ZAKON
O POREZU NA DOBIT PREDUZECA

I – TEMELJNE ODREDBE

Članak 1.

Porez na dobit poduzeca na teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Federacija) utvrduje se i placa prema odredbama ovoga zakona i propisa donesenih na temelju ovog zakona.
Raspodjela i pripadnost prihoda od poreza na dobit utvrduje se posebnim zakonom.

II – POREZNI OBVEZNIK

Članak 2.

Obveznik poreza na dobit poduzeca je : poduzece, banka i druga financijska organizacija i društvo za osiguranje i reosiguranje imovine i osoba, zadruga i zadružna organizacija i institucija koja prodajom proizvoda i usluga na tržištu ostvaruje dobit (u daljnjem tekstu:obveznik).

Članak 3.

Obveznik je iz clanka 2. ovog zakona rezident Federacije koji ostvaruje dobit na teritoriju Federacije i izvan teritorija Federacije .
Rezident, u smislu ovog zakona je poduzece koje je utemeljeno ili ima sjedište upisano u sudbeni registar na teritoriju Federacije.

Članak 4.

Obveznik - nerezident Federacije placa porez na dobit poduzeca, na dobit koju ostvari poslovanjem na teritoriju Federacije.

Članak 5.

Obveznik iz cl. 3. i 4. ovog zakona dužan je obracunati i naplatiti porez po odbitku na dividende, kamate i autorske naknade koje isplacuje nerezidentu.

III – POREZNA TEMELJNICA

Oporeziva dobit
Članak 6.

Temeljnicu oporezivanja predstavlja oporeziva dobit obveznika koja se utvrduje u poreskoj bilanci.
Oporeziva dobit se utvrduje uskladivanjem dobiti obveznika iskazane u bilanci uspjeha, na nacin predviden ovim zakonom.

Uskladivanje rashoda

Članak 7.

Za utvrdivanje oporezive dobiti priznaju se rashodi u iznosima utvrdenim bilancom uspjeha sukladno odredbama Zakona o racunovodstvu (“Službene novine Federacije BiH”, broj 2/95 – u daljnjem tekstu: propisi o racunovodstvu), osim rashoda za koje je ovim zakonom propisan drugi nacin utvrdivanja.

Članak 8.

Troškovi materijala priznaju se u iznosima obracunatim primjenom metode prosjecne cijene po propisima o racunovodstvu.
Obracun nabavne vrijednosti prodane ntrgovinske robe vrši se na nacin iz stavka 1. ovog clanka.
Ako se zalihe materijala i trgovinske robe evidentiraju po obracunskim cijenama koje odstupaju od nabavnih cijena, obracun odstupanja vrši se na nacin koji svodi troškove materijala, odnosno nabavne vrijednosti prodane robe na iznose koji proizilaze iz primjene metode prosjecne cijene.

Članak 9.

Troškovi zarada, odnosno placa , priznaju se u iznosu obracunatom na teret temeljnih rashoda.
Primanja zaposlenih koja potjecu iz raspodjele na temelju prava sudjelovanja djelatnika u dobiti preduzeca nisu rashodi u smislu porezne bilance.
Troškovi koji se odnose na dnevnice za službena putovanja , uporabu osobnog automobila u službene svrhe , prehranu tijekom rada i prijevoz na posao i s posla priznaju se u rashode u iznosima utvrdenim posebnim propisima.
Troškovi reprezentacije (ugošcenja, darovi, placanje troškova odmora, športa, rekreacije i razbibirige, dom za odmor i razbibirigu i drugi slicni izdaci) priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,5% ukupnog prihoda.
Pravnoj osobi koja ne zapošljava niti jednog djelatnika osim upravitelja poduzeca u rashode se ne priznaju troškovi dnevnica za službena putovanja niti roškovi prijevoza na posao i s posla.

Članak 10.

Amortizacija trajnih sredstava priznaje se kao rashod u poreznoj bilanci do iznosa utvrdenog primjenom proporcionalne , funkcionalne ili degresivne metode.
Visinu i nacin obracuna amortizacije i revalorizacije trajnih sredstava koji se priznaju u rashode propisije Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Vlada Federacije) .

Članak 11.

Izdaci za humanitarne , kulturne, obrazovne, naucne i športske svrhe (osim za profesinalni šport) priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,5% ukupnog prihoda.
Clanarine i prilozi komorama , odnosno politickim organizacijama , priznaju se kao rashod u iznosu od najviše 0,1% ukupnog prihoda.

Članak 12.

Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se rezerviranja za materijalne troškove i rashode financiranja i drugi troškovi obracunati sukladno propisima o racunovodstvu.

Članak 13.

Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se ukupno obracunate kamate.
Iznimno, u slucaju kredita s obilježjem transferne cijene, obracunata kamata ce se umanjiti na nacin predviden u clanku 44. ovog zakona.
Novcanne kazne za prekršaje i prijestupe poreznog obveznika ne priznaju se na teret rashoda u poreznoj bilanci.

Članak 14.

Na teret rashoda u poreznoj bilanci priznaju se doprinosi koje placa poslodavac, pristojbe i druge javne dažbine koje ne zavise od rezultata poslovanja.

Članak 15.

Obvezniku – banci ili drugoj financijskoj organizaciji porezna temeljnica se umanjuje za rezerve koje su formirane za pokrivanje mogucih kreditnih ili poslovnih gubitaka i poslovnih rizika.
Obvezniku – društvu za osiguranje i reosiguranje imovine i osoba porezna temeljnica se umanjuje za izdvajanje u rezerve osiguranja i druge rezerve obveznika.
Rezerve iz st. 1. i 2. ovog clanka ne mogu da predu 15% dobiti iskazane u bilanci uspjeha .

Uskladivanje prihoda

Članak 16.

Za utvrdivanje oporezive dobiti priznaju se prihodi od prodaje ucinaka (proizvoda, usluga, roba, materijala), kao i prihodi financiranja i izravni prihodi obracunati sukladno odredbama propisa o racunovodstvu.

Članak 17.

Prihodi obveznika na temelju dividendi i sudjelovanja u dobiti poduzeca oporezuju se na nacin utvrden ovim zakonom.

Članak 18.

U vrijednost zaliha nedovršene proizvodnje , poluproizvoda i gotovih proizvoda, za obracun oporezive dobiti , priznaju se troškovi proizvodnje sukladno odredbama propisa o racunovodstvu.
U slucajevima dugog proizvodnog ciklusa i naglašenog sezonskog utjecaja na obujam aktivnosti, dopustivo je da se u vrijednost zaliha iz stavka 1. ovog clanka ukljuci i pripadajuci dio opcih troškova upravljanja i prodaje i troškova financiranja.
Vrijednost zaliha obracunata sukladno st. 1. i 2. ovog clanka ne može biti veca od prodajne vrijednosti na dan podnošenja bilance.

Porezni tretman poslovnih gubitaka

Članak 19.

Ako se nakon umanjenja temeljnice poreza na dobit pokaže gubitak u poreznoj bilanci , tada se gubitak može prenijeti na racun dobiti iz buducih obracunskih razdoblja, a ne duže od pet godina.

IV – POREZNI TRETMAN LIKVIDACIJE OBVEZNIKA

Članak 20.

Dobit utvrdena u postupku likvidacije obveznika podliježe oporezivanju.
Dobit obveznika tijekom likvidacije utvrduje se usporedbom neto imovine obveznika na pocetku i na kraju postupka likvidacije.
Obveznik nad kojim se otvara postupak likvidacije dužan je da na dan otvaranja postupka likvidacije zakljuci poslovne knjige i sastavi bilancu otvaranja likvidacije, odnosno godišnji obracun.
Razdoblje za koje se utvrduje temeljnica iz stavka 1. ovog clanka odgovara stvarnom trajanju postupka likvidacije , ali ne može biti duži od dvije godine.

Članak 21.

Likvidacijski višak (ostatak neto imovine) koji pripada vlasniku poslije oporezivanja i isplate knjigovodstvene vrijednosti neto imovine, u smislu ovog zakona smatra se dividendom.

V – POREZNA STOPA

Clanka 22.

Stopa poreza na dobit poduzeca je proporcionalna i jedinstvena na teritoriju Federacije.
Stopa poreza na dobit poduzeca iznosi 30%.

Članak 23.

Stopa poreza po odbitku iz clanka 5. ovog zakona iznosi 15%.

VI – POREZNI POTICAJI

Članka 24.

Porezni poticaji u odnosu na porez na dobit poduzeca utvrduju se samo ovim zakonom.

Ubrzana amortizacija

Članak 25.

Obveznik ima pravo na ubrzanu amortizaciju stalnih sredstava pod uvjetima utvrdenim ovim zakonom.
Ubrzana amortizacija provodi se na nacin predviden propisom Vlade Federacije po stopama koje mogu biti 25% više od propisanih.

Članak 26.

Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima u odnosu na trajna sredstva koja služe za:
1. sprjecavanje zagadivanja zraka, vode, tla i ublažavanje buke;
2. znanstveno-istraživacki rad; i
3. školovanje i obuku kadrova.

Pravo na ubrzanu amortizaciju obveznik ima u odnosu na racunarsku opremu.

Umanjenje porezne obveze

Članak 27.

Poreznom obvezniku umanjuje se porez na dobit za:
1. novoutemeljeno poduzece, odnosno zadrugu, za prvu godinu poslovanja za 100%, za drugu godinu poslovanja za 70% i za trecu godinu poslovanja za 30%;
2. slobodne zone i korisnike zona – 100% u trajanju od pet godina.

Novoutemeljenim poduzecem, odnosno zadrugom iz stavka 1. ovog clanka ne smatra se poduzece, odnosno zadruga , nastalo spajanjem , odnosno podjelom postojeceg poduzeca, odnosno zadruge, niti vlasnickom transformacijom i izmjenom strukture kapitala.
Novoutemeljenim poduzecem, odnosno zadrugom iz stavka 1. ovog clanka ne smatra se poduzece, odnosno zadruga koje je u razdoblju od tri godine , koje prethode utemeljenju tog poduzeca, prestalo da postoji u istoj djelatnosti.
Novoutemeljeno poduzece, odnosno zadruga, iz stavka 1. ovog clanka da bi ostvarilo umanjenje porezne obveze , dužno je poslovati najmanje pet godina.
Ako novoutemeljeno poduzece, odnosno zadruga , prekine s poslovanjem prije roka iz stavka 4. ovog clanka, gubi pravo na umanjenje porezne obveze iz stavka 1. ovog clanka, a neplaceni porez naplacuje u iznosu koj je revaloriziran primjenom stope zatezne kamate iz clanka 56. ovog zakona.

Članak 28.

Obvezniku koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije za osobnu proizvodnu djelatnost umanjuje se porezna obveza za iznos cjelokupnog ulaganja.
Obvezniku koji izvrši ulaganje oporezive dobiti u investicije za ostale vlastite djelatnosti umanjuje se porezna obveza najviše do 75% oporezive dobiti.

Članak 29.

Obvezniku kod koga strana osoba ulaže kapital , ciji je udio u ukupnom trajnom kapitalu poduzeca najmanje 20% umanjuje se porez na dobit poduzeca u trajanju od pet godina od dana takvog ulaganja, razmjerno ucešcu stranog kapitala u ukupnom trajnom kapitalu obveznika.

Porezno oslobadanje

Članak 30.

Oslobada se placanja poreza na dobit poduzece koje ima više od 50% zaposlenih invalidnih osoba.

VII – OTKLANJANJE DVOSTRUKOG OPOREZIVANJA DOBITI IZVAN TERITORIJA FEDERACIJE

Članak 31.

Ako obveznik – rezident Federacije ostvari dobit iz poslovanja izvan teritorija Federacije, na racun poreza na dobit poduzeca utvrdenog prema odredbama ovog zakona odobrava se porezni kredit u visini poreza na dobit placenog izvan teritorija Federacije .
Porezni kredit iz stavka 1. ovog clanka ne može biti veci od iznosa koji bi se dobio primjenom porezne stope iz clanka 22. ovog zakona , na dobit ostvarenu izvan teritorije Federacije.
Pod poreznim kreditom , u smislu ovog zakona, smatra se iznos za koji se umanjuje obracunati porez na dobit poduzeca.
Odredba stavka 3. ovog clanka primjenjuje se ako nije sklopljen ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja.

Članak 32.

Maticnom poduzecu – rezidentu Federacije može se umanjiti obracunati porez na dobit poduzeca za iznos koji odgovara porezu koji je njegova nerezidentna filijala platila izvan teritorija Federacije na dobit koja je ukljucena u prihode maticnog poduzeca.
Maticnim poduzecem, u smislu ovog zakona, smatra se pravna osoba koja posjeduje dionice ili udjele drugih pravnih osoba pod uvjetima predvidenim ovim zakonom.
Filijalom se , u smislu ovog zakona, smatra pravna osoba u cijem kapitalu maticno poduzece sudjeluje pod uvjetima predvidenim ovim zakonom.

Članak 33.

Pravo na porezni kredit iz clanka 32. ovog zakona ima maticno poduzece koje je neprekidno u razdoblju od najmanje godinu dana , koji prethodi podnošenju bilance uspjeha, držalo 25% ili više dionica , odnosno udjela nerezidentne filijale.
Obveznik iz stavka 1. ovog clanka dužan je da nadležnoj ispostavi Porezne uprave Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljnjem tekstu: Porezna uprava) podnese odgovarajuce dokaze o velicini svoga udjela u kapitalu nerezidentne filijale , dužini trajanja tog udjela i porezu koji je filijala platila izvan teritorija Federacije zajedno s njenom bilancom uspjeha i poreznom bilancom.

VIII – SKUPNO OPOREZIVANJE

Porezno konsolidiranje

Članak 34.

Maticno poduzece i njegove filijale cine skupinu poduzeca u smislu ovog zakona, ukoliko medu njima postoji izravna ili neizravna kontrola nad najmanje 90% dionica ili udjela.
Skupina poduzeca ima pravo da traži porezno konsolidiranje pod uvjetom da su sva poduzeca u skupini rezidenti Federacije.
Zahtjev za poreznim konsolidiranjem maticno poduzece podnosi mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave.

Članak 35.

Svaki clan skupine dužan je podnijeti svoju poreznu bilancu , a maticno poduzeca podnosi konsolidiranu poreznu bilancu za skupinu poduzeca.
U konsolidiranoj poreznoj bilanci gubici jednog ili više poduzeca prebijaju se na racun dobiti ostalih poduzeca u skupini.
Za obracunati porez po konsolidiranoj bilanci obveznici su pojedinacni clanovi skupine, razmjerno oporezivoj dobiti iz pojedinacne porezne bilance, a isplatitalj obracunatog poreza po konsolidiranoj bilanci je maticno poduzece.
Federalni ministar financija propisuje nacin sprjecavanja dvostrukog oslobadanja ili dvostrukog oporezivanja pojedinih pozicija u konsolidiranoj poreznoj bilanci.

Članak 36.

Jedno odobreno porezno konsolidiranje primjenjuje se najmanje pet godina.
Ukoliko se jedno, više njih ili sva poduzeca u skupini naknadno opredijele za pojedinacno oporezivanje, svi clanovi skupine su dužni da razmjerno plate razliku na ime porezne privilegije koju su iskoristili.

Izbjegavanje dvostrukog oporezivanja dividendi ostvarenih udjelom u kapitalu drugog obveznika

Članak 37.

Dividende koje obveznik – rezident Federacije ostvari udjelom u kapitalu drugog obveznika –rezidenta Federacije ne ulaze u poreznu temeljnicu , pod uvjetom da su oporezovane kod tog drugog poduzeca po stopi iz clanka 22. stavak 2. ovog zakona.
Dividendama se, u smislu ovog zakona, smatraju i udjeli u dobiti društva s ogranicenom odgovornošcu.

Članak 38.

Ako je obveznik – isplatitelj dividendi iz clanka 37. stavak 1. ovog zakona platio porez na dobit poduzeca po stopi iz clanka 22. stavak 2. ovog zakona, dužan je obvezniku primatelju dividendi pri isplati dostaviti odgovarajucu izjavu na formular koji propisuje federalni ministar financija.
Obveznik – primatelj dividendi prilaže izjavu iz stavka 1. ovog clanka uz poreznu prijavu.

Članak 39.

Ako obveznik – isplatitelj dividendi iz clanka 37. stavak 1. ovog zakona nije platio porez na dobit poduzeca po stopi iz clanka 22. stavak 2. ovog zakona , dužan je da zaracuna i naplati ujednacavajuci porez na dobit koja je namijenjena za raspodjelu po stopi od 33,33%.
Ujednacavajuci porez se obracunava na temeljnicu u kojoj je sadržan porez na dobit poduzeca.

Članak 40.

Obveznik – primatelj dividendi dužan je da neto primljene dividende iz clanka 39. ovog zakona u poreznoj prijavi iskaže uvecane za porezni kredit koji je jednak 50% neto primljenih dividendi.
Na temeljnicu iz stavka 1. ovog clanka primjenjuje se stopa poreza na dobit poduzeca iz clanka 22. stavak 2. ovog zakona.
Porez utvrden na nacin predviden u stavku 2. ovog clanka umanjuje se za porezni kredit iz stavka 1. ovog clanka.

Transferne cijene

Članak 41.

Transfernom cijenom smatra se cijena nastala u svezi s transakcijom sredstvima ili stvaranjem obveza medu povezanim osobama.
Osobom povezanom s obveznikom smatra se fizicka ili pravna osoba u cijim se odnosima s obveznikom javlja mogucnost kontrole ili znacajnijeg utjecaja na poslovne odluke.
Posjedovanje više od polovice ili pojedinacno najveceg dijela dionica ili udjela smatra se omogucenom kontrolom.
Znacajnijim utjecajem smatra se uzajamno veliki obujam kupoprodaje, tehnološka zavisnost ili na bilo koji nacin stecena kontrola nad upravljanjem.
Osobom povezanom s obveznikom smatra se i ona pravna osoba u kojoj, kao i kod obveznika ista fizicka ili pravna osoba izravno ili neizravno sudjeluje u upravljanju, kontroli ili kapitalu na nacin predviden u st. 3. i 4. ovog clanka.

Članak 42.

Obveznik je dužan da transakcije iz clanka 41. stavak 1. ovog zakona posebice prikaže u svojoj poreskoj bilanci.
Obveznik je dužan da, zajedno s transakcijama iz clanka 41. stavak 1. ovog zakona u poreznoj bilanci i posebice prikaže vrijednost istih transkacija po cijenama koje bi se ostvarile na tržištu takvih ili slicnih transakcija da se nije radilo o povezanim osobama (nacelo "“zvan dohvata ruke").

Članak 43.

Razlika izmedu cijene utvrdene primjenom nacela “izvan dohvata ruke” i transferne cijene ukljucuje se u poreznu temeljnicu i oporezuje se.
Kod utvrdivanja cijena transakcije po nacelu “izvan dohvata ruke” koriste se uporedive cijene na tržištu, a kad to nije moguce , metoda koštanja uvecana za uobicajenu zaradu.

Članak 44.

Kod kredita koji obveznik uzima od vjerovnika sa statusom povezane osobe iz clanka 41. ovog zakona , kamata i pripadajuci troškovi koji se priznaju u rashode u poreznoj bilanci ne mogu biti veci od onih po kojima je na tržištu bilo moguce uzeti takav kredit u obracunskom razdoblju.
Razlika izmedu tržišne kamate i kamate po kreditu izmedu povezanih osoba ima, u smislu ovog zakona, status dividende.

IX – UTVRÐIVANJE I NAPLATA POREZA NA DOBIT PODUZECA

Utvrdivanje poreza

Članak 45.

Utvrdivanje poreza na dobit poduzeca vrši se rješenjem mjerodavne ispostave Porezne uprave poslije provedenog poreznog postupka.
Rješenje iz stavka 1. ovog clanka donosi se na temelju podataka iz porezne prijave obveznika i podataka do kojih mjerodavna ispostava Porezne uprave dode putem kontrole i na drugi nacin.
Formular porezne prijave iz stavka 2. ovog clanka propisuje fedralni ministar financija.

Članak 46.

Obveznik je dužan da poreznu prijavu s tocnim podacima podnese mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 30 dana po isteku roka propisanog za podnošenje godišnjeg obracuna rezultata poslovanja.
Uz poreznu prijavu obveznik podnosi poreznu bilancu i ostalu dokumentaciju propisanu ovim zakonom.
Poreznu bilancu iz stavka 2. ovog clanka propisuje federalni ministar financija.

Članak 47.

Novoutemeljeni obveznik dužan je podnijeti poreznu prijavu isti dan s pocetkom poslovanja , a najkasnije u roku od 30 dana od dana pocetka poslovanja u kojoj ce dati procjenu prihoda do kraja poslovne godine.

Članak 48.

Mjerodavna ispostava Porezne uprave u roku od 30 dana po prijemu porezne prijave donosi rješenje kojim se utvrduje visina porezne obveze.
Ako mjerodavna ispostava Porezne uprave ocijeni da je za utvrdivanje porezne obveze potrebno osigurati druge dokaze osim onih kojima raspolaže , u roku iz stavka 1. ovog clanka donijece rješenje o predujumu poreza.
Mjerodavna ispostava Porezne uprave dužna je da u slucaju iz stavka 2. ovog clanka rješenje kojim se utvrduje visina porezne obveze donese najkasnije do 30. lipnja godine u kojoj se vrši utvrdivanje poreza.

Članak 49.

Obveze obveznika u postupku prijavljivanja i utvrdivanja poreza na dobit poduzeca ne odlaže pravo obveznika da izvrši raspodjelu dobiti po godišnjoj bilanci uspjeha , s tim što za procijenjeni iznos poreza obrazuje poreznu rezervu iz dobiti.

Članak 50.

Ako obveznik podliježe postupku likvidacije , osoba koja provodi postupak likvidacije dužna je da u roku od 30 dana od dana otvaranja rasprave o glavnoj diobi likvidacijske mase mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave podnese prethodnu poreznu prijavu u odnosu na dobit ostvarenu u godini likvidacije.
Konacno utvrdivanje poreza iz stavka 1. ovog clanka vrši se na temelju porezne prijave koju je osoba koja provodi postupak likvidacije dužna podnijeti mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave u roku od 15 dana po okoncanju postupka likvidacije.

Članak 51.

Protiv prvostupnog rješenja iz clanka 48. ovog zakona dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana dostavljanja rješenja.
Po žalbi rješava Središnji ured Porezne uprave.
Žalba ne odlaže izvršenje prvostepenog rješenja .

Obnova postupka

Članak 52.

Organ koji je donio rješenje o utvrdivanju poreza na dobit poduzeca kojim je okoncan postupak utvrdivanja poreza može po službenoj dužnosti ili na prijedlog stranke obnoviti postupak u roku od pet godina od njegove pravomocnosti, prema odredbama Zakona o upravnom postupku.

Naplata poreza

Članak 53.

Obveznik tijekom godine placa porez na dobit poduzeca na temelju rješenja o utvdivanju porezne obveze , odnosno rješenje o akontaciji poreza.
Do donošenja rješenja iz stavka 1. ovog clanka , obveznik je dužan da placa mjesecne predujmove poreza u visini koja odgovara mjesecnom predujumu iz prethodnog razdoblja.
Mjesecni predujam može se promijeniti zbog znatnih izmjena u visini ostvarene dobiti , promjene poreznih instrumenata ili drugih okolnosti koje bitno utjecu na visinu porezne obveze.
Na zahtjev obveznika predujam se može placati i prema periodicnoj poreznoj bilanci.
Mjesecni predujam se placa u roku od osam dana po isteku svakog mjeseca.

Članak 54.

Ako je porez utvrden rješenjem na temelju porezne prijave veci od iznosa placenog u vidu mjesecnih predujmova, obveznik je dužan razliku uplatiti u roku od osam dana od dana kada mu je rješenje dostavljeno.

Članak 55.

Ako obveznik u propisanom roku ne izvrši uplatu poreza na dobit poduzeca mjerodavna ispostava Porezne uprave izdat ce nalog za prinudnu naplatu putem prijenosa sredstava s racuna obveznika na odgovarajuci uplatni racun poreza.
Ako na nacin iz stavka 1. ovog clanka ne može u potpunosti nadoknaditi porezna obveza, mjerodavna ispostava Porezne uprave donosi rješenje o prisilnoj naplati poreza iz cjelokupne imovine obveznika.
Troškovi prinudne naplate padaju na teret obveznika.

Članak 56.

Na iznos poreza na dobit koji nije placen u zakonom propisanom roku , placa se kamata u visini utvrdenoj odlukom Vlade Federacije .

Članak 57.

Obveznik ima pravo na povrat više ili pogrešno uplacenog poreza, kamate i troškove prisilne naplate.
Obvezniku pripada kamata:
1. ako se u roku od 15 dana od dana podnošenja zahjteva mjerodavnoj ispostavi
Porezne uprave ne izvrši povrat iz stavka 1. ovog clanka;
2. na iznos za koji je porez umanjen rješenjem po žalbi obveznika, a koji
mjerodavna ispostava Porezne uprave nije vratila obvezniku u roku od 15
dana od dana dostavljanja drugostepenog rješenja.
Kamata se obracunava na nacin i po stopi iz clanka 56. ovog zakona za razdoblje od dana podnošenja zahtjeva , odnosno po isteku roka od 15 dana od dana dostave drugostepenog rješenja.

Zastarjelost

Članak 58.

Pravo na utvrdivanje i naplatu poreza, kamate i troškova prisilne naplate i novcanih kazni izrecenih po odredbama ovog zakona zastarjeva za pet godina po isteku godine u kojoj je trebalo izvršiti utvrdivanje odnosno naplatu poreza, kamate, troškova prisilne naplate i novcanih kazni.

Službena tajna

Članak 59.

Podaci do kojih se dode u postupku utvrdivanja poreza na dobit poduzeca predstavljaju službenu tajnu i ne mogu se priopcavati drugim obveznicima ili neovlaštenim pojedincima i organima.
Na zahtjev obveznika dozvolit ce mu se uvid u sve podatke od znacaja za utvrdivanje poreza na dobit poduzeca.

X – KAZNENE ODREDBE

Članak 60.

Novcanom kaznom od 1.000 do 10.000 KM kaznit ce se za prekršaj obveznik ako:
1. ne obracunava i ne plati porez po odbitku na dividende, kamate i autorske naknade nerezidentima (clanak 5. Zakona);
2. u poreznoj bilanci ne iskaže posebno vrijednost stransakcija s povezanim osobama sukladno principima “izvan dohvata ruke” (clanak 43. Zakona);
3. ako u propisanom roku ne podnese poreznu prijavu ili ako u prijavi podnese netocne podatke što je za posljedicu moglo da ima smanjenje porezne temeljnice ili neutemeljeno ostvarivanje prava na porezne posticaje (clanak 46. Zakona);
4. ako po otpocinjanju obavljanja djelatnosti u propisanom roku ne podnese poreznu prijavu radi utvrdivanja visine predujma (clanak 47. Zakona);
5. ako u proisanom roku ne podnese nalog za uplatu mjesecnih predujma poreza (clanak 53. Zakona);
6. ako u propisanom roku ne podnese nalog za uplatu poreza po rješenju o utvrdivanju poreza (clanak 54. Zakona).
Za radnje iz stavka 1. ovog clanka odgovorna osoba u pravnoj osobi kaznit ce se novcanom kaznom od 100 do 2.000 KM.
Za prekršaje iz stavka 1. ovog clanka , pored kazne u stavku 1. izreci ce se i zaštitna mjera oduzimanja peterostrukog iznosa koji nije obracunat i naplacen.

Članak 61.

Novcanom kaznom od 100 do 1.000 KM kaznit ce se za prekršaj odgovorna osoba u mjerodavnoj ispostavi Porezne uprave ako:
1. ne utvrdi visinu porezne obveze u rokovima predvidenim u clanku 48. st. 1. i 3. ovog zakona;
2. ne dostavi Središnjem uredu Porezne uprave žalbu izjavljenu protiv prvostupnog rješenja u propisanom roku;
3. ne postupi u roku po primjedbama Središnjeg ureda Porezne uprave.

Članak 62.

Novcane kazne izrecene za prekršaje , do puštanja u opticaj KM, mogu se placati u DEM ili protuvrijednosti valuta koje se koriste u platnom prometu Federacije a obracunavaju se po srednjem teceju koji utvrduje i objavljuje mjerodavna financijska institucija na dan placanja.

XI – PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 63.

Provedbene propise o primjeni ovog zakona donijet ce federalni ministar financija u roku od 60 dana od dana stupanja na snagu ovog zakona.

Članak 64.

Danom stupanja na snagu ovog zakona prestaju da važe svi propisi kojima je na teritoriju Federacije bilo uredeno oporezivanje dobiti pravnih osoba , osim odredaba koje se odnose na :
1. umanjenje porezne obveze;
2. porezne olakšice, i
3. porezna oslobadanja.
koja ce se primjenjivati do isteika razdoblja za koje su se trebala primjenjivati.

Članak 65.

Ovbaj zakon stupa na snagu sljedeceg dana od dana objavljivanja u “Službenim novinama Federacije BiH”, a primjenjivat ce se od 1. sijecnja 1998. godine.

Predsjedatelj
Doma naroda
Mariofil Ljubic, v.r.

Predsjedtelj
Zastupnickog doma
Enver Kreso, v.r.