146. sjednica Vlade Federacije BiH

Sarajevo, 07.06.2018.
Saopćenje o radu
 


146. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O DOPRINOSIMA
 
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Sarajevu, nakon devedesetodnevne javne rasprave, provedene na temelju zaključaka oba doma Parlamenta FBiH, utvrdila Prijedlog zakona o doprinosima. Prijedlozi i sugestije iz javne rasprave su, u najvećoj mjeri, prihvaćeni i postali su sastavni dio teksta ovog zakona.
 
Temeljni cilj predloženih rješenja u Zakonu je da, uz nižu zbirnu stopu doprinosa i istodobno proširenje osnovice za obračun, te povećanje obuhvata obveznika doprinosa i zadržavanje neutralnog utjecaja na prihode izvanproračunskih fondova, bude smanjena krutost sustava doprinosa u FBiH u odnosu na zemlje u okruženju i druge europske zemlje.
 
Predložene odredbe će rezultirati pojednostavljenjem obračunavanja i plaćanja doprinosa, jačanjem nadzorne funkcije i financijske discipline.
 
Predložena rješenja također su usuglašena sa odredbama Zakona o radu i Zakonom o mirovinsko-invalidskom osiguranju.
 
Novim zakonom su obuhvaćeni doprinosi za sva obvezna osiguranja. Posebno je bitno da cjelovito i jednim zakonom bude uređena ova oblast i izbjegnuta velika neujednačenost u pogledu stopa, osnovica i obveze doprinosa. Kako je u Poreznoj upravi FBiH uspostavljen Jedinstveni registar osiguranika, bit će osiguran i kvalitetniji nadzor.
 
Predloženim rješenjima ukidaju se doprinosi na teret poslodavca, a zbirna stopa doprinosa smanjuje sa sadašnjih 41,5 posto na 33,5 posto. Istodobno je proširena osnovica za obračun doprinosa, osim na plaće i na naknade za obrok i regres.
 
Na primanja iz osnova privremenih i povremenih poslova, povremenih samostalnih djelatnosti, dopunskog rada i ostalih aktivnosti (ugovori o djelu ili autorskom djelu, po osnovu rada u povjerenstvima, radnim tijelima i slično, na osnovu članstva u skupštini, nadzornom odboru gospodarskog društva, člana upravnog odbora, člana odbora za reviziju, člana upravnog vijeća i drugih njima odgovarajućih tijela drugih pravnih osoba, člana povjerenstva i odbora tih tijela, stečajnog upravitelja i sudije porotnika koji nema svojstvo zaposlenika na sudu, primanja za povremene djelatnosti revizora, poreznih savjetnika, računovođa, inžinjera, arhitekata, geodeta, prevodilaca, dizajnera, organizatora, turističkih vodiča, aktuara, ovlaštenih procjenjivača, naučnika, umjetnika, stručnjaka, novinara, sudskih vještaka, trgovačkih putnika, akvizitera, sportskih sudija i delegata i slično) bit će obračunavan doprinos za mirovinsko-invalidsko osiguranje po stopi 18,5 posto ukoliko je osiguran po drugom osnovu. Ukoliko nositelj primitka nije osiguran po drugom osnovu, obveznik je doprinosa za mirovinsko-invalidsko osiguranje po stopi 18,5 posto i doprinosa za zdravstveno osiguranje po stopi 13,5 posto, s tim da će uplaćeni doprinosi za mirovinsko-invalidsko osiguranje biti uključeni u mirovinsku osnovicu sukladno Zakonu o mirovinsko-invalidskom osiguranju.
 
Zakon sadrži i određena izuzeća i povlaštene osnovice na koji se obračunavaju doprinosi za zaposlenike u rudnicima uglja, te niskoakumulativnim djelatnostima kao što su tekstilna, kožarska i industrija obuće i stari zanati.
 
I dalje su ostale niske osnovice i za samostalne poduzetnike u obrtu i srodnim djelatnostima, poljoprivredi i šumarstvu.
 
Također su ostala izuzeća s nižim osnovicama za one poduzetnike koji plaćaju dohodak u paušalnom iznosu, i to za osiguranike koji obavljaju niskoakumulacijske djelatnosti starih tradicionalnih zanata utvrđenih posebnim propisom, te poljoprivrednu djelatnost i prijevoznike s jednim prijevoznim sredstvom.
 
Usvajanjem Zakona bit će stvorena pravna osnova za učinkovitije evidentiranje, naplatu i kontrolu svih doprinosa za obvezna osiguranja, za usuglašavanje obuhvata primanja koja podliježu plaćanju doprinosa, te za usuglašavanje zbirne stope na cijeloj teritoriji BiH.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O POREZU NA DOHODAK
 
Vlada Federacije BiH utvrdila je Prijedlog zakona o porezu na dohodak, nakon što je, po zaključku oba doma Parlamenta FBiH, sačinjena analiza njegovih fiskalnih efekata i provedena javna rasprava u kojoj su učestvovali Udruženje poslodavaca u FBiH, Udruženje banaka BiH, Privredna komora FBiH, Nogometni savez BiH i Raiffeisen banka.
 
Tokom javne raprave ocjenjivani su preciznost predloženih odredbi i objašnjenja, uticaj na stabilnost osnovice dohotka, fiskalna stabilnosti proračuna kantona i jedinica lokalne samouprave, neugrožavanje poslovanja privrednih subjekata na teritoriji FBiH, sivu ekonomiju i poreznu evaziju.
 
Zakon o porezu na dohodak obuhvata oporezivanje dohotka fizičkih osoba koji se ostvaruju iz šest izvora, što je ovim zakonom jasno navedeno. Međutim, u strukturi naplate poreza oko 77 posto odnosi se na porez na dohodak od nesamostalne djelatnosti, odnosno platu. Obzirom da je Reformskom agendom za BiH za period 2015.-2018. godina, Ekonomskom politikom Vlade FBiH 2016.-2018. i Pismom namjere ukazano na potrebu smanjenja stope doprinosa sa 41,5 na 33,5 posto, bilo je nephodno kroz Zakon o porezu na dohodak proširiti poreznu osnovicu dohotka, zbog povezanog sistema plate, te uključiti u oporezivanje i do sada neoporezive naknade da bi stope doprinosa mogle biti smanjene, bez ugrožavanja naplate doprinosa u vanbudžetske  fondove, a posebno PIO.
 
Nakon analize fiskalnog uticaja poreza na dohodak od nesamostalne djelatnosti uočeno je da će prihodi od poreza, koji jesu dijeljeni prihodi kantona i jedinica lokalne samouprave, biti ukupno povećani dva do tri posto, dok će za pojedine biti smanjeni.
 
Da bi bili obezbijeđeni pozitivni efekti kantona i jedinica lokalne samouprave koji imaju smanjenje javnih prihoda, proširena je osnovica dohotka na druge izvore kao što su dohoci od ulaganja kapitala, nagradnih igara na sreću, imovine i imovinskih prava.
 
Zakonom je predviđeno progresivno oporezivanje po dvije stope, i to od 10 i 20 posto na unaprijed utvrđenu osnovicu dohotka. Obveznik poreza na dohodak je fizička osoba koja ostvaruje dohodak. Dakle, porezni je obveznik pojedinac (a ne pravna osoba) koji prima platu, naknadu ili autorski honorar, posjeduje obrt koji mu donosi dohodak i slično. Poreznim obveznikom smatraju se rezidenti i nerezidenti. Rezident je osoba koja u Federaciji ima prebivalište i uobičajeno boravište. Nerezident je osoba koje u BiH nema ni prebivalište ni uobičajeno boravište, ali u FBiH ostvaruje dohodak. Porez na dohodak neće biti plaćan ukoliko pojedinac primi sredstva od državnih, entitetskih i kantonalnih budžeta, kao i vanbudžetskih fondova, neovisno od iznosa koji je primio.
 
Dohodak se definira kao razlika prihoda i rashoda nastalih tokom poreznog razdoblja koji se utvrđuju načelom blagajne, odnosno tek nakon primljenih uplata odnosno obavljenih isplata. Dohodak koji se oporezuje proizlazi iz šest izvora dohotka: od nesamostalnog i samostalnog rada, od imovine i imovinskih prava, od ulaganja kapitala, od nagradnih i igara na sreću i ostali dohodak.
 
Dohodak od nesamostalnog rada utvrđuje se kao razlika svih oblika prihoda i rashoda (doprinosi na socijalno osiguranje i lični odbitak od 700 KM na mjesečnom nivou) nastao tokom poreznog perioda. Na tako dobivenu osnovicu dohotka primjenjuju se porezne stope od 10 i 20  posto. Uvođenje ličnog odbitka odrazit će se kao nulta stopa poreza na dohodak na primanja do 700 KM. Na ovaj način su uposlenici s primanjima do 700 KM oslobođeni plaćanja poreza na dohodak. Prag od 700 KM postavljen je na osnovu podataka kojim rapolažu Federalno ministarstvo finansija i Porezna uprava FBiH, i po kojem, od ukupnog broja uposlenih na teritoriji FBiH, u kategoriji primanja do 8.400 KM godišnje (700 KM mjesečno) ima oko 55 posto zaposlenih.
 
Dohodak od samostalnog rada utvrđuje se kao razlika poslovnih prihoda i rashoda vezanih za obavljanje posla i na njega se također primjenjuju stope od 10 i 20 posto. U ovu kategoriju dohotka uključeni su i takozvani freelanceri koji se, usljed razvoja informacionih tehnologija, intenzivno razvijaju na teritoriji FBiH.
 
Dohodak od imovine i imovinskih prava ostvaruje se iznajmljivanjem pokretne i nepokretne imovine, otuđenjem nekretnina, te otuđenjem, odnosno prodajom, ustupanjem, zamjenom, nasljeđem, poklonom ili drugim prijenosom imovinskih prava. Pri iznajmljivanju pokretne i nepokretne imovine porez na dohodak plaća se na iznos zakupa umanjen za 20 posto na ime troškova nastalih radi iznajmljivanja. Dohodak od otuđenja nekretnina ne oporezuje se ako je nekretnina prodana nakon pet godina od dana nabavke, odnosno ako je služila za stanovanje poreznog obveznika.
 
Dohodak od ulaganja kapitala uključuju kamate na oročenu ili rentnu štednju koje se pripisuju poreznom obvezniku i svaka raspodjela dobiti privrednih društava u bilo kojem obliku. Osnovica za oporezivanje dohotka od ulaganja kapitala jest cjelokupni dohodak ostvaren po svim osnovama bez priznavanja rashoda na koju se primjenjuje samo stopa od 10 posto. Ukoliko se dividenda ne isplaćuje onda se ne oporezuje. Isto načelo je i kod oporezivanje kamate na oročenu štednju, a ne i kamatu na tekuće račune.
 
Dohodak od nagradnih i igara na sreću uključuje oporezivanje dobitaka većih od 100 KM, a porez se plaća pri svakoj isplati dobitka po stopama 10 i 20 posto.
 
U poreznu osnovicu uključeni su i ostali dohoci rezidenata FBiH, kao što su prihodi sportista i sportskih stručnjaka, prihodi od povremenih slobodnih zanimanja i ostali koji nisu jasno obuhvaćeni kroz ukupni svjetski dohodak. Osnovica za oporezivanje dohotka od povremenih slobodnih aktivnosti je visina iznosa prihoda umanjena za 30 posto na ime troškova.
 
U zakon je uključena i porezna olakšica radi unapređenja razvoja dobrovoljnih penzionih fondova, tako da se godišnji iznos poreza na dohodak umanjuje za 10 posto od godišnjeg ličnog odbitka, odnosno 840 KM godišnje.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O FONDU
ZA ZAŠTITU OKOLIŠA I ENERGIJSKU EFIKASNOST
 
Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o Fondu za okoliš i energijsku efikasnost FBiH po kojem je osnivač Fonda Federacija BiH, a prava i dužnosti osnivača obavlja Vlada FBiH.
 
Djelatnost Fonda obuhvata prikupljanje i distribuciju sredstava na teritoriji FBiH, kao i finansiranje pripreme, provedbe i razvoja programa, projekata i drugih aktivnosti na očuvanju, održivog korištenja, zaštite i unapređivanja stanja okoliša, te u oblasti energijske efikasnosti i korištenja obnovljivih izvora energije.
 
Kako je navedeno u obrazloženju, politika zaštite okoliša definira i provodi mjere za poboljšanje stanja i smanjenje zagađenja okoliša, uz istovremenu primjenu instrumenata ekonomskog razvoja. Fundamentalni razlog za uvođenje ekonomskih instrumenata u politiku zaštite okoliša jeste supstitucija ekološke štete nastale zbog degradacije okoliša i prekomjerne eksploatacije resursa.
 
Princip „zagađivač plaća“ predstavlja osnov za definiranje finansijskih mehanizama. Ovaj princip često je tretiran kao model „recikliranja novčanih sredstava“. Prikupljanje ovih sredstava i njihovo namjensko korištenje ključni su faktori ekološke politike, što omogućava kreiranje „zelenog budžeta“ za finansiranje projekata i programa koji imaju za cilj zaštitu, očuvanje i unapređenje okoliša.
 
Za štetu nastalu zagađivanjem okoliša odgovara pravna ili fizička osoba koja je nezakonitim ili nepravilnim djelovanjem omogućila ili dopustila zagađivanje okoliša. Princip se ne zasniva na kažnjavanju prema veličini emisije, već prema uticaju na zagađenost zraka ili područja.
 
Postojeći Zakon o Fondu za zaštitu okoliša Federacije BiH nije na cjelovit način riješio pitanje uspostave i korištenja ekonomskih instrumenata za okoliš, čime je otežana primjena načela integralnog pristupa okolišu, održivog razvoja i načela “zagađivač plaća”.
 
Prijedlog Zakona o Fondu za zaštitu okoliša i energijsku efikasnost je radila međusektorska radna grupa formirana od predstavnika Federalnog ministarstva okoliša i turizma, Federalnog ministarstva energije, rudarstva i industrije i Fonda za zaštitu okoliša FBiH.
 
Energijska efikasnost obrađena je u ovom Zakonu, u skladu s pravnim okvirom koji je uspostavljen Zakonom o energijskoj efikasnosti u Federaciji BiH. Ovakav pristup doveo je do jedinstvenog i racionalnog rješenja, izbjegnuto je bespotrebno normativno dupliranje i formiranje nove institucije za finansiranje mjera energijske efikasnosti, i tako ispoštovan i princip ekonomičnosti.
 
Djelatnost Fonda za okoliš FBiH proširena je uz jasnije definiranje aktivnosti na polju energijske efikasnosti.
 
Zakonom o Fondu za zaštitu okoliša i energijsku efikasnost je, koordinirano sa Zakonom o vodama, potvrđena raspodjela vodnih naknada i prihoda prikupljenih po osnovu tog zakona, kao i naknada iz oblasti upravljanja otpadom, propisa iz oblasti energijske efikasnosti i obnovljivih izvora, te drugih naknada određenih posebnim zakonom.
 
Prihodi Fonda, namijenjeni finansiranju zaštite okoliša i za energijsku efikasnost obezbjeđuju se iz  naknada zagađivača  i korisnika okoliša, te iz posebne naknade za okoliš koja se plaća pri svakoj registraciji motornih vozila.
 
Prihodi se obezbjeđuju i iz naknada definiranih drugim zakonskim i podzakonskim aktima, a za koje je predviđeno da se u cjelini ili dijelom uplaćuju u Fond (vodne i naknade za opterećenje okoliša otpadom,  naknade za energijsku efikasnost).
 
Sredstva od naknada prikupljena po osnovu ovog Zakona prikupljaju se i raspodjeljuju u odnosu 30 posto na račun Fonda, 40 posto kantonima i 30 posto općinama.
 
Sredstva od naknada po osnovu drugih zakona i podzakonskih akata bit će prikupljanja na račun Fonda i neće biti dalje raspodjeljivana.
 
UTVRĐENE IZMJENE I DOPUNE ZAKONA O NOTARIMA
 
Federalna vlada utvrdila je Nacrt zakona o izmjenama i dopunama Zakona o notarima kojim su njegove odredbe usklađene s presudom Ustavnog suda Federacije Bosne i Hercegovine.
 
Ovim izmjenama omogućeno je polaganje notarskog ispita svim osobama koje su nakon položenog pravosudnog ispita radile najmanje pet godina na pravnim poslovima, a ne samo notarskim pomoćnicima koji su proveli tri godine na radu kao notarski pomoćnici, kao što je do sada bio slučaj.
 
Time je ispravljena ova odredba, koja je, kako je navedeno u obrazloženju, značila nejednakost pred zakonom i diskriminaciju unutar Federacije BiH svih drugih osoba, da po bilo kojem osnovu i pod jednakim uslovima mogu obavijati službu notara i uživati osnovne slobode.
 
Izmjenama člana 27. je predviđeno da vlada kantona, na prijedlog rukovodioca kantonalnog organa uprave nadležnog za poslove pravosuđa i uprave, uz prethodno obavljene konsultacije s Notarskom komorom FBiH, određuje broj potrebnih notara za područje kantona, kao i njihovo službeno sjedište koje će biti općina ili grad koje odredi vlada kantona. U svakom službenom sjedištu bit će imenovan najmanje jedan notar.
 
Kriteriji na osnovu kojih se utvrđuje potreban broj notara u određenom službenom sjedištu su broj stanovnika, intenzitet privrednog poslovanja, kao i godišnji broj poslova koje notari obavljaju na tom području.
 
Dosadašnjim odredbama bilo je propisano u pravilu jedno notarsko mjesto na 20.000 stanovnika, odnosno, da dvije ili tri općine koje imaju manji broj stanovnika od ovog broja mogu imati jednog notara, čime je, kako je navedeno u neravnopravan i diskriminirajući položaj stavljena advokatska u odnosu na notarsku djelatnost, koja prema zakonu također ima zadatak osiguravanja pružanja stručne pravne pomoći fizičkim i pravnim osobama u ostvarivanju i zaštiti njihovih prava, obaveza i pravnih interesa, a koja nema takvih ograničavajućih propisa u svojoj organizaciji.
 
Ustavni sud Federacije BiH je stajališta da utvrđivanje broja notara u kantonu u uslovima tržišnog privređivanja ne promovira konkurenciju, kvalitet rada i cijenu pružanja usluga.
 
Također, izmjenama člana 73. ovog zakona propisani su pravni poslovi koji za svoju pravnu valjanost zahtijevaju notarsku obradu, a novim članom 73a. potvrđivanje isprava za koje nije obavezna notarska obrada (solemnizacija).
 
Ustavni sud Federacije BiH je mišljenja da je opće pravilo koje je utvrđeno u jurisprudenciji (načinu sudskog rješavanja sporova) Evropskog suda za ljudska prava da zakoni moraju biti predvidivi, dostupni i jasni, jer samo takav zakon omogućava građanima da prilagode svoje ponašanje i ostvaruju svoja prava i vrše svoje obaveze u skladu sa zakonom, a što nije slučaj s tekstom postojeće zakonske odredbe.
 
U odnosu na dosadašnje odredbe koje su propisivale obaveznu notarsku obradu isprava u svim segmentima, Ustavni sud je stava da je ona diskriminatorna i na štetu drugih osoba - diplomiranih pravnika s položenim pravosudnim, magistarskim ispitom ili doktoratom.
 
POMOĆ BUDŽETIMA KANTONA 6.000.000 KM,
A GRADOVIMA I OPĆINAMA 12.000.000 KM
 
Federalna vlada donijela je Odluku o raspodjeli sredstava utvrđenih Budžetom Federacije Bosne i Hercegovine za 2018. godinu Federalnom ministarstvu finansija  s pozicije „Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – kantoni i općine kantoni“ u iznosu od 6.000.000 KM, na ime dodjele finansijske pomoći budžetima sedam kantona, Bosansko-podrinjskom, Unsko-sanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Posavskom, Srednjobosanskom, Zapadnohercegovačkom i Kantonu 10.
 
Korisnici sredstava su zaduženi da ih troše u skladu s principima restriktivne budžetske politike koju provodi Vlada Federacije BiH, a koja se, između ostalog, odnosi na ograničenje rasta troškova plaća naknada za zaposlene, te smanjenje ukupne javne potrošnje.
 
Kriteriji za dodjelu su broj stanovnika, površina, broj učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju, a u izračunu koeficijenata doznačavanja korišteni su podaci Federalnog zavoda za statistiku preuzeti prilikom izrade Uputstva o određivanju učešća kantona, jedinica lokalne samouprave i nadležnih kantonalnih ustanova za ceste u prihodima od indirektnih poreza i načinu raspoređivanja tih prihoda za 2018. godinu.
 
Drugom Odlukom su raspodijeljena sredstava za 57 gradova i općina u iznosu od 12.000.000 KM na ime dodjele finansijske pomoći, te finansiranje projekata od značaja za njihov razvoj.
 
I prema ovoj odluci kriteriji za dodjelu su bili broj stanovnika, površina, broj učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju.
 
SAGLASNOST NA PRAVILNIK O NAKNADI POGREBNIH
TROŠKOVA U SLUČAJU SMRTI KORISNIKA PENZIJE
 
Federalna vlada dala je saglasnost na Pravilnik o naknadi pogrebnih troškova u slučaju smrti korisnika penzije koji je 27.2.2018. godine donio Upravni odbor Federalnog zavoda za penzijsko/mirovinsko i invalidsko osiguranje.
 
Ovim pravilnikom uređuje se ostvarivanje prava na naknadu, i to ko je umrli korisnik penzije po osnovu čije smrti se može ostvariti naknada, slučajevi u kojima se ostvaruje pravo na naknadu, visina naknade, krug osoba koje mogu ostvariti pravo na naknadu, koji se troškovi smatraju pogrebnim troškovima na osnovu kojih se ostvaruje naknada, rokovi i pokretanje postupka za naknadu troškova, zahtjev za naknadu i dokumentacija koju treba priložiti, postupanje po zahtjevu i stupanje na snagu ovog pravilnika.
 
ODOBRENO 300.491,22 KM ZA PENZIONISANJE 15 RADNIKA „AGROKOMERCA“
 
Vlada Federacije BiH danas je, u funkciji Skupštine Razvojne banke FBiH, odobrila raspodjelu dijela novčanih sredstava ostvarenih prodajom preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH.
 
Odobreni iznos od 300.491,22 KM namijenjen je za uplatu doprinosa za 15 radnika „Agrokomerca“ d.d. Velika Kladuša koji su stekli uslove za odlazak u penziju, a ne mogu je ostvariti zbog neuplaćenih doprinosa.
 
SAGLASNOST NA ANEKS UGOVORA O KONCESIJI
ZA CRPLJENJE MINERALNE VODE NA CRNOM VRHU
 
Vlada FBiH dala je saglasnost Federalnom ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva za potpisivanje Aneksa 3. Ugovora o koncesiji crpljenje mineralne vode na lokalitetu Crni vrh, izvorište Kiseljak, općina Tešanj, čiji korisnik je „Oaza“ d.o.o. Tešanj.
 
Godišnja tekuća koncesiona naknada za crpljenje mineralne vode bit će računata prema formuli TKN = količina crpljene vode (litara/godišnje) x 0,009 KM i ne može biti manja od 1,5 posto projektovanog godišnjeg prihoda u smislu Pravila o utvrđivanju naknada za koncesije, odnosno ne može biti manja od 15.610,20 KM za crpljenje mineralne vode iz postojećih objekata i uređaja i 190.080 KM za crpljenje mineralne vode iz buduće eksplotacione bušotine i objekata.
 
RASPODJELA DIJELA PRIHODA OSTVARENIH PO OSNOVU
NAKNADA ZA PRIREĐIVANJE IGARA NA SREĆU
           
Na prijedlog Federalnog ministarstva obrazovanja i nauke, Vlada FBiH je utvrdila listu korisnika i raspodjelu dijela prihoda ostvarenih po osnovu naknada za priređivanje igara na sreću.
 
Od ukupno  481.120 KM, uplaćenih po ovom osnovu u Budžet FBiH u 2017. godini, 181.475 KM bit će raspodjeljeno za finansiranje 33 programa i projekta iz oblasti zaštite prava djece koja su žrtve zlostavljanja, pedofilije i prosjačenja, a 299.645 KM za 58 programa i projekata iz oblasti „Učestvovanje u liječenju, prevenciji i borbi protiv ovisnosti o drogi, alkoholu, igrama na sreću i kocki“, sadržanih u konačnom prijedlogu liste korisnika, nakon provedene procedure po javnom konkursu.
 
Federalno ministarstvo obrazovanja i nauke će, najkasnije u roku od 30 dana, zaključiti pojedinačne ugovore o dodjeli sredstava sa svim korisnicima dodijeljenih sredstva.
 
Ugovori će sadržavati odredbu prema kojoj će biti utvrđena obaveza korisnika da najkasnije do 31.12.2018. godine Federalnom ministarstvu dostave izvještaj o namjenskom utrošku.
 
Ukoliko korisnik to ne učini, dužan je na zahtjev Federalnog ministarstva sredstva vratiti. Protiv korisnika koji ih ne vrati će kod nadležnih sudskih organa poduzeti odgovarajuće mjere.
 
Korisnici koji u ugovorenom roku ne dostave izvještaj o utrošku ili dodijeljena sredstva utroše suprotno propisanim kriterijima, neće moći ostvariti pravo na dodjelu sredstava u naredne tri godine.
 
USVOJENE SMJERNICE EKONOMSKE I FISKALNE POLITIKE
FEDERACIJE BiH ZA PERIOD 2019-2021. GODINA
           
Federalna vlada utvrdila je Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije Bosne i Hercegovine za period 2019-2021. godina koje će biti objavljene na web stranici Federalnog ministarstva financija.
 
Bosna i Hercegovina je u 2017. godini, prema preliminarnim procjenama, ostvarila ekonomski rast na razini prošlogodišnjeg (nominalni rast 3,1 posto, a realni 3 posto u 2017. u odnosu na 2016. godinu), a najznačajniji doprinos tome je ostvaren u domeni privatne potrošnje. U 2018. godini se očekuje dodatno jačanje ekonomskog rasta u zemlji, te bi stopa realnog rasta bruto društvenog proizvoda mogla iznositi 3,2 posto, s ključnim osloncem u povećanju domaće tražnje, dok se u razdoblju od 2019. do 2021. godine očekuje nastavak rasta po prosječnoj stopi od 3,6 posto.
 
BDP Federacije BiH u 2017. godini je dostigao rast od 3,1 posto i prema preliminarnim procjenama iznosi 20,1 milijardi KM, što predstavlja porast za više od milijardu KM u odnosu na prethodnu godinu. Projekcije rasta u Federaciji BiH imaju uporište u očekivanom nastavku trenda pozitivnih kretanja u svijetu i neposrednom okruženju, te internim dinamikama u smislu provođenja strukturnih reformi. Domaća tražnja bi, kroz privatnu potrošnju i investicije, trebala biti glavni pokretač ekonomskog rasta.
 
Povećanje ukupne ekonomske aktivnosti u zemlji, uz očekivano povećanje industrijske proizvodnje i građevinskih radova, praćeno povećanjem broja zaposlenih i prihoda od izvoza, trebalo bi rezultirati povećanjem raspoloživog dohotka, odnosno povećanjem privatne potrošnje. Tako se u 2018. godini u Federaciji BiH očekuje realni rast po stopi od 3,2 posto, u 2019. godini od 3,3 procenta, u 2020. godini 3,5, te u 2021. godini rast po stopi od 3,8 posto.
 
Fiskalnu i poreznu politiku u 2018. godini i u narednom razdoblju karakterizira nastavak provođenja mjera Reformske agende i preuzetih obveza iz Pisma namjere s MMF-om, s fokusom na stvaranje povoljnog poslovnog okruženja kroz smanjenje cijene rada, rasterećenje gospodarstva kroz restrukturiranje poreznog sustava, smanjenje poreznog duga, povećanje discipline poreznih obveznika, kreiranje stabilnog poreznog sustava koji ima za cilj povećanje direktnih investicija, te približavanje istog standardima Europske unije.
 
Smjernice ekonomske i fiskalne politike Federacije BiH za razdoblje 2019-2021. godina usmjerene su na nastavak fiskalne konsolidacije i politike smanjenja/ograničavanja javne potrošnje na svim razinama vlasti u Federaciji BiH s ciljem smanjenja udjela ukupne javne potrošnje u BDP-u, smanjenja unutarnjeg i vanjskog duga, te reduciranja fiskalnog deficita u proračunima svih razina vlasti. Izuzev ovoga, provedbom politika upravljanja javnim rashodima nastojat će biti osigurana fiskalna održivost, te poboljšana perspektiva životnog standarda.
 
Očekuje se da će poduzimanje mjera i aktivnosti sa ovim ciljevima utjecati na stabilizaciju sustava javnih financija u Federaciji BiH u narednom srednjoročnom razdoblju.
 
PRIHVAĆENA INFORMACIJA O KONTROLI
BORAČKIH PRAVA ZA PRVI KVARTAL 2018.
 
Federalna vlada prihvatila je informaciju o primjeni Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti branilačko-invalidske zaštite za period 1. januar - 31. mart 2018. godine koja će biti dostavljena predsjedniku i potpredsjednicima Federacije BiH, uredima MMF-a i Svjetske banke u Sarajevu i bit će objavljena na web stranici Federalnog ministarstva za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata.
 
Revizorski timovi su u prvom kvartalu 2018. godine okončali postupak kontrole u ukupno 779 predmeta, od čega 68 predmeta korisnika prava na ličnu invalidninu, 351 korisnika prava na porodičnu invalidninu i 273 predmeta korisnika koji su ostvarili pravo na penziju pod povoljnijim uvjetima. Od toga 87 su predmeti korisnika prava na mjesečni novčani dodatak po osnovu dodjeljenog najvišeg ratnog priznanja ili odlikovanja. U svih 779 predmeta postupak kontrole okončan je nalogom za izdavanje uvjerenja na Obrascu FMB 1.
 
Inače, od početka primjene Zakona o reviziji do 31.3.2018. godine postupak kontrole je okončan u 138.865 predmeta korisnika nekog od prava ostvarenog na osnovu propisa koji podliježu reviziji, a još 2.190 je ostalo za pregled.
 
Također, Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata data je saglasnost na izmjene Dinamičkog plana realizacije Zakona o provođenju kontrole zakonitosti korištenja prava iz oblasti boračko-invalidske zaštite za period maj-decembar 2018. godine.
 
USVOJENA INFORMACIJA O BRUCELOZI GOVEDA, OVACA I KOZA
 
Federalna vlada usvojila je informaciju Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o epizootiološkoj situaciji u pogledu bruceloze goveda, ovaca i koza u Federaciji Bosne i Hercegovine u kojoj je navedeno da je jedan od osnovnih problema to što osigurani broj doza vakcine protiv bruceloze zadovoljava samo 50 posto stvarnih potreba, a obavezu nabavke je preuzeo Ured za veterinarstvo BiH.
 
Za prvih pet mjeseci ove godine, zabilježen je veći broj slučajeva obolijevanja životinja od bruceloze i to 542 slučaja kod ovaca i koza i deset kod goveda, od čega, najviše na području Unsko-sanskog i Srednjobosanskog kantona.
 
Federalna uprava za inspekcijske poslove je zadužena da donese poseban program inspekcijskih aktivnosti federalnih i kantonalnih veterinarskih inspekcija s ciljem poboljšanja epizootiološke situacije u Federaciji BiH.
 
Kantonalnim, gradskim i općinskim organima uprave je preporučeno da odrede mjesta i osiguraju sredstva za izgradnju stočnog groblja, te stvore preduslove za neškodljivo uklanjanje uginulih i eutanaziranih životinja i drugog animalnog otpada.
 
Vlada Federacije BiH će uputiti inicijativu Vijeću ministara BiH za pokretanje postupka dodjele koncesije za uklanjanje animalnog otpada u skladu s propisima Bosne i Hercegovine koji su usklađeni s direktivama EU iz ove oblasti.
 
Dat će i odobrenje Federalnoj upravi za inspekcijske poslove za proširenje sistematizacije i povećanja broja veterinarskih inspektora za prijem dodatnih deset inspektora.
 
Kantonalnim vladama je preporučeno da, s ciljem poboljšanja rada kantonalne veterinarske inspekcije, osiguraju uslove za povećanje broja uposlenih kantonalnih veterinarskih inspektora.
 
IZVJEŠTAJ O RADOVIMA NA OSPOSOBLJAVANJU VETERINARSKOG INSTITUTA
 
Federalna vlada primila je na znanje izvještaj Veterinarskog fakulteta Sarajevo o djelomičnom utrošku sredstava iz Programa utroška sredstava za osposobljavanje i funkcioniranje Veterinarskog instituta i dosadašnjim aktivnostima na realizaciji njenog Zaključka od 3.2.2017. godine.
 
Ovaj fakultet je zadužen da, nakon što bude završeno vanjsko uređenje Veterinarskog instituta, dostavi cjelovit izvještaj o utrošku ovih sredstava i o tome izvijesti Vladu FBiH.
 
Veterinarski fakultet Univerziteta u Sarajevu je obavezan i da u roku od 45 dana od dana donošenja ovog zaključka stavi u funkciju laboratorije za zarazne bolesti životinja u novom objektu na Stupu.
 
IZJAŠNJENJA O INICIJATIVAMA
 
Vlada FBiH izjasnila se danas da nije potrebno autentično tumačenje članova 153. i 154. Zakona o službi u Vojsci Federacije BiH, koju je u parlamentarnu proceduru uputio Ibrahim Imamović iz Tuzle, jer su odredbe jasne i nedvosmislene.
 
Razmatrana je i inicijativa za nabavku senzora za kontinuirano mjerenje nivoa šećera u krvi i njegovo financiranje iz sredstava kantonalnog zavoda zdravstvenog osiguranja i vraćanje glukagona na A listu obaveznog zdravstvenog osiguranja s bolničke liste lijekova obaveznog zdravstvenog osiguranja, koju je podnijela izaslanica u Domu naroda Parlamenta FBiH Segmedina Srna Bajramović.
 
U izjašnjenju Vlade je, između ostalog, navedeno da se, prema informacijama dobivenim od zastupnika proizvodača Free Style Libre senzora u Bosni i Hercegovini, on još uvijek ne nalazi na bh. tržištu. Obzirom na veliku potražnju za ovim medicinskim sredstvom u zemljama Europske unije, proizvodač planira do kraja godine plasirati ovaj senzor na tržišta u Republici Sloveniji i Republici Hrvatskoj. Polovinom slijedeće godine zastupnik planira pokrenuti proces upisa senzora u Registar medicinskih sredstva za tržište Bosne i Hercegovine. Postupak je potrebno pokrenuti u Agenciji za lijekove i medicinska sredstva BiH prema Zakonu o lijekovima i medicinskim sredstvima i Pravilniku o medicinskim sredstvima. Nakon provedene procedure i upisa ovog medicinskog sredstva u Registar za promet u BiH moguće je očekivati senzore i na našem tržištu.
 
Kada je riječ o vraćanje glukagona na A listu obaveznog zdravstvenog osiguranja, u izjašnjenju je navedeno da je Federalna vlada, sukladno svojim ovlastima iz članka 5. Zakona o lijekovima, a na prijedlog federalnog ministra zdravstva, donijela Odluku o izmjeni i dopuni odluke o listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti FBiH, u okviru koje je uvrstila lijek glukagon, otopinu za injekcije u jačini od jednog miligrama koji se koristi kod teške hipoglikemije prouzrokovane inzulinom.
 
Federalna bolnička lista lijekova i njen sadržaj je obvezujući za sve kantone. Prilikom sačinjavanja i usvajanja bolničke liste lijekova kantona potrebno je poštovati odredbe navedene u članku 8. stavak 2. Zakona o lijekovima, kao i u članku 6. stavak 2. Pravilnika o bližim kriterijima za izbor lijekova, postupku i načinu izrade listi lijekova u FBiH, načinu stavljanja i skidanja lijekova s listi lijekova, obavezama ministarstava zdravstva, zavoda zdravstvenog osiguranja, te proizvodača i prometnika lijekova uvrštenih na liste lijekova, kao i korištenje lijekova.
 
OSTALE ODLUKE I ZAKLJUČCI
 
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine ocijenila je pozitivno izvještaj o realizaciji Okvirne strategije za provedbu Konvencije o prevenciji i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u porodici (Istanbulska konvencija) u Bosni i Hercegovini 2015-2018. za prošlu godinu i uputila ga Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
 
Na privremeno korištenje dat je objekat u Sarajevu u ulici Tahtali sokak broj 17, bez naknade, Zavodu za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine za potrebe smještaja Centra za zaštitu od zračenja. Objekat je dat na korištenje do konačnog rješavanja statusa ove imovine, a najduže na period do pet godina.
 
Prihvaćene su informacije o provođenju mjera i načela na osnovu preporuka Komiteta eksperata na Drugi izvještaj BiH o primjeni Povelje za regionalne ili manjinske jezike u BiH koje će biti dostavljene Ministarstvu za ljudska prava i izbjeglice BiH.
 
Vlada FBiH danas je donijela Odluku da Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH raspiše javni poziv za kupovinu zgrade površine 24.000 m˛ u vrijednosti do 60 miliona KM, za smještaj federalnih organa u Sarajevu.  
 
KADROVSKE ODLUKE I RJEŠENJA       
 
Za punomoćnike koji će je zastupati na skupštinama privrednih društava Federalna vlada danas je ovlastila Nusretu Čerkez (Union banka d.d. Sarajevo) i Jasminu Pašić (JP Elektroprivreda HZHB d.d. Mostar).
 
Za članove Komisije za pregled, procjenu i prodaju nakita od plemenitog metala koji je oduzela Porezna uprava Federacije BiH, Vlada FBiH danas je imenovala Behudina Mašovića za predsjednika, a Marinu Živadinović i Irmu Borovac za članove.
 
Danas je izmjenom Rješenja o imenovanju predstavnika Vlade FBiH u Komisiju za tumačenje i praćenje primjene Kolektivnog ugovora za službenike organa uprave i sudske vlasti u Federaciji BiH, u ovo tijelo imenovana Amila Gajević.
 
Vlada FBiH danas je imenovala interresornu i intersektorsku Radnu grupu za izradu novog strateškog plana za unapređenje ranog rasta i razvoja djece u Federaciji BiH u sastavu Nadija Bandić, Adela Kulukčija, Goran Milić, Dženita Hukić, Adnana Maksumić-Dizdarević, Aida Filipović-Hadžiomeragić, Miroslav Jurešić, Emina Zuko, Esma Palić i Suvada Đurđević.
 
Data je prethodna saglasnost Nadzornom odboru Union banke d.d. Sarajevo za imenovanje Edina Mujagića za člana Uprave za rizike ove banke, na mandatni period na koji je imenovana Uprava Union banke d.d. Sarajevo, odnosno do 31.3.2019. godine.
 
 
Sjednica Vlade FBiH je završena u 13.40 sati.
 
 
Srijeda,
22. august 2018.
ARHIVA