132. sjednica Vlade Federacije BiH

Mostar, 14.12.2017.
Saopćenje o radu

 
132. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG PRORAČUNA FBiH ZA 2018. GODINU
 
Vlada Federacije BiH je, na današnjoj sjednici u Mostaru, utvrdila i Parlamentu FBiH na usvajanje uputila Prijedlog proračuna Federacije BiH za 2018. godinu koji iznosi 2.882,7 milijuna KM i veći je u odnosu na ovogodišnji za 135 milijuna KM, odnosno za pet posto.
 
Ukupni prihodi iznose 2.882,7 milijuna KM i veći su za 135 milijuna KM. Povećanje je rezultat povećanja poreznih prihoda koji iznose 1.662 milijuna KM i veći su za 91 milijuna KM i neporeznih prihoda koji su veći za 193,6 milijuna KM, što je rezultat planirane naplate akumulirane dobiti javnih poduzeća.
 
Ukupni rashodi iznose 2.882,7 milijuna KM i veći su za 135 milijuna KM, ili pet posto.
 
Primarni suficit, koji je pokazatelj tekućeg poslovanja, iznosi 523,9 milijuna KM i u odnosu na prethodnu godinu veći je za 118,4 milijuna KM. Ova razlika će, između ostalog, biti korištena i za financiranje servisiranja unutranjeg i vanjskog duga, što smanjuje potrebe za zaduživanjem. Inače, servisiranje duga u slijedećoj godini iznosi 1,3 milijardi KM.
 
Tekući rashodi iznose 1.693,4 milijuna KM i veći su za 156,9 milijuna KM.
 
Među najznačajnijim projektima planiranim Proračunom FBiH za 2018. godinu su ulaganja u putnu infrastrukturu. Za ove namjene planirana su 183 milijuna KM koja će, putem Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, biti usmjerena za izgradnju autocesta i brzih cesta. Vlada FBiH je izvore sredstava za ovaj projekat pronašla u akumuliranoj dobiti javnih poduzeća koja će biti uplaćena u Proračun FBiH.
 
Ulaganje u željezničku infrastrukturu iznosi šest milijuna KM na ime izmirenja obaveza preuzetih po Zakonu o financijskoj konsolidaciji Željeznica FBiH, a koja će značajno poboljšati likvidnost ovog javnog poduzeća, ali i reducirati njegove utvrđene obveze po osnovu poreza i doprinosa. Planirana su ulaganja u elektrifikaciju željezničke pruge u iznosu od 2,3 milijuna KM. Riječ je o dionici Bihać - Blatina, kako bi mogla biti puštena u funkciju tijekom 2018. godine.
 
Za izmirenje obveza prema poljoprivrednicima iz ranijeg razdoblja, planirano je 11,5 milijuna KM. Time će, zaključno sa 2018. godinom, ove obveze biti u potpunosti izmirene.
 
S ciljem privlačenja investicija u pojedine lokalne zajednice planirana su sredstva od pet milijuna KM za izgradnju industrijskih zona u jedinicama lokalne samouprave. Ova sredstva, zajedno sa 18 milijuna KM planiranih kao transfer nižim razinama vlasti, predstavljat će značajnu pomoć u sufinanciranju projekata na razini kantona i jedinica lokalne samouprave.
 
Za nastavak aktivnosti usmjerenih ka povećanju zaposlenosti u Federaciji BiH planirana je realizacija projekta Programa podrške zapošljavanju financiranog od strane Svjetske banke u iznosu od 12,7 milijuna KM.
 
Planirano je i da sredstva od 10 milijuna KM, kao subordinirani dug prema Union banci, budu udružena sa sredstvima ove banke i tako osigurana kreditna linija od oko 20 milijuna KM, što bi doprinijelo poboljšanju položaja mlađih kategorija stanovništva i rješavanju njihovih osnovnih egzistencijalnih pitanja kroz povoljnu kreditnu liniju s kamatnim stopama do tri posto.
 
U toku 2018. godine planirano je trajno rješavanje smještaja federalnih institucija, te je za ove namjene predviđeno ukupno 19 milijuna KM. Dio ovog iznosa odnosi se na kupovinu zgrade u Sarajevu, a dio za puštanje u funkciju zgrade Staklene banke u Mostaru, koju je Vlada Federacije BiH kupila u 2017. godini.
 
Kada je u pitanju socijalna komponenta Proračuna, transferi za socijalne, braniteljsku i kategoriju neratnih invalida će ostati na istoj razini. Dakle, i u 2018. godini bit će uvaženi potpisani Sporazum Vlade Federacije BiH s braniteljskim udrugama u kojem je, između ostalog, preuzeta obveza zamrzavanja trenutnih sredstava za ove kategorije, te planiranje transfera za rješavanje statusnih pitanja branitelja od devet milijuna KM.
 
Ukupni transferi Zavodu MIO iznose 258,5 milijuna KM, što je za pet milijuna KM više nego u 2017. godini.
 
Transfer drugim razinama vlasti i fondovima za štete nastale usljed poplava i klizišta planiran je u iznosu od 1,8 milijuna KM što je za jedan milijuna KM više nego prethodne godine. Federalno ministarstvo prostornog uređenja će, udruživanjem sredstava sa UNDP-om u odnosu 1:10 formirati značajan fond kako bi se pomoglo u sanaciji šteta u jedinicama lokalne samouprave.
 
Na ime provedbe mjera financijske konsolidacije zdravstvenih ustanova planirano je šest milijuna KM.
 
Jedan od najbitnijih prioriteta u narednom razdoblju je jačanje vladavine prava, smanjenje korupcije i organiziranog kriminala, jačanje pravosudnih institucija kroz početak rada Posebnog odjela Vrhovnog suda Federacije BiH i Posebnog odjela Federalnog tužiteljstva. U ovaj proces bit će uključena i Sudbena policija Federacije BiH. Za ove namjene planirano je dodatno 65 zaposlenika (sudije, tužitelji, administrativno osoblje i sudbeni policajci), te prateći materijalni troškovi, a za što je planirano dodatnih 6,9 milijuna KM ukupno u okviru sve tri institucije uključene u ovaj proces.
 
Financiranje Proračuna Federacije BiH za 2018. godinu temeljeno je na domaćim izvorima, prvenstveno obveznicama koje su planirane u iznosu od 150 milijuna KM. Iz ovog iznosa vrši se refinanciranje 120 milijuna KM obveznica koje dospijevaju 2018. godine. Planirana je prodaja potraživanja u iznosu od 60 milijuna KM i emisija rizničkih zapisa od 360 milijuna KM. I kod rizničkih zapisa radi se o refinanciranju dospjelih obveza i nema povećanja neto duga po ovom osnovu u odnosu na 2017. godinu.
 
Vanjsko zaduživanje je planirano u iznosu od 43 milijuna KM i najvećim dijelom se odnosi na doznačavanje sredstava od strane Svjetske banke.
 
Uz Prijedlog proračuna FBiH, Vlada je Parlamentu uputila i financijske planove vanproračunskih fondova za 2018. godinu: Federalnog zavoda za zapošljavanje, Federalnog zavoda za mirovinsko i invalidsko osiguranje, Zavoda zdravstvenog osiguranja i reosiguranja FBiH i Federalnog fonda solidarnosti.
 
Parlamentu FBiH je, također, upućen i Prijedlog zakona o izvršavanju Proračuna FBiH za 2018. godinu. U parlamentarnu proceduru Vlada je uputila i Prijedlog zakona o dopuni Zakona o proračunima u FBiH čiji je cilj osiguranje financiranja Grada Mostara u 2018. godini.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O PENZIJSKOM I INVALIDSKOM OSIGURANJU
 
Prijedlog zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju, koji je danas utvrdila Vlada FBiH, u suštini je identičan verziji već razmatranoj u Parlamentu FBiH. Novine koje su unesene u Zakon uglavnom se odnose na ranije zahtjeve udruženja penzionera u FBiH, kao i na tehnička poboljšanja samog teksta.
 
U Zakon je uvrštena nova definicija da je „policijski službenik, u smislu ovog zakona, lice koje je kao takvo definisano posebnim zakonom, koje ima prebivalište na teritoriji Federacije BiH ili Brčko Distrikta BiH i koje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja ostvaruje kod nosioca osiguranja“.
 
Ova definicija je data kako bi bila omogućena primjena eventualnih odredbi o posebnom izračunu penzija za policijske službenike, što bi bilo uređeno posebnim zakonom, te bila osigurana primjena istih propisa za policijske strukture sa nivoa Bosne i Hercegovine.
 
Vrijednost općeg boda utvrđenna Zakonom iznosi 14 KM.
 
Propisano je da penzije budu usklađivane 15. aprila svake godine. Usklađivanje se vrši u visini zbira 50 posto procenta porasta potrošačkih cijena i 50 posto procenta porasta realnog bruto društvenog proizvoda u FBiH u prethodnoj godini, a prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, osim penzija ostvarenih u godini u kojoj se vrši usklađivanje, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini.
 
Najviše penzije neće biti usklađivane/povećavane sve dok najniži iznos penzije ne dostigne jednu petinu iznosa najviše penzije ostvarene po zakonu.
 
Precizirano je vanredno usklađivanje koje može biti provedeno jednom u tekućoj godini, ako je stopa rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodne dvije kalendarske godine veća od tri posto i ako nema akumuliranog deficita budžeta FBiH, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini.
 
Propisano je da se najniža i zagarantovana penzija usklađuju ne sa troškovima života, kako je to ranije bilo već prema odredbama člana 79. (što je za penzionere povoljnije). Također, precizirano je da izuzetno, ukoliko postoje finansijske mogućnosti, Vlada FBiH može posebnom odlukom utvrditi povećanje iznosa najniže penzije u većem procentu, a najviše do stope rasta realnog bruto društvenog proizvoda u prethodnoj godini.
 
Član Zakona  koji govori o korištenju sredstava za ostvarivanje prava iz penzijskog i invalidskog osiguranja i rad nosioca osiguranja dopunjen je dijelom koji predviđa mogućnost da, u skladu s finansijskim mogućnostima, sredstava mogu biti korištena i za finansiranje i rad udruženja penzionera na nivou Federacije BiH.
 
U prelaznim i završnim odredbama u članu 140. kojim je propisana isplata penzija korisnicima koji ostvaruju pravo dodana su dva stava kojima je propisano povećanje zakonskog iznosa penzija korisnicima prava koji su ih ostvarili do 31.07.1998. godine za 10 posto, te korisnicima koji su prava ostvarili od 31.07.1998. godine do 31.12.2007. godine za 5 posto.
 
Ključna rješenja Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju uvjetovana su nepovoljnim prognozama socijalne održivosti penzijskog sistema u FBiH i pokazanim lošim demografskim izgledima.
 
Glavni ciljevi reforme penzijskog sistema u FBiH su ublažvanje efekata starenja stanovništva na penzijski sistem, smanjenje preranog odlaska iz svijeta rada, pravedniji izračun penzija prema plaćenom doprinosu, pravedan odbitak za prijevremenu penziju i stimulacija ostanka u sferi rada, te sprečavanje i ublažavanje pada adekvatnosti penzija u FBiH.
 
UTVRĐEN NACRT ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O VODAMA
 
Kako su već duže vremena identificirani problemi u provođenju postojećeg Zakona o vodama koji je u primjeni od 2008. godine, Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je izradilo Prednacrt izmjena i dopuna ovog Zakona.

Naime, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH je 2011. i 2012. godine donio zaključke kojima je zatražio izmjene i dopune Zakona o vodama radi otklanjanja administrativnih barijera kod izdavanja vodnih akata i dodatnog uređivanja oblasti vodoprivrede. Zahtjeve za izmjene ovog zakona podnijeli su Tuzlanski kanton, Federalna uprava za inspekcijske poslove, Savez općina i gradova FBiH i Zeničko-dobojski kanton.

Nakon poplava 2014. godine, dodatne zahtjeve za izmjenu ovog zakona podnijeli su i Posavski kanton, Općina Orašje i niz drugih subjekata. Zaključkom od 22.10.2015. godine, Vlada FBiH je, također, obavezala federalna ministarstva nadležna za vode, zaštitu okoliša i prostorno uređenje da usklade federalne zakone koji regulišu upravljanje vodama, zaštitu okoliša i prostorno uređenje, što je dodatni razlog za izmjene ovog zakona.

Ministarstvo je još 2012. godine analiziralo primjenu ovog propisa i utvrdilo potrebu za izmjenama i dopunama na bazi identificiranih problema u provođenju. Oni se u najznačajnijoj mjeri odnose na procedure i nadležnosti izdavanja vodnih akata i inspekcijskog nadzora, dodatno uređivanje segmenta zaštite od štetnog djelovanja voda, uključujući i vađenje materijala iz vodotoka, na temelju iskustava tokom katastrofalnih poplava 2014. godine, neadekvatnu usklađenost sa EU Okvirnom direktivom o vodama, slabu naplatu sredstava po osnovu vodnih naknada, neadekvatnu koordinaciju aktivnosti između agencija za vode, kantonalnih organa i općina, kao i drugih subjekata, potrebu unaprjeđenja vodnih usluga (snabdijevanje vodom, kanalizacija i prečišćavanja otpadnih voda), te na odredbe koje regulišu izdavanje koncesija.

Ovim izmjenama se postižu važni ciljevi u oblasti voda i šire, koji imaju direktne efekte na građane i privredne aktivnosti, posebice u pravcu poboljšanja ambijenta za poslovanje, pojednostavljenja procedura izdavanja vodnih akata, unaprjeđenja sistema zaštite od poplava, vodosnabdijevanja, kanalizacije i prečišćavanja otpadnih voda, izmirivanja obaveza i ubiranja prihoda po osnovu opće i posebnih vodnih naknada.

Tekst danas utvrđenog Nacrta dostavljen je kantonalnim ministarstvima nadležnim za vode radi davanja komentara i sugestija, a svi komentari ovih ministarstava ugrađeni su u tekst.

Nacrt u najvećoj mjeri doprinosi otklanjanju identificiranih problema u primjeni Zakona o vodama i značajno je usaglašen s ključnim institucijama u sektoru voda, tj. agencijama za vode, Federalnom upravom za inspekcijske poslove, nadležnim kantonalnim ministarstvima i drugim zainteresovanim kroz širok krug javnih konsultacija.
 
UTVRĐENE NAKNADE ZA KORIŠTENJE CESTOVNOG ZEMLJIŠTA
 
Potreba za detaljnijim i preciznijim utvrđivanjem visine naknada za korištenje cestovnog zemljišta i postojeće infrastrukture autocesta i brzih cesta razlog je što je Vlada FBiH danas donijela novu Uredbu o mjerilima za obračun naknade za korištenje cestovnog zemljišta i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti na autocestama i brzim cestama u FBiH. Na ovaj način su naknade usklađene s tržišnim cijenama u regiji i ekonomskim prilikama u Federaciji BiH.
 
Pod cestovnim zemljištem koje pripada autocestama i brzim cestama i koje može biti dodijeljeno i na privremeno korištenje podrazumijeva se zemljište u državnom vlasništvu Federacije BiH sa obje strane trupa autoceste i brze ceste, koje služi poslovnim zgradama i objektima, te druga zemljišta koje pripadaju autocestama.
 
JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar će, na osnovu Uredbe, sa svim korisnicima usluga zaključiti ugovor o korištenju cestovnog zemljišta, postojeće infrastrukture i obavljanju pratećih djelatnosti.
 
Visina naknade za korištenje cestovnog zemljišta radi izgradnje objekata s ciljem obavljanja pratećih usluga ili izgradnje objekata prateće infrastrukture utvrđuje se mjesečno u konvertibilnim markama i pored autoceste po metru kvadratnom iznosi osam KM, a pored brze ceste 6,50 KM.
 
Naknade za korištenje cestovnog zemljišta za polaganje instalacija (toplovodi, elektroinstalacije, telefonske instalacije, kanalizacija, vodovodne instalacije i sl.) po metru kvadratnom iznosi 0,50 KM (brze ceste) i 1,00 KM (autoceste).
 
Kada je riječ o polaganju podzemnih instalacija kroz postojeću podzemnu infrastrukturu Autocesta FBiH, naknada iznosi po jednom dužnom metru 1,50 KM za autoceste i 1,00 KM za brze ceste.
 
Za sve ove naknade se pri obračunu primjenjuju koeficijenti zbog kojih je, što je veća površina zemljišta ili duža korištena podzemna struktura, cijena po jednom kvadratnom i dužnom metru manja.
 
Fizičke i pravne osobe plaćaju i naknade za obavljanje pratećih djelatnosti na cestovnom zemljištu. Te naknade za benzinske pumpe, motele, restorane, trgovine i druge usluge i caffee iznose, zavisno nalaze li se uz autocestu ili brzu cestu, od 100 do 500 KM mjesečno.
 
Uredbom su projicirane i naknade za korištenje optičkog vlakna, iznajmljivanje telekomunikacijske opreme u tunelima, korištenje opreme za snabdijevanje električnom energijom i troškove administrativnog postupka.
 
ZA POMOĆ BRANITELJSKIM KATEGORIJAMA 7.000.000 KM
 
Vlada FBiH je na današnjoj sjednici usvojila Odluku o usvajanju programa utroška s kriterijima raspodjele sredstava tekućih transfera pojedincima za rješavanje socijalno-statusnih pitanja branilaca i članova njihovih porodica, utvrđenog Federalnom ministarstvu za pitanja boraca i invalida odbrambeno-oslobodilačkog rata izmjenama i dopunama Budžeta FBiH za 2017. godinu.
 
Riječ je o iznosu od 7.000.000 KM odobrenih za rješavanje statusnih pitanja pripadnika boračkih kategorija koji se nalaze u stanju potrebe. Pravo na korištenje ovih sredstava imaju pripadnici ovih kategorija pod uslovom i na način koji je utvrđen Odlukom i za koja će biti raspisan javni poziv.
 
ZA KAPITALNE TRANSFERE JP CESTE FBiH OD GSM LICENCE 4.496.183 KM
 
Federalna vlada usvojila je Program investiranja kapitalnog transfera JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo iz sredstava od GSM licence utvrđenog izmjenom i dopunom Budžeta Federacije Bosne i Hercegovine za 2017. godinu Federalnom ministarstvu prometa i komunikacija, u iznosu od 4.496.183 KM.
 
Ovaj kapitalni transfer utvrđen je u izmjenama i dopunama Budžeta FBiH za 2017. godinu.
 
Programom investiranja je, u skladu sa odlukama Vijeća ministara BiH, utvrđena lista odobrenih projekata.
 
Planiran je 21 projekat rekonstrukcije, modernizacije i sanacije cesta.
 
PRODUŽENE SUBVENCIJE ZA ELEKTRIČNU ENERGIJU
 
Federalna vlada izmjenila je Odluku o provedbi mjera za smanjenje troškova električne energije domaćinstvima i stimulaciji energetske efikasnosti. U ovoj odluci navedeno je da će subvencije biti iskazivane na računima za utrošenu električnu energiju do roka koji naknadno bude određen, što Vlada FBiH periodično i čini. Današnjom izmjenom, ovaj rok je produžen do 30.6.2018. godine.
 
ZA EYOF 300.000 KM
 
Realizirajući ranije zaključke, Vlada FBiH je na današnjoj sjednici Federalnom ministarstvu kulture i sporta odobrila izdvajanje 300.000 KM sredstava iz tekuće rezerve ovogodišnjeg Budžeta FBiH.
 
Sredstva predstavljaju podršku Federalne vlade za organizaciju Evropskog omladinskog olimpijskog festivala EYOF 2019.
 
SAGLASNOST FIA-i ZA DOPUNE ODLUKE O NAKNADAMA ZA USLUGE
 
Federalna vlada dala je saglasnost na Odluku Upravnog odbora Finansijsko-informatičke agencije o dopunama Odluke o naknadama za usluge.
 
Potvrda o glavnom računu ubuduće će koštati pet KM, a standardni pregledi finansijskih rezultata poslovanja u privredi, poslovanja privredne grane i poslovanja djelatnosti bit će naplaćivani po 100 KM.
 
ZA PENZIONISANJE 29 RADNIKA KTK VISOKO
I ŽELJEZARE ZENICA 409.137,11 KM
 
Vlada FBiH je odobrila dodjelu preostalog dijela grant sredstava utvrđenih u Budžetu FBiH za 2017. godinu Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije s ciljem izmirenja uplate doprinosa za PIO i penzionisanja 29 zaposlenika u iznosu od 409.137,11 KM.
 
Od ukupnog iznosa, za penzionisanje pet radnika KTK Visoko d.d. Visoko odobreno je 14.686,08 KM, a Željezari Zenica d.o.o Zenica 394.451,03 KM za 24 zaposlenika.
 
Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije će s korisnicima sklopiti ugovore o dodjeli grant sredstava, s definisanim pravima i obavezama. Privrednim društvima koja zaključe ugovor, a u skladu s dostavljenim spiskovima zaposlenika koji su stekli uslove i ostvarili pravo za odlazak u penziju, sredstva će biti uplaćena na račun Federalnog zavoda PIO.
 
PRIHVAĆEN GRANT ZA PROJEKT SMANJENJE FAKTORA ZDRAVSTVENIH RIZIKA
 
Vlada FBiH danas je donijela Odluku o davanju saglasnosti na prihvatanje granta za Projekt smanjenje faktora zdravstvenih rizika. Riječ je o grantu po Sporazumu zaključenom između BiH i Međunarodne banke za obnovu i razvoj u funkciji administratora grant sredstava koje osigurava Švicarska agencija za razvoj i saradnju, vrijednom 1.409.682 dolara, od čega je za Federaciju BiH predviđeno 718.938 dolara.
 
Sredstva granta bit će korištena za smanjenje vodećih faktora rizika za zdravlje stanovništva od nezaraznih bolesti kroz promociju unapređenja kontrole duhana i alkohola, programa zdrave ishrane i fizičke aktivnosti izabranih korisnika (djeca predškolske i školske dobi, roditelji, nastavnici, zdravstveni radnici i uposlenici lokalnih vlasti) u odabranim lokalnim zajednicama, Mostaru i Zenici.
 
Obzirom da je donošenjem ove odluke stvoren osnov za potpisivanje Supsidijarnog sporazuma između BiH i FBiH, danas je data saglasnost za zaključivanje ovog sporazuma i za potpisivanje ovlaštena federalna ministrica finansija.
 
SAGLASNOST NA UGOVOR O ODRŽAVANJU CESTA KOJE PROLAZE KROZ MOSTAR
 
Federalna vlada dala je saglasnost na Ugovor o reguliranju međusobnih odnosa na održavanju i zaštiti dijela magistralnih cesta koje prolaze kroz gradsko područje Mostara između JP Ceste FBiH d.o.o. Sarajevo i Grada Mostara.
 
Budući da u Mostaru postoji organizirana posebna služba za održavanje ulica koja može održavati i zaštititi dio magistralnih cesta koje prolaze kroz ovaj grad, prenošenjem ovih poslova i javnih ovlaštenja stvorene su pretpostavke da magistralnom cestovnom infrastrukturom koja prolazi jednim svojim dijelom kroz grad upravlja Grad Mostar, cijeneći da,  na ovaj način, ti poslovi mogu biti obavljani organiziranije, efikasnije i racionalnije.
 
Ugovorom su obuhvaćene dionice magistralnih cesta M-6.1 Široki Brijeg - Mostar (centar) u duljini 4,943 km, poddionica 210 Mostar u duljini 1,702 km, dionica 011 Gnojnice - Nevesinje 2 u duljini 0,243 km, ceste M-17 na dionicama Potoci - Mostar (centar) u duljini 5,497 km, Mostar (centar) - Gnojnice u duljini 2,975 km, Gnojnice - Buna 0,5 km i Mostar - Čitluk u duljini 0,642 km.
 
IZJAŠNJENJE O INICIJATIVAMA
 
Vlada FBiH se izjasnila i o zahtjevu potpredsjednika Federacije BiH Milana Dunovića za ocjenu ustavnosti odredbi č1.63. st.1., 2. i 3., te č1.73., 74. i 75. Zakona o građevinskom zemljištu. Riječ je o odredbama koje propisuju da općinsko vijeće može uvesti obavezu plaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta. Obveznici plaćanja naknade su vlasnici ili nosioci prava raspolaganja na stambenom, poslovnom ili sličnom prostoru, odnosno pravne i fizičke osobe koje su korisnici gradskog građevinskog zemljišta.
 
U apelaciji je kao jedan od glavnih razloga podnošenja zahtjeva za utvrđivanje ustavnosti navedena kolizija odredbi Zakona o građevinskom zemljištu BiH sa Zakonom o stvarnim pravima. Kada ju u pitanju imovinsko pravo, kaže se u izjašnjenju Vlade, činjenica je da postojeći Zakon o građevinskom zemljištu nije u dovoljnoj mjeri uvažio korjenite promjene u području stvarnog prava, a šire promatrano i društvene procese u cjelini.
 
Zato je veći dio instituta i odredbi Zakona o građevinskom zemljištu praktično stavljen izvan snage početkom primjene Zakona o stvarnim pravima. No, odredbe važećeg Zakona o garđevinskom zemljištu koje se odnose na obvezu plaćanja naknade za korištenje gradskog građevinskog zemljišta još su na snazi i nisu u koliziji sa odredbama Zakona o stvarnim pravima.
 
Svjesna činjenice da je postojeći Zakon o građevinskom zemljištu u velikoj mjeri zastario, Vlada Federacije BiH je shvatila kompleksnost materije i njenu važnost za ukupni sistem propisa u oblasti stvarnih prava. Stoga je 2015. godine, s ciljem harmonizacije propisa iz imovinsko-pravne oblasti, formirala stručno radno tijelo sačinjeno od predstavnika mjerodavnih federalnih institucija, akademske zajednice iz građansko-pravne oblasti, sa zadatkom da detaljno analizira Zakon o stvarnim pravima, uz sagledavanje problema koji su se pojavili u njegovoj dosadašnjoj primjeni.
 
Federalna vlada nije prihvatila amandman na Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o visini stope zatezne kamate na javne prihode, koje je podnio zastupnik u Zastupničkom domu Parlamenta FBiH Mirza Ganić.
 
ZABRANA PROMETA TRUPACA U FBiH DO 4.4.2018. GODINE
 
Vlada FBiH je donijela Odluku o privremenoj mjeri zabrane prometa trupaca radi zaštite potreba privrede u Federaciji BiH do 4.4.2018. godine.
 
Pravnim i fizičkim osobama je zabranjeno da prometuju trupcima (osim trupaca crnog bora) izvan područja FBiH. Izuzetno, pravne i fizičke osobe koje, na dan stupanja na snagu ove odluke, imaju zaključene ugovore o prodaji trupaca izvan područja FBiH, mogu vršiti promet do ispunjenja ugovornih obaveza.
 
U obrazloženju je navedeno da je Odluka u skladu sa zaključkom Federalne vlade od 24.10.2017. godine. Tada su federalna ministarstva trgovine i poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva zadužena da pripreme Prijedlog odluke o privremenoj mjeri za promet trupaca.
 
Zbog nestašice dobara neophodnih za potrebe privrede u Federaciji BiH i stalne potražnje za kvalitetnom sirovinom u dovoljnim količinama za privredne subjekte u drvnoj industriji Federacije BiH, nametnula se potreba da Vlada Federacije BiH uredi ovo tržište i u okviru zakonskih ovlaštenja donese privremene mjere kako bi bili obezbijeđeni šumski drvni sortimenti u potrebnim količinama za domaća poduzeća s visokim stepenom finalizacije gotovih proizvoda.
 
Analiza načina uređenja prometa trupaca u Republici Srpskoj i susjednim državama iziskuje donošenje mjera u Federaciji BiH koje bi pratile stanje u regiji, s ciljem dugoročnog obezbjeđenja veće količine kvalitetnih sirovina drveta za potrebe domaćih drvopreradivača, što bi za rezultat trebalo imati nova radna mjesta, veći prihod i značajno veću količinu i vrijednost izvezenih proizvoda drvopreradivačke industrije.
 
Kako je Vlada drugog entiteta već donijela odluku o privremenoj mjeri za promet trupaca 14.9.2017. godine i propisala privremenu mjeru zabrane prometa za period od šest mjeseci izvan teritorije Republike Srpske radi zaštite potreba privrede, Vlada FBiH je donijela odluku čiji je rok primjene usklađen s rokom važenja odluke u RS-u.
 
IZVJEŠTAJ O AUKCIJI TREZORSKIH ZAPISA
 
Vlada FBiH je usvojila izvještaj o zaduženju Federacije BiH po osnovu emisije trezorskih zapisa na aukciji održanoj 21.9.2017. godine, kada je ponuđeno 2.000 trezorskih zapisa nominalne vrijednosti 10.000 KM po zapisu, što ukupno iznosi 20.000.000 KM, s rokom dospijeća 364 dana putem metode višestrukih cijena.
 
Pristiglo je deset, a prihvaćene su tri ponude putem kojih je prodano svih 2.000 trezorskih zapisa ukupne nominalne vrijednosti 20.000.000 KM.
 
Trezorski zapisi dospijevaju na naplatu 28.11.2018. godine.
 
Danas je Vlada donijela Odluku o odobravanju zaduženja Federacije BiH putem emisije obveznica radi prikupljanja sredstava za finansiranje izdataka utvrđenih Budžetom FBiH za 2017. godinu, u nominalnom iznosu do 30.000.000 KM.
 
PRIHVAĆENA INFORMACIJA FEDERALNOG ZAVODA ZA ZAPOŠLJAVANJE
 
Vlada FBiH je prihvatila informaciju Federalnog zavoda za zapošljavanje o realizaciji Programa dugoročnih plasmana za poticaj zapošljavanja iz sredstava revolvinga na dan 31.12.2016. godine.
 
Program dugoročnih plasmana za podsticaj zapošljavanja iz sredstava revolvinga usvojen je u skladu s članom 5. tačka b. Zakona o posredovanju u zapošljavanju i socijalnoj sigurnosti nezaposlenih osoba, kojim je propisano da Federalni zavod za zapošljavanje osigurava i prati provođenje utvrđene politike i mjera u oblasti rada i zapošljavanja na teritoriji Federacije Bosne i Hercegovine.
 
Usvajanjem ovog programa promijenjen je dotadašnji pristup i koncept kreditiranja iz vlastitih namjenskih sredstava, čime su ova sredstva postala dostupna većem broju korisnika uz poboljšanje i svih ostalih elemenata programa podsticaja.
 
INFORMACIJA O INVESTICIJAMA U POLJOPRIVREDI
 
Vlada FBiH se upoznala sa informacijom Federalnog ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva o investicijama u poljoprivrednom sektoru Federacije BiH u periodu od 2012. do 2017. godine.
 
U informaciji, pripremljenoj u skladu sa zaključkom Predstavničkog doma Parlamenta FBiH, kojim je zaduženo ovo ministarstvo da prikupi podatke o investicijama u poljoprivredi u ovom periodu, navedeno je da je Zakonom o poljoprivredi i Zakonom o novčanim podrškama u poljoprivredi i ruralnom razvoju propisana visina izdvajanja novčanih sredstava od minimalno 3-6 posto iznosa budžetskih prihoda i primanja u tekućoj godini budžeta FBiH. To, u apsolutnom iznosu, predstavlja od 82.428.842 KM do 164.857.684 KM (projekcija na osnovu ukupnog Budžeta FBiH za 2017. godinu u iznosu od 2.747.628.075 KM).
 
U cilju realizacije zaključka Parlamenta FBiH, Ministarstvo je izradilo i sakupilo 1.509 popunjenih anketnih upitnika, od čega su 993 fizičke i 224 pravnih osoba, te 292 obrta.
 
Analizom pristiglih anketnih upitnika je utvrđeno da je visina ukupnih investicija u poljoprivrednom sektoru u periodu 2012.-2017. godine iznosila 407.649.826 KM. Ovaj iznos dobiven je na osnovu podataka iz anketnih upitnika koje su dostavili klijenti, međutim stvarni iznos investiranih sredstava nije moguće utvrditi bez dostavljanja dokaza o ulaganju u formi računa ili drugih relevantnih dokaza o ulaganju.
 
Daljom analizom utvrđeni su iznosi investicija u ovom periodu po pojedinačnim tipovima ulaganja. Od investicija u primarnu poljoprivrednu proizvodnju, za stočarstvo (izgradnju štalskih objekata i ostale investicije vezane za štalske objekte) iznosile su 92.741.937 KM, za mehanizaciju i priključnu opremu za biljnu proizvodnju 44.526.794 KM, za žitarice i industrijsko bilje 2.359.444 KM, te za voće, povrće, grožđe i gljive (staklenici i plastenici, višegodišnji nasadi voća, vinogradi i maslinici, proizvodnja gljiva, skladišta i hladnjače za voće, povrće, grožđe i gljive) 127.195.024 KM.
 
Za preradu mlijeka (objekti za preradu mlijeka i proizvodnju mliječnih proizvoda prateći objekti) investicije su iznosile 7.164.235 KM, preradu mesa (klaonice, prostorije za obavljanje prerade mesa i prateći objekti) 61.877.865 KM, preradu ribe (pogoni i prateći objekti) 7.551.000 KM, za preradu voća i povrća (pogoni za preradu voća, povrća, maslina, aromatičnog i začinskog bilja i gljiva i prateći objekti) 25.584.074 KM, te za proizvodnju vina (izgradnja objekata za proizvodnju vina i pratećih objekata) 11.185.105 KM.
 
Za kultivaciju zemljišta i kupovinu sadnog materijala - smilja investicije su iznosile 9.627.093 KM, za kupovinu poljoprivrednog zemljišta 5.452.915 KM, za kupovinu stoke 926.550 KM, za pčelarstvo 275.900 KM, te ostale investicije 11.181.890 KM.
 
FINANSIJSKA POMOĆ JAVNIM ZDRAVSTVENIM USTANOVAMA
 
Federalna vlada je, u funkciji Skupštine Razvojne banke FBiH, donijela Odluku o odobravanju izdvajanja dijela novčanih sredstava ostvarenih prodajom preduzeća iz nadležnosti Agencije za privatizaciju u FBiH u iznosu od 6.300.000 KM za finansijsku pomoć javnim zdravstvenim ustanovama tipa kantonalnih, općih i univezitetsko-kliničkih bolnica u FBiH.
 
Od ovog iznosa, po 1.000.000 KM namijenjeno je Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu, Univerzitetskom kliničkom centru Tuzla i Sveučilišnoj kliničkoj bolnici Mostar.
 
Sredstva u ukupnom iznosu od 3.100.000 KM su dodijeljena i za 14 javnih zdravstvenih ustanova - kantonalnih i općih bolnica u FBiH, a na osnovu omjera visine ukupnih godišnjih prihoda koje su bolnice ostvarile u periodu 2013. - 2015. godina.
 
Osim ovoga, Općoj bolnici Gračanica dodijeljeno je 100.000 KM, a Kliničkoj bolnici „Dr. fra. M. Sučić“ Livno i Hrvatskoj bolnici „Dr. fra. Mato Nikolić“ Nova Bila po 50.000 KM.
 
SVE MANJI BROJ UČENIKA OSNOVNIH I SREDNJIH ŠKOLA
 
Federalna vlada je prihvatila informaciju o upisu učenika u osnovne i srednje škole u školskoj 2017./18. godini u FBiH koja će, s preporukama, biti upućena vladama kantona.
 
U školskoj 2017./18. godini, u osnovnim škola u Federaciji BiH registrovano je, u svih deset kantona, ukupno 187.679 učenika, od čega je 20.579 polaznika prvih razreda. Kada je riječ o srednjim školama, od ukupno 81.741 učenika, prvi razred je upisalo njih 20.197.
 
Kako je u informaciji istaknuto, analiza za period od školske 2013./14. godine do 2017./18. godine pokazuje smanjenje broja učenika koji se upisuju u prvi razred osnovne škole za 561 učenika ili 2,65 posto. Ukupan broj učenika osnovnih škola u FBiH se, također, kontinuirano smanjivao u ovom periodu za 11.161 učenika ili 5,61 posto.
 
Obuhvat djece predškolskim odgojem i obrazovanjem potpun je u Bosansko-podrinjskom i Kantonu 10, a skoro potpun u Tuzlanskom i Zeničko-dobojskom. Osiguranje predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu značajno je radi smanjenja inicijalnih razlika među učenicima u predznanju i pripremljenosti za osnovnu školu, što doprinosi stvaranju jednakih mogućnosti za postizanje uspjeha za svu djecu.
 
Smanjuje se i broj učenika upisanih u prvi razred srednjih škola, i on je od 2013./14. do školske 2017./18. godine manji za 1.847 ili 8,38 posto. Među kantonima koji su prešli na devetogodišnje osnovno obrazovanje u školskoj 2004./05. godini, zabilježeno je značajno smanjenja broja učenika prvih razreda srednje škole u školskoj 2013/14. godini, kada je prva generacija učenika, koji su završili osnovnu školu po devetogodišnjem programu, upisala prvi razred srednje škole.
 
Ukupan broj učenika srednjih škola u Federaciji BiH je u periodu školska 2013./14. - 2017./18. smanjen za 24.315 učenika, ili 22,93 posto.
 
Među preporukama koje će biti upućene kantonalnim vladama je i osiguranje dosljedne primjene Okvirnog zakona o osnovnom i srednjem obrazovanju u BiH koji propisuje devetogodišnje osnovno obrazovanje. Djeci predškolskog uzrasta treba omogućiti da budu uključena u programe predškolskog odgoja i obrazovanja u godini pred polazak u osnovnu školu, a potrebno je uspostaviti efikasan sistem evidentiranja djece koja ne upisuju osnovnu i srednju školu i koja napuštaju obrazovanje prije njegovog završetka.
 
Preporučeno je i razvijanje i podržavanje programa naknadnog sticanja osnovnog i srednjeg obrazovanja za odrasle bez kvalifikacije i osiguravanje sredstva za ovu namjenu iz federalnog, kantonalnih i općinskih budžeta. Općine i kantoni svake godine u svojim budžetima trebaju osigurati dovoljno sredstava za besplatan prijevoza učenika osnovnih škola, te za sufinansiranje nabavke besplatnih udžbenika za socijalno ugrožene učenike.
 
S obzirom na kontinuiran trend smanjenja broja učenika u osnovnom i srednjem obrazovanju i neminovne posljedice viška prosvjetnog kadra, Vlada FBiH predlaže da problem viška kadrova ne bude rješavan kreiranjem odjeljenja s manjim brojem učenika, već njihovim uključivanjem, kao asistenata u nastavi, u programe edukacije i pripreme za rad u inkluzivnom obrazovanju.
 
INICIJATIVA ZA NASTAVAK SARADNJE BH POŠTE I FEDERALNOG ZAVODA PIO
 
Vlada Federacije BiH danas je dala prethodnu saglasnost za nastavak saradnje Federalnog zavoda PIO s JP BH Pošta d.o.o. Sarajevo.
 
Dosadašnja saradnja koja je imala za cilj isplatu penzija korisnicima koji je primaju putem BH Pošte, a na osnovu prestruktuiranih novčanih sredstava BH Pošte, realizovana je uz prethodnu saglasnost Vlade Federacije BiH datu Odlukom od 20.5.2016. godine.
 
Za nastavak saradnje i obnovu ugovora, prema prijedlogu Federalnog zavoda PIO, neophodno je prestruktuirati sredstva u svrhu isplate penzija korisnicima u iznosu od 45.000.000 KM u periodu 1.1.2018. - 31.12.2018. godina.
 
SAGLASNOST ZA POČETAK AKREDITACIJE
LABORATORIJE ZA FORENZIČKA VJEŠTAČENJA
 
Vlada FBiH je dala saglasnost Centru za forenzička ispitivanja, vještačenja i istraživanja, Federalne uprave policije Federalnog ministarstva unutrašnjih poslova da započne proces akreditacije odabranih metoda vještačenja, u skladu sa odrednicama standarda ISO 17025. Cilj ovog projekta je akreditiranje nekoliko osnovnih metoda vještačenja u oviru djelokruga rada Centra za forenzička ispitivanja, vještačenja i istraživanja.
 
Stav Evropske unije, čijem članstvu Bosna i Hercegovina teži, jeste da samo nalaz vještačenja urađen u okviru akreditirane laboratorije može biti validan za sudske postupke. Svako drugačije vještačenje ne bi imalo faktički nikakvu vrijednost na sudu.
 
Ono što bi odmah donio proces akreditiranja je obezbjeđenje preduvjeta da svi nalazi urađeni u ovom centru budu općeprihvaćeni od strane suda, a kroz same akreditacione uvjete bile bi stvorene i pretpostavke za odbijanje svih eventualnih pokušaja osporavanja nalaza vještačenja.
 
Svjetska forenzička praksa predviđa standardizaciju svih postupaka u okviru laboratorijskog rada, koja se mora provoditi kroz striktno i kontinuirano provođenje odgovarajućeg ISO standarda. ISO standard 17025 je konstanta za sve forenzičke laboratorije i laboratorijski rad. U vezi sa ovim, nadležni organi Evropske unije su posljednjih godina donijeli niz obavezujućih dokumenata koja se odnose na oblast forenzike.
 
Da bi obezbijedile cilj zacrtan Odlukom Savjeta EU 2009/905/JHA, sve države članice EU moraju imati makar jednu forenzičku instituciju akreditovanu po međunarodnom standardu.
 
Odlukom Vijeća EU iz 2008. godine, predviđeno je pojačavanje prekogranične saradnje, posebno u borbi protiv terorizma i prekograničnog kriminala. Ova odluka je, između ostalog, obezbijedila da države Evropske unije efikasnije započnu razmjenu forenzičkih baza podataka i identifikaciju izvršilaca osumnjičenih za krivična djela terorizma i prekograničnog kriminaliteta.
 
Odluka iz 2009. godine se odnosi na akreditaciju forenzičkih institucija u državama Evropske unije, a usmjerena je ka obezbjeđivanju pouzdanosti, kompatibilnosti i upotrebljivosti forenzičkih podataka (za sada DNK profila i otisaka prstiju). Rok za akreditaciju DNA analiza je istekao 2013., a za otiske prstiju 2015. godine.
 
Po zaključku Savjeta Evrope, potrebno je do 2020. godine izraditi baze forenzičkih podataka ilegalnih droga, vatrenog oružja, rukopisa i dokumenata, otisaka obuće i drugo, a za ispunjavanje tog cilja, neophodno je akreditirati ove forenzičke metode po standardu ISO 17025. Projekt Evropske unije EFSA 2020 ide dalje od same akreditacije forenzičkih institucija i podrazumijeva da se od 2020. godine, u svim državama Evropske unije, sudska vještačenja izrađuju na isti, standardiziran način, za što je potrebna akreditacija forenzičkih institucija po ovom standardu.
 
OSTALE ODLUKE I ZAKLJUČCI
 
Vlada FBiH je, na zahtjev JP Autoceste Federacije BiH d.o.o. Mostar, donijela četiri rješenja kojima je korisniku izvlaštenja dozvoljen ulazak u posjed prije isplate naknade za potpuno izvlaštene nekretnine, a za potrebe izgradnje autoceste na Koridoru Vc. Dva rješenja o izvlašenju donijela je Služba geodetskih i imovinsko-pravnih poslova Općine Čapljina, a po jedno Služba za urbanizam, imovinsko-pravne, geodetske poslove i katastar nekretnina Grada Zenice i Odjel za financije i nekretnine Grada Mostara.
 
Federalna vlada je na današnjoj sjednici usvojila i program rada Federalnog agromediteranskog zavoda Mostar za 2018. godinu.
 
Danas su usvojene inicijative da, za postignute značajne rezultate na međunarodnim takmičenjima, budu nagrađeni Savez sjedeće odbojke BiH, džudistkinja Larisa Cerić i Taekwando klub „Novi Grad“, o čemu će biti pripremljeni prijedlozi konačnih odluka koje će biti donesene na jednoj od sljedećih sjednica Vlade FBiH.
 
Vlada je usvojila informaciju Federalnog ministarstva trgovine o učinku podrške udruženjima potrošača u FBiH u 2016. godini.
 
Danas je Vlada prihvatila informacija o pokretanju stečajnog postupka u privrednom društvu Željezara „Zenica“ d.o.o. Zenica i zadužila Federalno ministarstvo energije, rudarstva i industrije da Federalnom ministarstvu finansija podnese zahtjev za dodjelu sredstava iz tekuće rezerve u iznosu od 5.000 KM za finansiranje troškova prethodnog stečajnog postupka.
 
KADROVSKA RJEŠENJA
 
Vlada FBiH danas je, na prijedlog federalnog ministra zdravstva, na lični zahtjev, Maju Ostojić razriješila dužnosti članice Nadzornog odbora Sveučilišne kliničke bolnice Mostar.
 
Danas su date punomoći za učešće u radu i odlučivanju na skupštinama privrednih društava za Jasmina Rustemija (Union banka d.d. Sarajevo), Irmu Memić (Hrvatska pošta d.o.o. Mostar), Ismeta Demirovića (Željeznice FBiH d.o.o. Sarajevo) i Pavu Bobana (Sarajevoputevi d.d. Sarajevo).
 
* * *
Sjednica Vlade FBiH je završena u 17.10 sati.
Petak,
18. oktobar 2019.
VIŠE