ZAKON O KRIVICNOM POSTUPKU

 

 

 

Clan 1.

(1) Ovim zakonom utvrdjuju se pravila krivicnog postupka po kojima su duzni postupati opcinski sudovi, kantonalni sudovi i Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije), tuzilac i drugi sudionici u krivicnom postupku predvidjeni ovim zakonom, kada postupaju u krivicnim stvarima. (2) Pravila utvrdjena ovim zakonom treba da osiguraju da niko nevin ne bude osudjen, a da se krivcu izrekne krivicna sankcija pod uvjetima koje predvidja Krivicni zakon Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Krivicni zakon Federacije), drugi zakoni Federacije, zakoni kantona i zakoni Bosne i Hercegovine u kojima su propisana krivicna djela i na temelju zakonito provedenog postupka. (3) Prije donosenja pravomocne presude okrivljeni moze biti ogranicen u svojoj slobodi i drugim pravima, samo pod uvjetima koje odredjuje ovaj zakon.

Clan 2.

Krivicnu sankciju moze ucinitelju krivicnog djela izreci samo nadlezan sud u postupku koji je pokrenut i proveden po ovom zakonu.

Clan 3.

Svako se smatra nevinim za krivicno djelo dok se pravomoc nom presudom ne utvrdi njegova krivnja.

Clan 4.

(1) Gradjanin od koga ovlasteni duznosnik organa unutrasnjih poslova prikuplja izvjestaje koji bi mogli biti korisni za uspjesno vodjenje krivicnog postupka nije duzan dati bilo kakvu izjavu ili odgovoriti na bilo koje pitanje koje mu postavi ovlasteni duznosnik, osim podataka o svom identitetu o cemu ga je duzan pouciti ovlasteni duznosnik organa unutrasnjih poslova. (2) Osumnjiceni za kojega postoje osnovi sumnje da je pocinio krivicno djelo ima pravo uzeti branioca i da branilac bude prisutan njegovu ispitivanju koje vrsi ovlasteni duznosnik. (3) Ako je osumnjiceni lisen slobode, on ima pravo da mu se, na njegov zahtjev, imenuje branilac, ukoliko prema svom imovnom stanju ne moze snositi troskove odbrane. (4) Prije nego sto ovlasteni duznosnik organa unutrasnjih poslova pristupi prikupljanju izvjestaja od osumnjicenog iz stava 2. ovog clana, duzan je osumnjicenog pouciti o pravima iz st. 1. i 2. ovog clana. (5) Prije nego sto ovlasteni duznosnik organa unutrasnjih poslova pristupi prikupljanju izvjestaja od osumnjicenog iz stava 3. ovog clana, duzan je osumnjicenog pouciti o njegovim pravima iz st. 1., 2. i 3. ovog clana. (6) Okrivljeni vec na prvom ispitivanju mora biti izvjesten o djelu za koje se tereti i o osnovama optuzbe. (7) Okrivljenom se mora omoguciti da se izjasni o svim cinjenicama i dokazima koji ga terete i da iznese sve cinjenice i dokaze koji mu idu u korist.

Clan 5.

U krivicnom postupku u ravnopravnoj su upotrebi bosanski jezik i hrvatski jezik, a sluzbeno pismo je latinica.

Clan 6.

(1) Krivicni postupak se vodi na jednom od jezika iz clana 5. ovog zakona. (2) Stranke, svjedoci i druge osobe koje sudjeluju u postupku imaju pravo pri izvodjenju istraznih ili drugih sudskih radnji ili na glavnom pretresu upotrebljavati svoj jezik. Ako se sudska radnja, odnosno glavni pretres ne vodi na jeziku te osobe, osigurat ce se usmeno prevodjenje onoga sto ona, odnosno drugi iznosi, kao i isprava i drugog pisanog dokaznog materijala. (3) O pravu na prevodjenje poucit ce se osoba iz stava 2. ovog clana, koja se moze odreci tog prava ako zna jezik na kome se vodi postupak. U zapisniku ce se zabiljeziti da je data pouka i izjava sudionika. (4) Prevodjenje obavlja tumac.

Clan 7.

(1) Tuzbe, zalbe i drugi podnesci upucuju se sudu na jeziku iz clana 5. ovog zakona, a na jednom od tih jezika sud upucuje pozive, odluke i druga sudska pismena. (2) Okrivljenom koji je u pritvoru, na izdrzavanju kazne ili na obaveznom psihijatrijskom lijecenju i cuvanju u zdravstvenoj ustanovi, dostavit ce se i prijevod pismena iz stava 1. ovog clana, na jeziku kojim se sluzi u postupku.

Clan 8.

(1) Zabranjeno je od osumnjicenog, okrivljenog ili bilo koje druge osobe koja sudjeluje u postupku iznudjivati priznanje ili kakvu drugu izjavu. (2) Sud ne moze zasnovati svoju odluku na dokazima pribavljenim povredama ljudskih prava i sloboda propisanih ustavom i medjunarodnim ugovorima, niti na dokazima koji su pribavljeni povredama ovog zakona.

Clan 9.

(1) Okrivljeni ima pravo braniti se sam ili uz strucnu pomoc branioca koga sam izabere iz reda advokata. (2) Ako okrivljeni ili osobe iz clana 63. stav 3. ovog zakona, u slucaju obavezne odbrane ne uzme branioca, sud ce radi osiguranja odbrane postaviti okrivljenom branioca po sluzbenoj duznosti kad je to odredjeno ovim zakonom. (3) Okrivljenom se mora osigurati dovoljno vremena za pripremanje odbrane.

Clan 10.

Osoba koja je neopravdano osudjena za krivicno djelo ili je bez temelja lisena slobode ima pravo biti rehabilitirana, pravo na naknadu stete iz budzetskih sredstava, kao i druga prava utvrdjena zakonom.

Clan 11.

Okrivljenog ili drugu osobu koja sudjeluje u postupku, koje bi iz neznanja mogle propustiti neku radnju u postupku, ili da se zbog toga ne koriste svojim pravima, sud ce pouciti o pravima koja im po ovom zakonu pripadaju i o posljedicama propustanja radnje.

Clan 12.

Sud je duzan nastojati da se postupak provede bez odugovlac enja i onemoguciti svaku zloupotrebu prava koja pripadaju osobama koje sudjeluju u postupku.

Clan 13.

(1) Sud, nadlezni tuzilac i organ unutrasnjih poslova duzni su istinito i potpuno utvrditi cinjenice koje su vazne za donosenje zakonite odluke. (2) Oni su duzni da s jednakom paznjom ispituju i utvrde kako cinjenice koje terete osumnjicenog ili okrivljenog, tako i one koje im idu u korist te da prije pocetka postupka i u toku postupka osumnjicenom i okrivljenom odnosno njihovim braniocima, stave na raspolaganje sve cinjenice i dokaze koji im idu u korist.

Clan 14.

Pravo suda, nadleznog tuzioca i organa unutrasnjih poslova da ocjenjuju postojanje ili nepostojanje cinjenica nije vezano ni ograniceno posebnim formalnim dokaznim pravilima.

Clan 15.

(1) Krivicni postupak pokrece se po zahtjevu ovlastenog tuzioca. (2) Za djela za koja se goni po sluzbenoj duznosti, ovlasteni tuzilac je nadlezni tuzilac, a za djela za koje se goni po privatnoj tuzbi ovlasteni tuzilac je privatni tuzilac. (3) Ako nadlezni tuzilac zakljuci da nema osnova za pokretanje ili produzenje krivicnog postupka, na njegovo mjesto moze stupiti osteceni kao tuzilac pod uvjetima odredjenim ovim zakonom.

Clan 16.

Nadlezni tuzilac je duzan preduzeti krivicno gonjenje ako postoje dokazi da je ucinjeno krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti.

Clan 17.

(1) U krivicnom postupku sudovi sude u zbornom sastavu, u skladu s ovim zakonom. (2) U prvostepenim sudovima za laksa krivicna djela sudi sudija pojedinac.

Clan 18.

Kad je propisano da pokretanje krivicnog postupka ima za posljedicu ogranicenje odredjenih prava, ove posljedice, ako zakonom nije drukcije odredjeno, nastupaju stupanjem optuznice na pravnu snagu, a za krivicna djela za koja je propisana kao glavna kazna novcana kazna ili zatvor do tri godine od dana kad je donesena osudjujuca presuda, bez obzira na to je li postala pravomoc na.

Clan 19.

(1) Ako primjena krivicnog zakona ovisi od prethodnog rjesenja kakvog pravnog pitanja za cije je rjesenje nadlezan sud u kojem drugom postupku ili neki drugi drzavni organ, sud koji sudi u krivicnom predmetu moze sam rijesiti i to pitanje po odredbama koje vaze za dokazivanje u krivicnom postupku. Rjesenje ovog pravnog pitanja od strane krivicnog suda ima ucinak samo za krivicni predmet koji ovaj sud raspravlja. (2) Ako je o takvom prethodnom pitanju vec donio odluku sud u kojem drugom postupku ili drugi drzavni organ, takva odluka ne veze krivicni sud u pogledu ocjene je li ucinjeno odredjeno krivicno djelo.

II NADLEZNOST SUDOVA

1. Stvarna nadleznost i sastav suda

Clan 20.

Vrhovni sud Federacije i sudovi u kantonima sude u krivicnim stvarima u granicama svoje stvarne nadleznosti odredjene federalnim, odnosno kantonalnim zakonom.

Clan 21.

(1) U prvom stepenu sudovi sude u vijecima sastavljenim od dvojice sudija i trojice sudija porotnika za krivicna djela za koja se po zakonu moze izreci kazna zatvora u trajanju od petnaest godina ili teza kazna, a u vijecima sastavljenim od jednog sudije i dvojice sudije porotnika za krivicna djela za koja je propisana blaza kazna. Za krivicna djela za koja je propisana kao glavna kazna novcana kazna ili kazna zatvora do jedne godine, u prvostepenom sudu sudi sudija pojedinac. (2) U drugom stepenu sudovi sude u vijecima sastavljenim od pet sudija za krivicna djela za koja se po zakonu moze izreci kazna zatvora u trajanju od petnaest godina ili teza kazna, a u vijecima sastavljenim od trojice sudija za krivicna djela za koja je propisana blaza kazna. Kad sud sudi u drugom stepenu na pretresu, vijece je sastavljeno od dvojice sudija i trojice sudija porotnika. (3) U trecem stepenu sudovi sude u vijecima sastavljenim od pet sudija. (4) Radnje u istrazi obavlja sudija prvostepenog suda (u daljnjem tekstu: istrazni sudija). (5) Predsjednik suda i predsjednik vijeca odlucuju u slucajevima predvidjenim u ovom zakonu. (6) Prvostepeni sudovi, u vijecu sastavljenom od trojice sudija, odlucuju o zalbama protiv rjesenja istraznog sudije i drugih rjesenja kad je to odredjeno ovim zakonom, donose odluke u prvom stepenu izvan glavnoga pretresa, provode postupak, donose presudu po odredbama clana 502. st. 2. do 6. ovog zakona, i stavljaju prijedloge u slucajevima predvidjenim u ovom ili u drugom zakonu. (7) Vrhovni sud Federacije odlucuje o zahtjevu za zastitu zakonitosti u vijecu sastavljenom od pet sudija, a u slucaju odlucivanja o zahtjevu za zastitu zakonitosti protiv presuda Vrhovnog suda Federacije taj sud odlucuje u opcoj sjednici. (8) Ako ovim zakonom nije drukcije odredjeno, sudovi viseg stepena odlucuju u vijecu sastavljenom od trojice sudija, kao i u slucajevima koji nisu predvidjeni u odredbama st. 1. do 7. ovoga clana. 2. Mjesna nadleznost

Clan 22.

(1) Mjesno nadlezan je sud na cijem podrucju je krivicno djelo izvrseno ili pokusano. (2) Ako je krivicno djelo izvrseno ili pokusano na podrucjima raznih sudova ili na granici tih podrucja, ili je neizvjesno na kojem je podrucju izvrseno ili pokusano, nadlezan je onaj od tih sudova koji je po zahtjevu ovlastenog tuzioca prvi zapoceo postupak, a ako postupak jos nije zapocet sud kome je prvo podnesen zahtjev za pokretanje postupka.

Clan 23.

Ako je krivicno djelo ucinjeno na domacem brodu ili domacem vazduhoplovu dok se nalazi u domacem pristanistu, nadlezan je sud na cijem se podrucju nalazi to pristaniste. U ostalim slucajevima kad je krivicno djelo ucinjeno na domacem brodu ili domacem vazduhoplovu, nadlezan je sud na cijem se podrucju nalazi maticna luka broda, odnosno vazduhoplova ili domace pristaniste u kome se brod, odnosno vazduhoplov prvi put zaustavi.

Clan 24.

(1) Ako je krivicno djelo ucinjeno putem strampe, nadlezan je sud na cijem je podrucju informacija stampana. Ako to mjesto nije poznato ili je informacija stampana u inozemstvu, nadlezan je sud na cijem se podrucju rastura stampana informacija. (2) Odredbe stava 1. ovog clana sukladno ce se primijeniti i ako je informacija objavljena putem radija ili televizije.

Clan 25.

(1) Ako nije poznato mjesto izvrsenja krivicnog djela ili ako je to mjesto izvan teritorija Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Federacija), nadlezan je sud na cijem podrucju okrivljeni ima prebivaliste ili boraviste. (2) Ako je sud na cijem podrucju okrivljeni ima prebivaliste ili boraviste vec zapoceo postupak, ostaje nadlezan i ako se saznalo za mjesto izvrsenja krivicnog djela. (3) Ako nije poznato mjesto izvrsenja krivicnog djela, a niti prebivaliste ili boraviste okrivljenog, ili se oba mjesta nalaze izvan teritorija Federacije, nadlezan je sud na cijem se podrucju okrivljeni uhiti ili se sam prijavi.

Clan 26.

Ako je neka osoba ucinila krivicna djela u Federaciji i izvan teritorija Federacije, a izmedju tih djela postoji medjusobna veza i isti dokazi, nedlezan je sud koji je nadlezan za krivicno djelo ucinjeno u Federaciji.

Clan 27.

Ako se prema odredbama ovog zakona ne moze ustanoviti koji je sud mjesno nadlezan, Vrhovni sud Federacije odredit ce jedan od stvarno nadleznih sudova pred kojim ce se provesti postupak. 3. Spajanje i razdvajanje postupka

Clan 28.

(1) Ako je ista osoba okrivljena za vise krivicnih djela, pa je za neka od tih djela nadlezan nizi, a za neka visi sud, nadlezan je visi sud, a ako su nadlezni sudovi iste vrste, nadlezan je onaj sud koji je po zahtjevu ovlastenog tuzioca prvi zapoceo postupak, a ako postupak jos nije zapocet sud kome je prvo podnesen zahtjev za pokretanje postupka. (2) Prema odredbama stava 1. ovog clana odredjuje se nadleznost i u slucaju ako je osteceni istodobno ucinio krivicno djelo prema okrivljenom. (3) Za saizvrsitelje, po pravilu je nadlezan sud koji je kao nadlezan za jednog od njih prvi zapoceo postupak. (4) Sud koji je nadlezan za izvrsitelja krivicnog djela nadlezan je po pravilu i za saucesnike, prikrivace, osobe koje su pomogle ucinitelju poslije izvrsenja krivicnog djela, kao i za osobe koje nisu prijavile pripremanje krivicnog djela, izvrsenje krivicnog djela ili ucinitelja. (5) U svim slucajevima iz st. 1. do 4. ovog clana, provest ce se, po pravilu, jedinstveni postupak i donijeti jedna presuda. (6) Sud moze odluciti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu i u slucaju kad je vise osoba okrivljeno za vise krivicnih djela, ali samo ako izmedju izvrsenih krivicnih djela postoji medjusobna veza i ako postoje isti dokazi. Ako je za neka od ovih krivicnih djela nadlezan visi, a za neka nizi sud, jedinstveni postupak moze se provesti samo pred visim sudom. (7) Sud moze odluciti provesti jedinstveni postupak i donijeti jednu presudu ako se pred istim sudom vode odvojeni postupci protiv iste osobe za vise krivicnih djela, ili protiv vise osoba za isto krivicno djelo. (8) O spajanju postupka odlucuje sud koji je nadlezan za sprovodjenje jedinstvenog postupka. Protiv rjesenja kojim je odredjeno spajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za spajanje nije dopustena zalba. (9) Po odredbama ovog clana postupit ce se i ako jedinstveni postupak treba provesti za vise krivicnih djela za koja su nadlezni sudovi u raznim kantonima.

Clan 29.

(1) Sud koji je po clanu 28. ovog zakona nadlezan moze iz vaznih razloga ili iz razloga svrsishodnosti do zavrsetka glavnog pretresa odluciti da se postupak za pojedina krivicna djela ili protiv pojedinih okrivljenih razdvoji i posebno dovrsi ili preda drugom nadleznom sudu. (2) Rjesenje o razdvajanju postupka donosi nadlezni sud po saslusanju stranaka i branioca. (3) Protiv rjesenja kojim je odredjeno razdvajanje postupka ili kojim je odbijen prijedlog za razdvajanje postupka nije dopustena zalba. 4. Prenosenje mjesne nadleznosti

Clan 30.

(1) Kad je nadlezni sud iz pravnih ili stvarnih razloga sprijecen da postupa, duzan je, po saslusanju stranaka i branioca, o tome izvijestiti neposredno visi sud koji ce odrediti drugi stvarno nadlezan sud na svom podrucju. (2) Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba.

Clan 31.

(1) Sud odredjen kantonalnim zakonom moze za vodjenje postupka odrediti drugi stvarno nadlezan sud koji ce na svom podrucju ako postoje vazni razlozi. (2) Vrhovni sud Federacije moze za vodjenje postupka odrediti drugi stvarno nadlezan sud na teritoriju drugog kantona ako postoje vazni razlozi. (3) Rjesenje u smislu st. 1. i 2. ovog clana, moze se donijeti na prijedlog istraznog sudije, sudije pojedinca ili predsjednika vijeca, ili na prijedlog jedne od stranaka ili branioca. 5. Posljedice nenadleznosti i sukob nadleznosti

Clan 32.

(1) Sud je duzan paziti na svoju stvarnu i mjesnu nadleznost i cim primijeti da nije nadlezan, oglasit ce se nenadleznim i po pravnomocnosti rjesenja uputit ce predmet nadleznom sudu. (2) Ako u toku glavnoga pretresa sud ustanovi da je za sudjenje nadlezan nizi sud, nece dostaviti predmet tom sudu nego ce sam provesti postupak i donijeti odluku. (3) Nakon sto optuznica stane na pravnu snagu, sud se ne moze oglasiti mjesno nenadleznim niti stranke mogu isticati prigovor mjesne nenadleznosti. (4) Nenadlezan sud je duzan preduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja.

Clan 33.

(1) Ako sud kome je predmet ustupljen kao nadleznom smatra da je nadlezan sud koji mu je predmet ustupio ili neki drugi sud, pokrenut ce postupak za rjesavanje sukoba nadleznosti. (2) Kad je povodom zalbe protiv odluke prvostepenog suda kojom se ovaj oglasio nenadleznim odluku donio drugostepeni sud, za tu odluku vezan je u pitanju nadleznosti i sud kome je predmet ustupljen ako je drugostepeni sud nadlezan za rjesavanje sukoba nadleznosti izmedju tih sudova.

Clan 34.

(1) Sukob nadleznosti izmedju sudova rjesava zajednicki neposredno visi sud. (2) Prije nego sto donese rjesenje povodom sukoba nadleznosti, sud ce zatraziti misljenje nadleznog tuzioca koji postupa pred tim sudom, okrivljenog ili branioca. Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba. (3) Prilikom odlucivanja o sukobu nadleznosti, sud moze istodobno po sluzbenoj duznosti donijeti odluku o prenosenju mjesne nadleznosti ako su ispunjeni uvjeti iz clana 31. ovog zakona. (4) Dok se ne rijesi sukob nadleznosti izmedju sudova, svaki od njih je duzan preduzeti one radnje u postupku za koje postoji opasnost od odlaganja. III IZUZECE

Clan 35.

Sudija ili sudijaporotnik ne moze vrsiti sudske duznosti: 1) ako je ostecen krivicnim djelom; 2) ako mu je okrivljeni, njegov branilac, tuzilac, osteceni, njihov zakonski zastupnik ili punomocnik, bracni odnosno vanbracni drug ili srodnik po krvi u prvoj liniji do bilo kojeg stepena, u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena, a po tazbini do drugog stepena; 3) ako je s okrivljenim, njegovim braniocem, tuziocem ili ostecenim u odnosu staratelja, staranika, usvojitelja, usvojenika, hranitelja ili hranjenika; 4) ako je u istom krivicnom predmetu vrsio istrazne radnje, ili je sudjelovao u ispitivanju optuznice ili je sudjelovao u postupku kao tuzilac, branilac, zakonski zastupnik ili punomocnik ostecenog odnosno tuzioca, ili je saslusan kao svjedok ili kao vjestak; 5) ako je u istom predmetu sudjelovao u donosenju odluke nizeg suda ili ako je u istom sudu sudjelovao u donosenju odluke koja se pobija zalbom; 6) ako postoje okolnosti koje izazivaju sumnju u njegovu nepristrasnost.

Clan 36.

(1) Sudija ili sudijaporotnik cim sazna za pokretanje kojeg od razloga za izuzece iz clana 35. tac. 1. do 5. ovog zakona, duzan je da prekine svaki rad na tom predmetu i o tome izvijesti predsjednika suda koji ce mu odrediti zamjenu. Ako se radi o izuzecu predsjednika suda, on ce odrediti sebi zamjenika izmedju sudija tog suda, a ako to nije mogucno zatrazit ce od predsjednika neposredno viseg suda da odredi zamjenu. (2) Ako sudija ili sudijaporotnik smatra da postoje druge okolnosti koje opravdavaju njegovo izuzece (clan 35. tacka 6.), izvijestit ce o tome predsjednika suda.

Clan 37.

(1) Izuzece mogu traziti i stranke. (2) Stranke mogu podnijeti zahtjev za izuzece do pocetka glavnog pretresa, a ako su za razlog izuzeca iz clana 35. tac. 1. do 5. ovog zakona saznale kasnije, zahtjev podnose odmah po saznanju. (3) Zahtjev za izuzece sudije viseg suda stranka moze staviti u zalbi ili u odgovoru na zalbu. (4) Stranka moze traziti izuzece samo poimenicno odredjenog sudije ili sudijeporotnika koji u predmetu postupa, odnosno sudije viseg suda. (5) Stranka je duzna u zahtjevu navesti okolnosti zbog kojih smatra da postoji neki od zakonskih osnova za izuzece. U zahtjevu se ne mogu ponovno navoditi razlozi koji su isticani u ranijem zahtjevu za izuzece koji je odbijen.

Clan 38.

(1) O zahtjevu za izuzece iz clana 37. ovog zakona odlucuje predsjednik suda. (2) Ako se trazi izuzece samo predsjednika suda, ili predsjednika suda i sudije ili sudijeporotnika, odluku o izuzecu donosi predsjednik neposredno viseg suda, a ako se trazi izuzece predsjednika Vrhovnog suda Federacije odluku o izuzecu donosi opca sjednica toga suda. (3) Prije donosenja rjesenja o izuzecu pribavit ce se izjava sudije, sudijeporotnika, odnosno predsjednika suda, a po potrebi, provest ce se i drugi izvidjaji. (4) Protiv rjesenja kojim se usvaja zahtjev za izuzece nije dopustena zalba. Rjesenje kojim se zahtjev za izuzece odbija moze se pobijati posebnom zalbom, a ako je takvo rjesenje doneseno poslije podignute optuzbe, onda samo zalbom na presudu. (5) Ako je zahtjev za izuzece iz clana 35. tacka 6. ovog zakona podnesen poslije pocetka glavnog pretresa ili ako je postupljeno protivno odredbama clana 37. st. 4. i 5. ovog zakona, zahtjev ce se odbaciti u cjelini, odnosno djelimicno. Protiv rjesenja kojim se zahtjev odbacuje nije dopustena zalba. Rjesenje kojim se zahtjev odbacuje donosi predsjednik suda, a na glavnom pretresu vijece. U donosenju tog rjesenja moze sudjelovati sudija cije se izuzece trazi.

Clan 39.

Kada sudija ili sudijaporotnik sazna da je stavljen zahtjev za njegovo izuzece, duzan je odmah obustaviti svaki rad na predmetu, a ako se radi o izuzecu iz clana 35. tacka 6. ovog zakona, moze do donosenja rjesenja o zahtjevu preduzimati samo one radnje za koje postoji opasnost od odlaganja.

Clan 40.

(1) Odredbe o izuzecu sudije i sudijeporotnika sukladno ce se primjenjivati i na nadlezne tuzilace i osobe koje su na temelju Zakona o tuzilastvu ovlastene da nadleznog tuzioca zastupaju u postupku, zapisnicare, tumace i strucne osobe, kao i na vjestake, ako za njih nije sta drugo odredjeno (clan 239). (2) Nadlezni tuzilac odlucuje o izuzecu osoba koje su na temelju zakona o tuzilastvu ovlastene da ga zastupaju u krivicnom postupku. O izuzecu nadleznog tuzioca odlucuje neposredno visi nadlezni tuzilac, o izuzecu federalnog tuzioca odlucuje kolegij zamjenika federalnog tuzioca. (3) O izuzecu zapisnicara, tumaca, strucne osobe i vjestaka odlucuje vijece, predsjednik vijeca ili sudija. (4) Kad ovlastene sluzbene osobe organa unutrasnjih poslova preduzimaju istrazne radnje na temelju ovog zakona, o njihovom izuzecu odlucuje istrazni sudija. Ako prilikom preduzimanja ovih radnji sudjeluje zapisnicar, o njegovom izuzecu odlucuje sluzbena osoba koja preduzima radnju.

IV NADLEZNI TUZILAC

Clan 41.

(1) Osnovno pravo i osnovna duznost nadleznog tuzioca je gonjenje pocinitelja krivicnih djela. (2) Za krivicna djela za koja se goni po sluzbenoj duznosti nadlezni tuzilac ima pravo i duzan je: 1) preduzeti potrebne mjere u vezi s otkrivanjem krivicnih djela i pronalazenjem pocinitelja i radi usmjeravanja prethodnog krivicnog postupka te nadzirati aktivnosti organa unutrasnjih poslova koje se odnose na otkrivanje krivicnih djela i njihovih pocinitelja; 2) zahtijevati sprovodjenje istrage; 3) podizati i zastupati optuznicu, odnosno optuzni prijedlog pred nadleznim sudom; 4) izjavljivati zalbe protiv nepravomocnih sudskih odluka i podnositi izvanredne pravne lijekove protiv pravomoc nih sudskih odluka. (3) Nadlezni tuzilac obavlja i druge radnje odredjene ovim zakonom.

Clan 42.

Federalni tuzilac, odnosno nadlezni tuzilac u kantonu postupa pred sudovima sukladno federalnom, odnosno kantonalnom zakonu.

Clan 43.

Mjesna nadleznost nadleznog tuzioca odredjuje se prema odredbama koje vaze za nadleznost suda onog podrucja za koje je tuzilac postavljen.

Clan 44.

Kad postoji opasnost od odlaganja, radnje u postupku preduzet ce i nenadlezni tuzilac u kantonu, ali o tome mora odmah izvijestiti nadleznog tuzioca.

Clan 45.

Nadlezni tuzilac preduzima sve radnje u postupku za koje je po zakonu ovlasten sam ili preko osoba koje su na temelju zakona o tuzilastvu ovlastene da ga zastupaju u krivicnom postupku.

Clan 46.

Sukob nadleznosti izmedju nadleznih tuzioca rjesava zajednic ki neposredno visi tuzilac.

Clan 47.

Nadlezni tuzilac moze odustati od zahtjeva za gonjenje do zavrsetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom, a pred visim sudom u slucajevima predvidjenim u ovom zakonu.

V OSTECENI I PRIVATNI TUZILAC

Clan 48.

(1) Za krivicna djela za koja se goni po privatnoj tuzbi, tuzba se podnosi u roku od tri mjeseca od dana kad je osoba ovlastena na podnosenje privatne tuzbe saznala za krivicno djelo i ucinitelja. (2) Ako je podignuta privatna tuzba zbog krivicnog djela uvrede, okrivljeni moze do zavrsetka glavnog pretresa i poslije proteka roka iz stava 1. ovog clana, podici tuzbu protiv tuzioca koji mu je uvredu nanio istom prilikom (protutuzba). U ovakvom slucaju sud donosi jednu presudu. (3) Ako se u roku iz stava 1. ovog clana, osteceni obratio za posredovanje mirovnom vijecu ovlastenom za posredovanje u mirenju, rok za podnosenje privatne tuzbe pocinje teci od dana kada je postupak pred mirovnim vijecem okoncan, a ako postupak nije okoncan u roku od tri mjeseca protekom toga roka. Ako je u postupku pred mirovnim vijecem doslo do izmirenja, osteceni gubi pravo na podnosenje privatne tuzbe.

Clan 49.

(1) Privatna tuzba podnosi se nadleznom sudu. (2) Kad je osteceni podnio krivicnu prijavu, a u toku postupka se utvrdi da se radi o krivicnom djelu za koje se goni po privatnoj tuzbi, prijava ce se smatrati kao blagovremena privatna tuzba, ako je podnesena u roku predvidjenom za privatnu tuzbu.

Clan 50.

(1) Za maloljetnike i osobe koje su potpuno lisene poslovne sposobnosti privatnu tuzbu podnosi njihov zakonski zastupnik . (2) Maloljetnik koji je navrsio sesnaest godina moze i sam podnijeti privatnu tuzbu.

Clan 51.

Ako privatni tuzilac umre u toku roka za podnosenje privatne tuzbe ili u toku postupka, njegov bracni, odnosno vanbracni drug, djeca, roditelji, usvojenici, usvojitelji, braca i sestre mogu u roku od tri mjeseca poslije njegove smrti podnijeti tuzbu, odnosno dati izjavu da postupak produzuju.

Clan 52.

Ako je krivicnim djelom osteceno vise osoba, gonjenje ce se preduzeti, odnosno produziti, po privatnoj tuzbi svakog ostecenog.

Clan 53.

Privatni tuzilac moze svojom izjavom sudu pred kojim se vodi postupak odustati od privatne tuzbe do zavrsetka glavnog pretresa. U tom slucaju on gubi pravo da ponovno podnese privatnu tuzbu.

Clan 54.

(1) Ako privatni tuzilac ne dodje na glavni pretres iako je uredno pozvan ili mu se poziv nije mogao uruciti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravista, smatrat ce se da je odustao od tuzbe, ako ovim zakonom nije sto drugo odredjeno (clan 424). (2) Predsjednik vijeca dopustit ce povracaj u prijasnje stanje privatnom tuziocu koji iz opravdanog razloga nije mogao doci na glavni pretres ili da blagovremeno izvijesti sud o promjeni adrese ili boravista, ako u roku od osam dana po prestanku smetnje podnese molbu za povracaj u prijasnje stanje. (3) Poslije proteka tri mjeseca od dana propustanja ne moze se traziti povracaj u prijasnje stanje. (4) Protiv rjesenja kojim se dopusta povracaj u prijasnje stanje nije dopustena zalba.

Clan 55.

(1) Osteceni i privatni tuzilac imaju pravo da u toku istrage ukazu na sve cinjenice i da predlazu dokaze koji su od vaznosti za utvrdjivanje krivicnog djela, pronalazenje ucinitelja krivicnog djela i utvrdjivanje njihovih imovinskopravnih zahtjeva. (2) Na glavnom pretresu oni imaju pravo predloziti dokaze, postavljati pitanja optuzenom, svjedocima i vjestacima, iznositi primjedbe i objasnjenja u pogledu njihovih iskaza i davati druge izjave i stavljati druge prijedloge. (3) Osteceni, osteceni kao tuzilac i privatni tuzilac imaju pravo razmatrati spise i razgledati predmete koji sluze kao dokaz. Njima se izuzetno moze privremeno uskratiti razmatranje pojedinih spisa, odnosno razgledanje predmeta ako to zahtijevaju posebni razlozi odbrane ili sigurnosti zemlje, ali za ostecenog kao tuzioca i privatnog tuzioca ovo uskracivanje moze trajati samo dok ne budu izvijesteni da je istraga zavrsena (clan 168.). Ostecenom se moze uskratiti razmatranje spisa i dok ne bude saslusan kao svjedok. Protiv rjesenja o uskracivanju dopustena je zalba vijecu (clan 21. stav 6.), koja ne zadrzava izvrsenje rjesenja. (4) Istrazni sudija i predsjednik vijeca upoznat ce ostecenog i privatnog tuzioca s pravima navedenim u st. 1. do 3. ovog clana.

Clan 56.

(1) Kad nadlezni tuzilac nadje da nema temelja da preduzme gonjenje za krivicno djelo za koje se goni po sluzbenoj duznosti ili kad nadje da nema temelja da preduzme gonjenje protiv nekog od prijavljenih saucesnika ili kad se po ovom zakonu smatra da je odustao od gonjenja, duzan je u roku od osam dana o tome izvijestiti ostecenog i uputiti ga da moze sam preduzeti gonjenje. Ovako ce postupiti i sud ako je donio rjesenje o obustavi postupka uslijed odustanka nadleznog tuzioca od gonjenja ili kad se po ovom zakonu smatra da je nadlezni tuzilac odustao od gonjenja. (2) Osteceni ima pravo preduzeti, odnosno nastaviti gonjenje u roku od osam dana od kada je primio izvjesce iz stava 1. ovog clana. (3) Ako je nadlezni tuzilac odustao od optuznice, osteceni moze preuzimajuci gonjenje ostati pri podignutoj optuznici ili podici novu. (4) Osteceni koji nije izvijesten da nadlezni tuzilac nije poduzeo gonjenje ili da je odustao od gonjenja moze svoju izjavu da produzuje postupak dati pred nadleznim sudom u roku od tri mjeseca od dana kada je nadlezni tuzilac odbacio prijavu, odnosno od dana kad je doneseno rjesenje o obustavi postupka. (5) Kad nadlezni tuzilac, odnosno sud izvjestava ostecenog da moze preduzeti gonjenje, dostavit ce mu i pouku koje radnje moze preduzeti radi ostvarivanja ovog prava. (6) Ako osteceni kao tuzilac umre u toku trajanja roka za preduzimanje gonjenja ili u toku trajanja postupka, njegov bracni odnosno vanbracni drug, djeca, roditelji, usvojenici, usvojioci, braca i sestre mogu u roku od tri mjeseca od dana njegove smrti preduzeti gonjenje, odnosno dati izjavu da postupak produzuju.

Clan 57.

(1) Kad nadlezni tuzilac odustane od optuznice na glavnom pretresu, osteceni je duzan odmah se izjasniti hoce li produziti gonjenje. Ako osteceni nije prisutan na glavnom pretresu, a uredno je pozvan ili mu se poziv nije mogao uruciti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravista, smatrat ce se da nece da produzi gonjenje. (2) Predsjednik vijeca prvostepenog suda dopustit ce povracaj u prijasnje stanje ostecenom koji nije uredno pozvan ili je uredno pozvan, a iz opravdanih razloga nije mogao doci na glavni pretres, na kome je donesena presuda kojom se optuzba odbija zbog odustanka nadleznog tuzioca od optuznice, ako osteceni u roku od osam dana od prijema presude podnese molbu za povracaj u prijasnje stanje i ako u toj molbi izjavi da produzuje gonjenje. U ovom slucaju zakazat ce se ponovno glavni pretres i presudom donesenom na osnovu novoga glavnog pretresa ukinut ce se ranija presuda. Ako uredno pozvan osteceni ne dodje na novi glavni pretres, ranija presuda ostaje na snazi. Odredbe clana 54. st. 3. i 4. ovog zakona, primijenit ce se i u ovom slucaju.

Clan 58.

(1) Ako osteceni u zakonskom roku ne pokrene ili ne produzi gonjenje, ili ako osteceni kao tuzilac ne dodje na glavni pretres iako je uredno pozvan, ili mu se poziv nije mogao uruciti zbog neprijavljivanja sudu promjene adrese ili boravista smatrat ce se da je odustao od gonjenja. (2) U slucaju nedolaska ostecenog kao tuzioca na glavni pretres na koji je bio uredno pozvan primijenit ce se odredbe clana 54. st. 2. do 4. ovog zakona.

Clan 59.

(1) Osteceni kao tuzilac ima ista prava koja ima nadlezni tuzilac, osim onih koja pripadaju nadleznom tuziocu kao drzavnom organu. (2) U postupku koji se vodi po zahtjevu ostecenog kao tuzioca, nadlezni tuzilac ima pravo da do zavrsetka glavnog pretresa sam preuzme gonjenje i zastupanje optuzbe.

Clan 60.

(1) Ako je osteceni maloljetnik ili osoba koja je potpuno lisena poslovne sposobnosti, njegov zakonski zastupnik je ovlasten davati sve izjave i preduzimati sve radnje na koje je po ovom zakonu ovlasten osteceni. (2) Osteceni koji je navrsio sesnaest godina ovlasten je sam davati izjave i preduzimati radnje u postupku.

Clan 61.

(1) Privatni tuzilac, osteceni i osteceni kao tuzilac, kao i njihovi zakonski zastupnici, mogu svoja prava u postupku obavljati i preko punomocnika. (2) Ostecenom kao tuziocu, kad se postupak vodi po njegovu zahtjevu za krivicno djelo za koje se po zakonu moze izreci kazna zatvora preko pet godina, postavit ce se, na njegovo trazenje, punomocnik ako osteceni kao tuzilac, prema svom imovnom stanju ne moze snositi troskove zastupanja. Punomocnika postavlja predsjednik suda iz reda advokata. O snosenju troskova zastupanja sud ce odluciti naknadno, sukladno ovom zakonu. Ako u sjedistu suda nema dovoljno advokata, za punomocnika se moze postaviti osoba koja je diplomirani pravnik i sposobna je ostecenom kao tuziocu pruziti strucnu pomoc.

Clan 62.

Privatni tuzilac, osteceni kao tuzilac i osteceni, kao i njihovi zakonski zastupnici i punomocnici, duzni su o svakoj promjeni adrese ili boravista izvijestiti sud.

VI BRANILAC

Clan 63.

(1) Osumnjiceni za kojeg postoje osnovi sumnje da je ucinio krivicno djelo ima pravo na branioca (clan 4). (2) Okrivljeni moze imati branioca u toku cijelog krivicnog postupka. Okrivljeni se prije prvog ispitivanja mora pouciti da ima pravo uzeti branioca i da branilac moze biti prisutan njegovu ispitivanju. (3) Ukoliko osumnjiceni odnosno okrivljeni sam ne uzme branioca, osumnjicenom odnosno okrivljenom mogu branioca uzeti njegov zakonski zastupnik, bracni odnosno vanbracni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji, usvojitelj, usvojenik, brat, sestra i hranitelj. (4) Za branioca se moze uzeti samo advokat, a njega moze zamijeniti odvjetnicki pripravnik. Ako se postupak vodi za krivicno djelo za koje se po zakonu moze izreci kazna zatvora u trajanju preko pet godina ili teza kazna, advokata moze zamijeniti odvjetnicki pripravnik samo ako ima polozen pravosudni ispit predvidjen federalnim zakonom. Pred Vrhovnim sudom Federacije branilac moze biti samo advokat. (5) Ako u sjedistu suda nema dovoljno advokata, predsjednik suda ce, na zahtjev okrivljenog ili osobe iz stava 3. ovog clana, odobriti da se za branioca uzme diplomirani pravnik sposoban da okrivljenom pruzi pomoc u obrani. (6) Branilac je duzan da podnese punomocje organu unutras njih poslova odnosno sudu pred kojim se vodi postupak. Okrivljeni moze dati braniocu i usmeno punomocje na zapisnik kod organa unutrasnjih poslova odnosno suda pred kojim se vodi postupak.

Clan 64.

(1) Vise okrivljenih mogu imati zajednickog branioca samo ako se protiv njih ne vodi krivicni postupak za isto krivicno djelo ili ako to nije u suprotnosti s interesima njihove odbrane. (2) Jedan okrivljeni moze imati vise branioca, a smatra se da je odbrana osigurana kad u postupku sudjeluje jedan od branioca.

Clan 65.

(1) Branilac ne moze biti osteceni, bracni, odnosno vanbracni drug ostecenog ili tuzioca, niti njihov srodnik po krvi u pravoj liniji do bilo kog stepena, u pobocnoj liniji do cetvrtog stepena ili po tazbini do drugog stepena. (2) Branilac ne moze biti ni osoba koja je kao svjedok pozvana na glavni pretres, osim ako je po ovom zakonu oslobodj ena duznosti svjedocenja i izjavila je da nece svjedociti ili ako se branilac saslusava kao svjedok u slucaju iz clana 221. tacka 2. ovog zakona. (3) Branilac ne moze biti ni osoba koja je u istom predmetu postupala kao sudija ili nadlezni tuzilac.

Clan 66.

(1) Ako je okrivljeni nijem, gluh ili nesposoban da se sam uspjesno brani ili ako se postupak vodi zbog krivicnog djela za koje se moze izreci kazna dugotrajnog zatvora, okrivljeni mora imati branioca vec prilikom prvog ispitivanja. (2) Okrivljeni mora imati branioca odmah nakon sto mu je odredjen pritvor, za vrijeme dok pritvor traje. (3) Poslije podignute optuznice zbog krivicnog djela za koje se po zakonu moze izreci deset godina zatvora ili teza kazna, okrivljeni mora imati branioca u vrijeme dostavljanja optuznice. (4) Okrivljeni kome se sudi u odsustvu (clan 295.) mora imati branioca cim se donese rjesenje o sudjenju u odsustvu. (5) Ako okrivljeni u slucajevima obavezne odbrane iz st. 1. do 4. ovog clana, ne uzme sam branioca, predsjednik suda ce mu postaviti branioca po sluzbenoj duznosti za daljnji tok krivicnog postupka do pravomocnosti presude, a ako je izrecena kazna dugotrajnog zatvora i za postupak po vanrednim pravnim lijekovima. Kad se okrivljenom po sluzbenoj duznosti postavi branilac poslije podignute optuznice, izvjestit ce se o tome okrivljeni zajedno s dostavljanjem optuznice. Ako optuzeni u slucaju obavezne odbrane ostane bez branioca u toku postupka, a sam ne uzme drugog branioca, predsjednik suda pred kojim se vodi postupak postavit ce branioca po sluzbenoj duznosti. (6) Za branioca ce se postaviti advokat, ali ako u sjedistu suda nema dovoljno advokata, za branioca se moze postaviti i druga osoba koja je diplomirani pravnik i sposobna je da okrivljenom pruzi pomoc u obrani, a postupak se vodi za krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora do pet godina.

Clan 67.

(1) Kad ne postoje uvjeti za obaveznu odbranu, a postupak se vodi za krivicno djelo za koje se moze izreci kazna zatvora tri godine ili teza kazna, okrivljenom ce se, na njegov zahtjev, postaviti branilac, ako prema svom imovnom stanju ne moze snositi troskove odbrane. O ovom pravu okrivljeni ce se pouciti prije prvog ispitivanja. (2) Ako nisu ispunjeni uvjeti za postavljanje branioca iz stava 1. ovog clana, okrivljenom ce se postaviti branilac ako sud ocijeni da to zbog slozenosti slucaja zahtijevaju interesi odbrane. (3) Zahtjev za postavljanje branioca po stavu 1. ovog clana moze se staviti u toku cijelog krivicnog postupka. Branioca postavlja predsjednik suda, s tim da ce o snosenju troskova sud odluciti naknadno, sukladno ovom zakonu. U pogledu odredjivanja branioca primijenit ce se odredba stava 6. clana 66. ovog zakona.

Clan 68.

(1) Umjesto postavljenog branioca (cl. 66. i 67.) okrivljeni moze sam uzeti drugog branioca. U tom slucaju razrijesit ce se postavljeni branilac. (2) Postavljeni branilac moze samo iz opravdanih razloga traziti da bude razrijesen. (3) O razrjesenju branioca u slucaju iz st. 1. i 2. ovog clana, odlucuje prije glavnog pretresa istrazni sudija, odnosno predsjednik vijeca, na glavnom pretresu vijece, a u zalbenom postupku predsjednik prvostepenog vijeca, odnosno vijece nadlezno za odlucivanje u postupku po zalbi. Protiv ovog rjesenja nije dopustena zalba. (4) Predsjednik suda moze, na trazenje okrivljenog ili uz njegovu saglasnost, razrijesiti postavljenog branioca koji neuredno vrsi duznost. Umjesto razrijesenog branioca predsjednik suda ce postaviti drugog branioca. O razrjesenju branioca koji je advokat izvijestit ce se advokatska komora.

Clan 69.

Poslije donosenja rjesenja o provodjenju istrage ili poslije neposrednog podnosenja optuznice (clan 152.), a i prije toga ako je neka osoba ispitana u svojstvu okrivljenog, branilac ima pravo razmatrati spise i razgledati pribavljene predmete koji sluze kao dokaz.

Clan 70.

(1) Ako se okrivljeni nalazi u pritvoru, branilac se moze s njim dopisivati i razgovarati bez nadzora. Tokom razgovora, okrivljeni i branilac se mogu promatrati, ali se ne moze slusati njihov razgovor izravno ili neizravno od strane ovlastene sluzbene osobe. (2) Prava iz stava 1. ovog clana pripadaju i ombudsmanima Federacije.

Clan 71.

(1) Branilac je ovlasten da u korist okrivljenog preduzima sve radnje koje moze preduzeti okrivljeni. (2) Prava i duznosti branioca prestaju kad okrivljeni opozove punomoc.

VII PODNESCI I ZAPISNICI

Clan 72.

1) Privatne tuzbe, optuznice i optuzni prijedlozi ostecenog kao tuzioca, prijedlozi, pravni lijekovi i druge izjave i priopcenja podnose se pismeno ili se daju usmeno na zapisnik. (2) Podnesci iz stava 1. ovog clana moraju biti razumljivi i sadrzavati sve sto je potrebno da bi se po njima moglo postupiti. (3) Ako u ovom zakonu nije drukcije odredjeno, sud ce podnositelja podneska koji je nerazumljiv ili ne sadrzi sve sto je potrebno da bi se po njemu moglo postupati pozvati da podnesak ispravi, odnosno dopuni, a ako on to ne ucini u odredjenom roku, sud ce podnesak odbaciti. (4) U pozivu za ispravku, odnosno dopunu podneska podnositelj ce se upozoriti na posljedice propustanja.

Clan 73.

(1) Podnesci koji se po ovom zakonu dostavljaju protivnoj stranci predaju se sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i drugu stranku. (2) Ako ovakvi podnesci nisu predati sudu u dovoljnom broju primjeraka, sud ce pozvati podnositelja da u odredjenom roku preda dovoljan broj primjeraka. Ako podnositelj ne postupi po naredjenju suda, sud ce potrebne primjerke prepisati o trosku podnositelja.

Clan 74.

(1) Sud ce kazniti novcanom kaznom do 500 KM, branioca, punomocnika, zakonskog zastupnika, ostecenog, privatnog tuzioca ili ostecenog kao tuzioca koji u podnesku ili u usmenoj rijeci vrijedja sud ili osobu koja sudjeluje u postupku. Rjesenje o kaznjavanju donosi istrazni sudija, odnosno vijece pred kojim je data izjava, a ako je ona ucinjena u podnesku sud koji o podnesku treba odluciti. Protiv ovog rjesenja dopustena je zalba. Ako nadlezni tuzilac ili osoba koja ga zastupa vrijedja drugoga, o tome ce se izvijestit nadlezni tuzilac. O kaznjavanju advokata, odnosno advokatskog pripravnika izvjestit se advokatska komora. (2) Kaznjavanje po stavu 1. ovog clana ne utjece na gonjenje i izricanje kazne za krivicno djelo izvrseno vrijedjanjem.

Clan 75.

(1) O svakoj radnji preduzetoj u toku krivicnog postupka sastavit ce se zapisnik istodobno kad se radnja obavlja, a ako to nije moguce, onda neposredno poslije toga. (2) Zapisnik pise zapisnicar. Samo kad se obavlja pretresanje stana ili osobe, ili se radnja preduzima van sluzbenih prostorija organa, a zapisnicar se ne moze osigurati, zapisnik moze pisati osoba koja preduzima radnju. (3) Kad zapisnik pise zapisnicar, zapisnik se sastavlja na taj nacin sto osoba koja preduzima radnju kazuje glasno zapisnicaru sto ce unijeti u zapisnik. (4) Osobi koja se ispituje dopustit ce se da sama kazuje odgovore u zapisnik. U slucaju zloupotrebe ovo pravo mu se moze uskratiti.

Clan 76.

(1) U zapisnik se unose: naziv drzavnog tijela pred kojim se vrsi radnja, mjesto gdje se obavlja radnja, dan i sat kad je radnja zapoceta i zavrsena, imena i prezimena prisutnih osoba i u kojem svojstvu prisustvuju, kao i naznacenje krivicnog predmeta po kojem se preduzima radnja. (2) Zapisnik treba da sadrzati bitne podatke o toku i sadrzini preduzete radnje. U zapisnik se u obliku pripovijedanja ubiljezava samo bitna sadrzina datih iskaza i izjava. Pitanja se unose u zapisnik samo ako je potrebno da se razumije odgovor. Ako je potrebno, u zapisnik ce se doslovno unijeti pitanje koje je postavljeno i odgovor koji je dat. Ako su prilikom preduzimanja radnje oduzeti predmeti ili spisi, to ce se naznaciti u zapisniku, a oduzete stvari ce se prikljuciti zapisniku ili ce se navesti gdje se nalaze na cuvanju. (3) Prilikom preduzimanja radnji kao sto je uvidjaj, pretresanje stana ili osoba, ili prepoznavanje osoba ili predmeta (clan 228), u zapisnik ce se unijeti i podaci koji su vazni s obzirom na prirodu takve radnje ili za utvrdjivanje istovjetnosti pojedinih predmeta (opis, mjere i velicina predmeta ili tragova, stavljanje oznake na predmetima i dr.), a ako su napravljene skice, crtezi, planovi, fotografije, filmski snimci i sl., to ce se navesti u zapisniku i prikljuciti zapisniku.

Clan 77.

(1) Zapisnik se mora voditi uredno, u njemu se ne smije nista izbrisati, dodati ili mijenjati. Precrtana mjesta moraju ostati citka. (2) Sva preinacenja, ispravke i dodaci unose se na kraju zapisnika i moraju biti ovjereni od strane osoba koje potpisuju zapisnik.

Clan 78.

(1) Ispitana osoba, osobe koje su obavezno prisutne radnjama u postupku, kao i stranke, branilac i osteceni, ako su prisutni, imaju pravo procitati zapisnik ili zahtijevati da im se procita. Na to je duzna da ih upozori osoba koja preduzima radnju, a u zapisniku ce se naznaciti je li upozorenje ucinjeno i je li zapisnik procitan. Zapisnik ce se uvijek procitati ako nije bilo zapisnicara i to ce se naznaciti u zapisniku. (2) Zapisnik potpisuje ispitana osoba. Ako se zapisnik sastoji od vise listova, ispitana osoba potpisuje svaki list. (3) Na kraju zapisnika potpisat ce se tumac, ako ga je bilo, svjedoci cija je prisutnost obavezna pri preduzimanju istraznih radnji, a pri pretresanju i osoba koja se pretresa ili ciji se stan pretresa. Ako zapisnik ne pise zapisnicar (clan 75. stav 2.), zapisnik potpisuju osobe koje su prisutne radnji. Ako takvih osoba nema ili nisu u stanju shvatiti sadrzinu zapisnika, zapisnik potpisuju dva svjedoka osim ako nije moguce osigurati njihovu prisutnost. (4) Nepismena osoba umjesto potpisa stavlja otisak kaziprsta desne ruke, a zapisnicar ce ispod otiska upisati njeno ime i prezime. Ako se uslijed nemogucnosti da se stavi otisak desnog kaziprsta stavlja otisak nekog drugog prsta ili otisak prsta lijeve ruke, u zapisniku ce se naznaciti od kojeg je prsta i s koje ruke uzet otisak. (5) Ako ispitana osoba nema obje ruke procitat ce zapisnik, a ako je nepismena zapisnik ce joj se procitati, i to ce se zabiljeziti u zapisniku. Ako ispitana osoba odbije da potpise zapisnik ili da stavi otisak prsta, zabiljezit ce se to u zapisniku i navest ce se razlog odbijanja. (6) Ako se radnja nije mogla obaviti bez prekida, u zapisniku ce se naznaciti dan i sat kad je nastao prekid, kao i dan i sat kad se radnja nastavlja. (7) Ako je bilo prigovora u pogledu sadrzine zapisnika, navest ce se u zapisniku i ti prigovori. (8) Zapisnik na kraju potpisuje osoba koja je preduzela radnju i zapisnicar.

Clan 79.

(1) Kad je u ovom zakonu odredjeno da se na iskazu okrivljenog, svjedoka ili vjestaka ne moze zasnovati sudska odluka, istrazni sudija ce po sluzbenoj duznosti ili na prijedlog stranaka donijeti rjesenje o izdvajanju zapisnika o ovim iskazima iz spisa odmah, a najkasnije do zavrsetka istrage, odnosno davanja saglasnosti istraznog sudije da se optuznica moze podici bez sprovodjenja istrage (clan 152. stav 1.). Protiv ovog rjesenja dopustena je posebna zalba. (2) Po pravomocnosti rjesenja izdvojeni zapisnici se zatvaraju u poseban omot i cuvaju kod istraznog sudije odvojeno od ostalih spisa i ne mogu se razgledati niti se mogu koristiti u postupku. (3) Poslije zavrsene istrage, kao i poslije davanja saglasnosti da se optuznica moze podici bez provodjenja istrage (clan 152. stav 1.), istrazni sudija ce postupiti po odredbama st. 1. i 2. ovog clana i u pogledu svih izvjestaja koje su u smislu clana 143. ovog zakona, organima unutrasnjih poslova dali okrivljeni, svjedoci ili vjestaci. Kad nadlezni tuzilac podigne optuznicu bez provodjenja istrage (clan 152. stav 6.), postupit ce sukladno clanu 150. stav 5. ovog zakona.

Clan 80.

(1) Istrazni sudija moze odrediti da se izvodjenje istrazne radnje snimi pomocu magnetofona. O tome ce istrazni sudija prethodno izvijestiti osobu koja se ispituje, odnosno saslusava. (2) Snimak mora sadrzavati podatke iz clana 76. stav 1. ovog zakona, podatke potrebne za identificiranje osobe cija se izjava snima i podatak u kojem svojstvu ta osoba daje izjavu. Kad se snimaju izjave vise osoba, mora se osigurati da se iz snimke moze jasno razaznati ko je dao izjavu. (3) Na zahtjev saslusane osobe, snimka ce se odmah reproducirati, a ispravke ili objasnjenja te osobe ce se snimiti. (4) U zapisnik o istraznoj radnji unijet ce se da je izvrseno magnetofonsko snimanje, ko je snimanje izvrsio, da je osoba koja se saslusava prethodno izvjestena o snimanju, da je snimka reproducirana i gdje se magnetofonska vrpca cuva ako nije prilozena spisima predmeta. (5) Istrazni sudija moze odrediti da se magnetofonski snimak u cjelini ili djelimicno prepise. Istrazni sudija ce prijepis pregledati, ovjeriti i prikljuciti zapisniku o preduzimanju istrazne radnje. (6) Magnetofonska vrpca cuva se u sudu do vremena do kojeg se cuva i krivicni spis. (7) Istrazni sudija moze dopustiti da osobe koje imaju opravdan interes pomocu magnetofona snime izvodjenje istrazne radnje. (8) Odredbe st. l. do 7. ovog clana, sukladno se primjenjuju i kad se vrsi filmsko ili drugo snimanje istrazne radnje.

Clan 81.

Za zapisnik o glavnom pretresu vaze i odredbe cl. 303. do 306. ovog zakona.

Clan 82.

(1) O vijecanju i glasanju sastavit ce se poseban zapisnik. (2) Zapisnik o vijecanju i glasanju sadrzi tok glasanja i odluku koja je donesena. (3) Ovaj zapisnik potpisuju svi clanovi vijeca i zapisnicar. Odvojena misljenja prikljucit ce se zapisniku o vijecanju i glasanju, ako nisu unesena u zapisnik. (4) Zapisnik o vijecanju i glasanju zatvorit ce se u poseban omot. Ovaj zapisnik moze razgledati samo visi sud kad rjesava o pravnom lijeku i u tom slucaju duzan je da zapisnik ponovno zatvori u poseban omot i da na omotu naznaci da je razgledao zapisnik. VIII ROKOVI

Clan 83.

(1) Rokovi predvidjeni ovim zakonom ne mogu se produzavati, osim kad to zakon izricito dopusta. Ako je u pitanju rok koji je ovim zakonom odredjen radi zastite prava odbrane i drugih procesnih prava okrivljenog, taj rok se moze skratiti ako to zahtijeva okrivljeni pismeno ili usmeno na zapisnik pred sudom. (2) Kad je izjava vezana za rok smatra se da je data u roku ako je prije nego sto rok istekne predata onom ko je ovlasten da je primi. (3) Kad je izjava upucena preko poste preporucenom posiljkom ili telegrafskim putem, dan predaje posti smatra se kao dan predaje onome kome je upucena. Predaja vojnoj posti u mjestima gdje ne postoji redovna posta smatra se kao predaja posti preporucenom posiljkom. (4) Okrivljeni koji se nalazi u pritvoru moze izjavu koja je vezana za rok dati i na zapisnik kod suda koji vodi postupak ili je predati upravi zatvora, a osoba koja se nalazi na izdrzavanju kazne ili se nalazi u nekoj ustanovi radi primjene mjere sigurnosti ili odgojne mjere moze takvu izjavu predati upravi ustanove u kojoj je smjestena. Dan kad je sastavljen takav zapisnik, odnosno kad je izjava predata upravi ustanove smatra se kao dan predaje organu koji je nadlezan da je primi. (5) Ako je podnesak koji je vezan za rok zbog neznanja ili ocigledne omaske podnositelja predat ili upucen nenadleznom sudu prije isteka roka, pa nadleznom sudu stigne poslije isteka roka, uzet ce se da je na vrijeme podnesen.

Clan 84.

(1) Rokovi se odredjuju na sate, dane, mjesece i godine. (2) Sat ili dan kad je dostavljanje ili priopcenje izvrseno, odnosno u koji pada dogadjaj od kada treba racunati trajanje roka, ne uracunava se u rok vec se za pocetak roka uzima prvi naredni sat, odnosno dan. U jedan dan racuna se 24 sata, a mjesec se racuna po kalendarskom vremenu. (3) Rokovi odredjeni po mjesecima, odnosno godinama svrsavaju se protekom onog dana posljednjeg mjeseca, odnosno godine koji po svom broju odgovara danu kad je rok otpoceo. Ako nema toga dana u posljednjem mjesecu, rok se zavrsava posljednjeg dana tog mjeseca. (4) Ako posljednji dan roka pada na drzavni blagdan ili u subotu ili u nedjelju ili u neki drugi dan kada drzavni organ nije radio, rok istjece protekom prvog narednog radnog dana.

Clan 85.

(1) Okrivljenom koji iz opravdanih razloga propusti rok za izjavu zalbe na presudu ili na rjesenje o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, sud ce dopustiti povracaj u prijasnje stanje radi izjave zalbe ako u roku od osam dana poslije prestanka uzroka zbog kojega je propustio rok podnese molbu za povracaj u prijasnje stanje i ako istodobno s molbom preda i zalbu. (2) Poslije proteka tri mjeseca od dana propustanja ne moze se traziti povracaj u prijasnje stanje.

Clan 86.

(1) O povracaju u prijasnje stanje odlucuje predsjednik vijeca koje je donijelo presudu ili rjesenje koje se pobija zalbom. (2) Protiv rjesenja kojim se dopusta povracaj u prijasnje stanje nije dopustena zalba. (3) Kad je okrivljeni izjavio zalbu na rjesenje kojim se ne dopusta povracaj u prijasnje stanje, sud je duzan da ovu zalbu, zajedno sa zalbom na presudu ili na rjesenje o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, kao i s odgovorom na zalbu i svim spisima, dostavi visem sudu na rjesavanje.

Clan 87.

(1) Molba za povracaj u prijasnje stanje ne zadrzava, po pravilu, izvrsenje presude, odnosno rjesenja o primjeni mjere sigurnosti ili odgojne mjere ili o oduzimanju imovinske koristi, ali sud nadlezan za rjesavanje molbe moze odluciti da se s izvrsenjem zastane do donosenja odluke po molbi.

IX TROSKOVI KRIVICNOG POSTUPKA

Clan 88.

(1) Troskovi krivicnog postupka su izdaci ucinjeni povodom krivicnog postupka od njegovog pokretanja do njegovog zavrsetka i izdaci za preduzete istrazne radnje prije istrage. (2) Troskovi krivicnog postupka obuhvacaju: 1) troskove za svjedoke, vjestake, tumace i strucne osobe, kao i troskove uvidjaja; 2) podvozne troskove okrivljenog; 3) izdatke za dovodjenje okrivljenog, odnosno osobe lisene slobode; 4) podvozne i putne troskove sluzbenih osoba; 5) troskove lijecenja okrivljenog za vrijeme dok se nalazi u pritvoru, kao i troskove porodjaja; 6) pausalni iznos; 7) nagradu i nuzne izdatke branioca, nuzne izdatke privatnog tuzioca i ostecenog kao tuzioca i njihovih zakonskih zastupnika, kao i nagradu i nuzne izdatke njihovih punomocnika; 8) nuzne izdatke ostecenog i njegovog zakonskog zastupnika, kao i nagradu i nuzne izdatke njegovog punomocnika. (3) Pausalni iznos utvrdjuje sud u okviru iznosa odredjenih odgovarajucim propisom, s obzirom na trajanje i slozenost postupka i imovno stanje osobe obavezne da plati ovaj iznos. (4) Troskovi iz tac. 1. do 5. stava 2. ovog clana, kao i nuzni izdaci postavljenog branioca i postavljenog punomocnika ostecenog kao tuzioca (cl. 67. i 93.), u postupku zbog krivicnih djela za koja se goni po sluzbenoj duznosti isplacuju se iz sredstava organa unutrasnjih poslova odnosno suda koji vodi krivicni postupak unaprijed, a naplacuju se kasnije od osoba koje su duzne da ih naknade po odredbama ovog zakona. Organ koji vodi krivicni postupak duzan je sve troskove koji su unaprijed isplaceni unijeti u popis koji ce se priloziti spisima. (5) Troskovi prevodjenja na jezik stranke, svjedoka i druge osobe koja sudjeluje u krivicnom postupku koji nastaju primjenom odredaba ovog zakona nece se naplacivati od osoba koje su po odredbama ovog zakona duzne da naknade troskove krivicnog postupka.

Clan 89.

(1) U svakoj presudi i rjesenju kojim se obustavlja krivicni postupak odlucit ce se ko ce snositi troskove postupka i koliko oni iznose. (2) Ako nedostaju podaci o visini troskova, posebno rjesenje o visini troskova donijet ce istrazni sudija, sudija pojedinac ili predsjednik vijeca kad se ti podaci pribave. Zahtjev s podacima o visini troskova moze se podnijeti najkasnije u roku od tri mjeseca od dana dostavljanja pravomocne presude ili rjesenja osobi koja ima pravo da postavi takav zahtjev. (3) Kad je o troskovima krivicnog postupka odluceno posebnim rjesenjem, o zalbi protiv tog rjesenja odlucuje vijece (clan 21. stav 6.).

Clan 90.

(1) Okrivljeni, osteceni, osteceni kao tuzilac, privatni tuzilac, branilac, zakonski zastupnik, punomocnik, svjedok, vjestak tumac i strucna osoba (clan 160.), bez obzira na ishod krivicnog postupka, snose troskove svog dovodjenja, odlaganja istrazne radnje ili glavnog pretresa i druge troskove postupka koje su prouzrocili svojom krivnjom, kao i odgovarajuci dio pausalnog iznosa. (2) O troskovima iz stava 1. ovog clana donosi se posebno rjesenje osim ako se o troskovima koje snose privatni tuzilac i okrivljeni rjesava u odluci o glavnoj stvari.

Clan 91.

(1) Kad sud okrivljenog oglasi krivim, izreci ce u presudi da je duzan naknaditi troskove krivicnog postupka. (2) Osoba koja je okrivljena za vise krivicnih djela nece se osuditi na naknadu troskova u pogledu djela za koja je oslobodj eno od optuzbe, ukoliko se ti troskovi mogu izdvojiti iz ukupnih troskova. (3) U presudi kojom je vise okrivljenih oglaseno krivim, sud ce odrediti koliki ce dio troskova snositi svaki od njih, a ako to nije mogucno, osudit sve okrivljene da solidarno snose troskove. Placanje pausalnog iznosa odredit ce se za svakog okrivljenog posebno. (4) U odluci kojom rjesava o troskovima, sud moze osloboditi okrivljenog od duznosti da naknadi u cjelini ili djelimicno troskove krivicnog postupka iz clana 88. stav 2. tac. 1. do 6. ovog zakona, ako bi njihovim placanjem bilo dovedeno u pitanje izdrzavanje okrivljenog ili osoba koje je on duzan izdrzavati. Ako se ove okolnosti utvrde poslije donosenja odluke o troskovima, predsjednik vijeca moze posebnim rjesenjem osloboditi okrivljenog od duznosti naknade troskova krivicnog postupka.

Clan 92.

(1) Kad se obustavi krivicni postupak ili kad se donese presuda kojom se okrivljeni oslobadja od optuzbe ili kojom se optuzba odbija, izreci ce se u rjesenju, odnosno presudi da troskovi krivicnog postupka iz clana 88. stav 2. tac. 1. do 5. ovog zakona, kao i nuzni izdaci okrivljenog i nuzni izdaci i nagrada branioca, padaju na teret sredstava suda, osim u slucajevima odredjenim u sljedecim stavovima. (2) Osoba koja je svjesno podnijela laznu prijavu snosit ce troskove krivicnog postupka. (3) Privatni tuzilac je duzan naknaditi troskove krivicnog postupka iz clana 88. stav 2. tac. 1. do 6. ovog zakona, nuzne izdatke okrivljenog, kao i nuzne izdatke i nagradu njegovog branioca, ako je postupak zavrsen presudom kojom se okrivljeni oslobadja od optuzbe ili presudom kojom se optuzba odbija ili rjesenjem o obustavi postupka, osim ako je postupak obustavljen, odnosno ako je donesena presuda kojom se optuzba odbija zbog smrti okrivljenog ili oboljenja od neke trajne dusevne bolesti ili zbog toga sto je nastupila zastarjelost krivicnog gonjenja uslijed odugovlacenja postupka koje se ne moze pripisati u krivicu privatnog tuzioca. Ako je postupak obustavljen uslijed odustanka od tuzbe, okrivljeni i privatni tuzilac mogu se poravnati u pogledu njihovih medjusobnih troskova. Ako ima vise privatnih tuzilaca, svi ce snositi troskove solidarno. (4) Kad sud odbije optuzbu zbog nenadleznosti, odluku o troskovima donijet ce nadlezni sud.

Clan 93.

(1) Nagradu i nuzne izdatke branioca i punomocnika privatnog tuzioca ili ostecenog duzna je platiti zastupana osoba, bez obzira na to ko je po odluci suda duzan snositi troskove krivicnog postupka, osim ako po odredbama ovog zakona nagrada i nuzni izdaci branioca padaju na teret sredstava suda. Ako je okrivljenom bio postavljen branilac, a placanjem nagrade i nuznih izdataka bi bilo dovedeno u pitanje izdrzavanje okrivljenog ili izdrzavanje osoba koje je on obavezan izdrzavati, nagrada i nuzni izdaci branioca isplatit ce se iz sredstava suda. Ovako ce se postupiti i ako je ostecenom kao tuziocu bio postavljen punomocnik. (2) Branilac i punomocnik koji nisu odvjetnici nemaju pravo na nagradu. Oni imaju pravo na nuzne izdatke, a branilac i na izgubljenu zaradu.

Clan 94.

O duznosti placanja troskova koji nastanu kod viseg suda odlucuje konacno taj sud sukladno odredbama cl. 88. do 93. ovog zakona.

Clan 95.

Blize propise o naknadi troskova krivicnog postupka koji nastanu pred sudom kantona, odnosno opcinskog suda donosi nadlezan organ kantona, a propise o naknadi troskova krivicnog postupka koji nastanu pred Vrhovnim sudom Federacije federalni ministar pravde.

X IMOVINSKOPRAVNI ZAHTJEVI

Clan 96.

(1) Imovinskopravni zahtjev koji je nastao uslijed izvrsenja krivicnog djela raspravit ce se na prijedlog ovlastenih osoba u krivicnom postupku ako se time ne bi znatno odugovlacio ovaj postupak. (2) Imovinskopravni zahtjev moze se odnositi na naknadu stete, povracaj stvari ili ponistavanje odredjenog pravnog posla.

Clan 97.

(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivicnom postupku moze podnijeti osoba koja je ovlastena da takav zahtjev ostvaruje u parnicnom postupku. (2) Ako su uslijed krivicnog djela ostecena sredstva drzave Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i opcine, organ koji je zakonom ovlasten da se stara o zastiti tih sredstava moze u krivicnom postupku sudjelovati sukladno ovlastenjima koja ima na temelju toga zakona.

Clan 98.

(1) Prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivicnom postupku podnosi se organu kome se podnosi krivicna prijava ili sudu pred kojim se vodi postupak. (2) Prijedlog se moze podnijeti najkasnije do zavrsetka glavnog pretresa pred prvostepenim sudom. (3) Osoba ovlastena na podnosenje prijedloga duzna je da odredjeno oznaci svoj zahtjev i da podnese dokaze. (4) Ako ovlastena osoba nije stavila prijedlog za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivicnom postupku do podizanja optuzbe, izvijestit ce se da moze taj prijedlog staviti do zavrsetka glavnog pretresa. Ako su uslijed krivicnog djela ostecena sredstva drzave Bosne i Hercegovine, Federacije Bosne i Hercegovine, kantona, grada i opcine, a prijedlog nije stavljen, sud ce o tome izvijestiti organ iz clana 97. stav 2. ovog zakona.

Clan 99.

(1) Ovlastene osobe (clan 97.) mogu do zavrsetka glavnog pretresa odustati od prijedloga za ostvarivanje imovinskopravnog zahtjeva u krivicnom postupku i ostvariti ga u parnicnom postupku. U slucaju odustanka od prijedloga, takav prijedlog se ne moze ponovno staviti, osim ako ovim zakonom nije sta drugo odredjeno. (2) Ako je imovinskopravni zahtjev poslije stavljenog prijedloga, a prije zavrsetka glavnog pretresa presao na drugu osobu po pravilima imovinskog prava, pozvat ce se ta osoba da se izjasni ostaje li kod prijedloga. Ako se uredno pozvani ne odazove, smatra se da je odustao od stavljenog prijedloga.