Clanak 1.

Radi ostvarivanja sudske zastite prava gradjana, poduzeca (drustava), ustanova i drugih pravnih osoba (u daljem tekstu: pravne osobe) u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Federacija), kantonu - zupaniji, gradu i opcini, i radi osiguranja zakonitosti, sudovi u upravnim sporovima odlucuju o zakonitosti akata kojima organi uprave i sluzbe za upravu u opcini i gradu (u daljem tekstu: sluzba za upravu), odnosno poduzeca (drustvo),
ustanove i druge pravne osobe koje imaju javne ovlasti (u daljem tekstu: institucije koje imaju javne ovlasti) rjesavaju o pravima i obvezama gradjana i pravnih osoba u pojedinacnim upravnim stvarima.

Clanak 2.

Pravo pokretanja upravnog spora ima gradjanin ili pravna osoba ako smatra da joj je upravnim aktom povrijedjeno kakvo pravo ili neposredni osobni interes zasnovan na zakonu. Organ uprave, sluzba za upravu, poslovna jedinica poduzeca (drustva), naselje ili grupa osoba i sl., iako nemaju svojstvo pravne osobe, mogu pokrenuti upravni spor ako mogu biti nosioci prava i obveza o kojima se rjesavalo u upravnom pos-tupku. Ako je upravnim aktom povrijedjen zakon u korist pravne osobe ili gradjanina, upravni spor moze pokrenuti nadlezni tuzitelj ili drugi zakonom ovlasteni organ. U slucaju iz stavka 3. ovog clanka svi organi uprave, sluzbe za upravu i pravne osobe duzne su da o takvim aktima, kad za njih saznaju, obavijeste nadleznog tuzitelja ili drugi zakonom ovlasteni organ. Upravni spor moze pokrenuti i nadlezni pravobranitelj kad je upravnim aktom povrijedjen zakon na stetu Federacije, kan-tona-z
upanije, grada ili opcine koju on po zakonu zastupa i u drugim slucajevima odredjenim zakonom. Upravni spor moze pokrenuti i ombudsman, a i intervenirati u postupku koji tece kad u vrsenju poslova iz svoje nadleznosti
nadje da je upravnim aktom povrijedjeno ljudsko dostojanstvo, prava i slobode gradjana zajamcena ustavom i instrumentima navedenim u Aneksu Ustava Federacije.

Clanak 3.

Presude sudova donesene u upravnim sporovima obvezne su, s tim sto su odluke Vrhovnog suda Federacije Bosne i Herce-govine ( u daljem tekstu: Vrhovni sud Federacije) i konacne, sukladno ovom zakonu.

Clanak 4.

Pod organom, u smislu ovog zakona, podrazumijevaju se organi uprave i upravne ustanove Federacije i kantona-zupanija, gradonacelnik i opcinski nacelnik i gradske i opcinske sluzbe za upravu, kao i institucije koje imaju javne ovlasti kad u vrsenju javnih ovlasti rjesavaju u upravnim stvarima (u daljem tekstu: nadlezni organ).

II - NADLEZNOST

Clanak 5.

Upravne sporove rjesavaju najvisi sud kantona-zupanije i Vrhovni sud Federacije.

Clanak 6.

Vrhovni sud Federacije odlucuje o tuzbama protiv konacnih upravnih akata federalnih organa uprave i federalnih ustanova, drugih federalnih institucija i institucija koje imaju javne ovlasti, a koje su osnovane federalnim zakonom. Najvisi sud kantona-zupanije odlucuje o tuzbama protiv konacnih upravnih akata kantonalnih - zupanijskih organa uprave i kantonalnih - zupanijskih ustanova, drugih kantonalnih -z upanijskih institucija, kao i institucija koje imaju javne ovlasti na podrucju kantona-zupanije i protiv konacnih upravnih akata gradonacelnika i opcinskog nacelnika i gradskih i opcinskih sluzbi za upravu, kao i institucija koje imaju javne ovlasti na podrucju opcine, odnosno grada.

Clanak 7.

U upravnim sporovima sudovi iz clanka 6. ovog zakona odlucuju u vijecu sastavljenom od trojice sudija.

Clanak 8.

Sukob nadleznosti najvisih sudova s podrucja dva ili vise kantona-zupanija u pogledu rjesavanja upravnog spora, rjesava Vrhovni sud Federacije. O sukobu nadleznosti iz stavka 1. ovog clanka Vrhovni sud Federacije donosi rjesenje koje je konacno i obvezujuce.

III - UPRAVNI SPOR

Clanak 9.

Upravni spor moze se voditi samo protiv upravnog akta. Upravni akt, u smislu ovog zakona, jeste akt kojim nadlezni organ iz clanka 4. ovog zakona, rjesava o izvjesnom pravu ili obvezi gradjanina ili pravne osobe u kakvoj upravnoj stvari (u daljem tekstu: upravni akt).

Clanak 10.

Upravni spor moze se pokrenuti protiv upravnog akta koji je donesen u drugom stupnju. Upravni spor moze se pokrenuti i protiv prvostupanjskog upravnog akta, ako zakonom nije dopustena zalba na taj akt u upravnom postupku.

Clanak 11.

Upravni spor moze se pokrenuti i kad nadlezni organ o zahtjevu, odnosno o zalbi stranke nije donio odgovarajuci upravni akt u upravnom postupku, pod uvjetima predvidjenim u clanku 22. ovog zakona.

Clanak 12.

Upravni spor se ne moze voditi:
1) protiv akata donesenih u stvarima u kojima je sudska zastita osigurana van upravnog spora;
2) protiv akata donesenih u stvarima o kojima se po izricitoj odredbi zakona ne moze voditi upravni spor;
3) u stvarima o kojima neposredno na osnovu ustavnih ovlastenja odlucuju domovi Parlamenta Federacije ili
predsjednik Federacije i dopredsjednik Federacije od-nosno zakonodavno tijelo kantona-zupanije. U stvarima iz tocke 2. stavak 1. ovog clanka, moze se voditi upravni spor kad je nadlezni organ pri donosenju upravnog akta
prekoracio granice svoje nadleznosti.

Clanak 13.

Upravni akt moze se pobijati:
1) sto u aktu nije nikako ili nije pravilno primijenjen zakon, propis zasnovan na zakonu ili opci akt;
2) sto je akt donesen od strane nenadleznog organa;
3) sto se u upravnom postupku koji je aktu prethodio nije postupilo po pravilima postupka, a narocito sto cinjenicno stanje nije potpuno i pravilno utvrdjeno, ili sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u po-gledu cinjenicnog stanja;
4) ako je nadlezni organ rjesavajuci po slobodnoj ocjeni prekoracio granice ovlastenja koja su mu data pravnim
propisima i suprotno cilju u kome je ovlastenje dato.

Clanak 14.

U upravnom sporu moze se traziti i povracaj oduzetih stvari, kao i naknada stete koja je tuziocu nanesena izvrsenjem upravnog akta koji se osporava.

Clanak 15.

Tuzilac u upravnom sporu moze biti gradjanin, pravna osoba i druge osobe iz clanka 2. ovog zakona pod uvjetima utvrdjenim u toj odredbi.

Clanak 16.

Kad je gradjaninu koji je uclanjen u nekoj drustvenoj organi-zaciji ili udruzenju gradjana koja prema svojim pravilima (statut) ima zadatak da stiti odredjena prava i interese svojih clanova, upravnim aktom povrijedjeno koje takvo pravo ili interes, ta drustvena organizacija odnosno udruzenje gradjana moze, po pismenom pristanku svog clana, u njegovo ime podnijeti tuzbu i voditi upravni spor protiv takvog upravnog akta. Organizacija odnosno udruzenje iz stavka 1. ovog clanka moze u svakom stadijumu postupka, sa pravima sporednog umjesaca, stupiti u vec pokrenuti spor na strani takvog gradjanina i u njegovu korist preduzimati sve radnje i upotrebljavati sva pravna sredstva, ukoliko to nije u suprotnosti s izjavama i pos-tupcima samog gradjanina.

Clanak 17.

Treca osoba kojoj bi ponistaj osporenog upravnog akta ne-posredno bio na stetu (zainteresirana osoba) ima u sporu polozaj stranke.

Clanak 18.

Tuzena strana u upravnom sporu je nadlezni organ ciji se upravni akt osporava.

Clanak 19.

Tuzba, po pravilu, ne sprijecava izvrsenje upravnog akta protiv koga je podnesena, ako zakonom nije drukcije odredjeno. Po zahtjevu tuzioca, organ nadlezan za provodjenje izvrsenja osporenog upravnog akta, odlozit ce izvrsenje do konacne sudske odluke, ako bi izvrsenje nanijelo tuziocu stetu koja bi se tesko mogla popraviti, a odlaganje nije protivno javnom interesu niti bi se odlaganjem nanijela veca nenadoknadiva steta protivnoj stranci. Uz zahtjev za odlaganje mora se priloziti dokaz o podne-senoj tuzbi. Po svakom zahtjevu nadlezni organ mora donijeti rjesenje najkasnije u roku od tri dana od prijema zahtjeva za odgodu izvrsenja. Nadlezni organ iz stavka 2. ovog clanka moze i iz drugih razloga odloziti izvrsenje osporenog upravnog akta do konacne sudske odluke, ako to javni interes dozvoljava. Pod uvjetima iz st. 2. i 3. ovog clanka o odlaganju izvrsenja upravnog akta protiv kojeg je podnesena tuzba moze odluciti i nadlezni sud kome je tuzba podnesena, ako to pismeno zatrazi tuzitelj.

IV - POSTUPAK

Clanak 20.

Upravni spor pokrece se tuzbom. Tuzba se podnosi u roku od 30 dana od dana dostavljanja upravnog akta stranci koja podnosi tuzbu. Rok iz stavka 2. ovog clanka vazi i za nadleznog tuzitelja i pravobranitelja odnosno ombudsmana kada su ovlasceni za podnosenje tuzbe, ako im je upravni akt dostavljen, a ako im akt nije dostavljen, tuzbu mogu podnijeti u roku od 60 dana od dana dostave upravnog akta stranci u ciju je korist upravni akt donesen.

Clanak 21.

Tuzba se predaje nadleznom sudu neposredno ili mu se salje postom preporuceno. Tuzba se moze izjaviti i na zapisnik kod nadleznog suda ili ma kog drugog suda. Dan predaje tuzbe posti preporuceno, odnosno dan izjavljivanja tuzbe na zapisnik, smatra se kao dan predaje nadleznom sudu. Ako tuzba nije predata nadleznom sudu nego drugom organu, a stigne nadleznom sudu poslije isteka roka za podnosenje tuzbe, smatrat ce se da je na vrijeme podnesena ako se njeno podnosenje tom organu moze pripisati neznanju ili ociglednoj omasci pod-nosioca tuzbe. Za osobe koje se nalaze u Vojsci Federacije na obveznoj vojnoj sluzbi, dan predaje tuzbe vojnoj jedinici, odnosno vojnoj ustanovi ili stabu, smatra se kao dan predaje nadleznom sudu. Odredba stavka 4. ovog clanka odnosi se i na ostale osobe u Vojsci Federacije na sluzbi u vojnim jedinicama, odnosno vojnim ustanovama ili stabovima, u mjestima u kojima ne postoji re-dovna posta. Za osobe lisene slobode, dan predaje tuzbe upravi ustanove u kojoj se ta osoba nalazi, smatra se kao dan predaje nadleznom sudu.

Clanak 22.

Ako u upravnom postupku drugostupanjski organ nije u roku od mjesec dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio rjesenje po zalbi stranke protiv prvostupanjskog rjesenja, a ne donese ga ni u daljem roku od sedam dana po pismenom trazenju, stranka moze pokrenuti upravni spor kao da joj je zalba odbijena.
Na nacin propisan u stavku 1. ovog clanka moze postupiti stranka i kad po njenom zahtjevu u upravnom postupku nije donio rjesenje prvostupanjski organ protiv cijeg akta zakonom nije dozvoljena zalba. Ako u upravnom postupku prvostupanjski organ protiv cijeg akta je dozvoljena zalba nije u roku od 60 dana ili u posebnim propisom odredjenom kracem roku donio nikakvo rjesenje po zahtjevu, stranka ima pravo da se obrati svojim zahtjevom dru-gostupanjskom organu. Protiv rjesenja drugostupanjskog organa stranka moze pokrenuti upravni spor, a moze ga, pod uvjetima iz stavka 1. ovog clanka, pokrenuti i ako drugostupanjski organ ne donese rjesenje u propisanom roku.

Clanak 23.

U tuzbi se mora navesti: ime, prezime i mjesto stanovanja, odnosno naziv i sjediste tuzioca, broj i datum upravnog akta protiv koga je tuzba upravljena, kratko izlaganje zbog cega se tuzi, kao i u kom pravcu i obimu se predlaze ponistavanje upravnog akta i potpis podnosioca. Uz tuzbu se mora podnijeti upravni akt u originalu ili prijepisu odnosno fotokopiji. Ako se tuzbom trazi povracaj stvari ili naknada stete, mora se staviti i odredjen zahtjev glede stvari ili visine pretrpljene stete. Uz tuzbu se podnosi i po jedan prepis tuzbe i priloga za tuzeni organ i za svaku zainteresiranu osobu, ako takvih osoba ima.

Clanak 24.

Tuzilac moze odustati od tuzbe sve do donosenja sudske odluke o cemu sudu podnosi pisani podnesak ili daje izjavu na zapisnik kod suda, u kom slucaju nadlezni sud rjesenjem obus-tavlja postupak.

Clanak 25.

Ako je tuzba nepotpuna ili nerazumljiva, predsjednik sud-skog vijeca pozvat ce tuzioca, prema potrebi, i preko drugog suda, da u ostavljenom roku ukloni nedostatke tuzbe. Pri tome ce ga pouciti sta i kako treba da ucini i ukazati mu na posljedice koje ce nastati ako ne postupi po trazenju suda. Ako tuzilac u ostavljenom roku ne ukloni nedostatke tuzbe, a oni su takvi da sprecavaju rad suda, sud ce rjesenjem odbaciti tuzbu kao neurednu, ako ne nadje da je osporeni upravni akt po zakonu nistav.

Clanak 26.

Nadlezni sud ce rjesenjem odbaciti tuzbu ako utvrdi:
1) da je tuzba podnesena neblagovremeno (clanak 20.) ili
prijevremena (clanak 22.) odnosno podnesena od ne-ovlas tene osobe (clanak 2.);
2) da akt koji se tuzbom osporava nije upravni akt (clanak 9.);
3) da je ocevidno da se upravnim aktom koji se tuzbom osporava ne dira u pravo tuzioca ili u njegov neposredni
osobni interes zasnovan na zakonu (clanak 15.);
4) da se protiv upravnog akta koji se tuzbom osporava mogla izjaviti zalba, pa zalba nije uopce ili nije blagovremeno
izjavljena (clanak 10.);
5) da je rijec o stvari o kojoj se po izricitoj odredbi ovog zakona ne moze voditi upravni spor (clanak 12.);
6) da vec postoji pravomocna sudska odluka donesena u upravnom sporu o istoj stvari. Zbog razloga iz stavka 1. ovog clanka nadlezni sud ce od-baciti tuzbu u svakom stadiju postupka.

Clanak 27.

Ako nadlezni sud ne odbaci tuzbu na osnovu clanka 25. stavak 2. ili clanka 26. ovog zakona, a nadje da osporeni upravni akt sadrzi takve bitne nedostatke koji sprecavaju ocjenu zakoni-tosti akta, moze iz tog razloga presudom ponistiti upravni akt i bez dostavljanja tuzbe na odgovor.

Clanak 28.

Ako nadlezni organ za vrijeme sudskog postupka donese drugi upravni akt kojim se mijenja ili stavlja van snage upravni akt protiv koga je upravni spor pokrenut, kao i ako u slucaju iz clanka 22. ovog zakona naknadno donese upravni akt, taj organ je duzan, pored tuzioca, jednovremeno pismeno izvijestiti i sud pred kojim je spor pokrenut, s tim da sudu dostavi i novi upravni akt. Sud ce u tom slucaju pozvati tuzitelja da u roku od 15 dana pismeno izjavi da li je naknadno donesenim upravnim aktom zadovoljan ili ostaje pri tuzbi i u kom obimu, odnosno da li tuzbu
prosiruje i na novi upravni akt. Ako tuzitelj izjavi da je naknadno donesenim upravnim ak-tom zadovoljan ili ako ne da izjavu u roku iz stavka 1. ovog clanka, nadlezni sud ce donijeti rjesenje o obustavljanju pos-tupka. Ako tuzitelj izjavi da novim upravnim aktom nije zadovoljan, sud ce nastaviti postupak.

Clanak 29.

Ako tuzbu ne odbaci po clanku 25. stavku 2. ili po clanku 26. ovog zakona, niti ponisti upravni akt po clanku 27. ovog zakona, sud ce po jedan prijepis tuzbe sa prilozima dostaviti na odgovor organu ciji se upravni akt osporava (u daljem tekstu: tuzena strana) i zainteresiranim osobama, ako takvih osoba ima. Odgovor na tuzbu daje se u roku koji sud odredi u svakom pojedinom slucaju. Ovaj rok ne moze biti kraci od 10 ni duzi od 20 dana. U roku iz stavka 2. ovog clanka tuzena strana je duzna da posalje sudu sve spise koji se odnose na predmet. Ako tuzena strana i poslije drugog trazenja suda ne posalje spise predmeta ili ako izjavi da ih ne moze poslati, sud ce rijesiti stvar i bez spisa sukladno odredbi clanka 35. stavak 4. ovog zakona.

Clanak 30.

O upravnim sporovima sud rjesava u nejavnoj sjednici. Zbog slozenosti sporne stvari, ili ako inace, nadje da je to potrebno radi boljeg razjasnjenja stanja stvari, sud moze rijesiti da se odrzi usmena rasprava (u daljem tekstu: rasprava). Iz razloga navedenih u stavku 2. ovog clanka i stranka moze predloziti da se odrzi rasprava.

Clanak 31.

Ako sudsko vijece nadleznog suda odluci da se odrzi rasprava, predsjednik vijeca ce odrediti dan rasprave i na raspravu pozvati stranke i zainteresirane osobe, ako ima tih osoba. Rasprava se moze odloziti samo iz vaznih razloga, o cemu rjesava sudsko vijece.

Clanak 32.

Raspravom rukovodi predsjednik vijeca. O raspravi se vodi zapisnik u koji se unose samo bitne cinjenice i okolnosti, kao i dispozitiv odluke. Zapisnik potpisuje predsjednik vijeca i zapisnicar.

Clanak 33.

Izostanak stranke s rasprave ne zadrzava rad suda. Zbog izostanka stranaka s rasprave ne moze se uzeti da su stranke odustale od svojih zahtjeva, vec ce se njihovi podnesci procitati. Ako na raspravu ne dodje ni tuzitelj ni tuzena strana, a rasprava se ne odlozi, sud ce raspraviti spor i bez prisustva stranaka.

Clanak 34.

Na raspravi prvo dobija rijec clan sudskog vijeca koji je izvjestitelj. Izvjestitelj izlaze stanje i sustinu spora, ne dajuci svoje misljenje. Poslije toga daje se rijec tuzitelju da obrazlozi tuzbu, pa zastupniku tuzene strane i zainteresiranim osobama da obrazloze svoja gledista.

Clanak 35.

Sud rjesava spor, po pravilu, na podlozi cinjenica koje su utvrdjene u upravnom postupku. Ako sud nadje da se spor ne moze raspraviti na podlozi cinjenica utvrdjenih u upravnom postupku zbog toga sto u po-gledu utvrdjenih cinjenica postoji protivrjecnost u spisima, sto su one u bitnim tockama nepotpuno utvrdjene, sto je iz utvrdjenih cinjenica izveden nepravilan zakljucak u pogledu cinjenicnog stanja, ili nadje da se u upravnom postupku nije vodilo racuna o pravilima postupka koja bi bila od uticaja na rjesavanje stvari, sud ce osporeni upravni akt i prvostupanjski upravni akt ponistiti presudom i vratiti na ponovno rjesavanje. Prvostupanjski upravni akt se ponistava ako su propusti u utvrdjivanju cinjenicnog stanja i povreda pravila postupka ucinjeni u prvostupanjskom pos-tupku, a osporeni upravni akt ponistava se ako su ti propusti ucinjeni u drugostupanjskom upravnom postupku. U ovim slucajevima nadlezni organ je duzan da postupi onako kako je u presudi odredjeno i da donese novi upravni akt. Ako bi ponistenje osporenog upravnog akta po stavku 2. ovog clanka i ponovno vodjenje postupka kod nadleznog organa izazvalo za tuzioca stetu koja bi se tesko mogla popraviti, ili ako je na osnovu javnih isprava ili drugih dokaza u spisima predmeta ocevidno da je cinjenicno stanje drugacije od onog utvrdjenog u upravnom postupku, ili ako je u istom upravnom sporu vec jednom po nisten upravni akt, a posebno ako nadlezni organ nije u potpunosti postupio po presudi, sud je u ovim slucajevima obvezan sam utvrditi cinjenicno stanje i na podlozi tako utvrdjenog cinjenicnog stanja rijesiti upravnu stvar presudom, odnosno rjesenjem. U slucaju iz stavka 3. ovog clanka sud utvrdjuje cinjenicno stanje, po pravilu, na raspravi, ili preko jednog clana sudskog vijeca, ili preko drugog suda ili preko drugog organa. Na raspravu se poziva i stranka. Ako sud cinjenicno stanje utvrdjuje preko drugog suda ili preko drugog organa, taj sud odnosno organ obvezni su postupiti po zahtjevu suda u roku koji im sud odredi.

Clanak 36.

Zakonitost osporenog upravnog akta sud ispituje u grani-cama zahtjeva iz tuzbe, ali pri tom nije vezan razlozima tuzbe. Na nistavost upravnog akta sud pazi po sluzbenoj duznosti. Ako sud utvrdi (ocijeni) da je osporeni upravni akt nistav isti ce ponistiti, a ako su razlozi nistavosti sadrzani i u prvostupan-jskom upravnom aktu, ponistit ce i taj akt.

Clanak 37.

Sud donosi presudu, odnosno rjesenje vecinom glasova sud-skog vijeca. O vijecanju i glasanju vodi se poseban zapisnik, koji pot-pisuju svi clanovi vijeca i zapisnicar. Vijecanje i glasanje vrsi se bez prisustva stranaka.

Clanak 38.

Sud rjesava spor presudom. Presudom se tuzba uvacava ili odbija kao neosnovana. Ako se tuzba uvacava, sud ponistava osporeni upravni akt. Presudom se upravni akt ponistava i predmet vraca nadleznom organu na ponovno rjesavanje u slucajevima utvrdjenim u clanku 35. stavka 2. ovog zakona i drugim slucajevima predvidjenim ovim zakonom. Presudom se upravni akt ponistava i rjesava upravna stvar u slucajevima utvrdjenim u clanku 35. stavak 3. ovog zakona i drugim slucajevima predvidjenim ovim zakonom. Takva presuda u svemu zamjenjuje ponisteni upravni akt. Presudom kojom se osporeni upravni akt ponistava sud ce odluciti i o zahtjevu tuzioca za povracaj stvari, odnosno za naknadu stete, ako podaci postupka pruzaju za to pouzdan osnov. U protivnom, sud ce uputiti tuzioca da svoj zahtjev ostvaruje u parnici. Kad je tuzba podnesena na osnovu clanka 22. ovog zakona, a sud nadje da je opravdana, presudom ce uvaziti tuzbu, ponistiti osporeni upravni akt i odrediti u kom ce smislu nadlezni organ donijeti rjesenje ili ce presudom sam rijesiti upravnu stvar. U slucajevima u kojima se ne odlucuje presudom, sud donosi rjesenje.

Clanak 39.

Ako je odrzana rasprava, sud ce odmah po zavrsenoj raspravi usmeno objaviti presudu, odnosno rjesenje, zajedno s najvazni-jim razlozima za donesenu odluku. U slozenim slucajevima sud moze odustati od usmenog ob-javljivanja presude, odnosno rjesenja, i najkasnije u roku od osam dana donijeti presudu odnosno rjesenje. Ako sud po zavrsenoj raspravi ne moze izreci presudu, od-nosno rjesenje zbog toga sto prethodno treba da utvrdi takvu cinjenicu za cije raspravljanje nije potrebna nova rasprava, sud ce presudu, odnosno rjesenje donijeti bez rasprave i to najkasnije u roku od osam dana od dana kad tu cinjenicu utvrdi.

Clanak 40.

Presuda, odnosno rjesenje sadrzi: oznacenje suda, broj i datum, uvod koji obuhvata ime i prezime predsjednika vijeca, clanova vijeca i zapisnicara, oznacenje stranaka i njihovih zas-tupnika, kratko oznacenje predmeta spora i dan kad je presuda, odnosno rjesenje izreceno i objavljeno, dispozitiv, obrazlozenje i pouku o zalbi, ako je zalba dozvoljena. Dispozitiv mora biti odvojen od obrazlozenja. U presudi se moraju cijeniti svi navodi tuzbe.
Originalnu presudu, odnosno rjesenje potpisuju predsjednik vijeca i zapisnicar. Presuda, odnosno rjesenje izdaje se strankama u ovjerenom prijepisu.

V - PRAVNI LIJEKOVI

1. Zalba na odluku najviseg suda zupanije-kantona

Clanak 41.

Protiv odluke najviseg suda zupanije-kantona donesene u upravnom sporu, moze se izjaviti zalba Vrhovnom sudu Feder-acije. Ta zalba moze se izjaviti, ako je odluka suda zasnovana na federalnom zakonu ili drugom federalnom propisu ili ako su povrijedjena pravila federalnog zakona o postupku koja su mogla biti od uticaja na rjesenje stvari.

Clanak 42.

Zalba se podnosi u roku od 15 dana od dana dostavljanja sudske odluke (presuda odnosno rjesenje) stranci koja podnosi zalbu, a predaje se sudu cija se odluka pobija zalbom. Zalba mora sadrzavati oznacenje presude odnosno rjesenja koje se pobija, kao i razloge i obim u kome se pobija. Nedozvoljenu ili neblagovremenu zalbu ili zalbu koju je izjavila neovlastena osoba, odbacit ce rjesenjem sud protiv cije je odluke izjavljena zalba. Protiv tog rjesenja dozvoljena je posebna zalba. Ako sud iz stavka 1. ovog clanka propusti da postupi po stavku 3. ovog clanka, zalbu ce odbaciti rjesenjem Vrhovni sud Federacije. U svemu ostalom, u postupku po zalbi shodno se primjenjuju odredbe cl. 48. do 50. ovog zakona.

Clanak 43.

Po zalbi Vrhovni sud Federacije donosi presudu ili rjesenje. Presudom se moze zalba odbiti ili uvaziti i pobijana presuda preinaciti. Rjesenjem se moze odbiti zalba koja je izjavljena protiv rjesenja ili se pobijano rjesenje moze preinaciti ili ukinuti. Ako Vrhovni sud Federacije po zalbi protiv presude nadje da u postupku prvostupanjskog suda postoje nedostaci predvidjeni u odredbi clanka 35. stavak 2. ovog zakona, ukinut ce rjesenjem prvostupanjsku presudu. U takvom slucaju predmet se vraca na rjesavanje sudu koji je donio prvostupanjsku presudu. Taj sud je vezan pravnim shvatanjem Vrhovnog suda Federacije i njegovim primjedbama u pogledu postupka.

Clanak 44.

U presudi odnosno rjesenju Vrhovnog suda Federacije moraju se cijeniti svi navodi zalbe. Ukoliko su pitanja i okolnosti koje se u zalbi isticu pravilno cijenjeni u pobijanoj presudi odnosno rjesenju, Vrhovni sud Federacije moze se u svojoj presudi odnosno rjesenju samo pozvati na razloge navedene u pobijanoj sudskoj odluci.

2. Zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke

Clanak 45.

Protiv pravomocne sudske odluke najviseg suda kantona-z upanije, kao i protiv odluke vijeca Vrhovnog suda Federacije donesene u upravnom sporu, stranka moze, Vrhovnom sudu Federacije podnijeti zahtjev za vanredno preispitivanje sudske odluke (u daljem tekstu: zahtjev za vanredno preispitivanje). Taj zahtjev se moze podnijeti zbog povrede federalnog zakona ili zbog povrede pravila federalnog zakona o postupku koja je mogla biti od uticaja na rjesenje stvari.

Clanak 46.

Zahtjev za vanredno preispitivanje predaje se na nacin odredjen u clanku 21. ovog zakona, sudu kantona-zupanije protiv cije se odluke podnosi ovaj zahtjev odnosno neposredno Vrhovnom sudu Federacije, ako se zahtjev podnosi protiv odluke vijeca Vrhovnog suda Federacije. Zahtjev iz stavka 1. ovog clanka moze se podnijeti u roku od 30 dana od dana dostavljanja stranci sudske odluke protiv koje se podnosi zahtjev. O zahtjevu za vanredno preispitivanje protiv odluke vijeca Vrhovnog suda Federacije, odlucuje Vrhovni sud Federacije u opcoj sjednici.

3. Zahtjev za zastitu zakonitosti

Clanak 47.

Protiv pravomocne sudske odluke najviseg suda kantona-z upanije, koja je u upravnom sporu donesena na osnovu federal-nog zakona ili drugog federalnog propisa, kao i protiv odluke vijeca Vrhovnog suda Federacije, federalni tuzitelj moze, Vrhovnom sudu Federacije podnijeti zahtjev za zastitu zakonito-sti. O zahtjevu za zastitu zakonitosti protiv odluke vijeca Vrhovnog suda Federacije, odlucuje Vrhovni sud Federacije u opcoj sjednici.
Zahtjev za zastitu zakonitosti moze se podnijeti u roku od 30 dana od dana kad je stranki dostavljena sudska odluka protiv koje se zahtjev podnosi.

4. Postupak po zahtjevu za vanredno preispitivanje i zahtjevu za zastitu zakonitosti

Clanak 48.

Zahtjev iz cl. 45. i 47. ovog zakona sadrzi oznacenje sudske odluke cije se preispitivanje predlaze, odnosno protiv koje se podnosi zahtjev za zastitu zakonitosti, kao i razloge i obim u kome se predlaze preispitivanje, odnosno zakonitost te odluke. Ako je zahtjev iz stavka 1. ovog clanka nepotpun ili nerazumljiv, Vrhovni sud Federacije postupa shodno odredbama clanka 25. ovog zakona.

Clanak 49.

Nedozvoljen ili neblagovremen zahtjev iz cl. 45. i 47. ovog zakona ili zahtjev koji je podnijela neovlascena osoba, Vrhovni sud Federacije ce odbaciti rjesenjem. Ako Vrhovni sud Federacije ne odbaci zahtjev iz stavka 1. ovog clanka, dostavit ce taj zahtjev protivnoj stranci koja moze, u roku koji odredi Vrhovni sud Federacije, podnijeti odgovor na zahtjev. Kantonalni - zupanijski sud protiv cije je odluke podnesen zahtjev iz stavka 1. ovog clanka i tuzeni organ duzni su najkasnije u roku od osam dana dostaviti Vrhovnom sudu Federacije, na njegov zahtjev sve spise predmeta.

Clanak 50.

Vrhovni sud Federacije rjesava o zahtjevu iz cl. 45. i 47. ovog zakona, po pravilu, u nejavnoj sjednici, a pobijanu odluku ispi-tuje samo u granicama zahtjeva.

Clanak 51.

Vrhovni sud Federacije presudom odbija ili uvecava zahtjev iz cl. 45. i 47. ovog zakona. Presudom kojom zahtjev iz stavka 1. ovog clanka uvazava, Vrhovni sud Federacije moze ukinuti ili preinaciti sudsku odluku protiv koje je podnesen zahtjev. Ako Vrhovni sud Federacije ukine sudsku odluku, predmet vraca sudu cija je odluka ukinuta, odnosno vijecu Vrhovnog suda Federacije. Taj sud odnosno vijece duzan je da izvede sve procesne radnje i da raspravi pitanja na koja mu je ukazao Vrhovni sud Federacije i da donese odgovarajucu odluku.

5. Ponavljanje postupka

Clanak 52.

Postupak okoncan presudom ili rjesenjem nadleznog suda ponovit ce se na zahtjev stranke:
1) ako stranka sazna za nove cinjenice ili nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi nove dokaze na osnovu kojih bi spor bio povoljnije rijesen za nju da su te cinjenice, odnosno dokazi bili izneseni ili upotrijebljeni u ranijem sudskom postupku;
2) ako je do odluke suda doslo usljed krivicnog djela suca ili radnika u sudu, ili je odluka isposlovana prevarnom radnjom zastupnika ili punomocnika stranke, njegovog protivnika ili protivnikovog zastupnika ili punomocnika, a takva radnja predstavlja krivicno djelo;
3) ako je odluka zasnovana na presudi donesenoj u krivicnoj ili gradjanskoj stvari, a ta presuda je kasnije ukinuta dru-gom punomocnom sudskom odlukom;
4) ako je isprava na kojoj se zasniva sudska odluka lazna ili lazno preinacena, ili ako je svjedok, vjestak ili stranka, prilikom saslusanja pred sudom dao lazan iskaz, a odluka suda se zasniva na tom iskazu;
5) ako stranka nadje ili stekne mogucnost da upotrijebi raniju sudsku odluku donesenu u istom upravnom sporu;
6) ako zainteresiranoj osobi nije bila data mogucnost da ucestvuje u upravnom sporu. Zbog okolnosti iz toc. 1. i 5. stavak 1. ovog clanka ponavljanje ce se dozvoliti samo ako stranka bez svoje krivice nije bila u stanju da te okolnosti iznese u ranijem postupku.

Clanak 53.

Ponavljanje postupka moze se traziti najkasnije u roku od 30 dana od dana kad je stranka saznala za razlog ponavljanja. Ako je stranka saznala za razlog ponavljanja prije nego sto je postupak kod suda okoncan, ali taj razlog nije mogla upotrijebiti u toku postupka, ponavljanje se moze traziti u roku od 30 dana od dana dostavljanja sudske odluke. Po proteku pet godina od pravomocnosti sudske odluke ponavljanje se ne moze traziti. Iznimno, i poslije roka od pet godina ponavljanje postupka se moze traziti zbog zakonskih osnova navedenih u clanku 52. stavak 1. toc. 2., 3. i 4. ovog zakona.

Clanak 54.

Ponavljanje postupka pokrece se tuzbom. O tuzbi za ponavljanje postupka rjesava sud koji je donio odluku na koju se odnosi razlog za ponavljanje postupka.

Clanak 55.

Tuzba za ponavljanje postupka podnosi se sudu koji je nadlezan za rjesavanje (clanak 54. stavak 2). U tuzbi se mora narocito navesti:
1) presuda ili rjesenje doneseno u postupku cije se ponavljanje trazi;
2) zakonski osnov ponavljanja (clanak 52.) i dokazi, odnosno okolnosti koje cine vjerovatnim postojanje tog osnova;
3) okolnosti iz kojih proizilazi da je tuzba podnesena u zakonskom roku, i cime se to dokazuje;
4) u kom pravcu i u kom opsegu se predlaze izmjena presude, odnosno rjesenja donesenog u postupku cije se ponavljanje trazi.

Clanak 56.

O tuzbi za ponavljanje postupka nadlezni sud rjesava u nejavnoj sjednici. Sud ce odbaciti tuzbu rjesenjem ako utvrdi da je tuzbu podnijela neovlastena osoba ili da tuzba nije blagovremena ili da stranka nije ucinila bar vjerovatnim postojanje zakonskog osnova za ponavljanje. Ako sud ne odbaci tuzbu po stavku 2. ovog clanka dostavit ce je protivnoj stranci i zainteresiranim osobama i pozvati ih da u roku od 15 dana odgovore na tuzbu.

Clanak 57.

Po isteku roka za odgovor na tuzbu, (clanak 56. stavak 3.), sud presudom rjesava o tuzbi za ponavljanje postupka.
Ako se ponavljanje postupka dozvoli, stavit ce se van snage ranija sudska odluka u cjelini ili djelimicno. Ranije procesne radnje na koje ne uticu razlozi ponavljanja postupka nece se ponavljati. Presudom kojom se ponavljanje postupka dozvoljava rijesit ce se i o glavnoj stvari.

Clanak 58.

Protiv odluke suda donesene po tuzbi za ponavljanje pos-tupka mogu se podnijeti pravni lijekovi koji su ovim zakonom dozvoljeni u glavnoj stvari.

Clanak 59.

U postupku za ponavljanje postupka shodno ce se primjenji-vati odredbe ovog zakona o postupku po tuzbi i pravnim lijek-ovima ukoliko u cl. 52. do 58. ovog zakona nije drugacije odredjeno.

6. Ostale odredbe postupka

Clanak 60.

Ukoliko ovaj zakon ne sadrzi odredbe o postupku u upravnim sporovima, shodno ce se primjenjivati odgovarajuce odredbe zakona kojim je uredjen parnicni postupak.

Clanak 61.

U upravnim sporovima svaka stranka snosi svoje troskove.

Clanak 62.

Pravne lijekove iz cl. 41, 45, 47. i 52. ovog zakona moze podnositi i ombudsman kada u obavljanju poslova iz svoje nadleznosti nadje da je sudskom odlukom povrijedjeno ljudsko dostojanstvo odnosno prava i slobode utvrdjene ustavom i instru-mentima Aneksa Ustava Federacije. Ombudsman moze da pokrece i postupke iz cl. 69. i 72. ovog zakona, pod uvjetima iz stavka 1. ovog clanka.

Clanak 63.

Zakonom kantona-zupanije reguliraju se uvjeti i nacin rjesavanja pravnih lijekova iz cl. 41, 45. i 47. ovog zakona koji se mogu podnijeti protiv odluka najviseg suda kantona-zupanije kojima je u upravnom sporu odluceno na osnovu zakona odnosno drugog propisa kantona-zupanije.

VI - OBVEZNOST PRESUDA

Clanak 64.

Kad sud ponisti upravni akt protiv koga je bio pokrenut upravni spor, predmet se vraca u stanje u kome se nalazio prije nego sto je ponisteni akt donesen. Ako prema prirodi stvari koja je bila predmet spora treba mjesto ponistenog upravnog akta donijeti novi upravni akt, nadlezni organ je duzan da ga donese bez odlaganja, a najkasnije u roku od 15 dana od dana dostavljanja presude. Nadlezni organ je pri tome vezan pravnim shvatanjem suda i primjedbama suda u pogledu postupka.

Clanak 65.

Ako nadlezni organ poslije ponistenja upravnog akta donese pravni akt protivno pravnom shvatanju suda, ili protivno primjedbama suda u pogledu postupka, pa tuzitelj podnese novu tuzbu, sud je duzan u ovim slucajevima ponistiti osporeni upravni akt i sam rijesiti stvar presudom. Takva presuda u svemu zamjen-juje upravni akt nadleznog organa.

Clanak 66.

Ako nadlezni organ poslije ponistenja upravnog akta ne donese odmah, a najkasnije u roku od 15 dana, novi upravni akt ili novi upravni akt u izvrsenju presude donesene na osnovu clanka 38. stavak 6. ovog zakona, stranka moze posebnim pod-neskom traziti donosenje takvog akta. Ako nadlezni organ ne donese upravni akt ni za sedam dana od ovog trazenja, stranka moze traziti donosenje takvog akta od suda koji je donio presudu u prvom stupnju. Po zahtjevu stranke iz stavka 1. ovog clanka sud ce zatraziti od nadleznog organa spis predmeta i obavjestenje o razlozima zbog kojih upravni akt nije donio. Nadlezni organ je duzan dostaviti spis i dati obavjestenje odmah, a najkasnije u roku od sedam dana. Ako on to ne ucini, ili ako dato obavjestenje, po ocjeni suda, ne opravdava neizvrsenje sudske presude, sud ce donijeti rjesenje koje u svemu zamjenjuje upravni akt nadleznog organa. Sud ce ovo rjesenje dostaviti organu nadleznom za izvrsenje koji je duzan bez odlaganja da izvrsi ovo rjesenje suda. Odgovorna osoba u nadleznom organu koja ne postupi suk-ladno odredbama cl. 64, 65. i 66 ovog zakona, cini tesku povredu radne duznosti. Prijedlog za pokretanje disciplinskog postupka podnosi sud koji je donio presudu odnosno rjesenje kojima je osporeni upravni akt ponisten, po sluzbenoj duznosti ili na zahtjev stranke.

Clanak 67.

O ponasanju nadleznog organa iz cl. 65. i 66. ovog zakona, nadlezni sud obvezno pismeno izvjestava Vladu Federacije, od-nosno vladu kantona-zupanije, a u gradu i opcini - gradsko odnosno opcinsko vijece, ovisno ciji je organ u pitanju, kako bi ti organi u okviru svojih ovlascenja poduzeli odgovarajuce mjere da nadlezni organ dosljedno postupi po odluci suda. Nadlezni organ ciji je upravni akt ponisten sudskom odlukom obvezan je postupiti po nalogu vlade odnosno vijeca iz stavka 1. ovog clanka. Nadlezna vlada odnosno vijece iz stavka 1. ovog clanka osigurava u slucaju potrebe izvrsenje svake sudske odluke done-sene u upravnom sporu na prijedlog suda ili zahtjev stranke.

Clanak 68.

Kad je u upravnom sporu donesena presuda kojom je ponisten osporeni upravni akt, pa nadlezni organ u izvrsenju te presude donese novi upravni akt, a stranka kod tog organa zatrazi obnovu upravnog postupka po tom upravnom aktu, obnova se moze dozvoliti, ako je razlog za obnovu postupka nastao u odnosu na upravni akt koji je donio taj organ.

VII - POSTUPAK ZASTITE SLOBODA I PRAVA GRA\ANA ZAJAMCENIH USTAVOM

Clanak 69.

Gradjanin cija su prava ili osnovne slobode zajamcene Usta-vom i instrumentima Aneksa Ustava Federacije povrijedjene konacnim pojedinacnim aktom nadleznog organa, ima pravo zahtijevati zastitu tih prava i sloboda kod nadleznog suda, suk-ladno ovom zakonu, ako nije osigurana druga sudska zastita.

Clanak 70.

O zahtjevima iz clanka 69. ovog zakona za zastitu sloboda i prava gradjana zajamcenih Ustavom, rjesava najvisi sud kantona-z upanije i Vrhovni sud Federacije, sukladno nadleznosti tih sudova utvrdjenoj u clanku 6. ovog zakona. Podnosenje zahtjeva za zastitu sloboda i prava zajamcenih ustavom, kao i rjesavanje tog zahtjeva od strane sudova iz stavka 1. ovog clanka, vrsi se sukladno slobodnoj primjeni odredaba ovog zakona koje se odnose na upravni spor. O zahtjevima iz stavka 1. ovog clanka sud odlucuje rjesen-jem.

Clanak 71.

Zastita sloboda i prava gradjana zajamcenih ustavom osigu-rava se i u slucaju ako su te slobode ili prava povrijedjeni radnjom sluzbene osobe u organu uprave odnosno odgovorne osobe u poduzecu (drustvu), ustanovi ili drugoj pravnoj osobi, kojom se protivno zakonu, neposredno sprijecava ili ogranicava odredjenom pojedincu vrsenje takve slobode ili prava. Zastita sloboda i prava zajamcenih ustavom koje su povrijedjene radnjom iz stavka 1. ovog clanka, osigurava se u postupku predvidjenom odredbama cl. 72. do 79. ovog zakona, ako nije osigurana druga sudska zastita.

Clanak 72.

Gradjanin cije je pravo i sloboda povrijedjeno radnjom iz clanka 71. ovog zakona, podnosi zahtjev nadleznom sudu.
U zahtjevu za zastitu zbog nezakonite radnje navodi se rad-nja, mjesto i vrijeme kada je ucinjena, organ, odnosno pravna osoba kod koje je ta radnja ucinjena, podaci o sluzbenoj osobi odnosno odgovornoj osobi koja je to ucinila, dokazi o tome, kao i zahtjev da se otkloni zapreka ili ogranicenje za vrsenje slobode ili prava koje se osporava nezakonitom radnjom.

Clanak 73.

Zahtjev zbog nezakonite radnje moze se podnijeti sve dok radnja traje. Ako osoba prema kojoj je poduzeta nezakonita radnja nije u mogucnosti da sama podnese zahtjev za zastitu zbog nezakonite radnje, zahtjev moze podnijeti i njen bracni drug, dijete, roditelj ili drugi bliski srodnik.

Clanak 74.

Po zahtjevu za zastitu zbog nezakonite radnje, odlucuje sud iz clanka 6. ovog zakona, sukladno nadleznosti utvrdjenoj u toj odredbi. Nadlezni sud iz stavka 1. ovog clanka odlucuje u vijecu predvidjenom u clanku 7. ovog zakona.

Clanak 75.

Nadlezni sud postupa po zahtjevu hitno i na nacin kojim se, cuvajuci osnovna nacela postupka, sudska odluka ima donijeti sto prije, a najkasnije u roku od 15 dana od dana prijema zahtjeva.

Clanak 76.

Sud ce bez odlaganja zahtjev dostaviti na odgovor organu, odnosno pravnoj osobi zavisno od toga tko je izvrsio radnju iz clanka 71. ovog zakona. Odgovor na zahtjev dostavlja se u roku koji odredi sud. Sud moze, prema okolnostima slucaja, po zahtjevu donijeti odluku odmah i bez prethodnog dostavljanja zahtjeva na odgo-vor, ako podaci u zahtjevu pruzaju za to pouzdan osnov.

Clanak 77.

Kad sud nadje da je zahtjev osnovan, donijet ce rjesenje kojim ce zabraniti dalje vrsenje nezakonite radnje. U protivnom, odbit ce zahtjev rjesenjem. Sud ce u rjesenju iz stavka 1. ovog clanka odrediti mjere koje treba poduzeti, da bi se uspostavilo zakonito stanje, ostavljajuci rok za izvrsenje, kao i odrediti zakonske sankcije za slucaj neizvrsenja rjesenja. Rjesenje suda izvrsava organ odnosno pravna osoba iz clanka 71. stavak 1. ovog zakona cija je sluzbena osoba odnosno odgo-vorna osoba ucinila nezakonitu radnju.

Clanak 78.

Ako je rjesenje iz clanka 77. ovog zakona donio najvisi sud kantona-zupanije, na to rjesenje moze se izjaviti zalba Vrhovnom sudu Federacije u roku od tri dana od dana dostavljanja rjesenja stranci. Zalba ne odlaze izvrsenje rjesenja, ali kantonalno-zupanijski sud ili Vrhovni sud Federacije moze, na zahtjev stranke, odloziti izvrsenje, ako prema okolnostima slucaja nadje da je to potrebno. Rjesenje Vrhovnog suda Federacije doneseno po zahtjevu iz clanka 73. ovog zakona, odnosno po zalbi iz stavka 1. ovog clanka je konacno i obvezujuce.

Clanak 79.

Radi osiguranja izvrsenja rjesenja, sud koji je donio rjesenje ce odmah prema okolnostima konkretnog slucaja, poduzeti sto je potrebno radi osiguranja izvrsenja rjesenja, a moze o rjesenju obavijestiti i organ iz clanka 67. stavak 1. ovog zakona, koji su duzni poduzeti mjere potrebne za uspostavljanje zakonitog stanja na nacin utvrdjen u rjesenju suda.

Clanak 80.

Ako rjesenje ne bude izvrseno u ostavljenom roku, nadlezni sud ce na zahtjev stranke izvrsiti rjesenje neposredno ili preko drugog suda ili organa. Izvrsenje se, prema okolnostima slucaja, sprovodi na trosak organa, poduzeca ili druge pravne osobe, odnosno na trosak sluzbene ili odgovorne osobe koja je izvrsila nezakonitu radnju. Radi izvrsenja rjesenja, nadlezni sud moze podnijeti zahtjev nadleznom organu odnosno pravnoj osobi za udaljenje od
duznosti sluzbene ili odgovorne osobe, a po potrebi, moze protiv sluzbene odnosno odgovorne osobe, ako ona u odredjenom roku ne izvrsi rjesenje, izreci novcanu kaznu od 200 do 800 "KM", kao i odrediti i druge pogodne mjere shodno pravilima izvrsnog sudskog postupka.

VIII - KAZNENE ODREDBE

Clanak 81.

Novcanom kaznom u iznosu od 1.500 do 5.000 "KM " kaznit ce se za prekrsaj institucija koja ima javne ovlasti:
1) ako po zahtjevu stranke ne donese rjesenje u predvidjenom roku (clanak 19. stavak 2);
2) ako ne posalje sudu sve spise koji se odnose na predmet (clanak 29. stavak 3);
3) ako ne postupi onako kako je u presudi odredjeno ili ne donese novi upravni akt, odnosno ne postupi po trazenju
suda (clanak 35. st. 2. i 4);
4) ako sudu ne dostavi sve spise predmeta na njegov zahtjev (clanak 49. stavak 3);
5) ako ne donese novi upravni akt u roku ili ga donese protivno pravnom shvatanju suda odnosno primjedbama
suda (clanak 64.);
6) ako ne donese upravni akt u roku ili po podnesenom posebnom podnesku stranke ili ne dostavi spise i trazeno
obavjestenje sudu ili ne izvrsi rjesenje suda (clanak 66);
7) ako na zahtjev suda ne da odgovor u roku (clanak 76. stavak 1) ili ako ne postupi po rjesenju suda (clanak 77.
stavak 3).
Za prekrsaje iz stavka 1. ovog clanka kaznit ce se novcanom kaznom od 200 do 800 "KM" i odgovorna osoba u instituciji koja ima javne ovlasti, kao i odgovorna osoba u organu uprave, odnosno gradskoj ili opstinskoj sluzbi za upravu.

Clanak 82.

Do pustanja u opticaj "KM", novcane kazne predvidjene u cl. 80. stavak 3. i clanku 81. ovog zakona mogu se placati u protu-vrijednosti valuta koje se koriste u Platnom prometu Federacije BiH po srednjem tecaju koje objavljuje nadlezna financijska institucija na dan placanja.

Clanak 83.

Odgovornom osobom u organu uprave odnosno gradskoj ili opcinskoj sluzbi za upravu u smislu clanka 81. stavak 2. ovog zakona smatra se rukovoditelj organa uprave i upravne ustanove, odnosno rukovoditelj gradske ili opcinske sluzbe za upravu i sluzbenik u tim organima i sluzbama koji je zaduzen da nepos-redno izvrsi odredjeni posao, a nije izvrsio taj posao ili je izvrsio radnju protivno datoj obvezi.

IX - PRIJELAZNE I ZAVRSNE ODREDBE

Clanak 84.

Upravni spor po ovom zakonu moze se voditi protiv konacnih rjesenja koja, sukladno Ustavu Federacije i medjunarod-nim ugovorima, donose medjunarodni upravitelji i drugi organi koji na teritoriju Federacije obavljaju odredjene poslove pod medjunarodnom upravom, i u okviru tih poslova rjesavaju o odredjenim pravima i obvezama gradjana i pravnih osoba, ako medjunarodnim ugovorom nije drukcije odredjeno.
Vrhovni sud Federacije odlucuje o tuzbama protiv upravnih akata organa iz stavka 1. ovog clanka, koji su obrazovani za potrebe dvije ili vise zupanija-kantona ili za potrebe Federacije. Najvisi sud zupanije-kantona odlucuje o tuzbama protiv upravnih akata organa iz stavka 1. ovog clanka koji su obrazovani za potrebe opcine ili jedne zupanije-kantona.
Pokretanje i vodjenje upravnog spora protiv upravnih akata iz stavka 1. ovog clanka vrsi se na nacin i pod uvjetima utvrdjenim u odredbama ovog zakona koje se odnose na upravni spor.

Clanak 85.

Postupak po tuzbama i vanrednim pravnim sredstvima pod-nesenim do dana stupanja na snagu ovog zakona, a koji nije zavrsen provest ce se po odredbama ovog zakona.

Clanak 86.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaje primjena zakona o upravnim sporovima i drugih propisa o upravnim sporovima koji su se primjenjivali na teritoriji Federacije do dana stupanja na snagu ovog zakona.
Ovaj zakon uskladice se sa odredbama odgovarajuceg zakona kojeg donese Parlamentarna skupstina BiH u roku koji bude odredjen tim zakonom.

Clanak 87.

Ovaj zakon stupa na snagu osmog dana od dana objavljivanja u "Sluzbenim novinama Federacije BiH".
Predsjedatelj
Doma naroda
Mariofil Ljubic, v. r.
Predsjedatelj
Zastupnickog doma
Enver Kreso, v. r.