zakona, ako nedostaju ili ih treba provjeriti, kao i podatke o ranijim osudama okrivljenog, a ako okrivljeni jos izdrzava kaznu ili drugu sankciju koja je vezana za lisenje slobode podatke o njegovom ponasanju za vrijeme izdrzavanja kazne ili druge sankcije. Po potrebi, istrazni sudac ce pribaviti podatke o ranijem zivotu okrivljenog i o prilikama u kojima zivi, kao i o drugim okolnostima koje se ticu njegove licnosti. Istrazni sudac moze odrediti medicinske preglede ili psiholoska ispitivanja okrivljenog kad je potrebno da se dopune podaci o licnosti okrivljenog. (2) Ako dolazi u obzir izricanje jedinstvene kazne kojom ce se obuhvatiti i kazne iz ranijih presuda, istrazni sudac ce zatraziti odnosne spise.

Clanak 165.

(1) Prije zavrsene istrage istrazni sudac ce obavijestiti stranke i branitelja da u odredjeno roku mogu razgledati predmete i spise prikupljene tijekom istrage i da mogu staviti svoje prijedloge za izvodjenje novih dokaza. (2) Kad istekne odredjeni rok ili ako ne usvoji prijedlog za izvodjenje dokaza, istrazni sudac ce postupiti po clanku 166. ovog zakona.

Clanak 166.

(1) Istrazni sudac zavrsava istragu kad nadje da je stanje stvari u istrazi dovoljno razjasnjeno da se moze podici optuznica. (2) Po zavrsenoj istrazi istrazni sudac dostavlja spise nadleznom tuzitelju, koji je duzan da u roku od petnaest dana stavi prijedlog da se istraga dopuni ili da podigne optuznicu ili da da izjavu da odustaje od gonjenja. Ovaj rok moze vijece (clanak 21. stavak 6.) produziti na prijedlog nadleznog tuzitelja. (3) Ako istrazni sudac ne prihvati prijedlog nadleznog tuzitelja o dopuni istrage, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak 21. stavak 6.). Ako vijece odbije prijedlog nadleznog tuzitelja, rok iz stavka 2. ovog clanka pocinje da tece od dana kad je nadleznom tuzitelju priopcena odluka vijeca. (4) Ako nadlezni tuzitelj ne stavi prijedlog za dopunu istrage niti podnese optuznicu niti u roku od tri mjeseca od dostave spisa od strane istraznog suca ili dostave odluke vijeca iz stavka 2. ovog clanka smatrat ce se da je odustao od kaznenog gonjenja.

Clanak 167.

(1) Ako se istraga ne zavrsi u roku od sest mjeseci, istrazni sudac je duzan obavijestiti predsjednika suda o razlozima zbog kojih istraga nije okoncana. (2) Predsjednik suda ce, po potrebi, poduzeti mjere da se istraga okonca.

Clanak 168.

(1) Osteceni kao tuzitelj i privatni tuzitelj mogu istraznom sucu nadleznog suda podnijeti zahtjev za provodjenje istrage, odnosno prijedlog da istragu dopuni. U tijeku istrage oni mogu istraznom sucu stavljati i druge prijedloge. (2) U pogledu pokretanja, provodjenja, prekida i obustave istrage sukladno se primjenjuju odredbe ovog zakona, koje se odnose na pokretanje i vodjenje istrage po zahtjevu nadleznog tuzitelja. (3) Kad istrazni sudac nadje da je istraga zavrsena, obavijestit ce o tome ostecenog kao tuzitelja ili privatnog tuzitelja, i upozorit ce ih da u roku od osam dana trebaju podnijeti optuznicu, odnosno privatnu tuzbu, a ako to ne ucine, smatrat ce se da su odustali od gonjenja, pa ce se postupak rjesenjem obustaviti. Ovakvo upozorenje istrazni sudac je duzan da da i kad vijece (clanak 21. stavak 6.) odbije prijedlog ostecenog kao tuzitelja ili privatnog tuzitelja za dopunu istrage zato sto smatra da je stanje stvari dovoljno razjasnjeno.

Clanak 169.

Ako je istraznom sucu potrebna pomoc organa unutarnjih poslova (kriminalisticko tehnicka i dr.) ili drugih drzavnih organa u svezi s provodjenjem istrage, oni su duzni da mu na njegov zahtjev tu pomoc pruze. Istrazni sudac moze zatraziti i pomoc od poduzeca, drugih pravnih osoba i samostalnog privrednika, ako je to neophodno za izvrsenje istrazne radnje.

Clanak 170.

Ako to zahtjevaju interesi kaznenog postupka, interesi cuvanja tajne, interesi javnog reda ili razlozi morala, sluzbena osoba koja poduzima istraznu radnju naredit ce osobama koje saslusava ili koje su nazocne istraznim radnjama ili razgledaju spise istrage da cuvaju kao tajnu odredjene cinjenice ili podatke koje su tom prilikom saznale i ukazat ce im da odavanje tajne predstavlja kazneno djelo. Ova naredba unijet ce se u zapisnik o istraznoj radnji, odnosno zabiljezit ce se na spisima koji se razgledaju, uz potpis osobe koja je upozorena.

Clanak 171.

Kad vijece odlucuje u tijeku istrage, moze zatraziti potrebna objasnjenja od istraznog suca i stranaka i moze pozvati obje stranke da usmeno izoloze svoje stavove na sjednici vijeca.

Clanak 172.

(1) Istrazni sudac moze kazniti novcanom kaznom do 500 KM svaku osobu koja za vrijeme vrsenja istrazne radnje i poslije opomene narusava red. Ako ucesce takve osobe nije neophodno, ona moze biti udaljena s mjesta gdje se vrsi ta radnja. (2) Okrivljeni ne moze biti kaznjen novcanom kaznom. (3) Ako nadlezni tuzitelj narusava red, istrazni sudac ce postupiti sukladno odredbi clanka 290. stavak 5. ovog zakona.

Clanak 173.

(1) Stranke, branitelj i osteceni mogu se uvijek obratiti prituzbom predsjedniku suda pred kojim se vodi postupak zbog odugovlacenja postupka i drugih nepravilnosti u tijeku istrage. (2) Predsjednik suda ispitat ce navode u prituzbi, a ako je podnositelj zahtijevao, obavijestit ce ga o tome sta je poduzeto.

XVII MJERE ZA OSIGURANJE NAZOCNOSTI OKRIVLJENOG I USPJESNO VODJENJE KAZNENOG POSTUPKA

1. Zajednicka odredba

Clanak 174.

(1) Mjere koje se mogu poduzeti prema okrivljenom za osiguranje njegove nazocnosti i za uspjesno vodjenje kaznenog postupka jesu poziv, dovodjenje, obecanje okrivljenog da nece napustiti boraviste, jamstvo i pritvor. (2) Prilikom odlucivanja koju ce od navedenih mjera primijeniti, nadlezni organ pridrzavat ce se uvjeta odredjenih za primjenu pojedinih mjera, vodeci racuna da se ne primjenjuje teza mjera ako se ista svrha moze postici blazom mjerom. (3) Ove mjere ukinut ce se i po sluzbenoj duznosti kad prestanu razlozi koji su ih izazvali, odnosno zamijenit ce se drugom blazom mjerom kad za to nastupe uvjeti. 2. Poziv

Clanak 175.

(1) Nazocnost okrivljenog pri izvrsenju radnji u kaznenom postupku osigurava se njegovim pozivanjem. Poziv okrivljenom upucuje sud. (2) Pozivanje se vrsi dostavljanjem zatvorenog pismenog poziva koji sadrzi: naziv suda koji poziva, ime i prezime okrivljenog, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, mjesto gdje okrivljeni ima da dodje, dan i sat kad treba da dodje, oznacenje da se poziva u svojstvu okrivljenog i upozorenje da ce u slucaju nedolaska biti prinudno doveden, sluzbeni pecat i potpis suca koji poziva. (3) Kad se okrivljeni prvi put poziva, poucit ce se u pozivu o pravu da uzme branitelja i da branitelj moze biti nazocan njegovom ispitivanju. (4) Okrivljeni je duzan odmah obavijestiti sud o promjeni adrese, kao i o namjeri da promjeni boraviste. O tome ce se okrivljeni pouciti prilikom prvog ispitivanja, odnosno dostavljanja optuznice bez provodjenja istrage (clanak 152. stavak 6), optuznog prijedloga ili privatne tuzbe, s tim sto ce se upozoriti na posljedice odredjene ovim zakonom. (5) Ako okrivljeni nije u stanju odazvati se pozivu uslijed bolesti ili druge neotklonjive smetnje, ispitat ce se u mjestu gdje se nalazi ili ce se osigurati njegov prijevoz do sudske zgrade ili drugog mjesta gdje se radnja poduzima. 3. Dovodjenje

Clanak 176.

(1) Naredbu da se okrivljeni dovede moze izdati sud ako je donijeto rjesenje o pritvoru ili ako uredno pozvani okrivljeni ne dodje, a svoj izostanak ne opravda, ili ako se nije moglo izvrsiti uredno dostavljanje poziva, a iz okolnosti ocigledno proizilazi da okrivljeni izbjegava prijem poziva. (2) Naredbu za dovodjenje izvrsava sudska policija. (3) Naredba za dovodjenje izdaje se pismeno. Naredba treba sadrzavati: ime i prezime okrivljenog koji se ima dovesti, naziv kaznenog djela koje mu se stavlja na teret uz navodjenje odredbe kaznenog zakona, razlog zbog koga se naredjuje dovodjenje, sluzbeni pecat i potpis suca koji naredjuje dovodjenje. (4) Osoba kojoj je povjereno izvrsenje naredbe predaje naredbu okrivljenom i poziva ga da s njim podje. Ako okrivljeni to odbije dovest ce ga prinudno. (5) Protiv vojnih osoba, pripadnika policije ili straze ustanove u kojoj su smjestene osobe lisene slobode nece se izdavati naredba za dovodjenje, vec ce se zatraziti od njihovog zapovjednistva, odnosno ustanove da ih privede. 4. Obecanje okrivljenog da nece napustiti boraviste

Clanak 177.

(1) Ako postoji bojazan da bi se okrivljeni tijekom postupka mogao sakriti ili otici u nepoznato mjesto ili u inozemstvo, sud moze traziti od okrivljenog obvezu da se nece kriti, odnosno da bez odobrenja suda nece napustiti svoje boraviste. Dato obecanje unosi se u zapisnik. (2) Od okrivljenog se moze privremeno oduzeti putna isprava. Zalba protiv rjesenja o oduzimanju putne isprave ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (3) Okrivljeni ce se prilikom davanja obecanja upozoriti da se protiv njega moze odrediti pritvor ako ovu obvezu prekrsi. 5. Jamstvo

Clanak 178.

Okrivljeni koji se ima staviti ili je vec stavljen u pritvor samo zbog bojazni da ce pobjeci moze se ostaviti na slobodi, odnosno moze se pustiti na slobodu ako on osobno ili tko drugi za njega pruzi jamstvo da do kraja kaznenog postupka nece pobjeci, a sam okrivljeni obeca da se nece kriti i da bez odobrenja nece napustiti svoje boraviste.

Clanak 179.

(1) Jamstvo uvijek glasi na novcani iznos koji se odredjuje s obzirom na tezinu kaznenog djela, osobne i obiteljske prilike okrivljenog i imovno stanje osobe koja daje jamstvo. (2) Jamstvo se sastoji u polaganju gotovog novca, papira od vrijednosti, dragocjenosti ili drugih pokretnih stvari vece vrijednosti koje se lako mogu unovciti i cuvati, ili u stavljanju hipoteke za iznos jamstva na nepokretna dobra osobe koja daje jamstvo, ili u osobnoj obvezi jednog ili vise gradjana da ce u slucaju bjega okrivljenog platiti utvrdjeni iznos jamstva. (3) Ako okrivljeni pobjegne, rjesenjem ce se odrediti da je vrijednost data kao jamstvo, prihod proracuna kantonazupanije.

Clanak 180.

(1) Okrivljeni ce se i pored datog jamstva staviti u pritvor ako na uredan poziv ne dodje, a izostanak ne opravda, ako se sprema za bjekstvo ili ako se protiv njega, posto je ostavljen na slobodi, pojavi koji drugi zakonski osnov za pritvor. (2) U slucaju iz stavka 1. ovog clanka, jamstvo se ukida. Polozeni novcani iznos, dragocjenosti, papiri od vrijednosti ili druge pokretne stvari vracaju se, a hipoteka se skida. Na isti nacin ce se postupiti i kad se kazneni postupak pravomocno dovrsi rjesenjem o obustavi postupka ili presudom. (3) Ako je presudom izrecena kazna zatvora, jamstvo se ukida tek kad osudjeni pocne izdrzavati kaznu.

Clanak 181.

(1) Rjesenje o jamstvu donosi u tijeku istrage istrazni sudac. Poslije podignute optuznice rjesenje o jamstvu donosi vijece. (2) Rjesenje kojim se odredjuje jamstvo i rjesenje kojim se jamstvo ukida donosi se po saslusanju nadleznog tuzitelja, ako se postupak vodi po njegovom zahtjevu. 6. Pritvor

Clanak 182.

(1) Pritvor se moze odrediti samo pod uvjetima predvidjenim u ovom zakonu. (2) Trajanje pritvora mora biti svedeno na najkrace nuzno vrijeme. Duznost je svih organa koji sudjeluju u kaznenom postupku i organa koji im pruzaju pravnu pomoc da postupaju s posebnom zurnoscu, ako se okrivljeni nalazi u pritvoru. (3) U tijeku cijelog postupka pritvor ce se ukinuti cim prestanu razlozi na temelju kojih je bio odredjen.

Clanak 183.

(1) Pritvor ce se uvijek odrediti protiv osobe za koju postoji osnovana sumnja da je izvrsila kazneno djelo za koje je u zakonu propisana kazna dugotrajnog zatvora. (2) Ako postoji osnovana sumnja da je odredjena osoba ucinila kazneno djelo, a ne postoje uvjeti za obvezni pritvor, pritvor se protiv te osobe moze odrediti: 1) ako se krije ili ako postoje druge okolnosti koje ukazuju na opasnost od bijega; 2) ako postoji osnovana bojazan da ce unistiti, sakriti, izmijeniti ili krivotvoriti dokaze ili tragove vazne za kazneni postupak ili ako osobite okolnosti ukazuju da ce ometati kazneni postupak utjecajem na svjedoke, suucesnike ili prikrivace; 3) ako osobite okolnosti opravdavaju bojazan da ce ponoviti kazneno djelo, ili da ce dovrsiti pokusano kazneno djelo, ili da ce uciniti kazneno djelo kojim prijeti, a za ta kaznena djela je predvidjena kazna zatvora od tri godine ili teza kazna; 4) ako je u pitanju kazneno djelo kod kojeg je zbog nacina izvrsenja ili posljedica kaznenog djela odredjivanje pritvora neophodno potrebno za sigurnost gradjana. To su kaznena djela predvidjena u Kaznenom zakonu Federacije: terorizam (clanak 146.), genocid (clanak 153.), ratni zlocin protiv civilnog stanovnistva (clanak 154.), ratni zlocin protiv ranjenika i bolesnika (clanak 155.), ratni zlocin protiv ratnih zarobljenika (clanak 156.), organiziranje skupine i podstjecanje na izvrsenje genocida i ratnih zlocina (clanak 157. st.1. i 2.), protupravno ubijanje i ranjavanje neprijatelja (clanak 158.), upotreba nedopustenih sredstava borbe (clanak 160.), medjunarodni terorizam (clanak 168.), ugrozavanje osoba pod medjunarodnom zastitom (clanak 169.), uzimanje talaca (clanak 170.), ubojstvo (clanak 171. st. 1. i 2.), navodjenje na samoubojstvo i pomaganje u samoubojstvu (clanak 175. st.2. i 3), teska tjelesna povreda (clanak 177. st. 3. do 5), otmica ( clanak 184. st. 2. i 3 ), silovanje (clanak 221.), obljuba nad nemocnom osobom (clanak 223. stavak 2), obljuba nad maloljetnom osobom (clanak 224. st. 2. i 3), obljuba zloupotrebom polozaja (clanak 225. stavak 3), neovlastena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga ( clanak 252.), razbojnicka kradja (clanak 275.), razbojnistvo (clanak 276.), teski slucajevi razbojnicke kradje i razbojnistva (clanak 277.), otmica zrakoplova ili plovila (clanak 321.) i ugrozavanje sigurnosti leta zrakoplova (clanak 322.), (3) U slucaju iz tocke 2. stavak 2. ovog clanka, pritvor ce se ukinuti cim se osiguraju dokazi zbog kojih je pritvor odredjen. (4) Osoba zatecena na izvrsenju kaznenog djela za koje se goni po sluzbenoj duznosti moze svatko lisiti slobode. Osoba lisena slobode mora se odmah predati istraznom sucu ili organu unutarnjih poslova, a ako se to ne moze uciniti, mora se odmah obavijestiti jedan od tih organa. Organ unutarnjih poslova postupit ce po clanku 187. ovog zakona.

Clanak 184.

(1) Pritvor odredjuje istrazni sudac nadleznog suda. (2) Pritvor se odredjuje pismenim rjesenjem koje sadrzi: ime i prezime osobe koja se lisava slobode, kazneno djelo za koje se ono okrivljuje, zakonski osnov za pritvor, pouku o pravu na zalbu, kratko obrazlozenje, s tim sto ce se osnova za odredjivanje pritvora posebno obrazloziti, sluzbeni pecat i potpis suca koji odredjuje pritvor. (3) Rjesenje o pritvoru predaje se osobi na koju se odnosi u trenutku lisenja slobode, a najkasnije u roku od 24 sata od trenutka lisenja slobode. U spisima se mora naznaciti sat lisenja slobode i sat predaje rjesenja. (4) Protiv rjesenja o pritvoru pritvorena osoba moze se zaliti vijecu (clanak 21. stavak 6.) u roku od 24 sata od trenutka prijema rjesenja. Ako se pritvorena osoba prvi put ispituje po isteku ovog roka, moze izjaviti zalbu prilikom tog ispitivanja. Zalba s prijepisom zapisnika o ispitivanju, ako je pritvorena osoba ispitana, i rjesenje o pritvoru dostavljaju se odmah vijecu. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (5) Ako se istrazni sudac ne slozi s prijedlogom nadleznog tuzitelja o odredjivanju pritvora, zatrazit ce da o tome odluci vijece (clanak 21. stavak 6.). Protiv rjesenja vijeca kojim se odredjuje pritvor pritvorena osoba moze izjaviti zalbu, koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. U pogledu predaje rjesenja i izjave zalbe primjenjuju se odredbe st. 3. i 4. ovog clanka. (6) U slucajevima iz st. 4. i 5. ovog clanka, vijece koje odlucuje o zalbi duzno je donijeti odluku u roku od 48 sati.

Clanak 185.

(1) Istrazni sudac duzan je da osobi lisenoj slobode koja mu je dovedena odmah priopci razloge lisenja slobode, da moze uzeti branitelja koji moze biti nazocan njenom ispitivanju, i ako je potrebno pomoci mu da nadje branitelja.Upozorit ce je na prava iz clanka 67. ovog zakona. Ako u roku od 24 sata od trenutka ovog priopcenja osoba lisena slobode ne osigura nazocnost branitelja, istrazni sudac je duzan tu osobu odmah ispitati. (2) Ako osoba lisena slobode izjavi da nece uzeti branitelja, istrazni sudac je duzan ispitati je u roku od 24 sata. (3) Ako u slucaju obvezne obrane (clanak 66. st. 1. i 2. ) osoba lisena slobode ne uzme branitelja u roku od 24 sata od trenutka kad je poucena o ovom pravu ili izjavi da nece uzeti branitelja, postavit ce joj se branitelj po sluzbenoj duznosti. (4) Odmah poslije ispitivanja, istrazni sudac ce odluciti hoce li osobu lisenu slobode pustiti na slobodu. Ako smatra da osobu lisenu slobode treba zadrzati, istrazni sudac ce o tome odmah obavijestiti nadleznog tuzitelja, ako ovaj vec nije podnio zahtjev za provodjenje istrage. Ako nadlezni tuzitelj u roku od 24 sata od casa kad je obavijesten o pritvoru ne stavi zahtjev za provodjenje istrage, istrazni sudac ce osobu lisenu slobode pustiti na slobodu.

Clanak 186.

(1) Pritvor moze odrediti istrazni sudac nizeg suda na cijem je podrucju izvrseno kazneno djelo, kad mu je povjereno izvrsenje pojedinih istraznih radnji ili u slucajevima predvidjenim u clanku 148. stavak 1. i clanku 187. ovog zakona. U pogledu odredjivanja pritvora primjenjuju se odredbe clanka 184. st. 2. do 5. ovog zakona, s tim sto odluku iz stavka 4. tog clanka, po zalbi donosi visi sud. (2) Odmah poslije ispitivanja osobe lisene slobode, istrazni sudac ce odluciti hoce li je pustiti na slobodu ili ce narediti da se provede istraznom sucu nadleznog suda. U pogledu ispitivanja osobe lisene slobode primjenjuju se odredbe clanka 185. st. 1. do 3. ovog zakona. (3) Istrazni sudac nizeg suda na cijem je podrucju izvrseno kazneno djelo moze zadrzati pritvorenu osobu najduze tri dana, racunajuci od dana njenog dovodjenja, ako je potrebno da poduzme hitne istrazne radnje u smislu clanka 148. stavak 1. ovog zakona. Po donosenju rjesenja o provodjenju istrage, zadrzavanje u pritvoru moze trajati i duze od tri dana, ako u tom roku istrazni sudac primi zahtjev od istraznog suca nadleznog suda da poduzme pojedine istrazne radnje. Poslije izvrsenja istraznih radnji, pritvorena osoba mora se sprovesti nadleznom sudu, ako istrazni sudac tog suda sto drugo ne odredi.

Clanak 187.

(1) Ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih poslova mogu neku osobu lisiti slobode ako postoji ma koji razlog predvidjen u clanku 183. ovog zakona, ali su duzna da takvu osobu bez odlaganja, a najkasnije u roku od 24 sata sprovedu nadleznom istraznom sucu ili istraznom sucu nizeg suda na cijem je podrucju ucinjeno kazneno djelo, ako se do sjedista tog suda moze brze doci. Prilikom dovodjenja, ovlastena sluzbena osoba organa unutarnjih poslova ce obavijestiti istraznog suca o razlozima i o vremenu lisenja slobode. (2) Osoba protiv koje postoje osnovi sumnje da je izvrsila kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti i koju su organi unutarnjih poslova lisili slobode ima pravo uzeti branitelja i branitelj moze biti nazocan prikupljanju izvjesca. Prije prikupljanja izvjesca od te osobe ovlastena osoba organa unutarnjih poslova duzna ju je izvijestiti o tom pravu i da ce joj se, na njen zahtjev postaviti branitelj, ako po svom imovinskom stanju ne moze snositi troskove obrane, te da nije duzna dati bilo kakvu izjavu niti odgovarati na postavljena pitanja ovlastene osobe organa unutarnjih poslova. (3) Ako osoba lisena slobode ne bude provedena istraznom sucu u roku iz stavka 1. ovog clanka, pustit ce se na slobodu.

Clanak 188.

(1) Na temelju rjesenja istraznog suca okrivljeni se moze zadrzati u pritvoru najvise mjesec dana od dana lisenja slobode. Poslije tog roka okrivljeni se moze zadrzati u pritvoru samo na temelju rjesenja o produzenju pritvora. (2) Pritvor se po odluci vijeca (clanak 21. stavak 6.) moze produziti najvise za dva mjeseca. Protiv rjesenja vijeca dopustena je zalba koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. Ako se postupak vodi za kazneno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora preko pet godina ili teza kazna, vijece Vrhovnog suda Federacije moze iz vaznih razloga produziti pritvor najvise za jos tri mjeseca. Rjesenje o produzenju pritvora donosi se na obrazlozeni prijedlog istraznog suca. (3) Ako se do isteka rokova iz stavka 2. ovog clanka ne podigne optuznica, okrivljeni ce se pustiti na slobodu.

Clanak 189.

(1) U tijeku istrage, prije isteka roka trajanja pritvora, istrazni sudac moze ukinuti pritvor po saslusanju nadleznog tuzitelja kad se postupak vodi po njegovom zahtjevu. Protiv tog rjesenja nadlezni tuzitelj moze izjaviti zalbu vijecu, koje je duzno odluku donijeti u roku od 48 sati. (2) Zalba na rjesenje iz stavka 1. ovog clanka ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 190.

(1) Poslije predaje optuznice sudu do zavrsetka glavnog pretresa, pritvor se moze, po saslusanju nadleznog tuzitelja, kad se postupak vodi po njegovom zahtjevu, odrediti ili ukinuti samo rjesenjem vijeca. (2) Vijece je duzno po isteku dva mjeseca od pravomocnosti posljednjeg rjesenja o pritvoru, i bez prijedloga stranaka, da ispita postoje li jos razlozi za pritvor i da donese rjesenje o produzenju ili ukidanju pritvora. (3) Zalba na rjesenje iz st. 1. i 2. ovog clanka ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Protiv rjesenja vijeca kojim se odbija prijedlog za odredjivanje ili ukidanje pritvora zalba nije dopustena.

Clanak 191.

Organ unutarnjih poslova, odnosno sud duzan je o lisenju slobode obavijestiti u roku od 24 sata obitelj osobe lisene slobode, osim ako se ona tome protivi. O lisenju slobode obavijestit ce se nadlezni organ socijalnog staranja, ako je potrebno poduzeti mjere za zbrinjavanje djece i drugih clanova obitelji osobe lisene slobode o kojima se ona stara. 7. Postupak s pritvorenicima

Clanak 192.

(1) Pri izdrzavanju pritvora ne smije se vrijedjati osobnost i dostojanstvo okrivljenog. (2) Prema pritvoreniku primijenjivat ce se samo ogranicenja koja su potrebna da se sprijeci bjekstvo i dogovor koji bi mogao biti stetan za uspjesno vodjenje postupka. (3) U istoj prostoriji ne mogu biti zatvorene osobe koje nisu istog spola. Po pravilu, u istu prostoriju ne mogu se smjestati osobe koje su sudjelovale u izvrsenju istog kaznenog djela, niti osobe koje su na izdrzavanju kazne s osobama u pritvoru. Osobe koje su izvrsile kaznena djela u povratu nece se, ako je moguce, smjestati u istu prostoriju s drugim osobama lisenim slobode na koje bi mogle stetno utjecati.

Clanak 193.

(1) Za disciplinske prijestupe pritvorenika zbog kojih bi mogle nastati stetne posljedice za vodjenje postupka istrazni sudac, odnosno predsjednik vijeca moze izuzetno izreci disciplinsku kaznu organicenja posjeta i prijepiske. Ovo ogranicenje ne odnosi se na opcenje pritvorenika s braniteljem. (2) Protiv rjesenja o kazni izrecenoj po stavku 1. ovog clanaka dopustena je zalba vijecu (clanak 21. stavak 6) suda nadleznog za vodjenje istrage u roku od 24 sata od trenutka prijema rjesenja. Zalba ne zadrzava izvrsenje rjesenja.

Clanak 194.

(1) Nadzor nad pritvorenicima vrsi predsjednik suda koji je na to ovlasten. (2) Predsjednik suda ili sudac koga on odredi duzan je najmanje jedanput nedjeljno da obidje pritvorenike i da se, ako nadje za potrebno, i bez nazocnosti nadzornika i strazara, obavijesti kako se pritvorenici hrane, kako se opskrubljuju drugim potrebama i kako se s njima postupa. Predsjednik, odnosno sudac koga on odredi duzan je poduzmati potrebne mjere da se otklone nepravilnosti uocene prilikom obilaska zatvora. Odredjeni sudac ne moze biti istrazni sudac. (3) Obilascima iz stavka 2. ovog clanka moze biti nazocan i nadlezni tuzitelj. (4) Predsjednik suda i istrazni sudac mogu u svako doba obilaziti sve pritvorenike, s njima razgovarati i od njih primati prituzbe.

XVIII ISTRAZNE RADNJE

1. Pretresanje stana i osoba

Clanak 195.

(1) Pretresanje stana i ostalih prostorija okrivljenog ili drugih osoba moze se poduzeti ako je vjerojatno da ce se pretresanjem okrivljeni uhititi ili da ce se pronaci tragovi kaznenog djela ili predmeti vazni za kazneni postupak. (2) Pretresanje osobe moze se poduzeti kad je vjerojatno da ce se pretresanjem pronaci tragovi i predmeti vazni za kazneni postupak.

Clanak 196.

(1) Pretresanje naredjuje sud pismenom obrazlozenom naredbom. (2) Naredba o pretresanju predaje se prije pocetka pretresanja osobi kod koje ce se ili na kojoj ce se pretresanje izvrsiti. Prije pretresanja pozvat ce se osoba na koju se odnosi naredba o pretresanju da dobrovoljno izda osobu, odnosno predmete koji se traze. (3) Pretresanju se moze pristupiti i bez prethodne predaje naredbe, kao i bez prethodnog poziva na predaju osobe ili stvari, ako se pretpostavlja oruzani otpor, ili ako je potrebno da se pretresanje izvrsi odmah i iznenada, ili ako se pretresanje ima izvrsiti u javnim prostorijama. (4) Pretresanje se vrsi danju. Pretresanje se moze vrsiti i nocu ako je danju zapoceto pa nije dovrseno ili ako postoje razlozi iz clanka 199. ovog zakona.

Clanak 197.

(1) Drzatelj stana i drugih prostorija pozvat ce se da bude nazocan pretresanju, a ako je on odsutan, pozvat ce se njegov zastupnik ili netko od odraslih clanova domacinstva ili susjeda. (2) Zakljucane prostorije, namjestaj ili druge stvari otvorit ce se silom samo ako njihov drzatelj nije nazocan ili nece dobrovoljno da ih otvori. Prilikom otvaranja izbjegavat ce se nepotrebno ostecenje. (3) Pretresanju stana ili osoba nazocna su dva punoljetna gradjanina kao svjedoci. Pretresanje zenske osobe vrsi samo zenska osoba, a za svjedoke ce se uzimati samo zenske osobe. Svjedoci ce se prije pocetka pretresanja upozoriti da paze kako se pretresanje vrsi, kao i da imaju pravo da prije potpisivanja zapisnika o pretresanju stave svoje prigovore, ako smatraju da sadrzina zapisnika nije tocna. (4) Kad se pretresanje vrsi u prostorijama drzavnih organa, poduzeca i drugih pravnih osoba pozvat ce se njihov starjesina da bude nazocan pretresanju. (5) Pretresanje i pregledi u vojnoj zgradi obavit ce se po odobrenju nadleznog vojnog starjesine. (6) Pretresanje stana i osobe treba vrsiti obazrivo, ne remeteci kucni red. (7) O svakom pretresanju stana ili osobe sastavit ce se zapisnik, koji potpisuje osoba kod koje se ili na kojoj se vrsi pretresanje i osoba cija je nazocnost obvezna. Prilikom vrsenja pretresanja, oduzet ce se privremeno samo oni predmeti i isprave koji su u svezi s svrhom pretresanja u pojedinom slucaju. U zapisnik ce se unijeti i tocno naznaciti predmeti i isprave koji se oduzimaju, a to ce se unijeti i u potvrdu koja ce se odmah izdati osobi kojoj su predmeti, odnosno isprave oduzete.

Clanak 198.

Ako se prilikom pretresanja stana ili osobe nadju predmeti koji nemaju veze s kaznenim djelom zbog koga je pretresanje naredjeno, ali koji ukazuju na drugo kazneno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti, oni ce se opisati u zapisniku i privremeno oduzeti, a o oduzimanju ce se odmah izdati potvrda. O tome ce se odmah obavijestiti nadlezni tuzitelj radi pokretanja kaznenog postupka. Ovi predmeti ce se odmah vratiti ako nadlezni tuzitelj nadje da nema temelja za pokretanje kaznenog postupka, a ne postoji neka druga zakonska osnova po kojoj bi se ti predmeti imali oduzeti.

Clanak 199.

(1) Sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih poslova mogu i bez naredbe uci u tudji stan i druge prostorije i po potrebi izvrsiti pretresanje ako drzatelj stana to zeli, ako netko zove u pomoc, ako je potrebno uhititi ucinitelja kaznenog djela koji je na djelu zatecen ili radi sigurnosti ljudi i imovine, ili ako se u stanu ili drugoj prostoriji nalazi osoba koja se po naredbi nadleznog drzavnog organa ima pritvoriti ili prinudno dovesti ili koja se tu sklonila od gonjenja. (2) U slucaju iz stavka 1. ovog clanka nece se sastavljati zapisnik nego ce se drzatelju stana odmah izdati potvrda u kojoj ce se naznaciti razlog ulazenja u stan, odnosno druge prostorije. Ako je u tudjim prostorijama izvrseno i pretresanje, postupit ce se po odredbi clanka 197. st. 3. i 7. ovog zakona. (3) Pretresanje se moze izvrsiti i bez nazocnosti svjedoka ako nije moguce da se odmah osigura njihova nazocnost, a postoji opasnost od odlaganja. Razlozi za pretresanje bez nazocnosti svjedoka moraju se naznaciti u zapisniku. (4) Sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih poslova mogu bez naredbe o pretresanju i bez nazocnosti svjedoka izvrsiti pretresanje osobe prilikom izvrsenja rjesenja o privodjenju ili prilikom lisenja slobode, ako postoji sumnja da ta osoba posjeduje oruzje ili orudje za napad, ili ako postoji sumnja da ce odbaciti, sakriti ili unistiti predmete koje treba od nje oduzeti kao dokaz u kaznenom postupku. (5) Kad sudska policija ili ovlastene sluzbene osobe organa unutarnjih poslova izvrse pretresanje bez naredbe o pretresanju, duzni su o tome odmah podnijeti izvesce istraznom sucu, koji ce o tome odmah obavijestiti nadleznog tuzitelja i branitelja, a ako se postupak jos ne vodi duzni su odmah podnijeti izvjesce nadleznom tuzitelju. U izvjescu ce se navesti razlozi zbog kojih je izvrseno pretresanje bez naredbe. (6) Prije poduzimanja radnji iz st. 1. i 4. ovog clanka obavijestit ce se istrazni sudac i nadlezni tuzitelj, ako je to moguce i ako ne postoji opasnost za osiguranje dokaza. 2. Privremeno oduzimanje predmeta