185. sjednica Vlade Federacije BiH

Sarajevo, 04.07.2019.
Saopćenje o radu


UTVRĐEN NACRT ZAKONA O SUDSKOJ POLICIJI U FBiH

 
Vlada FBiH je na današnjoj sjednici, održanoj u Sarajevu, utvrdila Nacrt zakona o sudskoj policiji u Federaciji BiH kojim se uređuje organizacija, upravljanje i rukovođenje, sredstva za rad, nadležnosti, ovlaštenja, radni odnosi, zapošljavanje, obuka i stručno usavršavanje, plaće i naknade, disciplinska i materijalna odgovornost, kontrola rada, odbor sudske policije i druga pitanja od značaja za njenu organizaciju i rad.
 
Kako je navedeno u obrazloženju važeći Zakon o sudskoj policiji umnogome nije aktuelan, ne odgovara njenoj funkciji i ne predstavlja odgovarajući pravni okvir na osnovu kojeg bi Sudska policija mogla obavljati svoju ustavnu ulogu.
 
Osnovni razlog za donošenje zakona je nužnost da se na cjelovit način reguliše položaj, mjesto i uloga Sudske policije u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i predsjednika Vrhovnog suda FBiH, koji je  odgovoran za upravljanje Sudskom policijom. Ovim zakonom detaljno se propisuju status, poslovi i ovlaštenja Sudske policije.
 
Od dana stupanja na snagu aktuelnog zakona o sudskoj policiji izvršene su značajne izmjene zakonodavstva koje na direktan način utiču na nadležnosti, ovlaštenja i organizaciju Sudske policije kao i status njenih službenika. Prilikom izrade novog zakona izvršena je harmonizacija sa Zakonom o krivičnom postupku Federacije BiH, Zakonom o zaštiti svjedoka pod prijetnjom i ugroženih svjedoka, Zakonom o izvršnom postupku Federacije BiH, Zakonom o ombudsmanu za ljudska prava BiH, Zakonom o suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala Federacije BiH, Zakonom o oduzimanju nezakonito stečene imovine krivičnim djelom u Federaciji BiH, Zakonom o radu Federacije BiH, Zakonom o policijskim službenicima Federacije BiH, Zakonom o zaštiti tajnih podataka BiH, Zakonom o zaštiti ličnih podataka BiH, Zakonom o državnoj službi u Federaciji BiH, Zakonom o namještenicima u organima državne službe u Federaciji BiH i Zakonom o PIO/MIO.
 
Potreba za unapređenjem organizacije i rada Sudske policije proizilazi i zbog novih pojavnih oblika kriminaliteta i time povećanja stepena ugroženosti pravosudnih institucija i nosilaca pravosudnih funkcija, te svjedoka u krivičnim postupcima koji se vode pred pravosudnim institucijama FBiH.
 
Sigurnost pravosudnih institucija i nosilaca pravosudnih funkcija predstavlja ozbiljan sigurnosni izazov na što ukazuje i činjenica da se u sve većem broju krivično procesuiraju izvršioci najtežih krivičnih djela u vode krivični postupci protiv osoba koje su osumnjičene ili optužene
za krivična djela organizovanog kriminala, udruživanja u zločinačku organizaciju, ratni zločin, trgovina drogom i ljudima i slično, što je dodatni razlog za hitno donošenje ovog zakona.
 
Na potrebu donošenja novog Zakona o sudskoj policiji u FBiH, s ciljem poboljšanja sigurnosti i operativnosti sudova i tužilaštava u FBiH ukazano je i u Smjernicama standarda i mjera sigurnosti pravosudnih institucija i nosilaca pravosudnih funkcija u BiH koje je donijelo Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine.
 
Novi zakon neophodan je i zbog činjenice da Sudska policija djeluje na teritoriji cijele Federacije BiH i da, sa trenutno sistematiziranih 580 službenika Sudske policije tj. ovlaštenih službenih osoba, poslove iz svoje nadležnosti izvršava za potrebe više od 50 pravosudnih institucija ustrojenih u Federaciji i opslužuje oko 1.000 nosilaca pravosudnih funkcija. Značajno je napomenuti da je trenutno važeći Zakon o sudskoj policiji onemogućio angažovanje državnih službenika i namještenika, zbog čega poslove, koje bi po prirodi stvari trebali obavljati državni službenici i namještenici, trenutno obavljaju službenici Sudske policije kao ovlaštene službene osobe.
 
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNI
ZAKONA O PROMETU NAORUŽANJA I VOJNE OPREME
 
Federalna vlada utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopuni Zakona o proizvodnji i prometu naoružanja i vojne opreme (NVO) u Federaciji BiH kojim se uređuje obaveza nadležnih institucija i privrednih subjekata Federacije BiH u provođenju Zakona o proizvodnji naoružanja i vojne opreme BiH i Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i robe posebne namjene.
 
Svrha donošenje ovog zakona je izvršavanje obaveza Federacije BiH na usklađivanju propisa u oblasti proizvodnje i remonta naoružanja i vojne opreme, proisteklih iz Zakona o proizvodnji NVO BiH i u oblasti uvoza i izvoza NVO i kontrole uvoza i izvoza proizvoda dvojne namjene, proisteklih iz Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i roba posebne namjene, kao i drugih bitnih pitanja u proizvodnji i prometu NVO.
 
Kako je navedeno u obrazloženju, proizvodnja NVO na nivou BiH regulisana je Zakonom o proizvodnji NVO BiH, a Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o proizvodnji NVO, koji je stupio na snagu 8. aprila 2009. godine i kojim su bitno poboljšane zakonske odredbe iz ove oblasti. Ovim zakonom uređena su pitanja iz oblasti proizvodnje i remonta naoružanja i vojne opreme, kao djelatnosti od općeg interesa, i druga pitanja od značaja za proizvodnju i remont NVO, a izričito je propisano da su „entiteti dužni usuglasiti svoje propise sa odredbama ovoga zakona, u roku od šest mjeseci od dana stupanja na snagu ovoga zakona".
 
Uvoz i izvoz oružja, vojne opreme i kontrola uvoza i izvoza proizvoda vojne namjene također su bili regulisani Zakonom o uvozu i izvozu oružja, vojne opreme, kontrole uvoza i izvoza proizvoda vojne namjene, s tim da je prestao važiti 8. januara 2010. godine stupanjem na snagu Zakona o kontroli vanjskotrgovinskog prometa roba i usluga od strateške važnosti za sigurnost BiH, i, na kraju, najnovijim Zakonom o kontroli vanjskotrgovinskog prometa oružja, vojne opreme i roba posebne namjene koji je stupio na snagu 30.7.2016. godine.
 
Kako su izmjene i dopune zakonske regulative na nivou BiH iz oblasti proizvodnje NVO i oblasti kontrole izvoza, uvoza i tranzita oružja, vojne opreme, proizvoda dvojne i posebne namjene i usluga u vezi s oružjem, vojnom opremom, proizvodima dvojne i posebne stupile na snagu poslije stupanja na snagu Zakona o proizvodnji i prometu NVO u Federaciji BiH, bilo je potrebno zakonsku regulativu iz svih ovih oblasti za cijelo područje Federacije BiH usaglasiti sa ovim rješenjima. Danas utvrđeni Nacrt zakona usklađen je s regulativom koja je u međuvremenu donesena na nivou BiH.
 
U skladu s članom 11. Zakona o proizvodnji NVO regulisano je da inspekcijski nadzor nad primjenom ovog zakona vrši Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, a stalni nadzor ministarstvo industrije entiteta, što je regulisano Uputstvom o načinu obavljanja stalnog nadzora i izvještavanja u proizvodnji i remontu NVO.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O PREKRŠAJIMA
 
Vlada FBiH utvrdila je Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o prekršajima i uputila ga u parlamentarnu proceduru po skraćenom postupku jer se ne radi o složenom i obimnom zakonu.
 
Razlog za donošenje ovog zakona je poboljšanje zakonskih rješenja s ciljem otklanjanja nedostataka uočenih tokom primjene važećeg Zakona o prekršajima.
 
Predloženim zakonskim tekstom otklanjaju se postojeće smetnje u radu inspekcijskih organa i pokreće postupak harmonizacije rješenja iz oblasti prekršaja u FBiH s važećim propisima o prekršajima na nivou BiH i RS-a.
 
Među novinama je uvođenje termina konačnosti umjesto pravomoćnosti i preciziranje mehanizma naplate kazne kada se strani državljani pojavljuju kao izvršioci različitih vrsta prekršaja. Izmjenama je uveden i novi institut zamjene novčane kazne u kaznu zatvora, te kao nova tačka maloljetnički ukor kao odgojna mjera. Obrazloženo je da je praksa pokazala da izbor ponuđenih odgojnih mjera nije adekvatan za primjenu u konkretnim okolnostima, pa je uvođenje ove mjere bilo neophodno.
 
Izmjenama i dopunama precizirane su i odredbe o zastarijevanju izvršenja novčane kazne i troškova postupka.
 
Postupajući u skladu sa Zaključkom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, federalni ministar pravde formirao je radnu grupu čiji je osnovni zadatak bio analiza primjene aktuelnog Zakona o prekršajima, kao i problemi s kojima se suočavaju institucije koje direktno primjenjuju ovaj zakonski propis. Radnu grupu činili su predstavnici općinskih sudova, Porezne uprave Federacije BiH, Federalne uprave za inspekcijske poslove, kantonalnih ministarstva unutrašnjih poslova, kao i predstavnik Federalnog ministarstva pravde.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O PROSTORNOM PLANIRANJU
I KORIŠTENJU ZEMLJIŠTA NA NIVOU FBiH
 
Federalna vlada utvrdila je Prijedlog zakona o dopunama Zakona o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou Federacije BiH kojim je propisano da su prostorni i urbanistički planovi koje donosi Parlament razvojni planski dokumenti i donose se na period od 20 godina. Također, predviđeno je da se planski period odlukom Parlamenta može produžiti za određeni period, najviše za 10 godina, ukoliko u okviru tog perioda Ministarstvo prostornog uređenja uradi analizu i predloži njegovo produženje.
 
Novim rješenjem propisano je i da su detaljni planski dokumenti, koje donosi Parlament, provedbeni planski dokumenti i donose se na period do 10 godina, a važe do donošenja izmjena i dopuna, odnosno donošenja novog plana, ukoliko on nije u suprotnosti s planskim dokumentom višeg reda.
 
U razlozima za donošenje je navedeno da Zakonom o prostornom planiranju i korištenju zemljišta na nivou FBiH nije propisan period za koji se donose detaljni planski dokumenti, niti je propisan period njihovog važenja, odnosno mogućnost i način produženja planskog perioda za koji se donose prostorni planovi, što praktično onemogućava primjenu i provođenje planova nakon isteka planskog perioda i direktno krši zakonom propisano načelo kontinuiteta u planiranju. Svi zakoni o prostornom uredenju u susjednim državama kao i u entitetu RS imaju odredbe koje uređuju ova pitanja.
 
IZJAŠNJENJA O INICIJATIVAMA
 
Vlada FBiH danas je, na prijedlog Federalnog ministarstva okoliša i turizma, utvrdila izjašnjenja o više amandmana na Prijedlog zakona o zaštiti okoliša koje su podnijeli poslanici u Predstavničkom domu parlamenta FBiH Irfan Čengić, uime Kluba SDP BiH, Klub samostalnih zastupnika, Klub poslanika DF-GS i Sanela Klarić iz Naše stranke.
 
Prihvaćeno je 19 amandmana Irfana Čengića, kojima se uglavnom dodatno preciziraju definicije „postojeći pogoni i postrojenja“ i pooštravaju mjere zaštite od zagađenja i sankcije za njihovo neprovođenje, a posebno uslovi za dobivanje okolišne dozvole.
 
Prihvaćeno je i pet istovjetnih amandmana koje su podnijeli klubovi samostalnih zastupnika, poslanika koalicije DF-GS i Sanela Klarić iz Naše stranke, a čiji cilj je, između ostalog jača uloga civilnog društva u zaštiti okoliša. Vlada nije prihvatila dodatnih pet amandmana Sanele Klarić iz Naše stranke.
 
Na današnjoj sjednici, utvrđeno je i mišljenje na zahtjev za odgovor pred Ustavnim sudom Federacije BiH, koji se odnosi na zahtjev načelnika Općine Kladanj za zaštitu prava na lokalnu samoupravu Općine Kladanj. U mišljenju je navedeno da su Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama, pa i odredba člana 72a, bili u postupku konsultacija, koje su provedene u skladu sa Uredbom o pravilima za učešće zainteresirane javnosti u toku pripreme federalnih pravnih propisa i drugih akata. Konsultacije su obavljene sa zainteresiranim subjektima putem održavanja javnih sastanaka ili okruglih stolova na kojima su razmatrana pitanja koja je neophodno definisati kroz izmjene i dopune Zakona o matičnim knjigama i drugih propisa koji uređuju upis činjenica i podataka u matične knjige. O zakonskim rješenjima je bio upoznat i Savez gradova i općina FBiH koji je neposredno predlagao izmjene i dopune.
 
Pravni osnov za utvrđivanje dodatka na plaće po osnovu posebnih uvjeta rada za matičare sadržan je i utvrđen u odredbi člana 23. stav 1. alineja 6. Zakona o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH. Prema tome, proizilazi da je član 72a Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o matičnim knjigama u cijelosti usaglašen i usklađen sa Zakonom o plaćama i naknadama u organima vlasti Federacije BiH. U mišljenju je također navedeno da Zakonom o matičnim knjigama nije prenesena nadležnost sa Federacije BiH na jedinice lokalne samouprave u vođenju matičnih knjiga.
 
Povodom inicijative poslanice u Predstavničkom domu Parlamenta Federacije BiH Lane Prlić za donošenje Zakona o udruženjima i fondacijama, Vlada FBiH danas je konstatirala da je ovaj zakon već pripremljen i bit će, prema Planu rada Federalnog ministarstva pravde za 2019. godinu, dostavljen u parlamentarnu proceduru. Ujedno, Vlada ističe kako ne postoji obaveza usaglašavanja ovog sa Zakonom o udruženjima i fondacijama na nivou BiH, te da on ne regulira oblast sprječavanja pranja novca, jer je to već obuhvaćeno državnim Zakonom o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.
 
KANTONIMA, GRADOVIMA I OPĆINAMA TRANSFER OD 6.000.000 KM
 
Federalna vlada donijela je dvije odluke o raspodjeli sredstava utvrđenih Budžetom Federacije BiH za 2019. godinu Federalnom ministarstvu finansija s pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima“ gradovima, općinama i kantonima u ukupnom iznosu od 6.000.000 KM.
 
Prvom odlukom je raspoređeno 1.200.000 KM za 21 grad i općinu na ime dodjele finansijske pomoći, te finansiranje projekata od značaja za razvoj gradova i općina.
 
Drugom odlukom kantonima je raspoređeno 4.800.000 KM, na ime dodjele finansijske pomoći budžetima, od čega Bosansko-podrinjskom 3.000.000 KM, Kantonu 10 370.000 KM, Posavskom kantonu u iznosu 670.000 KM i Zapadnohercegovačkom 760.000 KM.
 
USVOJEN AKCIONI PLAN ZA RAZVOJ MSP-a U FBiH
ZA PERIOD 2019. - 2020. GODINA
Federalna vlada usvojila je Akcioni plan za razvoj malih i srednjih poduzeća (MSP) u Federaciji Bosne i Hercegovine za period 2019. -2020. godina. Osnova za izradu ovog akcionog plana je Zaključak Vlade Federacije BiH kojim je Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta zaduženo da, u saradnji s nositeljima programiranja razvoja male privrede, u skladu sa članom 9. Zakona o poticanju razvoja male privrede, uradi Akcioni plan za razvoj MSP-a u Federaciji BiH za razdoblje 2019. - 2020. godina.
 
Akcioni plan je planski dokument za ovaj prelazni period do izrade Strategije razvoja Federacije BiH za period 2021.-2027. godina.
 
Generalni okvir za definiranje ovog akcionog plana određen je ključnim pitanjima i izazovima vezanim za razvoj MSP sektora i generalno poduzetništva, a koji se žele adresirati kroz djelovanje Federalnog ministarstva razvoja, poduzetništva i obrta, ali i ostalih nositelja pojedinih mjera i aktivnosti razvoja ovog sektora. Ti izazovi su nepovoljno okruženje za poduzetništvo što se, između ostalog, reflektira na mali broj MSP na hiljadu stanovnika u odnosu na druge zemlje komparatore i nekonkurentni MSP sektor, malom učešću tehnološki intenzivnih i izvozno orijentiranih MSP, malom broju brzorastućih MSP, itd.
 
U skladu sa ovim ocjenama, FMRPO će se u narednom periodu, u saradnji sa ostalim nositeljima mjera i aktivnosti, angažirati na unaprjeđenju poslovnog okruženja za pokretanje biznisa u Federaciji BiH, kao i na povećanju konkurentnosti MSP sektora.
 
Kao i prethodna tri, novi Akcioni plan je baziran na osam strateških ciljeva, a to su smanjenje administrativnih prepreka, promocija poduzetništva, uspostava i jačanje mreže razvojnih ustanova, finansijska podrška, stručno usavršavanje svih relevantnih osoba za malo i srednje poduzetništvo, jačanje poslovne infrastrukture, tehnološki razvitak i poticanje poduzetništva ciljnih skupina.
 
Kako bi bila osigurana veća fokusiranost aktivnosti, a zbog limitiranih resursa FMRPO kao i dvogodišnji period provedbe, broj prioriteta je smanjen sa 17 na 13. U skladu s tim je, u odnosu na posljednji Akcioni plan, smanjen i broj mjera sa 23 na 17. Indikativni finansijski okvir za provođenje ovog akcionog plana iznosi  18.652.000 KM.
 
Prilikom definiranja novog akcionog plana vođeno je računa o prioritetima rada Vlade FBiH, kao i prioritetima Reformske agende. Također su uzeti u obzir i principi Akta o malom biznisu Evropske unije. Svih deset principa je sadržano u ovom akcionom planu.
 
Federalno ministarstvo razvoja, poduzetništva i obrta će svoje djelovanje, u planiranom periodu,  uskladiti sa aktivnostima ostalih institucija u Federacije BiH, kao i s relevantnim projektima međunarodne zajednice, kako bi prioriteti, mjere i aktivnosti planirane ovim akcionim planom polučile što bolje efekte razvoja male privrede u Federaciji BiH.
           
PRESTANAK VAŽENJA ODLUKE O FINANSIJSKOJ KONSOLIDACIJI „KLASA“
           
Federalna vlada donijela je Odluku kojom je prestala da važi Odluka o finansijskoj konsolidaciji privrednog društva „Klas" d.d. Sarajevo u čijem osnovnom kapitalu je učešće privatnog kapitala 100 posto.
 
Kako je navedeno u obrazloženju Nadzorni odbor ovog društva je donio odluku o jednokratnom i hitnom izmirenju dugovanja, odnosno obaveza koje su bile predmet konsolidacije, što je učinjeno 25.04.2019. godine. Riječ je o obavezama prema Zavodu zdravstvenog osiguranja i reosiguranja Federacije BiH, Zavodu zdravstvenog osiguranja Kantona Sarajevo, Federalnom zavodu za zapošljavanje i Službi za zapošljavanje Kantona Sarajevo,
 
Prestankom važenja Odluke o finansijskoj konsolidaciji „Klasu“ je omogućeno da podnese zahtjev Poreznoj upravi za otpis kamata.
 
FUNKCIONIRANJE INFORMACIONOG SISTEMA SOTAC ZA 2018. GODINU
           
Federalna vlada primila je na znanje Izvještaj za 2018. godinu o funkcioniranju informacionog sistema SOTAC-a, WEB softverske platforme koja omogućava evidentiranje svih korisnika socijalne pomoći, kao i sve oblike primljene pomoći u Federaciji BiH, koji je sačinilo Federalno ministarstvo rada i socijalne politike u konsultacijama s kantonalnim ministarstvima nadležnim za oblast socijalne i dječje zaštite.
 
Isto ministarstvo je zaduženo da, u saradnji s kantonalnim ministarstvima nadležnim za oblast socijalne i dječje zaštite, nastavi kontinuirano praćenje funkcioniranja ovog informativnog sistema i da ovaj izvještaj dostavi kantonalnim vladama na znanje.
 
Preporučeno je svim kantonalnim ministarstvima nadležnim za oblast socijalne i dječje zaštite, kao i centrima i općinskim službama za socijalni rad da kontinuirano provode aktivnosti na unošenju svih prava iz ove oblasti, bez obzira kojim su propisima regulirana (kantonalni, općinski), te na isplaćivanju kroz informativni sistem SOTAC kako bi se što prije omogućilo njegovo optimalno funkcioniranje.
 
Tokom 2018. godine kroz informacijski sistem SOTAC evidentirano je ukupno 176.638 isplata za korisnike koji su, prema važećim federalnim i kantonalnim propisima, ostvarili jedno ili više prava iz sistema socijalne zaštite i zaštite obitelji i djece. U Izvještaju je navedeno da ovu brojku treba uzeti sa određenom dozom rezerve, jer postoji mogućnost da je jedan korisnik ostvario više prava.
 
Isplaćeno je ukupno 238.217.856,22 KM od čega se 69,27 posto odnosi na sredstva iz Budžeta Federacije BiH (isključivo na prava osoba s invaliditetom), dok se 30,73 posto odnosi na kantonalne budžete. Prosječna mjesečna isplata iznosila je 118,61 KM.
 
I pored nekih evidentiranih nedostataka, ocijenjeno je da je tokom 2018. godine ostvaren intenzivniji unos i obrada podataka kantonalnih prava kroz informacioni sistem SOTAC. Jedan od ključnih razloga za to je donošenje Zakona o jedinstvenom registru korisnika gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, koji upravo SOTAC definira kao najveći izvor podataka koji će biti generiran u jedinstveni registar.
 
Primjenom ovog zakona, u sistem će kontinuirano biti unošeni vrste i obim prava, visina isplaćenih gotovinskih novčanih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi, osobni podaci pojedinaca, odnosno rezidenata Federacije BiH, RS-a i Brčko Distrikta BiH, pravni osnov isplate, učestalost isplata, datum isplata i drugi podaci. Unos gotovinskih naknada podrazumijeva evidencije svih gotovinskih isplata pojedincima od općina, gradova, kantona i Federacije BiH.
 
U parlamentarnoj proceduri se nalazi i Zakon o organizacijama i reprezentativnim organizacijama osoba s invaliditetom i civilnih žrtava rata kojim će, po prvi put, biti uređeni uvjeti sticanja statusa organizacija i reprezentativnih organizacija OSI i CŽR, vođenje registra tih organizacija, finansiranje i druga pitanja od značaja za njihovo funkcioniranje na nivou općina, kantona i Federacije BiH.
 
Stav Vlade FBiH je da treba poduzeti dodatne napore na unošenju podataka i vršenju isplata kroz informacioni sistem SOTAC kako bi njegovo korištenje bilo na optimalnom nivou i tako što prije stvorene ključne pretpostavke za neometano funkcioniranje jedinstvenog registra gotovinskih naknada na koje se ne uplaćuju doprinosi.
 
PRIHVAĆEN IZVJEŠTAJ O POSLOVANJU
AGENCIJE ZA BANKARSTVO FBiH ZA 2018. GODINU
 
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je Izvještaj o poslovanju Agencije za bankarstvo Federacije BiH za 2018. godinu revidiran od nezavisnog revizora, uključujući i Izvještaj o radu Ombudsmena za bankarski sistem FBiH za 2018.godinu, te informaciju o subjektima bankarskog sistema Federacije BiH sa stanjem na dan 31.12.2018. godine koji će biti upućeni Parlamentu Federacije BiH.
 
Kako je navedeno Agencija je u 2018. godini izvršila planirane aktivnosti u skladu sa svojim Programom rada, kao i aktivnosti koje se odnose na procese i projekte, u skladu sa izmijenjenim okolnostima, potrebama i zahtjevima, u okviru svojih nadležnosti. Poslovanje Agencije u prošloj godini karakterisalo je daljnje jačanje institucionalnih kapaciteta povezanih za zahtjevnim procesima regulatornih i supervizorskih reformi u procesu usklađivanja s novim zakonskim propisima, Statutom Agencije i internim aktima o unutrašnjoj organizaciji i sistematizaciji radnih mjesta.
 
Donošenjem novog zakonskog okvira po pitanju supervizije banaka (novi Zakon o Agenciji za bankarstvo Federacije BiH i Zakon o bankama Federacije BiH) stvoreni su preduslovi za izgradnju supervizije na višem nivou, zasnovane na Bazelu III i Europskim direktivama. Ovim zakonskim rješenjima uveden je novi okvir restrukturiranja za rješavanje problematičnih banaka, a Agencija određena kao organ za restrukturiranje banaka, što nalaže uspostavu novog neovisnog organizacionog dijela u okviru Agencije, kao i izmjenu unutrašnje organizacije. Zato je pred Agencijom niz promjena, koje će se odvijati postepeno, a što je podrazumijevalo i usklađivanje unutrašnje organizacije provedene u 2018. godini.
 
U procesu regulatornih aktivnosti Agencije, u 2018. godini donesene su odluke iz oblasti restrukturiranja banaka (10), supervizije banaka (5), te izmjene i dopune postojećih iz oblasti nadzora mikrokreditnih organizacija (8) i nadzora poslovanja lizing društava (4).
 
U 2018. godini izvršeno je ukupno 39 kontrola u bankama, što je za 18 posto više u odnosu na planirani broj (33). Od 39 kontrola u bankama 29 se odnosi na ciljane kontrole (prema dominantnom riziku poslovanja - 13; izvršenje naloženih mjera -10; usklađenost sa Zakonom o zaštiti korisnika finansijskih usluga -5 i učešće u kontrolama Agencije za bankarstvo RS-a -1 u skladu sa dinamikom predviđenom međusobnom saradnjom dviju agencija za bankasrtvo), a 10 kontrola se odnosi na kontrole informacionih sistema.
 
U dijelu nadzora nedepozitnih finansijskih institucija u prošloj godini je izvršeno ukupno 14 kontrola, od čega 11 neposrednih (6 obimnih kontrola, 3 kontrole izvršenja naloženih mjera, 2 ciljane) i 3 posredne kontrole.
 
U 2018. godini je obavljeno 27 kontrola u segmentu sprečavanja pranja novca, finansiranja terorizma i borbe protiv korupcije, čime su realizovane sve planirane kontrole.
 
Poslovi nadzora banaka u postupku stečaja i likvidacije odvijale su se u skladu s Programom rada FBA za 2018. godinu i odnosili su se na redovne aktivnosti kontinuiranog nadzora banaka u postupku likvidacije i analize provođenja likvidacionih postupaka (3 banke).
 
Kada je riječ o finansijskim pokazateljima poslovanja sredstva za finansiranje rada Agencije u 2018. godini osigurana su iz vlastitih izvora. Ukupni prihodi ostvareni su od naknada koje subjekti bankarskog sistema plaćaju Agenciji, naknada za obavljanje drugih poslova iz djelokruga rada Agencije, kao i ostalih prihoda. Prema Bilansu uspjeha za period 1.1. do 31.12.2018. godine, Agencija je ostvarila ukupan prihod u iznosu od 17.151.736 KM, rashodi su iznosili 12.866.744 KM, a višak prihoda nad rashodima je 4.284.992 KM.
 
Po osnovu naplaćenih novčanih kazni po svim prekršajnim nalozima koje je Agencija izrekla subjektima bankarskog sistema (ukupno 45 prekršajnih naloga), i odgovornim osobama, u budžet FBiH u prošloj godini je uplaćeno ukupno 143.175 KM.
           
POVLAČENJE ZAKONA IZ PARLAMENTARNE PROCEDURE
 
Nakon što je usvojila informaciju Federalnog ministarstva pravde  o izvršenju presuda Ustavnog suda FBiH od 2.12.2015. i 6.3.2019. godine, Vlada FBiH je zaključila da će iz parlamentarne procedure povući Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima, utvrđen na 146. sjednici, održanoj 7.6.2018. godine, radi tehničkog usaglašavanja s presudom od 6.3.2019. godine. Vlada će, također, radi tehničke dorade, iz parlamentarne procedure povuči i Nacrt zakona o advokaturi, utvrđen na 152. sjednici, održanoj 24.7.2018. godine.
 
ODLUKA O PRISTUPANJU POSTUPKU DODJELE KONCESIJE ZA HE BEGOV HAN
 
Vlada Federacije BiH donijela je Odluku o pristupanju postupku dodjele koncesije za izgradnju HE Begov Han 9,8 MW, na rijeci Bosni u općini Žepče.
 
Postupak za dodjelu koncesije za izgradnju ovog hidroenergetskog objekta provodi se po osnovu samoinicijativne ponude ponudača privrednog društva „Dvorac energije“ d.o.o. Kiseljak, u skladu sa Zakonom o koncesijama.
Sastavni dio ove odluke je Odluka Općinskog vijeća Žepča kojom je data saglasnost za dodjelu koncesije za izgradnju ovog hidroenergetskog objekta.
 
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije je ovlašteno da, u svojstvu koncesora, vodi pregovore i postupak dodjele koncesije.
 
OSTALE ODLUKE I ZAKLJUČCI
 
Federalna vlada dala je dozvolu korisniku izvlaštenja, JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, za ulazak u posjed nekretnina potpuno izvlaštenih rješenjem Službe za nekretnine Grada Mostara, prije pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju. Riječ je o dvije parcele  u katastarskoj općini Hodbina.
 
Postupak izvlaštenja vođen je radi izgradnje autoceste na trasi Koridora Vc, dionica Mostar Jug - Buna, poddionica Tunel Kvanj - Buna na području Grada Mostara, nakon što je odlukom Vlade Federacije BiH utvrđen javni interes za njenu izgradnju.
 
Iz "Tekuće rezerve Vlade Federacije" odobreno je izdvajanje 80.000 KM Federalnom ministarstvu pravde za digitalizaciju sudske arhive kao sastavnog dijela Projekta registracije poslovnih subjekata u Federaciji BiH.
 
Na prijedlog Federalnog ministarstva zdravstva data je preporuka za prijem u državljanstvo dr. med., specijaliste anestezije i reanimacije Luke Vrdoljaka, kao osobe od naročite koristi za Bosnu i Hercegovinu u području zdravstva.
 
KADROVSKA RJEŠENJA
 
Vlada FBiH je na današnjoj sjednici poništila ranije i donijela nove odluke o ponovnom raspisivanju javnog konkursa za izbor i nominovanje tri člana Nadzornog odbora privrednog društva Aluminij d.d. Mostar, s prijedlogom teksta, kao i kriterija za izbor i nominovanje.
 
Danas je Muamer Ćulum opunomoćen da zastupa Vladu  FBiH na Skupštini Privrednog društva Energopetrol d.d. Sarajevo.
 
 
* * *
 
Sjednica Vlade FBiH je završena u 13 sati.
 
Srijeda,
18. septembar 2019.
VIŠE