Nazad

Poslovnik o radu Vlade Fedracije Bosne i Hercegovine

Na osnovu člana 16. stav 1. Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, donosi

POSLOVNIK
O RADU VLADE FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I - OSNOVNE ODREDBE

Član 1.

Ovim poslovnikom, u skladu sa odredbama Zakona o Vladi Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", br. 1/94 i 8/95), uređuje se unutrašnja organizacija i način rada Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu:Vlada) i radnih tijela Vlade, odnos Vlade prema Predsjedniku i Potpredsjedniku Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Predsjednik i Potpredsjednik Federacije), Parlamentu Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Parlament Federacije), odnos prema federalnim ministarstvima i drugim organima federalne uprave, odnos prema vladama kantona, odnos prema Vijeću ministara Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Vijeće ministara), način ostvarivanja saradnje sa Vladom Republike Srpske i Vladom Brčko - Distrikta Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Brčko - Distrikt BiH), način ostvarivanja saradnje s vladama drugih država, javnost rada Vlade, kao i druga pitanja od značaja za rad Vlade.

Član 2.

Vlada radi i odlučuje na sjednici.

Član 3.

Radi efikasnijeg ostvarivanja svojih funkcija, Vlada utvrđuje godišnje programe i operativne planove rada.

Član 4.

Sjednice Vlade su javne.
U slučajevima utvrđenim zakonom i ovim poslovnikom, sjednica Vlade, u cjelini ili njen dio, može biti zatvorena za javnost.
Vlada može odlučiti da se o radu na zatvorenoj sjednici izda saopćenje za javnost na način predviđen u članu 87. ovog poslovnika.

Član 5.

Ako neko pitanje unutrašnje organizacije i rada Vlade nije uređeno ovim poslovnikom, to pitanje uredit će se zaključkom Vlade.

Član 6.

Premijeru, Zamjeniku Premijera i članovima Vlade izdaje se iskaznica.
Iskaznica važi za vrijeme trajanja mandata osoba iz stava 1. ovog člana.
Način izdavanja i izgled iskaznice uredit će se posebnim aktom Vlade.
Po isteku mandata član Vlade je dužan vratiti iskaznicu sekretaru Vlade koja se nakon toga uništava.

II - PREMIJER, ZAMJENIK PREMIJERA, ČLANOVI VLADE I SEKRETAR VLADE

1. Premijer i Zamjenik Premijera

Član 7.

Premijer saziva sjednice Vlade i, uz konsultaciju sa Zamjenikom Premijera, utvrđuje prijedlog dnevnog reda.
Premijer predsjedava sjednicama Vlade.

Član 8.

Premijer potpisuje akte Vlade.

Član 9.

Pored ovlašćenja utvrđenih Ustavom Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ustav Federacije) i zakonom, Premijer predstavlja Vladu i obavlja i slijedeće poslove:
- osigurava blagovremeno izvršenje planova, programa rada i zaključaka Vlade;
- inicira razmatranje pojedinih pitanja iz nadležnosti Vlade;
- ostvaruje saradnju Vlade sa Vijećem ministara, Vladom Republike Srpske i Vladom Brčko - Distrikta BiH;
- osigurava primjenu ovog poslovnika i drugih akata Vlade i unapređuje unutrašnju organizaciju i rad Vlade;
- osigurava javnost, zakonitost i transparentnost rada Vlade;
- koordinira, komunicira i ostvaruje kontakte i saradnju sa predstavnicima međunarodne zajednice u Federaciji, odnosno Bosni i Hercegovini, i obavlja druge poslove iz nadležnosti Vlade.

Član 10.

Zamjenik Premijera pomaže Premijeru u vršenju njegovih poslova i vrši funkciju federalnog ministra.


2. Članovi Vlade - federalni ministri

Član 11.

Članovi Vlade - federalni ministri imaju pravo i dužnost:
- pokrenuti inicijativu za pripremanje i donošenje zakona i drugih propisa koje predlaže Vlada i propisa i općih akata koje donosi Vlada;
- predložiti razmatranje i pretresanje pojedinih pitanja iz nadležnosti Vlade;
- predložiti utvrđivanje stava Vlade o određenom pitanju;
- učestvovati u raspravljanju i odlučivanju o pitanjima o kojima se raspravlja na sjednicama Vlade;
- informirati se o toku priprema određenog materijala i upoznati se s mogućim rješenjima i alternativama;
- prisustvovati sjednicama Vlade i
- po određenim pitanjima učestvovati u konsultacijama.
Članovi Vlade imaju i druga prava i dužnosti utvrđena zakonom i ovim poslovnikom i odgovorni su za svoj rad.
Zamjenik federalnog ministra pomaže federalnom ministru u izvršavanju njegovih nadležnosti.

Član 12.

Vlada posebnim zaključkom određuje poslove i zadatke koje će vršiti federalni ministri bez portfelja.

3. Sekretar Vlade

Član 13.

Sekretar Vlade pomaže Premijeru i Zamjeniku Premijera u pripremanju sjednica Vlade, brine se o pripremanju i blagovremenom dostavljanju kompletnih materijala potrebnih za rad Vlade i njenih radnih tijela, osigurava radnim tijelima Vlade pomoć i saradnju stručnih i drugih službi, pomaže Premijeru i Zamjeniku Premijera u obavljanju njihovih prava i dužnosti u vezi sa izvršenjem zaključaka Vlade, neposredno se stara o blagovremenom dostavljanju Parlamentu Federacije nacrta i prijedloga zakona i drugih akata i materijala koje utvrdi Vlada, odgovara Vladi za zakonit i djelotvoran rad Stručne službe Vlade kojom neposredno rukovodi i obavlja i druge poslove koji mu se povjere.

Član 14.

Sekretar Vlade je naredbodavac za izvršenje finansijskog plana Vlade.

Član 15.

Sekretar Vlade potpisuje akte koji su u djelokrugu poslova sekretara.

III - UNUTRAŠNJA ORGANIZACIJA I NAČIN RADA VLADE

1. Radna tijela Vlade

Član 16.

Za razmatranje pitanja iz nadležnosti Vlade i davanja prijedloga i mišljenja iz svoje nadležnosti, Vlada ima slijedeća radna tijela:

1. Komisiju za odbranu i bezbjednost;
2. Komisiju za ekonomsku politiku;
3. Komisiju za pitanja ljudskih prava,nacionalnih manjina, civilnog društva, pravosuđe i upravu;
4. Komisiju za društvene djelatnosti;
5. Komisiju za strategiju razvoja i sigurnost prometa;
6. Komisiju za administrativna pitanja.

Član 17.

Komisija za odbranu i bezbjednost razmatra pitanja koja se odnose na slijedeće oblasti: odbranu, Vojsku Federacije Bosne i Hercegovine, unutrašnje poslove i policiju, bezbjednost, državljanstvo i putne isprave državljana Federacije, civilnu zaštitu, protivpožarnu zaštitu, zaštitu od elementarnih nepogoda, uništavanje neeksplodiranih ubojnih sredstava i druga pitanja od značaja za odbranu, zaštitu i bezbjednost.

Član 18.

Komisija za ekonomsku politiku razmatra pitanja koja se odnose na slijedeće oblasti: provođenje privredne reforme, privatizaciju, energiju, rudarstvo i industriju, prostorno uređenje i zaštitu okoliša, stambenu politiku, promet i komunikacije, poljoprivredu, vodoprivredu, šumarstvo i veterinarstvo, trgovinu, ugostiteljstvo i turizam, zapošljavanje, tržište i cijene, finansije, bankarstvo, carine, poreze i druge prihode, osiguranje imovine i lica, igre na sreću, robne rezerve, kao i rješavanje ekonomskog aspekta pitanja iz oblasti penzijsko-invalidskog osiguranja, zdravstva, obrazovanja, nauke, kulture i sporta i druga pitanja iz oblasti ekonomske politike.

Član 19.

Komisija za pitanja ljudskih prava, nacionalnih manjina, civilnog društva, pravosuđe i upravu razmatra pitanja koja se odnose na slijedeće oblasti: ostvarivanje ljudskih prava i prava nacionalnih manjina, civilnog društva, ustavnosti i zakonitosti, izborni sistem, političko-teritorijalnu organizaciju Federacije, grb, zastavu i pečat Federacije, udruženja građana, fondacije, zaklade, političke organizacije, tužilaštvo, krivična djela, privredne prestupe i prekršaje, amnestiju i pomilovanje, sudske postupke i upravni postupak, pravobranilaštvo, izvršenje krivičnih sankcija, upravu, radne odnose i plaće u upravi, javne bilježnike, statistiku, arhivu, advokaturu, obligacione i imovinsko-pravne odnose, kancelarijsko poslovanje, pravilnike o unutrašnjoj organizaciji federalnih organa uprave i drugih tijela federalne uprave i druga pitanja koja se odnose na sudsku vlast i organe uprave i druga tijela uprave.

Član 20.

Komisija za društvene djelatnosti razmatra pitanja koja se odnose na osiguravanje najvećeg nivoa međunarodno priznatih ljudskih prava i fundamentalnih sloboda i primjenu evropskih standarda u svim oblastima društvenog života, a posebno u oblasti: zdravstva, obrazovanja, nauke, kulture i sporta, radnih odnosa, penzijskog-invalidskog osiguranja, boračko-invalidske zaštite, provođenja Aneksa VII Općeg okvirnog sporazuma za mir u Bosni i Hercegovini i socijalne politike.


Član 21.

Komisija za strategiju razvoja i sigurnost prometa razmatra pitanja koja se odnose na sljedeće oblasti: razvijanja preventive, ostvarivanja koordinacije i podsticanja saradnje na unapredjenju sigurnosti prometa i proučavanja pojedinih pitanja iz oblasti koje obuhvataju cestovni, željeznički, plovidbeni, cjevovodni i zračni promet, prioritetne projekte i programe razvoja cesta, željeznica, zračnog transporta, unutrašnjeg vodnog i pomorskog prometa, ekonomičnu i racionalnu transportnu infrakstruturu, medjunarodne veze sa susjednim i evropskim državama, tržišno konkuretni intermodalni transportni sistem, transportne operacije i propise na osnovu evropskih normi integracija u Evropsku uniju kao intergrativni dio PAN evropske mreže.

Član 22.

Komisija za administrativna pitanja obavlja poslove koji se odnose na praćenje ustavnih načela i zakonskih odredaba u kojima su utvrdjeni uslovi za imenovanje ili postavljanje rukovoditelja, zamjenika rukovoditelja i rukovodećih službenika federalnih organa uprave i drugih tijela federalne uprave, kao i stručnih i drugih službi i tijela koje imenuje ili postavlja Vlada i za te rukovoditelje, zamjenike rukovoditelja i rukovodeće službenike priprema odgovarajuća rješenja za imenovanje, odnosno postavljanje; priprema rješenja o plaćama i drugim primanjima rukovoditelja i zamjenika rukovoditelja navedenih organa i tijela, kao i druga rješenja i akta o radno - pravnom statusu tih rukovoditelja, zamjenika rukovoditelja i rukovodećih službenika, o pitanjima koja su, u skladu sa zakonom, u nadležnosti Vlade; obavlja poslove koji se odnose na stambena pitanja za potrebe Vlade i, po potrebi, rukovodećih službenika i o tim pitanjima priprema odgovarajuća rješenja i druga akta; stara se o privremenom smještaju članova Vlade i, po potrebi, rukovodećih službenika, u skladu sa zakonom i drugim propisima i obavlja druge poslove koji se zaključkom Vlade stave u nadležnost komisije.

Član 23.

U obavljanju poslova iz svoje nadležnosti, komisije iz čl. 16. do 22. ovog poslovnika, razmatraju prednacrte, nacrte i prijedloge zakona i drugih propisa, analize, izvještaje, informacije i druge materijale koji se dostavljaju Vladi na razmatranje i daju mišljenja i prijedloge na te propise, odnosno druge materijale.

Član 24.

Komisije iz čl. 16. do 22. ovog poslovnika, sačinjavaju predsjednik i članovi komisije.
Predsjednici komisija su:
- Komisije za odbranu i bezbjednost - Premijer,
- Komisije za ekonomsku politiku - Zamjenik Premijera,
- Komisije za pitanja ljudskih prava, nacionalnih manjina, civilnog društva, pravosuđa i uprave - federalni ministar pravde,
- Komisije za društvene djelatnosti - federalni ministar socijalne politike raseljenih osoba i izbjeglica,
- Komisije za strategiju razvoja i sigurnost prometa - federalni ministar prometa i komunikacija,
- Komisije za administrativna pitanja-federalni ministar koga odredi Vlada.
Članove komisije imenuje Vlada iz reda članova Vlade i iz federalnih ministarstava i drugih organa i tijela federalne uprave.
Aktom o obrazovanju komisije određuje se sastav i broj članova komisije.
Stručne, administrativne i druge poslove za rad komisija obavlja Stručna služba Vlade.

Član 25.

Komisije rade u sjednicama.
Članovi komisije imaju pravo i dužnost da učestvuju u razmatranju svih pitanja iz nadležnosti komisije i da predlažu razmatranje pojedinih pitanja na komisiji.
Komisija utvrđuje svoja mišljenja i prijedloge o propisu i drugom materijalu koji je razmatrala.

Član 26.

Predsjednik komisije stara se o pripremama sjednice komisije, saziva sjednice komisije po sopstvenoj inicijativi ili na prijedlog članova komisije, Premijera, Zamjenika Premijera ili po zaključku Vlade.

Član 27.

Federalna ministarstva i drugi organi federalne uprave i federalne ustanove obavezni su propise i druge materijale iz svoje nadležnosti pripremljene za sjednicu Vlade, dostaviti komisiji na razmatranje najkasnije pet dana prije održavanja sjednice Vlade, a u hitnim slučajevima taj rok može biti najkasnije jedan dan prije održavanja sjednice Vlade.
Prilikom razmatranja propisa i drugih materijala, komisija daje konstatacije i ocjene o razmotrenom materijalu, prijedloge za izmjene ili dopune, odnosno doradu propisa ili materijala i konstatuje da li se predlagač propisa, odnosno materijala saglasio sa mišljenjima i prijedlozima komisije, a ako nije, onda se navode razlozi zbog kojih se predlagač nije saglasio sa mišljenjem i prijedlozima komisije.
Kada se radi o prednacrtima i nacrtima propisa, organi iz stava 1. ovog člana, te propise dostavljaju komisiji nakon što se prethodno izvrši usklađivanje propisa sa mišljenjem organa iz člana 36. ovog poslovnika.

Član 28.

Komisija svoje mišljenje i prijedloge dostavlja federalnom ministarstvu čiji je propis, odnosno materijal razmatrala.
Federalno ministarstvo je dužno uskladiti propis, odnosno materijal sa mišljenjem i prijedlozima komisije i pripremiti izjašnjenje o tom mišljenju, a nakon toga propis, odnosno materijal dostaviti Vladi na razmatranje. Uz propis, odnosno materijal ministarstvo dostavlja i mišljenje i prijedloge komisije, kao i svoje izjašnjenje o tom mišljenju.

Član 29.

U pogledu pripremanja i sazivanja sjednica, utvrđivanja dnevnog reda i rada na sjednicama komisije, na odgovarajući način se primjenjuju odredbe ovog poslovnika, koje se odnose na sjednice Vlade.
O toku sjednice komisije vodi se zapisnik.

Član 30.

Vlada može, u slučaju potrebe, posebnim aktom osnovati povremene ad hoc komisije ili druga ad hoc tijela.
Aktom o osnivanju komisije ili drugog radnog tijela utvrđuje se sastav, nadležnost, način rada i rok do kada će to tijelo, odnosno komisija raditi.


2. Programiranje rada

Član 31.

Vlada donosi godišnji program rada, po pravilu, do početka kalendarske godine.
Program rada sadrži najznačajnije zadatke koje Vlada treba da izvrši u toku godine, nosioce priprema materijala, rokove u kojima će se pojedina pitanja razmatrati, a prema potrebi i kraća obrazloženja za programirane zadatke.

Član 32.

Prijedlog pitanja za program rada daju članovi Vlade, federalna ministarstva i drugi organi federalne uprave i radna tijela Vlade, polazeći od Ustava Federacije, federalnog zakona kojim su utvrđena prava i dužnosti Vlade i ustavnih ovlašćenja Premijera.
Prijedlog programa rada na osnovu prijedloga iz stava 1. ovog člana priprema radno tijelo Vlade koje se obrazuje za izvršenje ovog zadatka.

Član 33.

Federalno ministarstvo i drugi organ federalne uprave, ako smatra da ne može ili ako ne može u roku izvršiti neki od utvrđenih zadataka u programu rada Vlade, blagovremeno obavještava o tome Vladu.


3. Pripremanje sjednica Vlade

Član 34.

Materijale za razmatranje na sjednici Vlade, obrađivač dostavlja Vladi u obliku:
- prednacrta propisa, radi utvrđivanja nacrta kojeg Vlada dostavlja Parlamentu Federacije;
- nacrta propisa, odnosno drugog općeg akta radi utvrđivanja prijedloga koji se dostavlja Parlamentu Federacije;
- nacrta općeg akta, radi utvrđivanja prijedloga koji Vlada dostavlja Predsjedniku i Potpredsjedniku Federacije;
- prijedloga propisa i drugih općih akata koje donosi Vlada;
- programa, planova, analiza, informacija, izvještaja, mišljenja i zaključaka.

Član 35.

Uz prednacrt, odnosno nacrt zakona i drugog propisa, mora da postoji obrazloženje koje sadrži:ustavni, odnosno zakonski osnov, razloge za donošenje propisa, načela na kojima se treba da urede odnosi, visina i izvor finansijskih sredstava potrebnih za provođenje propisa, načina izvršenja propisa, što obuhvata da li je za sprovođenje zakona potrebno donositi podzakonske propise i koji organ donosi te propise i obrazloženje predloženih pravnih rješenja.
Ako se predlaže donošenje zakona po skraćenom ili hitnom postupku, u skladu sa poslovnicima oba doma Parlamenta Federacije, moraju se navesti konkretni razlozi zbog kojih je neophodno da se zakon donese po skraćenom, odnosno hitnom postupku.
Kada se predlažu izmjene i dopune propisa, u obrazloženju se treba da navedu konkretni razlozi za izmjene i dopune i problemi koji su nastali u njegovom sprovođenju.
Uz nacrt, odnosno prijedlog propisa kojim se vrše izmjene i dopune postojećeg propisa, mora se podnijeti i tekst odredaba propisa koje se mijenjaju ili dopunjuju.
Propis ili opći akt koji donosi Vlada, dostavlja se Vladi u formi prijedloga i u obliku u kome se donose ti propisi, sa obrazloženjem.

Član 36.

U pripremi prednacrta, nacrta i prijedloga propisa, odnosno drugog općeg akta, prije dostavljanja Vladi, obrađivač obavezno usklađuje njihov tekst odnosno pribavlja mišljenje od:
- Ureda za zakonodavstvo Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ured za zakonodavstvo), u pogledu njihove usklađenosti sa Ustavom Federacije i pravnim sistemom i metodološkim jedinstvom u izradi propisa;
- Federalnog ministarstva pravde, u pogledu odredaba o sankcijama i odredaba koje se odnose na organizaciju organa uprave i drugih tijela uprave;
- Federalnog ministarstva finansija - Federalnog ministarstva financija, u pogledu finansijskih sredstava potrebnih za izvršenje propisa.
Federalni organi uprave obavezni su blagovremeno zatražiti mišljenje od organa iz stava 1. ovog člana i sa tim organima uskladiti date primjedbe i sugestije, a naročito primjedbe koje se odnose na usklađenost sa Ustavom i pravnim sistemom i metodološkim jedinstvom u izradi zakona i drugih propisa, na koja ukaže Ured za zakonodavstvo.


Obaveza usklađivanja sa mišljenjem iz stava 2. ovog člana, odnosi se na prednacrte, nacrte i prijedloge zakona, kao i na propise i opće akte koje donosi Vlada i propise i opće akte koje, u skladu sa zakonom, donose rukovodioci federalnih organa uprave.
Propisi iz stava 1. ovog člana moraju da sadrže obrazloženje predviđeno u stavu 1. člana 35. ovog poslovnika i izjašnjenje obrađivača povodom mišljenja organa iz stava 1. ovog člana. U prilogu tih propisa dostavljaju se i mišljenja navedenih organa.

Član 37.

Organi iz člana 36. stav 1. ovog poslovnika kojima su, radi davanja mišljenja, dostavljeni prednacrti i nacrti, odnosno prijedlozi propisa, dužni su da daju mišljenje obrađivaču po mogućnosti odmah, a najkasnije u roku od sedam dana, a ako se radi o propisu kojim se uređuje pitanje sistema ili drugo složenije pitanje u roku od 15 dana od dana kada to obrađivač zatraži.

Član 38.

Analizom se u pojedinim oblastima ili o pojedinim pitanjima iz određene oblasti, za određeni vremenski period, potpunije ocjenjuje postojeće stanje i ukazuje na uzroke i posljedice takvog stanja.
Analiza treba da sadrži prijedloge zaključaka u pogledu preduzimanja potrebnih mjera ili donošenja propisa i općih akata i može biti potkrijepljena odgovarijućim dokumentacionim materijalom.

Član 39.

Informacijom se Vlada obavještava o određenim pitanjima odnosno problemima.
Informacija obavezno sadrži podatke koji omogućavaju ocjenu stanja i prijedloge zaključaka.

Član 40.

U izvještaju se prikazuje rad, problemi u radu i rezultati postignuti u pojedinim oblastima u određenom vremenskom periodu, a naročito u pogledu provođenja utvrđene politike i izvršavanja propisa Parlamenta Federacije i propisa Vlade.
Izvještaj se podnosi i radi informiranja Vlade o izvršenju određenog zaključka.

Član 41.

Prijedlozi zaključaka, odnosno stavova datih u materijalima izlažu se u obliku u kojem Vlada treba da ih usvoji.
Zaključci sadrže prijedloge konkretnih mjera, kao i radne zadatke za ministarstva i druge organe federalne uprave sa rokovima za njihovo izvršenje.

Član 42.

Na materijalu povjerljive prirode obradivač označava posebnom vidnom oznakom stepen povjerljivosti i određuje način njegovog korišćenja, u skladu sa propisima.
O strogo povjerljivim materijalima i materijalima koji predstavljaju državnu tajnu, vodi se posebna evidencija i ti materijali se poslije korišćenja vraćaju obrađivaču.

Član 43.

Materijali koji nisu sačinjeni u obliku i na način kako je propisano ovim poslovnikom, sekretar Vlade vraća obrađivaču na upotpunjavanje.
Sekretar Vlade posebno pazi na to da li postoje mišljenja organa iz člana 36. ovog poslovnika, kada se radi o prednacrtima i nacrtima zakona i drugih propisa, i ako nema tih mišljenja, obavezan je te propise vratiti obrađivaču sa uputom da se treba pribaviti mišljenje navedenih organa.
Materijale i druge zahtjeve i prijedloge dostavljene Vladi za čije razmatranje nije nadležna Vlada, sekretar Vlade upućuje nadležnim organima, o čemu se obavještava podnosilac.

4. Sazivanje sjednica Vlade i utvrđivanje dnevnog reda

Član 44.

Premijer saziva sjednicu Vlade pismenim putem.
U slučaju odsutnosti ili spriječenosti Premijera, sjednice Vlade saziva Zamjenik Premijera, a u slučaju odsutnosti ili spriječenosti i Zamjenika Premijera, član Vlade koga odredi Premijer, odnosno Zamjenik Premijera.

Član 45.

Poziv za sjednicu Vlade s odgovarajućim materijalima dostavlja se članovima Vlade i sekretaru Ureda za zakonodavstvo, najkasnije tri dana prije održavanja sjednice.
Materijali za sjednice Vlade dostavit će se i zamjenicima ministara radi upoznavanja i praćenja, a i drugim osobama, ako to odluči Premijer.
U hitnim slučajevima Premijer, uz konsultaciju sa Zamjenikom Premijera, saziva sjednicu i u kraćem roku.
U slučaju iz stava 3. ovog člana, materijali za sjednicu Vlade mogu se dostaviti i neposredno prije održavanja sjednice ili na samoj sjednici, ako nije bilo mogućnosti da se dostave ranije.

Član 46.

Pored osoba iz člana 45. stav 1. ovog poslovnika, sjednici Vlade mogu prisustvovati osobe koje su, u skladu sa propisima, ovlašćene da ih u odsustvu ili spriječenosti zamjenjuju, odgovarajuće tehničko osoblje za obavljanje tehničkih i drugih poslova prijeko potrebnih za djelotvoran rad, kao i predstavnici federalnih organa uprave, preduzeća i drugih pravnih osoba čiji materijali se razmatraju na sjednici Vlade.
O prisustvu osoba iz stava 1. ovog člana, odlučuje Premijer.

Član 47.

O sazivanju sjednice Vlade, članove Vlade izvještava sekretar Vlade dostavljanjem poziva.
Poziv za sjednicu sadrži vrijeme i mjesto održavanja sjednice, prijedlog dnevnog reda, obavještenje o tome koji su materijali dostavljeni ranije, koji se materijali dostavljaju uz poziv, a koji će biti dostavljeni naknadno, kao i druga obavještenja od značaja za održavanje sjednice.


Član 48.

Vlada u pravilu održava sjednice jedanput nedjeljno, po pravilu, četvrtkom.

Član 49.

Sjednice Vlade održavaju se u sjedištu Vlade.
Svaka četvrta sjednica Vlade održava se u Mostaru.
Izuzetno, Vlada može održati sjednicu Vlade i na drugom mjestu na teritoriji Federacije, o čemu odlučuje Premijer.

5. Održavanje, tok sjednice i odlučivanje na sjednici Vlade.

Član 50.

Sjednicama Vlade predsjedava Premijer.
Kada je Premijer odsutan ili spriječen, sjednici Vlade predsjedava Zamjenik Premijera, a u slučajevima iz člana 44. stav 2. ovog poslovnika, sjednici Vlade predsjedava član Vlade.

Član 51.

Premijer, odnosno predsjedavajući može odlučiti da se ograniči vrijeme izlaganja na sjednicama Vlade. O održavanju reda na sjednicama brine se Premijer, odnosno predsjedavajući.

Član 52.

Materijal koji se pretresa na sjednici, Vlada može primiti na znanje, usvojiti u cjelini, prihvatiti djelomično ili vratiti obrađivaču radi ponovne izrade i dopune.
Vlada se izjašnjava o predloženim zaključcima koje može usvojiti u cjelini ili djelomično, izmijeniti ili dopuniti, odnosno donijeti nove zaključke.

Član 53.

Vlada može odlučivati ako sjednici prisustvuje više od polovine članova Vlade.

Član 54.

Vlada odluke donosi većinom glasova prisutnih članova Vlade, osim odluka koje se tiču vitalnih interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda.

Član 55.

Odluke koje se tiču vitalnih interesa bilo kojeg konstitutivnog naroda, Vlada donosi konsenzusom u skladu sa Ustavom Federacije. U skladu sa članom IV.B.6, a u vezi sa članovima IV.B.3 (2), IV.B.9. i VIII. l. Ustava Federacije, najmanje jedna trećina članova Vlade, osim Premijera i Zamjenika Premijera, može zahtijevati donošenje odluke Vlade konsenzusom.

Član 56.

Vlada odluke donosi glasanjem.
Glasanje je javno.
Glasanje na sjednici Vlade vrši se izjašnjavanjem "za" ili "protiv" prijedloga.
Član Vlade može se uzdržati od glasanja.
Rezultate glasanja utvrđuje sekretar Vlade.


Član 57.

O toku sjednice Vlade vodi se zapisnik.
O vođenju zapisnika brine se sekretar Vlade.
U zapisnik se unosi: redni broj sjednice, ime predsjedavajućeg, imena prisutnih i odsutnih članova Vlade, imena lica koja po pozivu prisustvuju na sjednici, dan i sat početka i završetka sjednice, dnevni red i zaključci doneseni o pojedinim pitanjima.
Ako je potrebno, u zapisnik se unose i najbitnije konstatacije i ocjene koje je utvrdila Vlada o određenom pitanju.
Svaki član Vlade ima pravo da traži da se njegove izjave i prijedlozi unesu u zapisnik. Zapisnik se, po pravilu, usvaja na narednoj sjednici Vlade.


Član 58.

Usvojeni zapisnik potpisuje Premijer i sekretar Vlade, odnosno Zamjenik Premijera ili član Vlade koji je predsjedavao sjednici Vlade.
Usvojeni zapisnik ovjerava se pečatom Vlade.
O čuvanju ovjerenog zapisnika stara se sekretar Vlade.
Zapisnik s povjerljivim sadržajem označava se stupnjem povjerljivosti, na način kako su označeni materijali za sjednicu Vlade s povjerljivim sadržajem.


Član 59.

Zapisnik se umnožava u određenom broju primjeraka i dostavlja članovima Vlade.
Izvodi iz zapisnika dostavljaju se federalnim ministarstvima i drugim organima federalne uprave na koje se taj dio zapisnika Vlade odnosi.


Član 60.

Na sjednicama Vlade obavlja se magnetofonsko snimanje ili se osiguravaju stenografske bilješke ako uvjeti rada to omogućavaju.
Magnetofonski snimci odnosno stenografske bilješke smatraju se povjerljivim materijalom, ako Vlada za pojedine slučajeve ne odredi drugačije.
Članovi Vlade imaju pravo na korišćenje magnetofonskog snimka ili stenografskih bilješki.

IV - SAVJETODAVNA TIJELA VLADE


Član 61.

Za razmatranje određenih pravnih, odnosno ekonomskih pitanja iz nadležnosti Vlade i federalnih organa uprave, postoje kao savjetodavna i stručna tijela Vlade: Pravni savjet Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Pravni savjet) i Ekonomski savjet Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ( u daljem tekstu: Ekonomski savjet).

Član 62.

Pravni savjet razmatra, na zahtjev Vlade ili federalnih organa uprave, prednacrte ili nacrte zakona i drugih propisa, posebno sistemskih i složenih zakona, kao i druga pravna pitanja iz nadležnosti Vlade i daje Vladi, odnosno federalnim organima uprave, svoja mišljenja i prijedloge o tim pitanjima.

Član 63.

Ekonomski savjet razmatra, na zahtjev Vlade ili federalnih organa uprave, prednacrte ili nacrte zakona i drugih propisa sa područja privrednog, monetarno-kreditnog i finansijskog sistema, kao i druga važnija pitanja ekonomske prirode iz nadležnosti Vlade i daje Vladi i federalnim organima uprave svoja mišljenja i prijedloge o tim pitanjima.

Član 64.

Vlada posebnim aktom utvrđuje sastav i broj članova Pravnog savjeta, odnosno Ekonomskog savjeta.
U sastav savjeta iz stava 1. ovog člana, imenuju se pravni, ekonomski i drugi stručnjaci sa fakulteta i drugih naučnih institucija.


Član 65.

Stručne i administrativne poslove za potrebe rada Pravnog savjeta i Ekonomskog savjeta vrši Stručna služba Vlade.


Član 66.

Pravni savjet, odnosno Ekonomski savjet razmatra određeno pitanje onda kada Vlada zatraži da ti savjeti razmotre određeno pravno, odnosno ekonomsko pitanje iz nadležnosti Vlade ili federalnih organa uprave i da o tom pitanju daju svoje stručno mišljenje, odnosno prijedlog.


V - ODNOS VLADE PREMA PREDSJEDNIKU I POTPREDSJEDNIKU FEDERACIJE

Član 67.

Vlada ostvaruje svoja prava, dužnosti i odgovornosti prema Predsjedniku i Potpredsjedniku Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije, zakonom i ovim poslovnikom.
Vlada izvještava Predsjednika i Potpredsjednika Federacije o pitanjima iz svoje nadležnosti po svojoj inicijativi, ili kada to oni od nje zatraže.

Član 68.

O održavanju sjednice Vlade obavještavaju se Predsjednik i Potpredsjednik Federacije, uz dostavljanje dnevnog reda za sjednicu.
Sjednicama Vlade mogu biti prisutni i učestvovati u raspravi Predsjednik i Potpredsjednik Federacije.

Član 69.

Ako se na usaglašen zahtjev Predsjednika i Potpredsjednika Federacije zatraži da Vlada obavi raspravu o pojedinim pitanjima, Premijer je dužan zakazati sjednicu Vlade i staviti to pitanje na dnevni red.
Sjednicama Vlade iz stava 1. ovog člana, prisustvuju Predsjednik i Potpredsjednik Federacije.


VI - ODNOS VLADE PREMA PARLAMENTU FEDERACIJE

Član 70.

Vlada ostvaruje svoja prava, dužnosti i odgovornosti prema Parlamentu Federacije, u skladu sa Ustavom Federacije, zakonom i ovim poslovnikom.

Član 71.

Vlada može izvještavati Parlament Federacije o svom radu podnošenjem ekspozea.
Ekspoze podnosi Premijer, odnosno član Vlade koga odredi Premijer.
Premijer predstavlja Vladu na sjednici Parlamenta Federacije.
Zamjenik Premijera, odnosno član Vlade koga odredi Premijer, predstavlja Vladu na sjednicama Parlamenta Federacije, u skladu sa zaključcima Vlade.
Svi članovi Vlade dužni su, po pravilu, prisustvovati sjednici Parlamenta Federacije i pratiti njen rad, a naročito kada se na sjednici Parlamenta Federacije raspravlja o propisu i drugom materijalu iz nadležnosti odgovarajućeg federalnog ministarstva.
Ako iz objektivnih razloga sjednici Parlamenta Federacije ne može prisustvovati ministar, u tom slučaju sjednici treba da prisustvuje zamjenik ministra.


Član 72.

Predstavnik Vlade izlaže stav Vlade na sjednici Parlamenta Federacije, ima pravo da u ime Vlade podnosi amandmane na prijedloge propisa i da se izjašnjava o podnesenim amandmanima.
O pretresu prijedloga propisa i o podnesenim amandmanima, predstavnik Vlade obavještava Vladu pismeno, a u hitnim slučajevima i usmeno.

Član 73.

Vlada određuje svoje povjerenike za davanja stručnih i drugih objašnjenja kada se na radnim tijelima Parlamenta Federacije pretresaju nacrti odnosno prijedlozi propisa i drugi materijali koje je Vlada predložila Parlamentu Federacije.
Vlada određuje povjerenike iz reda rukovodnih službenika iz federalnih ministarstava i drugih organa i tijela federalne uprave i Stručnih službi Vlade.

Član 74.

Vlada se može u cjelini ili djelomično saglasiti s amandmanima koje su podnijela radna tijela Parlamenta Federacije, a može povodom tih amandmana, utvrditi svoje amandmane.
Amandmani iz stava 1. ovog člana sa kojima se saglasila ili koje je utvrdila Vlada, sastavni su dio prijedloga propisa koji je Vlada podnijela Parlamentu Federacije.
Ako je Vlada utvrdila svoj amandman, amandman se Parlamentu Federacije podnosi pismeno sa odgovarajućim obrazloženjem.
Vlada može zaključiti da, povodom podnesenog amandmana od strane radnog tijela Parlamenta Federacije, predstavnici Vlade pokušaju naći zajedničko rješenje s podnosiocem amandmana.
Vlada može na prijedlog propisa koji je dostavljen Parlamentu Federacije utvrditi svoje amandmane i ti amandmani postaju sastavni dio prijedloga propisa. Ovi amandmani podnose se pismeno sa odgovarajućim obrazloženjem. Pripremu amandmana vrši federalno ministartsvo koje je bilo obrađivač prijedloga propisa na koji se podnosi amandman.

Član 75.

Vlada može povodom podnesenih amandmana ili iz drugih opravdanih razloga zaključiti da se povuče prijedlog propisa koji je podnijela Parlamentu Federacije. O povlačenju prijedloga propisa Premijer pismeno obavještava Parlament Federacije, a to mogu, po zaključku Vlade, učiniti i predstavnici Vlade na sjednici Parlamenta Federacije.
Vlada može pismeno i putem predstavnika Vlade predložiti Parlamentu Federacije da odloži pretres zakona koji je podnijela Vlada.
Ako je Parlament Federacije odložio razmatranje pojedinog pitanja koje je predložila Vlada, predstavnik Vlade o tome izvještava Vladu.

Član 76.

Odgovore na pitanja poslanika, odnosno delegata u Parlamentu Federacije upućenih Vladi, u vezi s radom Vlade ili poslovima iz njene nadležnosti, daje član Vlade koga odredi Vlada.
U hitnim slučajevima Premijer može odrediti člana Vlade koji će odgovarati na pitanja poslanika odnosno delegata u Parlamentu Federacije.
Ako odgovor na pitanje poslanika nije dat neposredno po postavljenom pitanju, ili je pitanje postavljeno Vladi sa zahtjevom da se odgovor da na narednoj sjednici Parlamenta Federacije, Vlada utvrđuje odgovor na sjednici i određuje svog predstavnika koji će dati odgovor.
Odgovore na pitanja poslanika odnosno delegata u Parlamentu Federacije koja su upućena federalnim ministarstvima ili drugim organima federalne uprave u vezi s radom tog organa, daje ministar odnosno njegov zamjenik.

Član 77.

Ako odgovor na pitanje poslanika odnosno delegata u Parlamentu Federacije predstavlja državnu ili službenu tajnu, na tu okolnost upozorit će se poslanik odnosno delegat u Parlamentu Federacije.

VII - ODNOS VLADE PREMA FEDERALNIM MINISTARSTVIMA I DRUGIM ORGANIMA FEDERALNE UPRAVE

Član 78.

U ostvarivanju svojih prava, dužnosti i odgovornosti, Vlada utvrđuje stavove koji su obavezni za federalna ministarstva i druge organe federalne uprave, o načinu provođenja utvrđene politike, zakona, drugih propisa i općih akata, naređuje tim tijelima donošenje propisa ili preduzimanje mjera za koje su ovlašćeni, utvrđuje rokove za izvršavanje pojedinih zadataka i naređuje ispitivanje stanja u oblastima iz njihovog djelokruga i podnošenja izvještaja sa prijedlozima i preduzetim mjerama.


VIII - ODNOS VLADE PREMA VLADAMA KANTONA

Član 79.

U vršenju svojih prava, dužnosti i odgovornosti, Vlada ostvaruje saradnju sa vladama kantona po pitanjima koja su zajednička za federalna i kantonalna tijela vlasti, u skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonom.
Odnos i saradnja iz stava 1. ovog člana, ostvaruje se, po pravilu, neposrednim kontaktima, razmjenom pisanih materijala i na drugi način koji odredi Vlada.

IX - ODNOS VLADE PREMA VIJEĆU MINISTARA

Član 80.

U vršenju svojih prava, dužnosti i odgovornosti, Vlada ostvaruje saradnju sa Vijećem ministara o svim pitanjima značajnim za ekonomski razvoj, reformu pravnog, ekonomskog, poreskog i bankarskog sistema, efikasnu borbu protiv korupcije, ostvarivanje i zaštitu ljudskih prava, povratak raseljenih lica i izbjeglica, te za ukupan društveni razvoj Federacije i Bosne i Hercegovine.

X - SARADNJA VLADE SA VLADOM REPUBLIKE SRPSKE

Član 81.

O svim pitanjima iz člana 80. ovog poslovnika, Vlada će podsticati i razvijati saradnju sa Vladom Republike Srpske i to, kako neposrednim kontaktima, razmjenom informacija i materijala, tako i formiranjem zajedničkih stručnih tijela, te na drugi način koji Vlada ocjeni svrsihodnim i obostrano korisnim.

XI - SARADNJA SA VLADOM BRČKO - DISTRIKTA BiH

Član 82.

Vlada će ostvarivati saradnju sa Vladom Brčko - Distrikta BiH o svim pitanjima značajnim za provođenje Odluke o arbitraži, kao i po pitanjima iz člana 80. ovog poslovnika.

XII - ODNOS I SARADNJA VLADE S VLADAMA DRUGIH DRŽAVA

Član 83.

Vlada ostvaruje saradnju s vladama drugih država putem Vijeća ministara, Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine i neposrednim kontaktima, u skladu sa međunarodnim subjektivitetom Bosne i Hercegovine.

Član 84.

Premijer, Zamjenik Premijera ili član Vlade koji učestvuje u razgovorima sa predstavnicima vlada drugih država i međunarodnih organa i organizacija, podnosi Vladi usmeni ili pismeni izvještaj o obavljenom razgovoru.

Član 85.

Predstavnike vlada drugih država, ambasadore i druge diplomatsko-konzularne predstavnike, odnosno predstavnike međunarodnih organa i organizacija, po pravilu, prima Premijer.
Premijer može odrediti da predstavnike iz stava 1. ovog člana, prima Zamjenik Premijera ili član Vlade, koji su dužni podnijeti Vladi usmeno ili pismeno izvještaj o obavljenom razgovoru.


XIII - JAVNOST RADA VLADE

Član 86.

U skladu sa Ustavom Federacije i federalnim zakonom, Vlada izvještava javnost o svom radu i o donesenim odlukama, zaključcima i zauzetim stavovima, kao i o značajnijim pitanjima koja su u toku razmatranja ili će se razmatrati.

Član 87.

Izvještavanje javnosti o svom radu, Vlada, po pravilu, vrši preko Ureda za informiranje Vlade Federacije Bosne i Hercegovine (u daljem tekstu: Ured za informiranje). Ured za informiranje se brine o ostvarivanju javnosti rada Vlade na sjednicama, na način što obavještava predstavnike javnog informiranja o mjestu i vremenu održavanja sjednice Vlade i o dnevnom redu predviđenom za tu sjednicu, kao i odlukama, zaključcima i stavovima Vlade. U slučaju kada je sjednica Vlade u cjelini ili u jednom njenom djelu zatvorena za javnost, Ured za informiranje će, kada to odluči Vlada, izdati saopćenje za javnost.
Vlada određuje koji se materijali o pitanjima koja se razmatraju na sjednicama Vlade i njenih radnih tijela ne mogu staviti na raspolaganje predstavnicima sredstava javnog informiranja.

Član 88.

Premijer može organizirati razgovore, intervjue, odnosno konferencije za štampu s predstavnicima sredstava javnog informiranja o određenim pitanjima iz rada Vlade.
Članovi Vlade mogu organizirati razgovore, intervjue, odnosno konferencije za štampu s predstavnicima sredstava javnog informiranja o određenim pitanjima iz svoga djelokruga.
Ured za informiranje pružit će svu potrebnu stručnu pomoć, kako Premijeru, Zamjeniku Premijera, i ostalim članovima Vlade, tako i predstavnicima sredstava javnog informiranja, prilikom organiziranja razgovora, intervjua, odnosno konferencija za štampu navedenih u st. 1. i 2. ovog člana.

XIV - PREČIŠĆENI TEKST I VRŠENJE ISPRAVKI PROPISA VLADE

Član 89.

Ured za zakonodavstvo utvrđuje prečišćene tekstove propisa koje donosi Vlada, ako je za to ovlašćen tim propisom.
Prečišćeni tekst propisa Vlade priprema federalno ministarstvo ili drugi organ federalne uprave u čiji djelokrug spadaju pitanja koja su uređena tim propisom, i taj tekst dostavlja Uredu za zakonodavstvo na dalji postupak.

Član 90.

Ako u objavljenom tekstu propisa ili drugog akta Vlade postoje štamparske greške, federalno ministarstvo ili drugi organ federalne uprave koji je nadležan za izvršavanje tog propisa, odnosno akta Vlade, dužan je pripremiti tekst akta o ispravci štamparskih grešaka i taj akt dostaviti Uredu za zakonodavstvo na dalji postupak.
Kada Ured za zakonodavstvo utvrdi prečišćeni tekst propisa, odnosno akt o ispravci štamparskih grešaka, dužan je taj propis odnosno akt dostavit na objavljivanje u "Službene novine Federacije BiH".

Član 91.

Federalni ministar utvrđuje prečišćeni tekst propisa i općeg akta koji je, u skladu sa zakonom, on donio. Taj tekst dostavlja se Uredu za zakonodavstvo na mišljenje.
Federalni ministar utvrđuje ispravke štamparskih grešaka u objavljenom propisu i općem aktu koji je on donio. Tekst tih ispravki dostavlja se na mišljenje Uredu za zakonodavsto.
Federalni ministar osigurava da se u "Službenim novinama Federacije BiH" objavi prečišćeni tekst propisa i općeg akta, odnosno ispravke štamparskih grešaka iz stava 2. ovog člana, nakon što pribavi mišljenje Ureda za zakonodavstvo.

XV - PRELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Član 92.

Danom stupanju na snagu ovog poslovnika prestaje da važi Poslovnik o radu Vlade Federacije Bosne i Hercegovine ("Službene novine Federacije BiH", broj 10/96).

Član 93.

Ovaj poslovnik stupa na snagu narednog dana od dana objavljivanja u "Službenim novinama Federacije BiH".


V. Broj:_______ PREMIJER
_____________2001. godine.
Dr. Alija Behmen
Sarajevo

 


Utorak,
11. august 2020.
VIŠE