170. sjednica Vlade Federacije BiH

Sarajevo, 28.01.2019.
Saopćenje o radu

 
170. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 
KRAJEM 2018. GODINE SMANJEN UKUPAN DUG FBiH ZA 229,44 MILIONA KM
 
Vlada Federacije BiH se, na današnjoj sjednici u Sarajevu, upoznala s Kvartalnim izvještajem o dugu Q4/2018. i zadužila Federalno ministarstvo finansija da ga objavi na svojoj web stranici. Ovaj dokument bit će proslijeđen Parlamentu Federacije BiH radi informiranja.
 
Vanjski dug u Federaciji BiH na kraju IV kvartala 2018. godine iznosi 4.702.740.083 KM ili 2.754.083.087 američkih dolara. Nominalni iznos duga preračunat u konvertibilne marke, manji je od duga u proteklom kvartalu za 115.185.594 KM odnosno za 2,39 posto.
 
Prema raspoloživim podacima, tokom IV kvartala 2018. godine po osnovu vanjskog duga angažovano je ukupno 26.746.289,32 KM (prema kursu CBBH na dan 29.12.2018. godine), u više valuta od više kreditora. U istom periodu, po osnovu servisiranja vanjskog duga preračunato u konvertibilne marke, isplaćeno je ukupno 212.530.283,29 KM. Od navedenog iznosa, 191.312.774,13 KM ili 90 posto odnosilo se na otplatu glavnice, dok je preostali iznos 21.217.509,16 KM ili 10 posto isplaćen po osnovu troškova kamate.
 
Planirano servisiranje vanjskog duga za IV kvartal iznosilo je 182.550.306,92 KM, dok je realizacija u odnosu na plan bila veća za 16,42 posto jer je tranša četvrtog Stand by aranžmana s Međunarodnim monetarnim fondom koja dospijeva početkom januara 2019., isplaćena u 2018. godini u iznosu 29.061.481,89 KM.
 
Kada je riječ o unutrašnjem dugu, Federalno ministarstvo finansija je održalo tri aukcije vrijednosnih papira u IV kvartalu 2018. godine, dvije aukcije devetomjesečnih trezorskih zapisa u ukupnom iznosu od 40 miliona KM i jednu aukciju petogodišnjih trezorskih obveznica u iznosu od 20 miliona KM. Sve održane aukcije su bile uspješne.
 
Po osnovu vrijednosnih papira, dospjelih na naplatu tokom IV kvartala 2018. godine, isplaćeno je 100 miliona KM. Kamata plaćena na emitirane vrijednosne papire Federacije BiH u IV kvartalu 2018. godine iznosila je 3.395.000 KM. Cjelokupan iznos odnosi se na plaćanje kamate po osnovu tržišnih obveznica emitiranih zaključno sa 31.12.2018. godine.
 
Ukupan unutrašnji dug Vlade Federacije BiH na dan 31.12.2018. godine iznosio je 704.665.718 (412.675.994 USD) i u odnosu na protekli kvartal je manji za 37.171.653 KM ili 5,01 posto.
 
Ukupan dug kojim upravlja i za koji je odgovorna Vlada Federacije BiH na dan 31.12.2018. godine iznosi 5.407.405.801 KM ili 3.166.759.080 USD i manji je od duga u proteklom kvartalu za 152.357.247 KM (2,74 posto).
 
Ukupan vanjski dug i unutrašnji dug Vlade Federacije BiH, u koji nisu uključene verifikovane obaveze za koje nisu izdani vrijednosni papiri, niti obaveze prema uposlenicima i dobavljačima bivšeg Federalnog ministarstva odbrane i vojske Federacije, iznosi 5.376.145.306 KM ili 3.148.451.881 američki dolar i manji je u odnosu na dug iz prethodnog kvartala za 155.185.594 KM ili 2,81 posto.
 
Vanjski dug 31.12.2018. godine u odnosu na iznos na kraju 2017. godine je manji za 36,63 miliona KM. Ukoliko se isključi efekat promjene deviznih kurseva, tj. ukoliko se za izračun stanja duga u KM koristi devizni kurs sa kraja protekle godine, smanjenje vanjskog duga u odnosu na vanjski dug s kraja protekle godine iznosi 247,99 miliona KM.
 
Dolar kao jedna od izvještajnih valuta je aprecirao u odnosu na svoju vrijednost s kraja 2017. godine za 4,71 posto.
 
Obzirom da je cjelokupan unutrašnji dug denominiran u konvertibilnim markama njegov iznos na kraju 2018. godine je manji od unutrašnjeg duga sa kraj 2017. godine za 192,81 KM odnosno 22,26 posto.
 
Ukupan dug na kraju 2018. godine nominalno je manji od ukupnog duga na kraju 2017. godine za 229,44 miliona KM. Stvarno smanjenje duga, bez uticaja promjene deviznih kurseva, iznosi 440,8 miliona KM.
 
PROGRAM RADA VLADE FBiH ZA 2019. GODINU
 
Vlada Federacije BiH je utvrdila svoj Program rada za 2019. godinu, koji je rađen u skladu s Poslovnikom o radu Vlade FBiH i Uredbom o planiranju rada i izvještavanju o radu Vlade FBiH, federalnih ministarstava i institucija.
 
Program rada zasnovan je na Programu rada Vlade FBiH za mandatni period 2015. - 2018. godina, Reformskoj agendi za BiH 2015. - 2018. koju su usvojile sve vlade u BiH, Programu ekonomskih reformi FBiH 2019. - 2021. godine i godišnjim planovima rada federalnih ministarstava koji su dostavljeni na obradu Federalnom zavodu za programiranje razvoja.
 
Njime su definisani strateški ciljevi, programi i aktivnosti koje će u 2019. godini raditi federalna ministarstva na provedbi zacrtanih strateških ciljeva. Precizno su navedeni nosioci aktivnosti, rokovi izvršenja, mjere učinka za izlazne (direktne) rezultate, očekivani godišnji rezultati, te izvori i iznosi sredstava potrebni za realizaciju aktivnosti. Posebno je izdvojen plan normativnih aktivnosti u kojem je dat pregled svih zakonskih i podzakonskih akata koji se planiraju sačiniti, kao i pregled strateških i operativnih ciljeva po ministarstvima.
 
Prioriteti Vlade FBiH u 2019. godini su intenziviranje privrednog razvoja, jačanje unutrašnje društvene stabilnosti Federacije BiH i jačanja vladavine prava, iniciranje i provođenje reformi usklađenih s potrebama Bosne i Hercegovine. Među prioritetima je i saradnja s drugim nivoima vlasti u BiH, u radu na evroatlanskim integracijama s ciljem obezbjeđenja dugoročno održivog i stabilnog sistema, koji će FBiH učiniti konkurentnijom.
 
U 2019. godini Vlada FBiH planira usvojiti 95 zakona, koji su svi pojedinačno navedeni, 4 uredbe, 12 odluka, 35 pravilnika, 6 strategija, 11 ostalih akata (uputstva, budžet, programi, planovi, metodlogije, naredbe, i slično).
 
Uredbom o planiranju rada i izvještavanju o radu Vlade FBiH, federalnih ministarstava i institucija je propisano da Komisija za programe i izvještaje, kao stalno radno tijelo Vlade FBiH, razmatra i utvrđuje nacrte programa rada i izvještaja o radu Vlade FBiH i upućuje ih Vladi na usvajanje.
 
Postupajući u skladu sa zaključkom Komisije koja je razmatrala Program rada Vlade FBiH za 2019. godinu, Federalni zavod za programiranje razvoja je dostavio federalnim ministarstvima na uvid radnu verziju Programa rada i omogućio ministarstvima da još jednom razmotre dokument i dostave eventualne primjedbe i sugestije kako bi bio što kvalitetniji i usklađeniji sa Uredbom.
 
Program rada Vlade FBiH za 2019. godinu bit će upućen u Parlament FBiH na razmatranje i usvajanje.
 
IZJAŠNJENJA O INICIJATIVAMA
 
Vlada Federacije BiH ocijenila je da, u ovom trenutku, nije prihvatljiva inicijativa za donošenje Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o radu, koju je podnio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Irfan Čengić, kojom je predlagao da sedmični odmor bude povećan s dosadašnja neprekidna 24 sata na 36 sati neprekidno za sve radnike i da se novim članom reguliše kako u 36 sati sedmičnog odmora, u određenim djelatnostima, obavezno mora biti uključena nedjelja.
 
Utvrđeno je i izjašnjenje o zahtjevu za ocjenu ustavnosti koji je podnio potpredsjednik Federacije BiH Milan Dunović, a koji se odnosi se na član 45. stav (1) i član 49. st. 1. 2. i 3. Porodičnog zakona Federacije BiH. Navedeno je i da je u odnosu na postavljeni zahtjev, evidentno da se njegova osnovanost može cijeniti samo u kontekstu primjene stava (3) člana 49. Porodičnog zakona, čijom bi korekcijom trebale biti otklonjene sve nepravilnosti u praksi, odnosno omogućeno ravnopravno ostvarivanje svih prava za oba bračna partnera.
 
ZA DOPRINOSE RADNIKA „ENERGOINVESTA“ 441.000,55 KM
 
Vlada Federacije BiH je, u funkciji Skupštine Razvojne banke Federacije BiH, odobrila raspodjelu dijela novčanih sredstava ostvarenih prodajom preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u Federaciji BiH za uplatu doprinosa za PIO/MIO za 10.,11. i 12. mjesec 2018. godine u ukupnom iznosu od 441.000,55 KM za 356 radnika privrednog društva „Energoinvest“ d.d. Sarajevo, čiji spisak je sastavni dio odluke.
 
Ovo privredno društvo obratilo se Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije sa zahtjevom za dodjelu ovih novčanih sredstava za izmirenje obaveza za doprinose za PIO/MIO, jer u tom periodu, zbog finansijske krize, nisu bili u mogućnosti izvršavati dospjele obaveze što je uzrokovano, između ostalog, gubitkom tržišta u Libiji.
 
SAGLASNOST NA ELABORAT O OPRAVDANOSTI ZAJEDNIČKOG
ULAGANJA U PROJEKT TVORNICE CEMENTA BANOVIĆI
 
Vlada Federacije BiH dala je saglasnost na Elaborat o opravdanosti zajedničkog ulaganja u projekt Tvornice cementa Banovići i za realizaciju ove odluke zadužila Agenciju za privatizaciju u FBiH i Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije.
 
Agencija za privatizaciju u Federaciji BiH bi, na osnovu ove saglasnosti i odluke Nadzornog odbora preduzeća, trebala definisati uslove za javno prikupljanje ponuda (tender) za zajedničko ulaganje.
 
Studija o tehničko-ekonomskoj opravdanosti izgradnje Tvornice cementa na lokalitetu Rudnika mrkog uglja Banovići rezultat je istraživanja mogućnosti iskorištavanja nus proizvoda u procesu proizvodnje uglja i djelimičnom iskorištavanju šljake i pepela, koji nastaju u ciklusu proizvodnje električne energije na bazi uglja, za proizvodnju cementa. Njene ocjene pokazuju da je Tvornica cementa Banovići izvodljiv projekat s dobrim izgledom za profitabilnost.
 
S obzirom na stepen gotovosti projekta izgradnje Termoelektrane Banovići, Blok 1-350 MW i kreditna zaduženja vezana za finansiranje ovog projekta, RMU “Banovići” d.d. Banovići nema finansijske kapacitete da samostalno realizira projekat izgradnje ove tvornice.
 
Zato je RMU „Banovići“ d.d. Banovići razvio ideju njegove realizacije po principu zajeničkog ulaganja s partnerom koji bi bio izabran na osnovu međunarodnog javnog tendera.
 
U RMU ,,Banovići” je obavljeno niz razgovora s potencijalnim investitorima iz Danske, Njemačke, Turske, Italije i drugih zemalja, uglavnom iz Evropske unije, koji su izrazili veliku zainteresovanost za realizaciju projekta.
 
Realizacijom projekta, po ovom modelu, bilo bi obezbijeđeno učešće RMU ,,Banovići” d.d. Banovići u vlasništu Tvornice cementa Banovići i sigurnost dugoročne isporuke sirovina (laporac, krečnjak, ugalj, šljaka i pepeo), što bi se značajno odrazilo na poboljšanje finansijskog stanja ove kompanije.
 
ODLUKA O IZDVAJANJU SREDSTAVA U FOND SOLIDARNOSTI ZA 2019. GODINU
 
Vlada FBiH donijela je Odluku o izdvajanju sredstava u fond solidarnosti Federacije BiH za 2019. godinu.
 
S ciljem osiguranja sredstava za finansiranje prioritetnih vertikalnih programa zdravstvene zaštite od interesa za FBiH i pružanje prioritetnih najsloženijih oblika zdravstvene zaštite iz određenih specijalističkih djelatnosti na teritoriji Federacije BiH, u fond solidarnosti će u 2019. godini, biti izdvajano 10,2 posto od ukupnih prihoda ostvarenih na osnovu doprinosa za obavezno zdravstveno osiguranje.
 
Doprinosi za obavezno zdravstveno osiguranje uplaćuju se na račune zavoda zdravstvenog osiguranja kantona i na račun Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH za uplatu izdvojenih sredstava fonda solidarnosti prema Pravilniku o načinu uplate javnih prihoda budžeta i vanbudžetskih fondova po važećim stopama i usmjeravaju se u omjeru 89,8 posto na račune zavoda zdravstvenog osiguranja kantona i 10,2 posto na račun fonda solidarnosti Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH.
 
Vlada FBiH će u roku od 15 dana obavijestiti Parlament FBiH o ovoj odluci, a bit će primjenjivana od 1.1.2019. godine.
 
ODLUKE O ULASKU U POSJED NEKRETNINA U GRADAČCU I KISELJAKU
 
Korisniku eksproprijacije dozvoljen je ulazak u posjed nekretnina prije isplate naknade za ustanovljeno pravo stvarne služnosti na nekretninama nepotpuno eksproprisanim rješenjem Općinske službe za geodetske i imovinsko-pravne poslove Općine Gradačac, za izgradnju sistema vodosnabdijevanja južnog dijela općine Gradačac sa izvorišta Domažić.
 
Također, dozvoljen je korisniku eksproprijacije ulazak u posjed nekretnina prije isplate naknade za nekretnine potpuno eksproprisane rješenjem Službe za imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Općine Kiseljak, za izgradnju kaptaža na vodovodu Doci, područje općine Kiseljak.
 
PRIHVAĆEN IZVJEŠTAJ O REALIZACIJI AKCIONOG PLANA
FEDERALNE STRATEGIJE ZAŠTITE OKOLIŠA 2008. - 2018. GODINA
 
Vlada Federacije BiH prihvatila je izvještaj Federalnog ministarstva okoliša i turizma o realizaciji Akcionog plana Federalne strategije zaštite okoliša za period 2008. - 2018. godina.
 
Do donošenja i usvajanja nove Federalne strategije zaštite okoliša, ovo ministarstvo će redovno planiranje zasnivati na Programu aproksimacije propisa FBiH s pravnom stečevinom Evropske unije u oblasti okoliša, koji je Vlada FBiH usvojila na 92. sjednici 23.2.2017. godine. Također, koristit će strateške dokumente usvojene na nivou BiH kao što su Strategija i Akcioni plan za zaštitu biološke raznolikosti BiH, Strategija prilagođavanja na klimatske promjene i niskoemisionog razvoja BiH i Akcioni program za suzbijanje degradacije zemljišta i ublažavanje posljedica od suša u BiH.
 
Do formiranja i uspostavljanja Federalne agencije za zaštitu okoliša i Federalnog zavoda za zaštitu prirode, uspostavu i razvoj informacionog sistema za okoliš i prirodu vršit će Fond za zaštitu okoliša FBiH. Nadležne institucije FBiH, koje raspolažu određenim podacima i informacijama za komponente okoliša (zrak, vode, zemljište/tlo, priroda, upravljanje otpadom), dužne su da ih redovno dostavljaju Fondu za zaštitu okoliša za integralnu obradu i uspostavu jedinstvenog informacionog sistema za okoliš i izradu periodičnih izvještaja o stanju okoliša.
 
USVOJEN PROGRAM EKONOMSKIH REFORMI FBiH 2019.-2021. GODINA
 
Vlada FBiH usvojila je Program ekonomskih reformi Federacije BiH za period 2019.-2021. godina koji će biti dostavljen Direkciji za ekonomsko planiranje BiH, kao koordinirajućoj instituciji za izradu Programa ekonomskih reformi BiH za ovaj period.
 
Zemlje proširenja, kandidati za članstvo u EU i potencijalni kandidati, koji se u dokumentima Europske komisije nazivaju zemlje zapadnog Balkana i Turska, izrađuju i dostavljaju ovakav program ekonomskih reformi.
 
Program obuhvata period od 2019. do 2021. godine i predstavlja jedini opsežni dokument o kojem se raspravlja na Komitetima Europskog vijeća pred višim službenicima ministarstava zemalja članica do nivoa pomoćnika ministara.
 
Na sastancima Odbora za stabilizaciju i pridruživanje i vezanih podobora, posebno je istaknuta važnost ovog programa i, uz sve tačke dnevnog reda, navodi da se u raspravi osvrće na tekući i budući program.
 
Ostale države kandidati i potencijalni kandidati jačaju svoje kapacitete, koordinacijske mehanizme i izradu Programa ekonomskih reformi stavljaju na središnje mjesto u državnom srednjoročnom ekonomskom planiranju.
 
Utvrđeni prioriteti strukturalnih reformi Federacije BiH za naredni trogodišnji period su reforma tržišta energije i transporta, koja podrazumijeva unapređenje strateškog i zakonodavnog okvira u skladu sa Ugovorom o Energetskoj zajednici i energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije, te stvaranje održivog sistema finansiranja željezničke infrastrukture, unaprijeđenje stanja prometne infrastrukture u Federaciji BiH i poboljšanje modela finansiranja autocesta i cesta, sa akcentom na koncesije i javno privatno partnerstvo. Projicirani su sektorski razvoj poljoprivrede, kroz unapređenje poljoprivredne proizvodnje i turizam kroz unapređenje postojećeg pravnog okvira koji reguliše oblast turizma, turističkih zajednica, boravišne takse i ugostiteljstva.
 
Jedna od prioritetnih oblasti je poslovno okruženje i smanjenje neformalne ekonomije, jačanje poduzetništva kroz stvaranje povoljnog ambijenta smanjenjem administrativnih i finanijskih prepreka za rast i razvoj malog gospodarstva, unapređenje poduzetničke infrastrukture putem projekata podrške sektoru malih i srednjih preduzeća, za jačanje konkurentnosti i očuvanje i povećanje uposlenosti u ovom sektoru.
 
U oblasti okoliša planirano je unapređenje sistema upravljanja otpadom.
 
Za unapređenje finansija potrebno je objaviti i primijeniti registar taksi i naknada, donijeti sveobuhvatne propise o naknadama i taksama, unaprijediti sistem fiskalizacije, smanjiti poresko opterećenje rada, preraspodijeliti porezno opterećenje i restrukturirati stari porezni dug.
 
Prioritet u oblasti obrazovanja i vještina je unapređenje kompetencija međuuniverzitetske, regionalne i međunarodne saradnje, na polju zapošljavanja i tržišta rada, povećanje njegove efikasnosti i kreiranje poticajnog pravnog okruženja za jačanje uloge posredovanja u zapošljavanju, učinkovita politika zapošljavanja i unapređenje funkcioniranja sistema socijalne zaštite u FBiH.
 
Navedeno je i da je podrška tehnološko-inovacijskom razvoju u FBiH nedovoljna i da je takvu politiku potrebno razviti i podići na nivo koji će omogućiti povećanje konkurentnosti naše privrede.
 
Vlada Federacije BiH je, iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja, ranije imenovala entitetskog koordinatora koji blisko sarađuje s Direkcijom za ekonomsko planiranje kao državnim koordinatorom i federalnim ministarstvima na tehničkoj pripremi dokumenta i ovaj mehanizam dobro funkcionira.
 
Federalni zavod za programiranje razvoja pripremio je set podzakonskih akata koji bi trebali unaprijediti ukupan sistem planiranja, a time i pripremu Programa ekonomskih reformi. Također, u 2019. godini počinje pripremu Strategije razvoja FBiH za period 2021. - 2027. godina koja će umnogome doprinijeti njegovoj što kvalitetnijoj pripremi.
 
INFORMACIJA O DUBINSKOM SNIMANJU
BH TELECOMA I HRVATSKIH TELEKOMUNIKACIJA
 
Vlada FBiH prihvatila je informaciju o završenim aktivnostima na provođenju procesa dubinskog snimanja (Due Diligence) telekom operatera sa učešćem državnog kapitala FBiH.
 
Generalni sekretarijat Vlade FBiH je zadužen da pohrani izvještaje o dubinskom snimanju, a kako je danas zaključeno, Vlada FBiH će, obzirom na tajnost podataka, održati posebnu tematsku sjednicu posvećenu rezultatima dubinske analize izvršene u dva federalna telekom operatera.
 
PRIHVAĆENE PREPORUKE PODODBORA ZA
TRGOVINU, INDUSTRIJU, CARINU I OPOREZIVANJE
 
Vlada Federacije BiH upoznata o 3. sastanku Pododbora za trgovinu, industriju, carinu i oporezivanje, koji je održan u Briselu 18. oktobra 2018. godine.
 
Prihvaćene su Preporuke Europske komisije i zadužene nadležne institucije na nivou FBiH da započnu aktivnosti na njihovom ispunjavanju.
 
Ured Vlade Federacije Bosne i Hercegovine za europske integracije je obavezan da dostavi zaključak, preporuke i propratne aktivnosti nadležnim institucijama radi provedbe.
 
Nadležna federalna ministarstva i federalni organi su zaduženi da dostave tražene informacije i analize Europskoj komisiji u sklopu popratnih aktivnosti, a Ured za europske integracije da zaključak i preporuke dostavi Komisiji za europske integracije Predstavničkog i Doma naroda Parlamenta Federacije BiH.
 
OSTALE ODLUKE I ZAKLJUČCI
 
Na današnjoj sjednici Federalna vlada je usvojila izvještaje o radu u 2018. i programe rada i planove za 2019. godinu više federalnih organa i institucija, zavoda, agencija, uprava, zavoda, reda i odbora i finansijske planove.
 
Vlada je, također, dala saglasnost na Finansijski plan i Program rada Fonda za zaštitu okoliša FBiH za 2019. godinu.
 
Federalnoj novinskoj agenciji (FENA) dat je na privremeno korištenje, bez naknade, poslovni prostor u Tuzli, ulica Armije BiH 21, površine 42,37 m2, na period od pet godina. Općini Visoko data je na privremeno korištenje kasarna „Vratnica", na period od pet godina, bez naknade, ukupne površine 31.600 m2, s pripadajućim objektima i infrastrukturom.
 
Prihvaćena je informacija o realizaciji zaključaka Vlade Federacije BiH za 2018. godinu.
 
Usvojen je izvještaj o radu Upravnog odbora Projekta „Energetska efikasnost u Bosni i Hercegovini“ za Federaciju Bosne i Hercegovine za 2018. godinu.
 
Prihvaćena je informacija Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o realizaciji projekata sa objašnjenjem i uzrocima eventualnog odstupanja od planiranih ulaganja i zastojima u njihovoj realizaciji za IV kvartal 2018. godine.
 
Izmijenjena je Odluka o imenovanju osoba za provođenje postupka prestanka rada Federalnog fonda za pomoć nastradalim područjima od prirodne nesreće na teritoriji FBiH.
 
KADROVSKA RJEŠENJA
 
Vlada Federacije BiH danas je, zbog isteka mandata, razriješila dosadašnji Nadzorni odbor i, nakon provedenog javnog konkursa, dala saglasnost za imenovanje Aide Hadžigrahić, Advije Alihodžić, Harisa Jahića, Maje Letica i Dražene Pavlović-Tunjić za članove Nadzornog odbora Union banke d.d. Sarajevo na četverogodišnji mandat.
 
Za učestvovanje u radu i odlučivanju na skupštinama privrednih društava Vlada je opunomoćila Envera Mujezinovića (Zrak d.d. Sarajevo) i Jasminu Pašić (Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar).
 
* * *
 
Sjednica Vlade FBiH je završena u 16.50 sati.
Srijeda,
23. oktobar 2019.
VIŠE