59. sjednica Vlade Federacije BiH

Sarajevo, 24.06.2016.
Saopćenje o radu


59. SJEDNICA VLADE FEDERACIJE BiH:
 
IZMIJENJENA UREDBA O NAKNADAMA TROŠKOVA ZA SLUŽBENA PUTOVANJA
 
Vlada Federacije BiH danas je izmijenila Uredbu o naknadama troškova za službena putovanja i iz njenog teksta brisala član 18. koji je propisivao uvećanje dnevnice za dužnosnike FBiH od deset do 25 posto.
 
Dakle, dnevnica za službeno putovanje na području Bosne Hercegovine sada je ista za sve i utvrđena u visini od 25 KM, dok su dnevnice za inostranstvo utvrđene posebnim prilogom koji je sastavni dio Uredbe.
 
Još jednom je istaknuto da je jedini razlog za donošenje nove Uredbe na sjednici Vlade FBiH od 3. juna 2016. godine, bio njeno tehničko usaglašavanje sa Općim kolektivnim ugovorom i usklađivanje sa opredjeljenjem Vlade za proširenjem porezne osnovice.
 
Naime, u ranijim uredbama dnevnica je bila definirana kao naknada za ishranu na službenom putu. Obzirom na intencije Vlade da oporezuje topli obrok, i tako proširi poreznu osnovicu. Novom Uredbom je je definirano da je dnevnica naknada troškova službenog putovanja i tako otklonjena mogućnost da i dnevnice budu oporezovane.
 
Međutim, kod preuzimanja članova iz do tada važećeg teksta ovog propisa nepažnjom je preuzet i član 18. koji se nalazio u tekstu Uredbe iz 2007. i 2010. godine.
 
Ocjenjujući član 18. diskriminatorskim i brišući ga iz teksta Uredbe, Federalna vlada želi, uz brojne druge već poduzete mjere štednje, i na ovaj način doprinijeti uštedama u javnoj potrošnji.
 
Vlada, također, ovim povodom, ukazuje na angažman javnosti, posebno media, koji su s pravom ukazali na ovaj propust i time doprinijeli da, nakon više godina, bude brisan član 18. Uredbe o naknadama troškova za službena putovanja.
 
O namjerama Vlade da ostvari uštede govori i to što je Uredbom smanjena naknada za korištenje putničkih automobila u privatnom vlasništvu s 20 posto na 15 posto cijene litre goriva po pređenom kilometru i uz obračun najkraće udaljenosti koju službenik mora prijeći, uz uvođenje i drugih restrikcija.
 
ZAKAZANA TEMATSKA SJEDNICA VLADE O STANJU U POLJOPRIVREDI
 
Na prijedlog federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, Vlada Federacije BiH je na današnjoj sjednici u Sarajevu utvrdila termin i zakazala tematsku sjednicu o stanju u poljoprivredi.
 
Tematska sjednica bit će održana 12. jula ove godine, a na njoj će biti razmatrano trenutno stanje u oblasti poljoprivrede, opterećeno naslijeđenim dugovanjima, te prijedlozi i mjere poljoprivredne politike u narednom periodu kako bi ovaj sektor bio transformiran i bio održiv i konkurentan.
 
LISTA INVESTICIONIH POTENCIJALA ZA FBIH
 
Vlada Federacije BiH danas je utvrdila listu investicionih projekata za Federaciju BiH u sektorima poljoprivrede, energetike, industrije, transporta, turizma i zaštite životne sredine. Riječ je o listi projekata koji predstavljaju potencijalne investicije koje će biti finansirani iz privatnih i drugih izvora, a plan ostaje otvoren i za nove projekte. Ukupna vrijednost kandidovanih projekata uključenih u listu iznosi 21.229.392.433 KM, od čega se 215.000.000 KM odnosi na projekte iz sektora poljoprivrede, 11.835.967.433 KM na energetiku, 635.600.000 KM na industriju, 7.927.820.000 KM na sektor transporta i komunikacija i 615.005.000 KM na oblasti turizma i zaštite životne sredine. Po stepenu pripremljenosti, projekti su podijeljeni u tri kategorije i to kao projekti koji su ili pred realizacijom (postoji tehnička dokumentacija i poznati su izvori finansiranja), spremni za realizaciju (dokumentacija potpuno ili djelomično pripremljena, modeli finansiranja nisu određeni), te projekti u različitim fazama pripreme.
 
Iz oblasti energetike je na listu uvršten 41 projekt. Investiciono su najvrjedniji TE i Rudnik Kongora Livno s 2.151.000.000 KM, Blok 7 TE Tuzla od 1.466.900.000 KM, TE i Rudnik Bugojno s 1.332.000.000 KM, Blok 8 u TE Kakanj vrijednosti 1.224.000.000 KM, Blok 1 TE Banovići od 935.000.000 KM, TE i Rudnik Kamengrad Sanski Most sa 730.000.000 KM, te s po 200.000.000 KM toplovod TE Kakanj - Sarajevo i HE Unac.
 
Među pet projekata iz sektora industrije daleko je najveći Cementara Banovići, a vrijednost investicije je 488.600.000 KM.
 
Dvanaest proioritetnih projekata odnosi se na poljoprivredu, a najveći s 56.000.000 KM je namijenjen povećanju kapaciteta proizvodnje junećeg mesa na 15.000 tona godišnje. Na ovoj listi su i proizvodnja organskog povrća u staklenicima s 25.000.000 KM, farma goveda i koza u Unsko-sanskom kantonu i povećanje rasadničkih i kapaciteta za hlađenje jagodastog voća od po 20.000.000 KM, te revitalizacija „Agrokomerca“ s 15.000.000 KM.
 
Sektor transporta i komunikacija obuhvaćen je s 34 projekta, od kojih je najvrjedniji, s 815.000.000 KM, prva faza autoceste Orašje - Tuzla - Žepče. Još nekoliko velikih projekata odnosi se na dionice autocesta na Koridoru Vc: Tarčin - Ovčari (713.550.000 KM), Mostar sjever - Mostar jug (630.030.000 KM), Poprikuše - Nemila (432.600.000 KM), tunel Prenj (400.000.000 KM), Karuše - Ozimica (390.800.000) i Ozimica - Poprikuše (390.600.000 KM).
 
Među značajnijim projektima je i brza cesta Nević Polje - Jajce (600.000.000 KM), odnosno Lašva - Nević Polje (364.850.000 KM).
 
Najveći od 15 projekata u oblasti turizma i zaštite okoliša je vrijedan 202.000.000 KM i odnosi se na tretman i odvodnju otpadnih voda u 19 općina: Mostar, Živinice, Odžak, Trnovo, Bihać, Konjic, Ljubuški, Široki Brijeg, Doboj Jug, Tomislavgrad, Livno, Tešanj, Lukavac, Orašje, Gradačac, Neum, Bosanska Krupa, Bosanski Petrovac i Gračanica). Projekt izgradnja i proširenje sistema za vodosnadbijevanje u Travniku, Zenici, Visokom, Bosanskoj Krupi, Bosanskom Petrovcu, Bosanskom Grahovu, Glamoču, Gračanici, Gradačcu, Prozoru/Rami, Čitluku, Velikoj Kladuši i Jajcu vrijedan je 138.000.000 KM, a rekonstrukcija vodovodne mreže u Kantonu Sarajevo 60.000.000 KM. S daljnjih 50.000.000 KM planirana je i rekonstrukcija sistema javne rasvjete u ovom kantonu, dok se projekt od 25.000.000 KM odnosi na kompleks Muške vode u Kladnju.
 
UTVRĐEN PRIJEDLOG ZAKONA O IZMJENAMA I DOPUNAMA
ZAKONA O OSIGURANJU OD ODGOVORNOSTI ZA MOTORNA VOZILA
I OSTALE ODREDBE O OBVEZNOM OSIGURANJU OD ODGOVORNOSTI
 
Vlada Federacije BiH je utvrdila Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti.
 
Ovo je učinjeno jer od 2005. godine, kada je Zakon stupio na snagu, u FBiH nisu doneseni novi usuglašeni uvjeti i tarife za osiguranje od odgovornosti za motorna vozila, pošto do danas nije formirana Udruga osiguratelja u Bosni i Hercegovini, u čijoj je to ingerenciji. Ovu pravnu situaciju je zakompliciralo i prošlogodišnje donošenje novog Zakona u Republici Srpskoj, kojim su zajednički uvjeti i premijski sustav dati u nadležnost Agencije za osiguranje RS.
 
Stoga je izmjenama i dopunama Zakona o osiguranju od odgovornosti za motorna vozila i ostale odredbe o obveznom osiguranju od odgovornosti u FBiH predloženo da Agencija za nadzor donosi zajedničke uvjete i premijski sustav za obvezna osiguranja od odgovornosti, čime je harmonizirana regulativa na razini BiH, obzirom da je ta odredba na istovjetan način regulirana Zakonom o obveznim osiguranjima u prometu u RS.
 
Osnovni problem koji je već duže razdoblje prisutan u provedbi ovog osiguranja od autoodgovornosti (AO) je nepoštivanje administrativno utvrđene premije, tj. odredaba zajedničkog premijskog sustava AO i to kroz nelojalnu konkurenciju, te izravno i neizravno davanje nedozvoljenih popusta. To utječe na porast troškova provedbe osiguranja i slabi financijski položaj društava za osiguranje. U krajnjem, to dovodi do nemogućnosti naknade štete osiguraniku, budući da premija osiguranja nije utvrđena sukladno procjeni rizika.
 
AO je predmet dodatne pažnje svih supervizora u okruženju zbog socioekonomskih elemenata koji utječu na razvoj drugih vrsta osiguranja. Slovenija i Hrvatska su, ulaskom u Europsku uniju, preuzele režim liberalizacije tržišta AO, a obzirom na različite polazne pozicije uređenosti tržišta osiguranja u zemljama u okruženju, učinci liberalizacije su bili različiti. Naime, Slovenija je u liberalizam prešla s relativno uređenog tržišta, dok je Hrvatska to učinila bez posebnih dodatnih priprema, pa su i vidljivi negativni učinci kroz smanjivanje premije AO ispod, po struci osiguranja, mogućih iznosa, što dodatno ugrožava izmirenje obveza iz ugovora o osiguranju.
 
U konačnim izvješćima (Aide-Memoire) Procjene stanja financijskog sektora Bosne i Hercegovine, predložena je postepena i fazna deregulacija, tj. liberalizacija cijena AO, u razdoblju od osam godina. U prvoj fazi bi administrativno bile određene visine premije osiguranja, odnosno utvrdila bi ih društva za osiguranje u razdoblju od pet godina od dana stupanja na snagu ovoga Zakona, uz korištenje zajedničke tarife premija i cjenika za AO, koji donosi Agencija za nadzor. Slijedilo bi razdoblje djelomične liberalizacije, uz prethodnu suglasnost Agencije za nadzor, a potom potpuna liberalizacija, pri čemu prestaje obveza društva za osiguranje da pribavlja prethodnu suglasnost Agencije za nadzor na vlastitu tarifu premija i cjenik AO.
 
Uvođenjem sustava slobodnog određivanja cijena AO, domaće tržište osiguranja postalo bi konkurentnije, a to bi, između ostalog, moglo dovesti do fluktuacije cijena, a time i promjena u prihodima od premija osiguranja (pad prihoda). U zemljama u okruženju koje su već uvele sustav slobodnog određivanja cijena AO, uočen je pad cijene osiguranja, a to upućuje da će sama liberalizacija biti povoljna i za korisnike.
 
AMANDMANI NA PRIJEDLOG PROSTORNOG PLANA NA KORIDORU Vc
 
Federalna vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva prostornog uređenja, utvrdila amandmane na Prijedlog prostornog plana područja posebnih obilježja od značaja za Federaciju BiH “Autocesta na koridoru Vc”. U skladu sa Odlukom Vlade FBiH od 19.2.2016. godine, a vezano za inicijativu JP Autoceste Federacije BiH, optimizirana je ukupna trasa autoceste na Koridoru Vc.
 
U amandmanima je precizirano da Prostorni plan obuhvata područje podijeljeno u jedanaest dionica, s granicom obuhvata širine 2.000 metara. Riječ je o dionicama Donji Svilaj - Odžak, dužine 10,66 kilometara, Doboj jug (Usora) - Zenica sjever (D. Gračanica) u dužini 64,028 km, Zenica sjever (D. Gračanica) - Zenica jug (Drivuša) 10,318 km, Zenica jug (Drivuša) - Sarajevo sjever (Jošanica) 51,521 km, Sarajevo sjever (Jošanica) - Vlakovo 8,372 km, Vlakovo - Sarajevo jug (Tarčin) 19,384 km, Sarajevo jug (Tarčin) - Konjic (petlja Ovčari) 18,7 km, Konjic (petlja Ovčari) -Mostar sjever (34,15 km), Mostar sjever -Mostar jug (14,134 km), Mostar jug - Počitelj (21,399 km) i Počitelj - Bijača u dužini od 20,945 km.
 
Amandmanom II predviđena je mogućnost polaganja instalacija energetske infrastrukture, vodoopskrbe, telekomunikacija, PTT instalacija, a prema prostornim i tehničkim mogućnostima u prostoru trase Koridora Vc (zaštitnog pojasa).
 
Amandmanom IV je u nazivu planskog dokumenta definiran period od 20 godina važenja prostornog plana od dana objavljivanja Odluke o donošenju plana u „Službenim novinama FBiH“. Ovim amandmanom obuhvaćena je i definirana kompletna trasa autoceste na Koridoru Vc od Svilaja - Granica sa RH na sjeveru do Bijače na jugu sa granicom RH. To će omogućiti povezivanje Koridora Vc  i Jadransko - Jonske autoceste, odnosno utvrđuje konačan položaj trase Autoceste kroz teritorij Bosne i Hercegovine.
 
Usvajanje ovih amandmana na Prijedlog prostornog plana posebnih obilježja od značaja za FBiH „Autocesta na koridoru Vc“ otvara mogućnosti angažiranja građevinske oprative i pokreće ciklus investicija u FBiH.
 
DOKUMENT POLITIKE O OGRANIČAVANJU JAVNE POTROŠNJE NA PLAĆE
 
Vlada Federacije Bosne i Hercegovine prihvatila je Dokument politike o ograničavanju javne potrošnje na plaće i naknade troškova zaposlenih čime je ispunjena i posljednja mjera Federalne vlade za zaključenje aramnžmana s Međunarodnim monetarnim fondom.
 
Izradom ovog strateškog plana Vlada FBiH je još jednom potvrdila svoje čvrsto opredjeljenje da istraje u sprovođenju reformskih mjera, posebno u dijelu smanjenja javne potrošnje na plaće i naknade troškova zaposlenih, Vlada FBiH je pristupila izradi i ovog strateškog plana.
 
Od preuzimanja mandata, 31.3.2015. godine do danas, Vlada FBiH se opredijelila za vrlo restriktivnu i odgovornu fiskalnu politiku, sa posebnim fokusom na izdvajanje za plaće i naknade zaposlenih. Primjera radi, Vlada FBiH je na svojoj prvoj sjednici donijela odluku o moratoriju na nova upošljavanja i taj moratorij se na kvartalnoj osnovi produžava i kao takav daje značajne rezultate. Vlada FBiH će nastaviti s restriktivnom fiskalnom politikom i sa uštedama na poziciji plaća i naknada, a kroz stimulativne mjere će pokušati animirati kantone da usvoje iste ili slične obaveze.
 
Vlada FBiH će nastaviti sa ograničavanjem potrošnje na plaće mjerama i aktivnostima, koje uključuju nastavak restriktivne politike zapošljavanja, ograničeno i kontrolirano upošljavanje u državnoj službi na nivou Vlade FBiH, unapređenje suradnje sa kantonima kroz angažman Fiskalnog koordinacionog tijela na nivou FBiH, punu implementaciju Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o državnoj službi, te donošenjem novog Zakona o plaćama, koji će obezbijediti sveobuhvatno rješenje, harmonizaciju plaća, stepenovanje koeficijenata i vrednovanje učinka na radu.
 
IZJAŠENJA O PRIJEDLOZIMA ZAKONA
 
Vlada Federacije BiH danas je utvrdila Mišljenje i saglasila se s tekstom Nacrta zakona o boračkim udruženjima od posebnog društvenog značaja, čiji je predlagač poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Ismet Osmanović. Vlada je mišljenja da je neophodno izvršiti ukrupnjavanje boračkih udruženja jer u Federaciji BiH postoji oko 1.500 udruženja koja imaju prefiks „boračko“. Nacrt zakona nudi novo pravno rješenje koje zahtijeva da boračka udruženja od posebnog društvenog značaja mogu postojati samo pod uslovom da okupljaju minimum 55 posto boračke kategorije. Ovo je neophodno jer definitivno mora biti utvrđeno koja su udruženja reprezentativna za predstavljanje boračke populacije u odnosima prema organima vlasti.
 
Federalna vlada utvrdila je mišljenja i na prijedloge izmjena i dopuna Zakona o registraciji poslovnih subjekata u FBiH, Zakona o zemljišnim knjigama FBiH i Zakona o nasljeđivanju, koje je podnio poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Faruk Ćupina. Kako su sva tri prijedloga inicirana presudom Ustavnog suda FBiH kojom je utvrđeno da četiri člana Zakona o notarima nisu u skladu sa Ustavom FBiH, stav Vlade je da ova tri zakona, kao i nekoliko drugih na koje se implicira primjena Zakona o notarima, mogu biti izmijenjeni i dopunjeni tek nakon adekvatne provedbe presude Ustavnog suda.
 
Utvrđeno je i Mišljenje kojim Vlada danas nije prihvatila Prijedlog zakona o izmjeni Zakona o tržištu vrijednosnih papira, čiji je predlagač poslanik u Predstavničkom domu Parlamenta FBiH Dennis Gratz. U obrazloženju je istaknuto da je Federalno ministarstvo finansija priprema tekst novog Zakona o tržištu vrijednosnih papira koji će uskoro biti upućen u parlamentarnu proceduru, pa će u redovnom postupku biti razmatrane sve predložene primjedbe i sugestije na tekst ovog zakona.
 
IZMJENA I DOPUNA UREDBE O KRITERIJIMA ZA STICANJE STATUSA TRENERA
 
Federalna vlada je izmijenila i dopunila Uredbu o kriterijima za sticanje statusa trenera u provođenju stručnog obrazovanja i usavršavanja državnih službenika u organima državne službe u FBiH.
 
Dodan je novi član koji propisuje da Agencija za državnu službu FBiH može, u izuzetnim slučajevima, angažovati vanjske eksperte za realizaciju obuka za koje ne mogu biti angažovani treneri sa aktuelne liste.
 
SREDSTVA ZA OTVARANJA STEČAJNIH POSTUPAKA
 
Federalna vlada odobrila je danas Federalnom ministarstvu energije, rudarstva i industrije izdvajanje 10.000 KM iz sredstava tekuće rezerve. Ovaj iznos namijenjen je kao avans za finansiranje prethodnog postupka prema rješenju stečajnog suca, odnosno prijedlogu za otvaranje stečajnog postupka za Hidrogradnju d.d. Sarajevo.
 
Vlada je danas, također iz tekuće rezerve, odobrila Federalnom ministarstvu poljoprivrede,   razdjel izdvajanje 8.000 KM za plaćanje troškova otvaranja stečajnog postupka u JP Šume Herceg-Bosne d.o.o. Mostar.
 
Na ovaj način su realizovani zaključčci Vlade FBiH sa. sjednice od 29. aprila i 8. juna 2016. godine, kojim je Federalno ministarstvo finansija zaduženo da pripremi prijedloge odluka o izdvajanjima iz tekuće rezerve, budući da sredstva za ove namjene nisu planirana u Budžetu Federacije BiH za 2016. godinu.
 
ANALIZA VOZNOG PARKA BUDŽETSKIH KORISNIKA
 
Federalna vlada je prihvatila izvještaj o radu radne grupe zadužene za ostvarivanje uvida u visinu sredstava koja se izdvajaju za troškove održavanja službenih vozila i sačinjavanje analize voznog parka kojim raspolažu budžetski korisnici, predlaganje modela za smanjenje troškova održavanja vozila, te novog pristupa nabavci i korištenju službenih automobila.
 
Vlada je dala saglasnost za nabavku softvera za kontrolu korištenja službenih auta, te zadužila Federalno ministarstvo finansija da, u okviru raspoloživih budžetskih sredstava, za ovo predloži izdvajanje iz tekuće rezerve ili predvidi rebalansom Budžeta za 2016. godinu.
 
Ovo ministarstvo je zaduženo i da, po obezbjeđivanju sredstava, pripremi neophodne akte za provođenje postupka javnih nabavki softvera.
 
Služba za zajedničke poslove organa i tijela FBiH zadužena je da, na temelju elektronske analize podataka, pravi periodične izvještaje o stanju voznog parka i po potrebi izvještava Vladu FBiH i predloži izmjenu Uredbe o korištenju službenih vozila i propiše kriterije za njihovu nabavku putem operativnog i finansijskog lizinga.
 
Opredjeljenje Vlade je da bi automobili, umjesto kupovinom, bili nabavljani na lizing ako se to pokaže isplatnijim i omogućava budžetske uštede. Pri tome se, kod operativnog, nakon isteka ugovora o zakupu predmet lizinga (u ovom slučaju automobil) vraća davaocu. Finansijski lizing podrazumijeva da nakon isteka ugovora korisnik finansijskog lizinga postaje vlasnik predmeta, ukoliko je tako naznačeno u ugovoru.
 
Kako je navedeno u izvještaju, vozni park organa uprave (ukupno 64 institucije) FBiH čine 882 vozila, od čega 837 putničkih i kombija i 45 ostalih. Od ukupnog broja 19 vozila je neispravno, neregistrovano ili van upotrebe, jedanaest dato na upotrebu drugim institucijama, a 36 planirano za prodaju, odnosno licitaciju. Prosječna starost voznog parka je 9,7 godina.
 
Praćenje aktivnosti vozača preko aplikacije i NFC uređaja (pandan GPS-u), kaže se u izvještaju, može smanjiti kretanje vozila i do 20 posto, o čemu govore iskustva Federalne uprave za inspekcijske poslove. Uzimajući u obzir potrošnju goriva od 1,4 milijuna KM, samo na ovaj način bi godišnja ušteda iznosila više od 200.000 KM u gorivu, na što treba dodati i uštede u smanjenom habanju vozila potrebama za servisiranjem, te manjem amortizacijskom trošku.
 
PRIHVAĆENO ZADUŽENJE ZA IZGRADNJU KORIDORA Vc
 
Federalna vlada prihvatila je zaduženje Federacije BiH po Ugovoru o zajmu između Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Bosne i Hercegovine za realizaciju projekta Koridora Vc u iznosu od 80.000.000 eura.
Ova sredstva će biti korištena za poddionice autoceste Buna - Počitelj, Donja Gračanica - Tunel Pečulj (Zenica sjever) i Tunel Pečuj - Klopče.
 
Rok otplate zajma je jedanaest godina, s četverogodišnjim grace periodom.
 
Sredstva će na kreditnom osnovu biti prenesena na JP Autoceste Federacije BiH d.d. Mostar kao krajnjem korisniku i dužniku.
 
Danas je data i saglasnost za zaključivanje Supsidijarnog sporazuma između BiH i Federacije BiH, za čije potpisivanje je ovlašten federalna ministrica finansija, kao i za zaključivanje i usaglašavanje odgovarajućeg podugovora o između Federacije BiH i Autocesta FBiH.
 
Dužina poddionice Buna - Počitelj je 7,2 kilometara. Ona počinje pratećim uslužnim objektom Rotimski potok, nastavlja prema Počitelju i završava neposredno prije petlje Počitelj. Pomoćni uslužni objekt Rotimski most je pozicioniran 4,2 kilometara južno od Hodbine, neposredno nakon natputnjaka Stanojevići i obostrano je odmorište, u sklopu kojeg su predviđeni benzinska stanica i restoran.
 
Poddionica Klopče - Zenica Sjever (ulaz u tunel Zenica) je nastavak dionice Drivuša - Klopče i nadovezuje se na prethodnu u zoni vijadukta Perin Han. Putem četiri vijadukta i dva tunela (Ričice i Pečuj) ulazi se u područje naselja Donja Gračanica. Nakon tunela Pečuj trasa vijaduktom prolazi preko naseljenog mjesta, ulazi u novi tunel, te preko kružnog raskršća, odnosno petlje Donja Gračanica, dva vijadukta i tunela Vraca, završava neposredno pred ulazom u tunel Zenica. Ukupna dužina ove poddionice je 9,8 kilometara.
 
O KREDITU HIDROGRADNJE
 
Upoznavši se sa informacijom o statusu kredita Hidrogradnje d.d. Sarajevo kod Razvojne banke FBiH po Ugovoru od 23.3.2012. godine, Vlada FBiH danas je zaključila da  proslijedi Federalnom pravobranilaštvu ovaj predmet na dalje postupanje, s ciljem zaštite javnih sredstava FBiH iskorištenih za povrat kredita.
 
Federalno pravobranilaštvo je zaduženo da poduzme sve potrebne pravne radnje u cilju regresne naplate potraživanja od glavnog dužnika Hidrogradnje po osnovu isplaćenih sredstava Razvojnoj banci.
 
O REVIZIJAMA ZA 2014. I 2015. GODINU
 
Federalna vlada danas se upoznala s Nacrtom izvještaja o finasijskoj reviziji Vlade FBiH za 2015. godinu, koji će, zajedno sa tabelarnim pregledom preporuka, biti dostavljeni svim federalnim ministarstvima i Službi za zajedničke poslove organa i tijela, radi komentara.
 
Federalni ministri i direktor Službe za zajedničke poslove organa i tijela FFBiH zaduženi su da komentare dostave Generalnom sekretarijatu Vlade FBiH najkasnije do 27. juna 2016. godine, kako bi, na osnovu pojedinačnih priloga bio pripremljen objedinjeni tekst komentara na Nacrt izvještaja, koji će biti dostavljen Uredu za reviziju institucija u Federaciji BiH.
 
Danas je, također, usvojena i informacija povodom zaključaka Doma naroda Parlamenta FBiH donesenih u nastavku 12. sjednice, održane 12.5.2016. godine, a povodom razmatranja izvještaja Parlamentarne komisije odgovorne za reviziju o revizorskom izvještaju Budžeta FBiH i izvještaja revidiranih korisnika Budžeta za 2014. godinu.
 
Vlada je zadužila revidirane budžetske korisnike da, u roku od 30 dana, dostave detaljan pregled do sada poduzetih, kao i aktivnosti koje je potrebno poduzeti povodom revizorskog izvještaja za 2014. godinu, kao i o nosiocima i rokovima za izvršenje obaveza utvrđenih zaključkom Doma naroda Parlamenta FBiH.
 
Na osnovu pojedinačnih priloga revidiranih institucija bit će pripremljen i Vladi i Parlamentu FBiH dostavljen objedinjeni izvještaj.
 
SUGLASNOSTI NA IZVJEŠĆA ZAVODA ZA TRANSFUZIJSKU MEDICINU
 
Federalna vlada dala je danas suglasnost na četiri izvješća o radu Zavoda za transfuzijsku medicinu Federacije BiH za 2015. godinu.
 
Riječ je o izvješćima o radu, o financijskom poslovanju, o radu Upravnog vijeća i o radu ravnateljice Zavoda za transfuzijsku medicinu FBiH za razdoblje siječanj - prosinac 2015. godine.
 
Prethodno je ove dokumente razmatralo i usvojilo Upravno vijeće Zavoda.
 
Sukladno Zakonu o zdravstvenoj zaštiti, Zavod za transfuzijsku medicinu FBiH odgovara za svoj rad i poslovanje osnivaču, to jest Federaciji BiH.
 
INFORMACIJA U STANJU U ŠIPAD EXPORT-IMPORTU
 
Vlada Federacije BiH je usvojila informaciju o trenutnom stanju u privrednom društvu Šipad Export-Import d.d. Sarajevo i uputit će inicijativu Vijeću ministara BiH za rješavanja pitanja Luke Drvo Šibenik na bilateralnom nivou, odnosno na nivou odgovarajućih institucija država Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske.
 
Zadužena je Agencija za privatizaciju u FBiH da se, u roku od tri dana, izjasni o pisanom stavu Odvjetničke kuće Pećarević & Relić u ovom predmetu i izjašenje dostavi Vladi FBiH i Federalnom ministarstvu trgovine.
 
Agenciji za privatizaciju u i Federalnom pravobranilaštvu Vlada je naložila da pred sudovima i drugim nadležnim organima poduzmu sve potrebne mjere radi zaštite pravnih interesa Federacije BiH kao većinskog vlasnika u Šipad Export­Importu, a posebno u tužbi Jugobanke a.d. u stečaju Beograd protiv Šipad Export-Importa i o tome izvijesti Vladu FBiH u roku od 30 dana.
 
Federalno ministarstvo trgovine i Agenciju za privatizaciju Vlada je zadužila da provedu postupak izbora neovisne revizorske kuće koja će sačiniti revizorski izvještaj o stanju kapitala i reviziju poslovanju Šipad Export-Importa u periodu od 1.1.2010. do 30.6.2016. godine.
 
Agencija za privatizaciju će pružiti materijalno­tehničku, stručnu, pravnu i ostale vidove pomoći za provedbu današnjih zaključaka, kao i drugih mjera i aktivnosti u cilju zaštite pravnih interesa FBiH kao većinskog vlasnika u Šipad Export-Importu.
 
IZMJENA ODLUKE O PRIVATIZACIJI SARAJEVO-OSIGURANJA
 
Vlada FBiH je izmijenila Odluku o načinu, odnosno metodu privatizacije državnog kapitala u privrednom društvu Sarajevo-osiguranje d.d. Sarajevo.
 
Postupak prodaje provest će Agencija za privatizaciju u FBiH, u skladu s Pravilnikom o postupku prodaje državnog kapitala na berzi.
 
Početna prodajna cijena dionice ne može biti niža od 10,39 KM umjesto 12,99 KM, kako je ranije bilo odlučeno.
 
SARADNJA S MICROSOFTOM
 
Nakon provedenog postupka javnih nabavki putem otvorenog postupka za nabavku roba - Microsoft softvera putem količinskog licenciranja (Volume Licensing) i softverskog osiguranja (Software assurance) za potrebe budžetskih korisnika FBiH, Federalna vlada je, današnjom Odlukom, dodijelila Okvirni sporazum najpovoljnijem ponuđaču - konzorciju SYS Company d.o.o. Sarajevo  i Teamwork d.o.o. Mostar. Donesene su i odluka kojima je Vladi FBiH data saglasnost da s Microsoftom  BiH d.o.o. Sarajevo zaključi Enterprise ugovor (Enterprise Agreement) i zaključi Ugovor o nabavci Microsoft softvera putem količinskog licenciranja (Volume Licencing) i softverskog osiguranja (Software Assurance), kroz Enterprise ugovor, za budžetsku 2016. godinu.
 
Za potpisivanje Okvirnog sporazuma i dva ugovora ovlašten je premijer FBiH.
 
KADROVSKA RJEŠENJA
 
Vlada FBiH je za učešće u radu i odlučivanju na skupštinama privrednih društava opunomoćila Adnana Frljaka (Energopetrol d.d. Sarajevo, Tarika Begića (JP Elektroprivreda HZ HB d.d. Mostar), Adnana Mahmutovića (UNIS GROUP d.o.o. Ilidža) i Muzaferu Kalabušić (Fabrika duhana Sarajevo d.d. Sarajevo). Punomoć za učešće u radu i odlučivanju data je i Amadeu Mandiću (JP Međunarodni aerodrom Sarajevo d.o.o. Sarajevo), Marinku Bošnjaku (Željezara Zenica d.o.o. Zenica), Ernestu Đonki (BH Telecom d.d. Sarajevo) Renatu Škrobi (JP Hrvatske telekomunikacije d.d. Mostar), Suadu Krvavcu (BH Gas d.o.o. Sarajevo)i Ibrahimu Šehiću (JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo)
 
Vlada je Nadzornom odboru Cesta d.d. Mostar daala prethodne saglasnosti za razrješenju vršilaca dužnosti članova Uprave ovog društva, zbog isteka mandata, te za imenovanje, na mandatni period od četiri godine, Kristijana Milasa za direktora, te izvršnih direktora Zdenka Propadala (za održavanje), Darka Lakića (za računovodstvo i financije) i Milana Vukoja (za pravne i opće poslove).
 
Federalna vlada izabrala je Sadiju Sinanović, Melihu Mujezinović-Katana i Ivanku Krstanović za članice Odbora za reviziju JP Ceste Federacije BiH d.o.o. Sarajevo.
 
Danas je za predsjednika Policijskog odbora za policijske službenike Federacije BiH imenovan Fahrudin Bečirović, a za članove Rijada Halilović (iz reda državnih službenika) i Mirko Kuprešaković (iz reda policijskih službenika).
 
Vlada je donijela odluke o poništavanju dosadašnjeg i ponovnom raspisivanju javnog oglasa za izbor i imenovanje članova Nadzornog odbora Instituta za medicinsko vještačenje zdravstvenog stanja.
 
Nadzornom odboru Sarajevoputeva d.d. Sarajevo Vlada je dala saglasnosti za razrješenje vršioca dužnosti člana Uprave - direktora, zbog isteka mandata, kao i za imenovanje Nataše Fazlić za direktorku, na period od četiri godine.
 
Federalna vlada danas je dala prethodnu saglasnost da Dalibor Miloš, Zdenko Klepić i Zoran Pandža budu imenovani za članove Nadzornog odbora privrednog društva Aluminij d.d. Mostar.
 
* * *
Sjednica Vlade FBiH je završena u 12.40 sati.
Srijeda,
20. septembar 2017.
 
ARHIVA